Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 628
Članak 56.
Članak 56. Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
Članak 57. Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine.
Članak 58.
Članak 58. Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 59. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., članka 196., stavka 2. ovih odredbi. Broj 4 "SLUŽBENI
Članak 60.
Članak 60. 1) Udaljenost gnojišta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. 3) Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.
Članak 61.
Članak 61. 1) Oblikovan] e građevina potrebno j e uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme sanitarne
Članak 62. 1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootpomi zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, te da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.
Članak 63.
Članak 63. 1) Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. 2) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. 3) Najveći gabarit potkrovlja građevine određenje najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. 4) Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojemu je visina nadozida veća od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, smatra se katom. GLASNIK" Stranica 629
Članak 64.
Članak 64. l) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovom PPUO-u, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. 2) Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.
Članak 65. 1) Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. 2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod županijske ceste 8,0 m, kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, - kod ostalih cesta 3,0 m. 3) Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. 4) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0 m. 5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: nužno načina njezina korištenja, u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. 6) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.
Članak 66.
Članak 66. 1) Teren oko građevine, potporne zidove, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina, treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. 3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. Stranica 630 u SLUŽBENI 2.2.5 Smjernice za izradu prostornih planova uređenja užih područja unutar naselja (UPU ili DPU)
Članak 67.
Članak 67. i) Prostornim planovima užeg područja, potrebno je za pojedino područje predviđeno za razvoj naselja pretežito stambene namjene, odrediti karakterističan uzorak naselja, obzirom na: - tip naselja kojem područje za razvoj pripada, pretpostavljenu radnu aktivnost stanovništva, te - te ukoliko odabir uzorka, u pogledu potrebne zaštite od negativnih utjecaja, može utjecati na okolno stambeno područje ili obrnuto i karakterističan uzorak naselja kontaktnog izgrađenog područja, na koje se područje za razvoj nastavlja. 2) Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj - stambenih zona naselja su: za oba naselja ruralna matrica bez podvrtnica, i urbana matrica individualne samostojeće gradnje, obje otvorenog ili poluotvorenog tipa, - za sjeverno područje za razvoj naselja 2) Gardinovec dodatno i ruralna matrica s podvrtnicom. 3) Odluka o primjeni pojedinog karakterističnog uzorka naselja kod izrade prostornih planova užih područja pretežito stambene namjene, određuje se 1) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine. 4) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.
Članak 68.
Članak 68. 1) Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: - potrebno je osigurati minimalno 5 % ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, a na pojedinačnim česticama urbanog zelenila, unutar stambene zone, može se predvidjeti postava dječjeg igrališta sa igralima za djecu, klupa za sjedenje, te javna ili sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku po čestici dječjeg igrališta, - potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, GLASNIK" Broj 4 ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na 10,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 20,0 m udaljena od stambenih građevina i jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bara, ukupne neto 2 površine građevine do 60,0 m , - ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 10,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim ugostiteljskim sadržajem, - unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja -transformatorske, telekomunikacij iske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se uklope u karakterističan uzorak naselja.
Članak 68.
Osiguranje površina za razvoj društvenih djelatnosti, u pojedinim stambenim područjima u općinskim naseljima, utvrđuje se prema poglavlju 4.1.
Članak 69. Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja V • omogućava formiranje sire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, građevinsku liniju, koja se uvažavajući tradiciju oblikovanja naselja poklapa s linijom regulacije ili koja omogućava formiranje manjeg predvrta (cvjetnjaka) ispred stambene građevine, strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, najmanje širine 3,0 m, građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno - gospodarski) dio, pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, najmanje dubine 25,0 m od linije regulacije, Broj 4 "SLUŽBENI eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice i pojas izgradnj e pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne 2 površine od 90,0 m , po građevnoj čestici, v - - čija udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima ne može biti manja od 12,0 m.
Članak 69.
2) Izuzetno, ukoliko za to postoji gospodarsko opravdanje, unutar područja je moguće predvidjeti mogućnost gradnje gospodarskih građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, koje se prema poglavlju 2.2.2.članku 28. ovih odredbi, mogu locirati u stambenim zonama naselja, na način da njihova udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima, ne može biti manja od 20,0 m. 3) Izuzetno, ukoliko to ne ugrožava postojeće dijelove naselja, može se predvidjeti pojas izgradnje gospodarskih građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje i to građevine za uzgoj životinja do kapaciteta od 30 kom goveda, 80 kom svinja ili 8.500 kom peradi po građevnoj čestici, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja, ukoliko se navedeni pojas može formirati unutar područja stambene zone i/ili obradivog poljoprivrednog tla.
Članak 70.
Članak 70. 1) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko - biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, pojas izgradnje stambenih građevina, eventualno pojas izgradnje stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, ?5 Stranica 631 GLASNIK strukturu gradnje odabirom između otvorene ili poluotvorene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine u stražnjem dijelu čestice, eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, obavezno iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te ukoliko se DPU-om planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 m površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.
Članak 71.
Članak 71. i) Na području za razvoj naselja na području Travnik u Belici, potrebno je izradom plana uređenja užeg područja, u dijelu stambene zone osigurati prostor u veličini od minimalno 1,0 ha za sadržaje parkovnog uređenja i dječjih igrališta. 2) Struktura gradnje stambenih građevina na području Travnik, osim otvorene ili poluotvorene, izuzetno može biti i ugrađena, ukoliko se za to dokaže funkcionalno ili gospodarsko opravdanje i kod čega je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestica.
Članak 72.
Članak 72. 1) Dijelovi stambenih zona unutar naselja Belica, koja su na kartografskom prikazu br. 4.1. "Građevinsko područje naselja Belica" uokvirena narančastom linijom, mogu se, temeljem plana uređenja užeg područja (DPU), urediti kao područja povećanog miješanja funkcija - stambenih i poslovnih, odnosno mješovito-stambene zone. 2) Unutar navedenih područja može se predvidjeti uređenje više građevnih čestica i gradnja osnovnih građevina gospodarske tihe i čiste djelatnosti, osim kioska, građevina za obavlj anj e biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i si) i silažu stočne hrane. 3) Pružanje jednostavnih trgovačkih ili ugostiteljskih djelatnosti u kiosku, obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje u građevinama (rasad nici, staklenici, plastenici i si) i silaža stočne hrane 2 do 100,0 m mogu se planirati kao prateća djelatnost na čestici. Stranica 632 Ci SLUŽBENI 4) Na navedenim područjima može se dodatno 2.3 predvidjeti gradnja građevina bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti, i to: - obrtničke proizvodnje proizvoda od tekstila, i) kože, stakla, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda, - obavljanja tehničkih servisa - automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, te kovačnice, građevinarstva armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice, - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje hrane i hladnjače, te - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke - disco klubovi, noćni barovi i si.
Članak 72.
5) Unutar područja mješovito stambene zone ne može se planirati gradnja građevina društvenih djelatnosti odgoja, obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove. 6) Unutar i u kontaktnom prostoru mješovitih - stambenih zona ne može se planirati gradnja pratećih građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje. 2) 7) Planom užeg područja potrebno je razgraničiti prostore stambenih i gospodarskih djelatnosti na način da se: - predvidi minimalna dimenzija čestice pretežito gospodarskih djelatnosti s 28,0 m širine i 40,0 m dužine, - područje gradnje građevina bučnih i 3 potencijalno opasnih djelatnosti od područja gradnje stambenih prostora, građenih kao samostojeće građevine ili kao dijelova stambeno -- poslovnih građevina, odvoji najmanje 20,0 m, i) osigura minimalna udaljenost građevina bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti od međa građevnih čestica u stambenim zonama izvan područja povećanog miješanja funkcija od 20,0 m, te DPU-om propiše obveza osiguranja zaštite od buke unutar kontaktnih stambenih zona, odnosno izvan područja povećanog 2) miješanja funkcija do 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
Članak 73.
Članak 73. 1) Smjernice za prostorno planiranje gospodarskih zona u naseljima određene su u poglavlju 3.1.1. ovih odredbi. 3)
Članak 74. 1) Obveza izgradnje građevina na područjima za razvoj zona sporta i rekreacije određeni su u poglavlju 4.1., člancima 107. i 108. ovih odredbi ?? GLASNIK Broj 4 Izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 75. Ovim PPUO mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: - izdvojena područja gospodarskih i društvenih djelatnosti, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1. uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2.2., izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2.3., za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5., te za građevinu komunalnog servisa privremenog skupljanja i selektiranja komunalnog otpada - sekundarne sirovine, prema odredbama poglavlja 7. ovih odredbi. Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju kvalitetu kultiviranih i prirodnih predjela. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 76.
Članak 76. Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja. Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: - osigurati minimalna broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2., članka 129., te - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okolinu prema poglavlju 8. ovih odredbi. Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu Broj 4 U SLUŽBENI djelatnosti na čestici, odnosno prilagoditi je uvjetima namjene lokacije, a do prenamjene se legalno izgrađene građevine mogu i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 3.1 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja
Članak 77.
Članak 77. i) Unutar građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se smještavati: - unutar gospodarskih zona, - na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni obaju naselja, u mješovito-stambenim zonama u Belici i u zonama centralnih i društvenih sadržaja, te kao prateći sadržaji na građevnim česticama, u stambenim zonama i mješovitim stambenim zonama, te na građevnim česticama unutar zone centralnih i društvenih sadržaj a, te zone sporta i rekreacije, ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone. 3.1.1 Uvjeti lociranja građevina gospodarskih djelatnosti unutar gospodarskih zona u naseljima
Članak 78.
Članak 78. i) Gospodarske zone su locirane uz povoljne prometne smjerove, na područjima koja je moguće primjereno komunalno urediti i korištenje kojih osigurava najmanje štetan utjecaj u odnosu na stanovanje. 2) Gospodarske zone se organiziraju ovisno o vrsti očekivanih djelatnosti, te pretpostavljenim potrebama za veličinom čestice, potrebnom infrastrukturom i mogućem utjecaju na okolnu i to kao gospodarske zone za industrijsku ili obrtničku proizvodnju, uslužne djelatnosti, trgovinu i komunalne servise. 3) Gospodarske zone se uređuju na temelju planova uređenja užeg područja - detaljnih planova uređenja (DPU). najmanja širina najmanja dubina građevne čestice građene čestice /m/ /m/ 28,0 40,0 GLASNIK" Stranica 633 4) Preporuča se gospodarske zone od stambenih područja i područja centralnih i društvenih sadržaja odijeliti pojasom urbanog zelenila ili javnom prometnom površinom.
Članak 79.
Članak 79. 1) Ovim PPUO-om se na području općine određuju površine za uređenje sljedećih gospodarskih zona: - južna gospodarska zona u Belici za različite gospodarske aktivnosti proizvodne (industrijske i obrtničke) i poslovne (trgovačke, uslužne i komunalno-servisne), na prostoru južno od kanala, uz cestu prema Maloj Subotici, - sjeverna gospodarska zona u Belici, pretežito proizvodne i poslovne (trgovačke i uslužne) namjene, te - zapadna gospodarska zona u Belici, pretežito proizvodnih i uslužnih (skladišnih) djelatnosti na prostoru između dijela novog stambenog naselja i sletne staze zračne luke Pribislavec. 2) U Gardinovcu se predviđa zadržati prostor punkta za otkup poljoprivrednih proizvoda s deponij om za šećernu repu, s tendencijom prenamjene prostora u uslužnu ili trgovačku građevnu česticu. 3) Na ulazu u Gardinovec, od strane Belice predviđa se prostor za moguće preseljenje nadvedene djelatnosti deponiranja šećerne repe ili uređenje mješovite gospodarske zone, kao alternativna mogućnost uređenja područja, uz obavezu uređenja pojasa zaštitnog zelenog pojasa uz županijsku prometnicu, minimalne širine 15,0 m.
Članak 80.
Članak 80. 1) Na građevnim česticama, unutar gospodarskih zona, osnovna namjena građevina je uvjetovana obavljanjem gospodarskih, proizvodnih (industrijskih ili obrtničkih) i poslovnih (uslužnih, trgovačkih ili komunalno-servisnih) djelatnosti, osim primarne poljoprivredne proizvodnje. 2) U postupku formiranja građevnih čestica, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarskih zona, poštivati sljedeće minimalne vrijednosti: najmanja površina koeficijent izgrađenosti građevne čestice građevne čestice 2 /m / /kig/ 1.120,0 0,40 Stranica 634 "SLUŽBENI
Članak 81.
Članak 81. i) Unutar gospodarske zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: - građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja, zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu i) treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; 2) - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca građevina u sjevernoj gospodarskoj zoni Belice može iznositi najviše 11,0 m za građevinske čestice čije površine premašuju 0,8 ha, a za manje građevinske čestice najviše 7,0 m, - visina vijenca građevina u ostalim gospodarskim zonama može iznositi do 7,0 3) m, - iznimno, visina vijenca građevina u gospodarskim zonama može iznositi i više od navedenih u prethodne dvije alineje, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim 4) propisima ili konstrukcija građevine, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4, - nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25 % ukupne površine čestice, - nadstrešnice iz prethodne alineje trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca, - najmanje 20 % od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a * Broj 4 - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelj a sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo / 2 parkirališna mjesta.
Članak 81.
3.1.2 Uvjeti lociranja građevina gospodarskih djelatnosti na vlastitim građevnim česticama interpoliranim u drugim funkcionalnim zonama u naselju
Članak 82. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, na područjima stambenih zona obaju naselja, mogu se graditi kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, tihih i čistih djelatnosti). Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti za obavljanje autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), kiosci za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga, definirano prema posebnom propisu i silaže stočne hrane do 100,0 m , ne mogu se na građevnoj čestici unutar stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu građevinu. Veličina i oblik građevnih čestica određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno minimalne dimenzije i površina građevne čestice, te izgrađenost određuju se kao za stambene građevine, prema uvjetima iz poglavlja 2,2.4. ovih odredbi. Visina i oblikovanje građevina ovisi i o poziciji gospodarske građevine unutar čestice, a određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.3. ovih odredbi, odnosno: - najveća visina vijenca gospodarskih građevina unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnoj izgrađenoj strukturi, a ™ najveća visina vijenca gospodarskih građevina kada se protežu iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m.
PDF stranica 27
Članak 82.
Broj 4 "SLUŽBENI
Članak 83. 1) Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti ne mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar stambenih zona naselj a (nije dozvoljena interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti).
Članak 84. 1) Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (parkirališta i sajmišta), te ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i si.) mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar mješovitih stambenih zona naselja Belica. 2) Veličina i oblik građevnih čestica, te visina i oblikovanje građevina u slučajevima iz prethodnog stavka određuju se prema odredbama plana uređenja užeg područja, usklađenog sa smjernicama za planiranje mješovito-stambenih zona iz poglavlja 2.2.5. ovih odredbi.
Članak 85.
Članak 85. 1) Po jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili kompleks građevina koji objedinjava navedene sadržaje, može se graditi kao osnovna građevina na vlastitoj građevnoj čestici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja. 2) Izdvojene čestice za gospodarske građevine iz prethodnog stavka ne mogu se formirati, ukoliko unutar pojedine zone, nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostora za građevine određene u poglavlju 4.1. članku 107. ovih odredbi, dimenzioniranih prema uvjetima mreže društvenih funkcija Županije. 3) Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka, veličina građevne čestice unutar pojedine zone nije ograničena. 4) U sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaj i do 40 % ukupne bruto površine građevina na čestici. 5) Uvjeti formiranja građevne čestice i gradnje građevina određuju se prema poglavlju 4.1. članku 110. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. GLASNIK" Stranica 635 3.1.3 Uvjeti lociranja građevina gospodarskih djelatnosti kao pratećih na građevnim česticama u drugim funkcionalnim zonama u naselju i kao pomoćnih na stambenim ili stambeno-poslovnim građevnim česticama
Članak 86.
Članak 86. i) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, na područjima stambenih zona obaju naselja, mogu se graditi kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti), uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50 % veća od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne grad.), ali ne može biti veća od 400,0 m po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a - oblikovanje građevine uvjetovano j e karakterističnim uzorkom naselja, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.3. ovih odredbi, odnosno: - najveća visina vijenca prateće gospodarske građevine unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema osnovnoj građevini, a najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m.
Članak 87.
Članak 87. i) Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), mogu se graditi kao prateće na česticama unutar stambenih zona ruralne matrice obaju naselja (interpolacija gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50 % veća od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne grad.), ali ne može biti veća od 400,0 m2 po čestici, Stranica 636 55 "SLUŽBENI GLASNIK Broj 4 građevina od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, treba biti udaljena najmanje 20,0 m i najveća visina vijenca građevina može biti 3) 4,80 m. građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute 4) za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, u postupku projektiranja, gradnje i korištenja građevina trebaju biti pnmijenjene mjere zaštite od štetnih utjecaja na okolinu, prema odredbama iz 5) poglavlja 8. ovih odredbi. 6)
Članak 88.
Članak 88. 1) Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), trgovački i skladišni prostori 1) za trgovinu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (trgovine, skladišta i hladnjače), mogu se graditi kao prateće na česticama unutar mješovitostambenih zona u Belici (interpolacija gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu 1) djelatnosti) može biti najviše 600,0 m2 po čestici, - građevina od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, treba biti udaljena najmanje 20,0 m i - najveća visina vijenca građevina može biti 4,80 m - građevine trebaju od jedne uzdužne međe 2) građevne čestice biti minimalno odmaknute za sinnu vatrogasnog koridora određenog 3) posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m.
Članak 89.
Članak 89. 1) Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje i to građevine za uzgoj životinja mogu se graditi kao prateće, unutar pretežito stambenih zona i u njihovom kontaktnom prostoru, ukoliko je to 1) određeno karakterističnim uzorkom naselja u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Ukupna bruto površina građevina za uzgoj životinja treba biti dimenzionirana na kapacitet od najviše 30 kom goveda, 80 kom svinja ili 8.500 peradi, a što se utvrđuje prema posebnim propisima koji definiraju dozvoljeni broj životinja po četvornom metru građevine. Ukupna bruto površina građevine za silažu stočne hrane ne može premašivati 2 100,0 nr. Građevine je potrebno locirati najmanje 70,0 m udaljeno od pojasa izgradnje stambenih građevina, jednim dijelom mogu izlaziti izvan građevinskog područja naselja do najviše 80,0 m, ukoliko površina na koju se lociraju ima namjenu obradivog tla isključivo osnovne namjene. Visina vijenca građevina može biti najviše 4,80 m. Građevine od groblja, odnosno površine za proširenje groblja, te građevina od značaja za kulturnu i povijesnu baštinu naselja, te izdvojenih područja namijenjenih sportu ili rekreaciji, treba biti udaljena najmanje 100,0 m.
Članak 90.
Članak 90. Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje, i to građevine za uzgoj životinja ne mogu se graditi kao prateće, unutar mješovito stambenih zona u Belici i u njihovom kontaktnom prostoru.
Članak 91. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, jedna ugostiteljska građevina, može se graditi kao prateća građevina na pojedinoj čestici: - društvenih djelatnosti, u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te - na čestici građevine sporta i/ili rekreacije, unutar zone sporta i rekreacije. Površina prateće građevine ne može biti veća od površine osnovne građevine. Uvjeti gradnje građevine određuju se prema poglavlju 4.1. članku 110 i 111. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.