Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 636
Članak 92.
Članak 92. Pomoćne poljoprivredne građevine, bez ili sa izvorom zagađenja mogu se na građevnoj čestici stambene ili stambeno-poslovne namjene, graditi u površini i na način određen funkcionalnom zonom i karakterističnim uzorkom naselja. 44 Broj 4 SLUŽBENI 3.2 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja 3.2.1 Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti
Članak 93. i) Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuju se građevinskim područjima za građevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog područja. 2) Namjena, lokacija i površina postojećeg izdvojenog područja poljoprivredno-gospodarske zone za intenzivni uzgoj životinja i druge poljoprivredne djelatnosti, južno od naselja Belica /oznaka PG/, prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1 : 25.000. 3) Nove poljoprivredno-gospodarske zone za intenzivni uzgoj životinja, mogu se formirati temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine, na području poljoprivrednog tla pogodnog za djelatnost intenzivnog uzgoj a životinja, ukoliko se radi o površini većoj od 3,0 ha, ili ukupnom planiranom kapacitetu uzgoja većem od 1.000 kom goveda ili svinja, odnosno 250.000 kom peradi, a od županijskih i lokalnih prometnica i građevinskih područja naselja trebaju minimalno biti udaljene 300,0 m. 4) Izdvojeno područje za obavljanje djelatnosti privremenog skupljanja i selektiranja neopasnog komunalnog otpada - sekundarne sirovine /oznaka K3/ može se locirati na području istočno od spoja ZC 20022 Belica Mala Subotica i LC 20047 Belica Palovec, pod uvjetima određenim u poglavlju 7. ovih odredbi.
Članak 94.
Članak 94. 1) Gospodarske, poljoprivredne zone za uzgoj životinja (poljoprivredno-gospodarska zona) određuju se građevinskim područjem za gospodarske djelatnosti: uzgoja životinja - peradi, sitne i krupne stoke, krznaša i riba u kavezima, ali se mogu koristiti i kao prostori za uzgoj životinja ekstenzivnim načinom, što ovisi o odabranoj tehnologiji uzgoja ili vrsti životinja i namjeni zone ili dijela zone, a što se određuje prema Programu razvoja poljoprivrede i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine, primarne prerade, odnosno skladištenja mlijeka, gospodarske djelatnosti kompostiranja biootpada u svrhu proizvodnje prirodnog gnojiva, humusa i sličnih proizvoda i GLASNIK " Stranica 637 komunalnih djelatnosti privremenog skupljanja životinjskih ostataka. 2) Uređenje nove poljoprivredno-gospodarske zone za uzgoj životinja ili proširenje postojeće vrši se na osnovu plana uređenja užeg područja (DPU). 3) Planom uređenja užeg područja poljoprivrednogospodarske zone (DPU ili UPU) potrebno je definirati: - razgraničenje javnih od privatnih površina, - parcelaciju čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, te - obvezu ishođenja prethodnih uvjeta djelatnosti unutar zone, kojima se osigurava provođenje mjera zaštite okoliša u pojedinačnim zahvatima. 4) Ukoliko se procjena utjecaja na okoliš neće izraditi istovremeno s izradom DPU-a, DPU-om je potrebno definirati da li je treba izvršiti zajednički za više čestica ili pojedinačno za svaku posebno. 5) Na području pojedine poljoprivrednogospodarske zone, obavezno je locirati uređaje komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno pojedinačne ili zajedničke (za više korisnika), uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav javne odvodnje.
Članak 94.
6) Otpadne vode iz zone nije dozvoljeno upuštati u recipijent prije njihova pročišćavanja uređajem za pročišćavanja otpadnih voda do razine kvalitete vode u recipijentu. 7) Uvjeti uređenja čestica i gradnje građevina unutar područja poljoprivredno-gospodarske zone trebaju sadržavati sljedeće odredbe: - granica nove zone ili proširenje postojeće zone uAgromeđimurja" treba omogućiti minimalnu udaljenost novih građevina za uzgoj životinja i silažu stočne hrane od 300,0 m od građevinskog područja naselja, uz građevine za uzgoj životinja, na građevnim česticama unutar poljoprivrednogospodarskih zona mogu se graditi druge građevine u funkciji poljoprivrede i pratećih djelatnosti, kao što su spremišta strojeva, veterinarski punktovi, poljoprivredne trgovine i slično, minimalna površina građevne čestice unutar 2 zone je 2.000,0 m ; građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; ako je unutar zone ili dijela zone određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područj a, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; Stranica 638 "SLUŽBENI građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;
Članak 94.
najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4; visina vijenca građevina može iznositi najviše 4,80 m, a silosi mogu biti i viši, ali ne viši od 10,0; nagib krovnih ploha može se kretati od 33 do 45°; pokrov građevina može biti od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji; najmanje 20 % od ukupne površine 3) građevne čestice treba biti ozelenjeno, a ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelj a sustava odvodnje oboriskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta. 1) 3.2.2 Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela
Članak 95.
Članak 95. i) Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela općine, podijeljene su prema stupnju očekivane gospodarske 2) učinkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na: - prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti i - prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski učinkovita.
Članak 96. i) Prostori biljne poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti unutar kultiviranih predjela općine područja su: - vrijednih obradivih tla /oznaka P2/ i - ostalih obradivih tla /oznaka P3/, kojima je agrotehničkim mjerama povećana proizvodnost ili se koriste za intenzivni 3) uzgoj stoke. 2) Na prostorima poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti, mogu se obavljati GLASNIK" Broj 4 djelatnosti intenzivnog ili integriranog načina biljne poljoprivredne proizvodnje, te intenzivnog ili ekstenzivnog stočarstva, u svrhu čega se mogu: - uređivati trajni nasadi, koji se mogu ograđivati isključivo prozračnim, žicanim ogradama, postavljati transportabilni pčelinjaci, isključivo za ispašu pčela, postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, ukoliko su građeni kao konstrukcije bez temelja, ukupne visine vijenca do 2,20 i sljemena do 4,80 m, te osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za biljnu ili stočarsku proizvodnju, ukoliko se lociraju na za tu svrhu namijenjenim površinama obradivog tla na području općine, određenim prema kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i prema uvjetima iz članaka 97 - 100. ovih odredbi.
Članak 96.
Izuzetno od prethodnog stavka, na području sletne staze letjelišta Pribislavec i u kontaktnom prostoru 100,0 m od staze, poljoprivredne površine mogu se koristiti isključivo kao sjenokoše, odnosno na njima nije moguće uređivati trajne nasade niti postavljati pčelinjake, staklenike, niti plastenike.
Članak 97. Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo biljne poljoprivredne proizvodnje, može se osnivati kao izdvojeno građevinsko područje, isključivo na obradivim tlima osnovne namjene /oznake P2 i P3/, y južno od županijske prometnice ZC 2018 i u tu svrhu označenim na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina". Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog stavka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj povrtlarskih kultura, odnosno ljekovitog bilja, i to u sljedećim minimalnim površinama određenim za: ratarstvo 25,0 ha vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha uzgoj povrća 3,0 ha uzgoj voća 1,7 ha ili uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja (rasadnik) 1,0 ha. Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i slično). Broj 4 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 639 V 4) Cestica poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao građevna, treba biti minimalne veličine 1,0 ha i imati direktni izlaz na javnu prometnu površinu.
Članak 97.
5) Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavlj anj a osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, montažnih ili čvrstih temelja, spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, te - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično, osim hladnjača. 6) Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog u kompleksa. 7) Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20 % površine čestice, 2 ali ne može se izgraditi više od 3.000,0 m v » površine. 8) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 33 do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od od nehrđajučeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika.
Članak 97.
9) Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla.
Članak 98. 1) Ako se izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje grade kao obiteljska (prema upisniku poljoprivrednih gospodarstava), mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti: - poljoprivrede, - stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva, - seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, prema posebnom propisu, te - djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu. 2) Građevine, odnosno prostori za stanovanje, seoski turizam i trgovinu, mogu ukupno iznositi 600,0 m , a površina otvorenih rekreacijskih i 2 sportskih igrališta još dodatnih 400,0 m . 3) Na tako formiranom izdvojenom, obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (biljne proizvodnje), može se ekstenzivnim načinom uzgajati do 10 goveda, 20 svinja i 200 kom peradi. 4) Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. 5) Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. 6) Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20,0 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina.
Članak 99.
Članak 99. 1) Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja intenzivnim ili ekstenzivnim načinom, mogu se organizirati na kultiviranim predjelima općine, označenim kao područje pogodno za intenzivni uzgoj životinja, na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina", odnosno na prostoru južno od kanala i istočno od prometnice za Malu Suboticu. 2) Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja može se zasnivati ukoliko se planira uzgoj minimalno 30 kom goveda, 80 kom svinja, ili 8.500 kom peradi. Ostali uvjeti izgradnje su sljedeći: - veličina građevne čestice za uzgoj peradi, kunića, činčila i drugih malih životinja težine do 5,0 kg po odrasloj jedinki, treba iznositi najmanje 0,5 ha, a za uzgoj ostalih životinja najmanje 1,0 ha, - treba postojati mogućnost prilaza na građevnu česticu s javne, prometne površine, Stranica 640 55 Broj 4 "SLUŽBENI GLASNIK treba postojati mogućnost komunalnog opremanja čestice komunalnom infrastrukturom, i to minimalno električnom energijom, na području čestice, obavezno je locirati uređaj e komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav javne odvodnje, otpadne vode nije dozvoljeno upuštati u sustav javne odvodnje recipijent ukoliko • • prije nisu pročišćene uređajem za kapacitet građevine za uzgoj ž i voti nj a od građevinskog goveda svinja peradi područja komada komada komada /za perad/ 30-350 100-750 8.500-12500 70 350-1000 750-2000 12500-25000 100 preko preko preko 25000 200 1000 2000 3) Na području izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja mogu se graditi gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti, uz koje je moguće graditi prateće građevine za:
Članak 99.
- stambenu građevinu za obitelj nosioca i) poljoprivrednog gospodarstva, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - silažu stočne hrane i r 2) - građevine za preradu mlijeka do kapaciteta 10.000 lit/dan. 4) Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja može maksimalno iznositi 20 % površine čestice, ali ne može se 2 izgraditi više od 5.000,0 m površine. 3) 5) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 33 4) do 45 , - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a pročišćavanje otpadnih voda do razine kvalitete vode u recipijentu, udaljenosti građevina za uzgoj životinja, koje se grade na poljoprivrednom gospodarstvu, trebaju biti od građevinskih područja naselja, izdvojenih područja sporta i/ili rekreacije, te zaštićenih i evidentiranih građevina kulturne baštine, navedenih u poglavlju 6.3. ovih odredbi, kao i od kategoriziranih cestovnih prometnica, određene prema vrijednostima iz sljedeće tablice: udaljenost u metrima od od od građevinskog državne županijske područja ceste ceste /ostali/ 100 100 50 200 100 50 300 200 100 silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od nehrđajučeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika.
Članak 100.
Članak 100. Ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju krupne i sitne stoke za mliječnu proizvodnju, konja, magaraca, visoke divljači, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam. Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 kom goveda, 100 kom svinja ili 8.500 kom peradi, ili uzgoj do 30 kom uvjetnih grla, pri čemu je kategorija uvjetnog grla definirana posebnim propisom, kao životinja težine 500,0 kg. Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem i potrebno ih je usmjeriti na područje pogodno za intenzivni uzgoj životinja prema kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina". Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja, mogu se organizirati na čitavom području kultiviranih predjela općine, južno od županijske prometnice ŽC 2018, izuzev prostora koridora sletne staze zračne luke Pribislavec, uz uvjet da ograđeni otvoreni prostori i zakloni za životinje trebaju od županijske ceste, koridora sletne staze zračne luke Pribislavec, izdvojenog područja sporta i rekreacije južno od Gardinovca i drugih prostora od značaja za kulturnu baštinu, biti udaljeni najmanje 100,0 m. t£ Broj 4 SLUŽBENI 5) Ukoliko se Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja osnivaju izvan područja na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina", označenim, kao pogodnim za intenzivni uzgoj životinja, te ukoliko je površina čestice veća od 2,0 ha, na njoj se mogu graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za 2 sklanj anj e životinja, površine do 100,0 m , izgrađene od drveta, visine vijenca do 3,0 m, nagiba krovnih ploha od 33° do 45° i pokrivene crijepom, šopom, slamom ili laganim pločama od umjetnog materijala (gutanit ili slično) u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji.
Članak 100.
6) Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od županijske ceste i drugih prostora od značaja za kulturnu baštinu u općini, biti udaljeni najmanje 100,0 m.
Članak 101. 1) Na prostorima poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, unutar kultiviranih predjela, u koje ulaze obradiva tla slabije kvalitete, kojima agrotehničkim mjerama nije poboljšana produktivnost, /oznaka P3/ poželjno je da se: - obavljaju djelatnosti integriranog, ekološkog ili biološkog načina biljne poljoprivredne proizvodnje, uređuju lovačke remize za potrebe djelatnosti lova, odnosno lovnog turizma ili vrši pošumljavanje autohtonim šumskim vrstama, koje uspijevaju na takvom tlu.
Članak 102.
Članak 102. 1) Lovačke remize mogu se uređivati na obradivim tlima u općini u svrhu uzgoja hrane, formiranja zaklona, te uzgoja, odnosno održavanja populacije divljači određenog lovno-gospodarskog područja. 2) Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine, od prirodnih materijala (drva, zemlje, šopa ili slame), visine do 3,0 m, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači.
Članak 103. 1) Sve čestice koje su unutar kultiviranog krajolika formirane kao građevinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti, ne mogu se naknadno u građevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veličinom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za građevinske čestice unutar kultiviranih predjela. GLASNIK" Stranica 641 3,2.3 Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 104.
Članak 104. i) Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva i vodoprivrede, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. 2) Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na područjima ovim PPUO-om označenim kao gospodarske šume, a unutar šuma posebne namjene prvenstveno u funkciji održanja ekosustava i prema šumskim gospodarskim osnovama. 3) Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava, je na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovana mjerama zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, obrađenih u poglavlju 6. ovih odredbi. 4 UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 105.
Članak 105. i) Društvene djelatnosti se kao sadržaji javnog interesa zajednice, svrstavaju u skupine istovjetnih ili sličnih funkcija i to uprave i lokalne samouprave, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, djelatnosti kulture i zabave, djelatnosti sporta i rekreacije, djelovanja vjerskih zajednica, javnog djelovanja građanskih skupina i slične djelatnosti. 2) Društvene djelatnosti se organiziraju u naseljima, a djelatnosti sporta i rekreacije se mogu organizirati i izvan granica građevinskog područja naselja. 3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih i legalno izgrađenih građevina društvenih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima zone unutar naselja u kojoj se čestica nalazi ili namjeni površina izvan naselj a, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno djelatnost prilagoditi uvjetima namjene prostora. 4.1 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja
Članak 106.
Članak 106. i) Unutar granica građevnog područj a naselj a, društvene djelatnosti u pravilu je potrebno grupirati u zonama koje se razgraničuju ovisno o namjeni na: - zone centralnih i društvenih sadržaja, Stranica 642 "SLUŽBENI - zone sporta i rekreacije, radi specifičnosti u veličini i pretežitosti uređenja kao otvorenih površina i - zone urbanog zelenila, za parkovne površine unutar naselj a radi njihove zaštite od gradnje. 4) 2) Površine zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 4.1. i 4.2. "Građevinska područja naselja". Sadržaji koji se mogu locirati unutar pojedine zone, sadržaj i uvjeti prema kojima se mogu osnivati podcentri unutar stambenih područja, te formirati 1) pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, u zonama drugih pretežitih namjena, određene su smjernicama za razgraničenje zona, u poglavlju 2.2.2. ovih odredbi.
Članak 107.
Članak 107. i) Na prostoru zona centralnih i društvenih sadržaja, unutar građevinskih područja naselja, potrebno je izradom projekata uređenja osigurati prostore za: - adaptaciju i dogradnju školske zgrade u Belici, u slučaju izmjene obrazovnog sustava, - rekonstrukciju, odnosno izgradnju školske sportske dvorane u Belici uz školu, proširenje dječjeg vrtića uz školu u Belici Ar\rrrdogradnjom vrtića,onniAm \rrtinc* 2) adaptaciju, odnosno rekonstrukciju društvenih domova u oba naselja radi mogućnosti djelovanja KUD-ova, te drugih građanskih udruga, - izgradnj u građevina ugostiteljsko - turističkih sadržaja, kao pratećih funkcija zračne luke i kartodroma. 2) Mreža društvenih djelatnosti načelno određuje potrebnu veličinu pojedine građevine, odnosno pripadajuću potrebnu veličinu građevne čestice, a lokacije, ukoliko nisu postojeće lociraju se unutar 1) stambenih zona naselja.
Članak 108.
Članak 108. 1) Na prostoru zona sporta i rekreacije, unutar građevinskih područja naselja, potrebno je izradom projekata uređenja osigurati prostore za dovršetak 2) uređenja sportskih igrališta - grupnih i pojedinačnih standardnih sportova. 2) Prateće sadržaje igrališta, kao što su svlačionice i manji ugostiteljski sadržaji, u Belici je potrebno oblikovati kao samostojeće građevine, a u Gardinovcu organizirati u sklopu građevine škole ili društvenog doma. 3) Područje za razvoj zone sporta i rekreacijske u Belici, locirano ispod zračnog prostora sletne staze GLASNIK" Broj 4 zračne luke Pribislavec, moguće je urediti isključivo elementima niskogradnje, odnosno uređenja staza, otvorenih igrališta i borilišta, koja svojom pozicijom, oblikovanjem i korištenjem neće utjecati na funkcioniranje sletne staze. Na prostore za razvoj sportsko rekreacijske zone u Belici nije dozvoljeno širiti sadržaje kartinga, niti drugih sportova koji bi povećali buku u kontaktnoj stambenoj zoni.
Članak 109.
Članak 109. Na području općine, potrebno je izradom projekata uređenja, osigurati održavanje, odnosno uređenje: - parka na čestici župne crkve u Belici, - parka uz društvene domove u oba naselja, minimalne površine 20 % građevne čestice, - izdvojene čestice dječjeg igrališta na područjima za razvoj stambenih zona u oba naselja, najmanje 5 % ukupne površine zone, - parkovne površine između građevina škole i dječjeg vrtića u Belici i linije regulacije, - tradicijski oblikovanih javnih zelenih površina oko poklonaca i raspeća, u oba naselja, oblikovanih kao košena zelena površina, ograđeni vrt ili sadnjom soliternog stabla uz poklonac. Parkovi i druge zelene površine, navedene prethodnim stavkom, uređuju se temeljem projekata, kojima obavezno treba riješiti parterno i pejsažno oblikovanje, postavu urbane opreme i komunalno uređenje instalacijama infrastrukture oblikovanih primjereno namjeni, a za parkovne površine uz poklonce potrebno j e dodatno primijeniti mjere zaštite iz poglavlja 6. ovih odredbi.
Članak 110.
Članak 110. U zonama centralnih i društvenih sadržaja i zonama sporta i rekreacije, djelatnosti je potrebno grupirati ovisno o značaju za naselje, grupi istovjetnih ili sličnih funkcija, potrebnoj veličini građevnih čestica i gabaritima građevina koji proizlaze iz funkcije. Uvjeti uređenja površina i gradnje za građevine društvenih djelatnosti, ukoliko se grade unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti i zona sporta i rekreacije su sljedeći: - koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, može maksimalno iznositi 0,4, - etažnost građevina može biti najviše 3 nadzemne etaže, odnosno građevina može imati podrum + prizemlje + 1 kat + potkrovlje, Broj 4 "SLUŽBENI visina vijenca građevina u izgrađenim dijelovima naselja određuje se prema karakterističnom uzorku naselj a, što j e određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi, u područjima za razvoj naselja, maksimalna visina vijenca za sportske građevine, može biti do 10,0 m, dok specifični dijelovi (dijelovi sportskih građevina koji ne mogu biti niži) mogu biti i veće visine; ako u je unutar postojeće zone, određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, građevine, odnosno dijelove građevinskog kompleksa, treba locirati na tom pravcu; građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora;
Članak 110.
izuzetno, pozicijom dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece, otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga), locirana unutar zona sporta i rekreacije, trebaju biti najmanje 20,0 m udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, najmanje 20 % od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelj a sustava odvodnje oboriskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo / 2 parkirališna mjesta, garaže se mogu oblikovati jedino u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, a druge servisne sadržaj e, potrebne za funkcioniranje pratećih funkcija, definiranih prema poglavlju 2.2.2. ovih odredbi (gospodarske djelatnosti u obje zone i stanovanje u zonama centralnih i društvenih sadržaja), kao što su parkirališne površine, prilazi za dostavu, lokacije za skupljanje GLASNIK" Stranica 643 komunalnog otpada i drugi, potrebno je dimenzionirati i oblikovati prema uvjetima iz poglavlja 5, 7 i 8. ovih odredbi.
Članak 111.
Članak 111. i) Na građevinskoj čestici društvenog sadržaja - odgoja, obrazovanja, zdravstva, kulture, zabave, sporta ili rekreacije, može se odobriti postava jedne montažne građevine - kioska do 12,0 m , za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, ukoliko je djelatnost kompatibilna s funkcijom društvene djelatnosti, odnosno s centralnim značajem lokacije na koju se postavlja. 2) Kiosk mora udovoljiti estetskim kriterij ima (mora biti industrijski serijski proizvod, odnosno u specifičnim slučajevima oblikovanje mora biti primjereno ambijentalnim karakteristikama lokacije). 3) Kiosk se treba locirati minimalno 5,0 m od linije regulacije, a može biti najveće tlocrtne površine do 2 12,0 m bez mogućnosti prigradnji, terasa i nadstrešnica. 4) Djelatnosti i postava kioska ne smiju ometati funkcioniranje građevne čestice na kojoj je postavljen, niti susjednih građevina i prometa. 5) Grupa privremeno montažnih građevina kioska ne može se postavljati na površinama društvenih sadržaja unutar općine.
Članak 112.
Članak 112. 1) U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. 2) Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaj e, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze, a izuzetak su samo dozvoljene transformacije stambene zone, određene u članku 29. stavku 1, alinejama 1-3. 3) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona oba naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine, uz poštivanje sljedećih uvjeta: - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, a Stranica 644 u SLUŽBENI - najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građenih iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50 % veća od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne grad.), ali ne može biti veća od 400,0 m po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a - oblikovanje građevine uvjetovano j e karakterističnim uzorkom naselja.
Članak 112.
4) Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina (ukoliko se grade unutar stambenih zona niske izgradnje), ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za djelatnost predškolskog odgoja i djelovanja udruga građana ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, - ukupnom neto korisnom površinom ne 2) - ^ o premašuju 25 % , ukupne neto korisne površine višestambene građevine, te - se stambenom dijelu građevine osigura zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone.
Članak 113.
Članak 113. i) Građevine društvenih djelatnosti odgoja, osnovnog obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, ne mogu se graditi, na građevnim česticama unutar mješovitih stambenih zona. 2) Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi unutar gospodarskih zona. 4.2 Uvjeti uređenja prostora za obavljanje društvenih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja
Članak 114. 3) i) Izvan granica građevinskih područja naselja, djelatnosti sporta i rekreacije mogu se locirati: - u pravilu na izdvojenim područjima namijenjenim sportu i rekreaciji, - unutar kultiviranih predjela, mogu se locirati djelatnosti rekreacije, a - prirodni i prirodi bliski predjeli mogu se i) koristiti u rekreativne svrhe, uz poštivanje mjera zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, određenih u poglavlju 6. ovih odredbi. GLASNIK J3 Broj 4 4.2.1 Izdvojena područja za društvene djelatnosti
Članak 115.
Članak 115. i) Izdvojena područja za obavljanje društvenih djelatnosti određuju se prostorima za obavljanje osnovne i pratećih djelatnosti, te gradnju samo onih građevina koj e su navedene u odredbama za uređenje izdvojenog područja. 2) Namjena, lokacija, te načelno i površina izdvojenog područja za obavljanje društvenih djelatnosti, prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1 : 25.000, a odnosi se na sportsko - rekreacijski park s rekreacijskim ribnjakom na lokalitetu Berek uz Gardinovec /oznaka R9/. 3) Izdvojeno područje potrebno je urediti temeljem projekta izdvojenog područja.
Članak 116.
Članak 116. 1) Područje izdvojenog sportsko-rekreacijskog parka uz Gardinovec treba obuhvaćati postojeće sadržaje (nogometa, prateće klupske servisne prostore i rekreacijski ribnjak), te eventualne prateće sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene. Unutar izdvojenog područja, za potrebe obavljanja pratećih djelatnosti moguće je: - izgraditi jednu prateću građevinu za svlačionice uz nogometno igralište, kao prizemnu u građevinu, maksimalne površine 2 do 80,0 m i visine vijenca do 3,80 m, - izgraditi jednu prateću građevinu za potrebe ribičkog kluba i ugostiteljske namjene, maksimalne površine do 120,0 m i visine vijenca do 3,80 m, - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala - drva, zemlje i si. - graditi priveziste za čamce, pješačke mostove, odmorišta i klupe, isključivo od drveta, - urediti osnovno i eventualno pomoćno nogometno igralište, najviše dva dodatna igrališta - za odbojku na pijesku i/ili dva tenis igrališta. Ribnjak i kontaktni prostor treba urediti kultiviranjem područja autohtonim biljnim vodenim i kopnenim vrstama. 4.2.2 Društvene djelatnosti unutar kultiviranih, predjela
Članak 117.
Članak 117. Unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su U SLUŽBENI Broj 4 biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. 2) Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. 4.2.3 Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela
Članak 118.
Članak 118. i) Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste kao prostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava. 2) Rekreativne aktivnosti posebno se mogu obavljati u šumama i drugim prirodi bliskim, neobrađenim prostorima, u kontaktnom prostoru naselja, koji su obzirom na sociološki značaj u odnosu na naselje ovim PPUO-om, određene šumama posebne namjene. 3) U svrhu korištenja navedenih prostora mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke - odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu. 5 UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE
Članak 119.
Članak 119. i) Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2. "Infrastrukturni i? sustavi 2) Ovim PPUO-om je predviđena je izgradnja, odnosno održavanje sljedećih sustava: - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnog, poštanskog i telekomunikacijskog prometa, energetskog, koji obuhvaća postojeće sustave prijenosa i distribucije električne energije i plina, vodnogospodarskog, koji obuhvaća postojeće sustave za obranu od poplava i korištenje voda za piće, te planirane sustave za odvodnju otpadnih voda i za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i komunalne prostore - planiranu lokaciju za uređenje građevine za privremeno ?? Stranica 645 GLASNIK skupljanje i selektiranje komunalnog otpada - sekundarne sirovine.