Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
PDF stranica 11
Članak 29.
55 GLASNIK Stranica 619 2) Obavlj anj e gospodarskih, društvenih ili komunalno-servisnih djelatnosti, unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 30. i) Mješovito - stambene zone su područja naselja u kojem se u cilju razvoja obrtništva i malog gospodarstva, u povećanom obimu u odnosu na stambene zone, dozvoljava miješanje stambene i gospodarske - uslužne i trgovačke djelatnosti, te pojedine servisne djelatnosti. 2) Na prostoru općine mješovito-stambene zone predviđene su: - postojeća mj ešovito-stambena zona u zapadnom dijelu Belice i - planirana mj ešovito-stambena zona u južnom dijelu Belice, neposredno uz ŽC 2022, a sjeverno od planirane južne gospodarske zone. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovite - stambene zone, mogu se kao građevine osnovne namjene graditi: - jedna individualna stambena građevina, - jedna stambeno - poslovna građevina, osim za djelatnost odgoja, osnovnog obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti, ili jedna građevina bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (parkirališta i sajmišta), te ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i si). izuzetno od alineje 2, ovog stavka, građevina pojedinih tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i to za obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i 2 silaže stočne hrane površine do 100,0 m ne mogu se na građevnoj čestici unutar mješovite - stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine.
Članak 30.
4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini od 2 600,0 m po čestici unutar mješovite, stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: Stranica 620 "SLUŽBENI - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, jedna građevina bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radionice i si.), građevinarstva (tesarske i stolarske radionice), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (trgovine, skladišta i hladnjače), - unutar mješovito-stambenih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine društvenih djelatnosti - odgoja, obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, a - unutar i u kontaktnom prostoru mješovitih - stambenih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje. 5) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, osim bazena i tenis igrališta i - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja. 6) Mješovite stambene zone se formiraju isključivo temeljem plana uređenja užeg područja (DPU), a prema smjernicama za planiranje iz poglavlja 2.2.5. ovih odredbi.
Članak 31.
Članak 31. 1) Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti - uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoj a koj i uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva - ambulante primame zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, * GLASNIK" Broj 4 jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, izuzetno, ukoliko se radi o naslijeđenoj gradnji na postojećoj građevnoj čestici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene građevine. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnj a fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40 % ukupne bruto površine građevina na čestici.
Članak 31.
4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5 %, a maksimalno 20 % ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 6) Osim postojećih zona centralnih i društvenih sadržaja u naseljima, takve se zone mogu formirati temeljem planova uređenja užeg područja (UPU, DPU), i to: - određivanjem podcentara za izgradnju građevina društvene infrastrukture na područjima za razvoj stambenih zona naselja, te - unašanjem novih funkcija u dijelove izgrađenih stambenih područja u središtima naselja (transformacijom stambene zone).
Članak 32.
Članak 32. i) Gospodarske zone određuju se kao kompleksna područja naselja namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih. u Broj 4 SLUŽBENI 2) Gospodarske zone uređuju se grupiranjem djelatnosti, obzirom na potrebe za infrastrukturom, veličinom građevne čestice i utjecajem na okoliš. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje (za uzgoj bilja i životinja) i klaonica. 4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnj a fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se mogu graditi kao prateće građevine - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 5) Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice javnog zaštitnog zelenila do najviše 5 % ukupne površine zone i - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.
Članak 33.
Članak 33. r 1) Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnj i građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting i sličnih, sportska letjelišta, golf terene i drugo). 3) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeća karting staza u Belici može se u izgrađenim kapacitetima i dalje koristiti za takvu namjenu, ali se ne dozvoljava proširenje sadržaja niti rekonstrukcija koja bi povećala negativan utjecaj na kontaktno stambeno područje. 4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarsko - ugostiteljske namjene, « GLASNIK Stranica 621 5) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 6) Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice.
Članak 34.
Članak 34. 1) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10 % površine čestice urbanog zelenila, te - postava igrala za djecu. 3) Urbano zelenilo može se oblikovati i u svrhu zaštite stambenih područja od buke ili štetnog djelovanja gospodarskih djelatnosti.
Članak 35.
Članak 35. 1) Groblja unutar naselja određuju se kao javne površine koje se uređuju za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi. 2) Cestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 3) Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblj a, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, javna i sakralna i plastika, te parkiralište za potrebe groblja. 4) U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). 5) Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. 6) Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m, ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja, najviše 20,0 m od granice groblja. 7) Neizgrađene površine cea 50,0 m od groblja, unutar građevinskog područja naselja potrebno je urediti kao parkovne i parkirališne površine. cc Stranica 622 SLUŽBENI 8) Kontaktna zona groblja izvan građevinskog područja naselja, u pojasu od 100,0 m, ne može se izgrađivati. 2.2.3 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja
Članak 36.
Članak 36. i) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se mogu odnositi na čitava naselja ili na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području. 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati prostornim planovima, samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja ili osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju, te onih gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja.
Članak 37.
Članak 37. 1) Na području općine Belica razlikuju se sljedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: povijesna jezgra naselja Belica koju V • • čini čestica župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i kontaktni prostor s župnim dvorom i trgom iza crkve, usred kojeg je smješten pil Sv. Trojstva povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni trgovi - otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspeća: - zeleni trg s pokloncem Sv Florijana u Belici, na raskrižju prema Gardinovcu, odnosno Držimurcu, - zeleni trg s kapelicom Majke Božje od sedam žalosti u Belici, uz put prema sj evemom dijelu naselja (prema "Štuku"), GLASNIK" Broj 4 - trg s pokloncem Sv. Roka i Antuna u Gardinovcu, - trg s pokloncem Sv. Florijana u Gardinovcu i središta obaju naselja, nastala relativno recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na neizgrađenim prostorima unutar naselja, izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, i to: - čestice društvenog doma s po slovnim sadržajima i mjesnim trgom u Belici i Gardinovcu, - čestice osnovnog obrazovanja s pratećim sadržajima u Belici i Gardinovcu, - čestica zgrade lokalne samo uprave i pošte u Belici, - područj e gradnje trgovačkih sadržaja u Belici, prema planu manjeg naselja i - čestica novoizgrađene kapele Srca Isusova i Manjina u Gardinovcu, sportski i rekreacijski prostori unutar oba naselja na području općine, nastali planskom urbanizacijom, pretežito stambena područja:
Članak 37.
- prostori očuvanih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti: - klasicistička pročelja te volumeni kuća u Ulici braće Radić u Belici, k. br. 125 i 126 (gostiona), te volumeni kuća (nove kuće) k. br. 127 i 128, kao dio cjeline trga iza župne crkve, - pojedinačne građevne čestica sa stambenim, te uglavnom kvalitetno očuvanim gospodarskim građevinama u Ulici k. Tomislava k. br. 108 i 122 i Ulici braće Radić k. br. 13, - pojedinačne građevne čestica sa stambenim, te kvalitetno očuvanim gospodarskim građevinama u Gardinovcu na k. br. 58,67, 83 i 156, - povijesna ruralna matrica naselja s podvrtnicom, poluugrađene strukture, koja je u parcelaciji očuvana u starijim dijelovima obaju naselja, a čija u Broj 4 SLUŽBENI građevinska struktura je pretežito zamijenjena novom ili transformirana intervencijama, prostori niske stambene izgradnj e ruralne matrice poluugrađene strukture, koje najčešće definira nešto šira građevna čestica, nego kod povijesne ruralne matrice, izgrađivani u drugoj polovini 20. stoljeća i nastali pretežito planskom urbanizacijom, širenjem obaju naselj a uz glavne prometne smjerove na okolne poljoprivredne površine, te - planski formirana urbana matrica individualne stambene izgradnj e otvorenog tipa - novo naselj e u zapadnom dijelu Belice. 2) Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima naselja, mogući su jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselj a, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 38.
Članak 38. 1) Povijesna jezgra naselja Belica treba se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije, odnosno uređivati u smislu javnog prostora za unapređenje funkcije vjerskog i drugog društvenog okupljanja stanovnika općine. 2) Gradnja na prostoru povijesne jezgre može se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u poglavlju 6.3. ovih odredbi.
Članak 39. 1) Povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađeni kapele, poklonci ili raspeća, u oba naselja, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Unutar takvih površina nije dozvoljeno: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, postava reklamnih natpisa, te gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. GLASNIK" Stranica 623 3) Zahvati na građevinama trebaju se vršiti uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u poglavlju 6.3. ovih odredbi.
Članak 40.
Članak 40. i) Središta naselja nastala izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja u oba naselja, koja su građena uzorkom samostojećih građevina na pojedinačnim građevnim česticama unutar stambenog područja ili grupirano u zone, potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje. 2) Najviša etažnost građevina na navedenim prostorima može biti P+l, najviša visina vijenca građevina 6,60 m, uz iznimku da specifični dijelovi građevina, kao što su zvonici sakralnih građevina mogu biti i viši. 3) Najveći koeficijent izgrađenost čestica može biti 0,4, a prostore ispred građevina potrebno j e oblikovati kao pješačke trgove i parkove. 4) U skladu s oblikovanjem područja, ne dozvoljava se ograđivanje građevnih čestica, izuzev građevne čestice kapele Gardinovcu, servisnih dijelova dvorišta uz društvene domove i dijelova otvorenih dječjih igrališta na česticama pred školskih dječjih ustanova. 5) Ostali uvjeti utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 31. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u postojećim zonama u oba naselja iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.
Članak 41.
Članak 41. 1) Sportski i rekreacijski prostori unutar oba naselja, nastali planskom urbanizacijom trebaju se uređivati izvedbom otvorenih sportskih igrališta, te izgradnjom zatvorenih sportskih i rekreacijskih građevina s pratećim sadržajima ili građevinama, na pojedinačnim građevnim česticama, prema uvjetima uređenja zona sporta i rekreacije iz članka 33. ovih odredbi, prema uvjetima lociranja specifičnih sportskih i rekreacijskih sadržaja i uvjetima uređenja čestica iz poglavlja 4.1. ovih odredbi. 2) Visina vijenca pojedinačnih sportskih građevina može najviše iznositi 10,0 m, a pratećih samostojećih građevina druge namjene 6,60 m.
Članak 42.
Članak 42. 1) Prostori očuvanih stambeno-gospodarskih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti, potencijalna su osnova formiranja prostornog identiteta naselja, a time i turističke, te kulturne prezentacije općine, te ih se stoga preporuča revitalizirati u navedenu svrhu. Stranica 624 "SLUŽBENI 2) Do izrade valorizacije kulturne baštine u općini, odnosno takvih pojedinačnih dokumenata za građevne sklopove ili pojedinačne građevine, navedene u članku 37., stavku 1, alineji 2, podalineji 1 ovih odredbi, stambene i druge zidane i drvene građevine u funkciji gospodarstva ("pelnice", zdenci, štaglji, kolnice, sjenici, i kukuružnjaci) ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene, zamjene postojeće i interpolacije nove građevine na čestici, potrebno primijeniti mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. članka 162. ovih odredbi.
Članak 43.
Članak 43. 1) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja, potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja. 2) Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture. 3) Građevnoj čestici na području povijesne ruralne matice određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno — poslovnih i poslovnih građevina određenje sa 25,0 m, od linije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m. - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, osim tenis igrališta, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 4,80 m, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a u tom pojasu je moguće graditi i tenis igralište, ukoliko se ono gradi kao pomoćna građevina koja služi redovnoj upotrebi stambene građevine, - pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno *5 GLASNIK Broj 4 počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice.
Članak 43.
4) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu j e potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, a koja se na području općine, tradicionalno poklapa s linijom regulacije ili je radi uređenja predvrta - cvjetnjaka od linije regulacije uvučena za 3,0 - 5,0 m, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. 5) Izuzetno od alineje 1. stavka 3. ovog članka, stambeno-poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko im je visina vijenca do 4,80 m, te ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih građevina iza stambenog pojasa, na susjednim građevnim česticama i to: - stambene građevine, stambeni dijelovi stambeno-poslovnih građevina i građevine ili dijelovi građevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a građevine ili dijelovi građevina namijenjeni tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice. 6) Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m.
Članak 43.
7) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice, ili gradivog dijela čestice, udalji najmanje 1,0 m. 8) Izuzetno od stavka 6 ovog članka, garaža 2 površine do 20,0 m se, radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet daje: - od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, Broj 4 "SLUŽBENI od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0 m, od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.
Članak 44.
Članak 44. D Transformacija povijesne ruraine matrice dozvoljava se: - prenamjenom postojećih gospodarskih dijelova čestica i podvrtnica u nova stambena područja, isključivo temeljem prostornog plana užeg područja (DPU), ukoliko su takvi prostori ovim PPUO-om predviđeni kao površine za razvoj naselja ili su u njihovom neposrednom okruženju, - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40 % površine, - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije - visine vijenca 2,50 m i 4,80 metara u sljemenu, na površinu podvrtnice, 95 Stranica 625 GLASNIK uvođenjem pojasa izgradnj e građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja i to za maksimalno 30 kom goveda, 80 kom svinja ili 8.500 kom peradi, po građevnoj čestici.
Članak 44.
2) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineja 2. i 5., stavka 1., ovog članka, radi zaštite ambijenta naselja, su građevne čestice evidentirane tradicijske arhitekture (pojedinačnih građevina ili stambeno-gospodarskih sklopova) iz stavka 1. članka 162. ovih odredbi. 3) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 7., stavka 1., ovog članka, su: - površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUO-om predviđene za razvoj naselja, prema kartografskim prikazima 4.1 i 4.2. "Građevinska područja naselja" i kontaktna zona od 100,0 m oko groblja.
Članak 45.
Članak 45. l) Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, u oba se naselja mogu izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene ili - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.
Članak 46.
Članak 46. i) ruciu planski formirane urbane matrice sam »stojeće stambene izgradnje u Belici, određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: £t Stranica 626 SLUŽBENI pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m - pojas izgradnje prateće građevine određenje od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određenje od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice, 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.
Članak 47.
Članak 47. 1) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje na području općine, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambenoposlovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava: - dubinu čestice više od 100,0 m od linije regulacije, - veličinu građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne, 2 iznad 1200,0 m , - izgrađenost građevne čestice određenu s 0,4, - iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0, 1} - maksimalnu visinu vijenca određenu s 6,60 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te način izgradnje najmanja širina GLASNIK" Broj 4 maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. 2) Ukoliko se na postojećim građevnim česticama interpolira bazen ili tenis igralište, kao građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, potrebno ih je locirati iza građevine osnovne namjene, a tenis igralište dodatno i udaljiti najmanje 12,0 m od pojasa izgradnje osnovne građevine.
Članak 48.
Članak 48. i) U stambenim zonama naselja, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. 2) Ugrađene osnovne građevine nisu tipične za područje općine Belica, te se stoga gradnja ugrađenih osnovnih građevina ne preporuča na područjima stambenih zona, ali se preporuča gradnja (interpolacija) ugrađenih pomoćnih građevina, posebno kolnica i sjenika, koje jesu tipične za područje ruralne matrice, i to prema uvjetima iz stavka 7, članka 43. ovih odredbi. 3) Višestambene građevine (s više od 2 stana) nisu tipične za područje općine, ali se mogu graditi na česticama u stambenim zonama niske izgradnje, ukoliko oblikovno zadrže karakteristike uzorka naselja i uz uvjet da se uz njih ne mogu graditi prateće građevine. 2.2.4 Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja
Članak 49.
Članak 49. Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: najmanja površina dozvoljeni najmanja dubina osnovne građevine građevne čestice /m/ građevne čestice koeficijent građevne čestice /m/ 2 slobodnostoječe građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građ<evine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 katne 6,0 25,0 /m / izgrađenosti /kig/ 400,0 0,3 540,0 0,3 300,0 0,4 420,0 0,4 • 200,0 0,5 150,0 0,5 Broj 4 "SLUŽBENI 2) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 3) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona, čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone, karakterističnim uzorkom naselja i ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi.
Članak 50.
Članak 50. 1) Najveća dubina građevne čestice određuje se sa 100,0 m. 2) Izuzetak su: - postojeće građevne čestice na prostoru Stuk u Belici, gdje se jedinstvene čestice mogu protezati od Ulice kralja Tomislava do Ulice Matije Gupca, te biti orijentirane i imati prilaze s obje ulice, - građevne čestice unutar karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, na kojima se, kao prateće, mogu graditi građevine s negativnim utjecajem na naselj e i čija dužina se određuje do završetka pojasa izgradnje građevina s negativnim utjecajem na naselje. 3) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. 4) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 5) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. « Stranica 627 GLASNIK 6) Redovnom upotrebom građevine, prema definiciji iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5 % ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a koji zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.
Članak 51.
Članak 51. i) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu V • površinu. 2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaj a, potrebno j e poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.
Članak 52.
Članak 52. 1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 4) Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. 5) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. Stranica 628 u SLUŽBENI 6) Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park. 3)
Članak 53.
Članak 53. 1) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti 1) građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 3) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, kao dvojne na međi prema susjednoj 2) građevnoj čestici, te izuzetno kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u stražnjim dijelovima čestica, ukoliko je to karakteristika uzorka naselja.
Članak 54. 1) 1) Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. 2) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog 1) ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije može biti maksimalno 45,0 cm. 3) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljo 1) privrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m.
Članak 55.
Članak 55. 1) Građevine koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju 2) orijentirane otvore. 2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, 55 GLASNIK Broj 4 - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.