Arhiva › 2004. › SGMŽ 1

SGMŽMeđimurska županija · KLASA 061-01/04-03/2

Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Odbora za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 180

Članak 52.

Članak 52. Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena građevina se obvezatno mora priključiti na vodovod, a u drugim t slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama. Otpadne vode iz domaćinstva moraju se upuštati u kanalizacijski sustav ili u septičke jame. Priključivanje građevina na elektroopskrbnu, plinoopskrbnu i telekomunikacijsku mrežu obavlja se na način propisan od nadležnih organizacija. 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja

Članak 53.

Članak 53. Građevine, što se u skladu s člankom 42. Zakona o prostornom uređenju mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i GLASNIK" ' Broj 1 koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih objekata, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika. Izvan građevinskog područja, na području općine može se odobravati izgradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja, kao što su: stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: stambeno - gospodarski sklopovi (farme); stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika, gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje, poslovno turističke građevine za potrebe seoskog turizma, industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih, proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi. građevine za uzgoj životinja (tovilišta); spremišta u vinogradima i spremišta voća u voćnjacima; ostave za alat, oruđe, kultivatore i si.; spremišta drva u šumama; staklenici i plastenici; pilane; športske i rekreacijske građevine; građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina; infrastrukturne građevine (prometne i komunalne); vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda. Građevine u smislu stavka 2. alineje 1. i 3. ovog članka ne mogu se graditi u prostorima koji su ovim planom ili drugim dokumentima prostornog uređenja određeni za posebne uvjete korištenja kojima se ne dozvoljava navedena izgradnja.

Članak 53.

Iznimno, izvan građevinskog područja može se odobravati adaptacija, sanacija irekonstrukcija postojećih stambenih i gospodarskih građevina koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 2. 1968., a ovim planom tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. 2.3.1. GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI Stambeno - gospodarski sklopovi - farme
Članak 54. Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa građevina sa pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, koja se u pravilu izgrađuje izvan građevinskog područja. Farme se mogu graditi na poljoprivrednoj Broj 1 "SLUŽBENI GLASNIK" Stranica 181 čestici od najmanje 1,0 ha površine i s koeficijentom izgrađenosti 0,4. Cestica na kojoj se izgrađuje farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine.

Članak 55.

Članak 55. Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme su: stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika, gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje, građevine ugostiteljsko-turističke namjene za potrebe seoskog turizma, građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi. Površine i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Za izgradnju pojedinih vrsta građevina iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe za visinu izgradnje, koeficijent izgrađenosti čestice, najmanju udaljenost od javne prometne površine, susjedne čestice i drugih građevina kao i za izgradnju unutar građevinskih područja naselja.

Članak 56.

Članak 56. farmi na temelju idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole koju će izraditi pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, te uz dobivene suglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih organizacija (vodoprivreda, sanitarna, promet i si.). Idejnim rješenjem iz prethodnog stavka bit će naročito određeno: kapacitet tovilišta goveda komada svinje komada perad komada 100-350 100-750 3.500-5.000 350-1.000 750 - 2.000 5.000-15.000 preko 1.000 preko 2.000 preko 15.000 Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja. Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na čestici zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene građevine tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz veličina čestice i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje, vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se na njemu organizirati, tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i proizvodnih građevina ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje, područje namjeravane izgradnje građevina na farmi sa predviđenim razmještajem građevina i ostalih sadržaja, v • pristup na javnu prometnu površinu, mogućnosti opremanja čestice komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i si.), ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog zelenila, potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu okoliša.

Članak 56.

Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju farme ne može se dijeliti na manje dijelove. Gospodarske građevine za uzgoj životinja - tovilišta
Članak 57. Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi). Površina građevne čestice za građevine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 2.000 m , s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na sljedećim udaljenostima: udaljenost (u metrima) od područja od od županijske i građevinskog državne ceste lokalne ceste 100 100 50 200 100 50 300 200 100 uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u tablici iz stavka 3. ovoga članka. Kod gradnji gospodarskih građevina za uzgoj životinja, čiji je kapacitet manji od navedenog u tablici iz stavka 3. ovog članka, udaljenost ne može biti manja od 70,0 m od pojasa izgradnje stambenih građevina. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove. Stranica 182 "SLUŽBENI

Članak 58.

Članak 58. Lokacijske dozvole za izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životinja utvrdit će se temeljem idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole uz dobivene suglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih javnih poduzeća i službi. Idejnim rješenjem bit će naročito određeno: r veličina čestice, + položaj čestice u odnosu na naselje, položaj čestice u odnosu na dominantne smjerove vjetra, položaj čestice u odnosu na vodotoke i kanale, tehnološko rješenje i kapaciteti, način smještavanja pojedinih sadržaja na česticu (naročito: prostorije za boravak ljudi), rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s potencijalnim utjecajem na okoliš (krmna centrala, silosi, gnojnica i si.), prometno rješenje, mogućnosti opremanja čestice komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje i likvidacija otpada i si.), način ograđivanja čestice, ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog zelenila, potencijalni utjecaj na okoliš, mjere za zaštitu okoliša. Za gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) kapaciteta preko 500 uvjetnih grla obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš. Ostale gospodarske građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti (spremišta u vinogradima, spremišta voća u voćnjacima, plastenici, staklenici i pilane) 4

Članak 59.

Članak 59. Spremišta u vinogradima i voćnjacima mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija 2 površina nije manja od 2.000 m . Poljoprivredno zemljište najmanje površine od 2 2000 m , koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove. Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovih odredaba za provođenje prostornog plana ne bi bilo dovoljno veliko za izgradnju dviju gospodarskih građevina, ne može se dijeliti na manje dijelove, bez obzira u koje je vrijeme i po kojoj je osnovi ta građevina podignuta.

Članak 60.

Članak 60. Etažna visina pojedinačnih gospodarskih građevina i i» GLASNIK Broj 1 je prizemna s mogućnošću izvedbe podruma s najvećom visinom vijenca za spremišta u vinogradima do 3,0 m, a spremišta u voćnjacima i pilane do 5,0 m.
Članak 61. Za spremišta u vinogradima i voćnjacima površina gradivog dijela čestice ne može biti veća od 40 m kada se gradi na čestici najmanje površine od 2.000 m . Površina gradivog dijela čestice iz stavka 1. ovog članka može se uvećati za 20 m za svakih daljih 400 2 m čestice.

Članak 62.

Članak 62. Kada se spremišta u vinogradima i voćnjacima lociraju u blizini sjeverne međe do susjednog vinograda ili voćnjaka, udaljenost građevine od te međe ne može biti manja od srednje visine vijenca gospodarske građevine u odnosu na završnu kotu uređenog terena, a nikako manja od 3,0 m. Međusobna udaljenost spremišta, odnosno spremišta . voća, koja su izgrađena na susjednim česticama ne može biti manja od 6,0 m. Izuzetno kad susjedi sporazumno zatraže izdavanje lokacijske dozvole za gradnju spremišta ili spremišta voća na poluotvoren način, građevina se može graditi na susjednoj međi.

Članak 63.

Članak 63. Cestica na kojoj se grade gospodarske građevine iz članaka 61. i 62. mora imati priključak na komunalnu infrastrukturu.
Članak 64. Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici i plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća. Staklenicima odnosno plastenicima se smatraju; montažne građevine s ostakljenom nosivom konstrukcijom odnosno montažne građevine od plastične folije na nosivoj konstrukciji koje trebaju biti udaljene od susjednih čestica najmanje 1,0 m. 2.3.2. ŠPORTSKE, REKREACIJSKE I ZDRAVSTVENE GRAĐEVINE

Članak 65.

Članak 65. Izgradnja sportskih, rekreacijskih građevina, koje se u skladu s ovim planom mogu graditi izvan građevinskog područja, može se vršiti samo na temelju idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno na temelju detaljnog plana uređenja za kompleksnu izgradnju na površini većoj od 2,0 ha. Dokumentima prostornog uređenja iz stavka 1. ovog članka treba odrediti osnovne programske parametre, detaljni plan namjene prostora, prometnu mrežu, te način opskrbe komunalnom infrastrukturom. Broj 1 "SLUŽBENI 2.3.3. GRAĐEVINE ZA ISTRAŽIVANJE I ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA

Članak 66.

Članak 66. Eksploataciju mineralnih sirovina moguće je vršiti isključivo na lokalitetu naznačenom na kartografskom prikazu, br. 1. Na lokaciji iz prethodnog stavka omogućuje se i proširenje eksploatacijskog polja sukladno rješenju provedene procjene utjecaja na okoliš.
Članak 67. Eventualno otvaranje novih eksploatacijskih polja moguće je nakon što se resursnom osnovom i geološkim ispitivanjem utvrdi izdašnost i opravdanost nalazišta uz obvezu uvažavanja propisa u pogledu zaštite okoliša i zaštite krajobraznih vrijednosti prostora. Polja za eksploataciju šljunka i pijeska ne mogu se osnivati na udaljenostima manjim od: 300 m od utvrđenog građevinskog područja, 100 m od državnih i županijskih cesta i 50 m od lokalnih cesta. Polja za eksploataciju energetskih mineralnih sirovina ne mogu se osnivati na udaljenostima manjim od: 300 m od utvrđenog građevinskog područja i 50 m od javnih cesta.

Članak 68.

Članak 68. Lokalitete napuštenih šljunčara ili dijelove eksploatacijskih polja, koji se postupno napuštaju i zatvaraju, potrebno je sanirati i prostor prenamijeniti sukladno sanacijskom projektu, uz obvezu praćenja stanja okoliša.
Članak 69. Osnivanje i izgradnja novih ribnjaka, uzgajališta pataka i si. može se vršiti samo na saniranim napuštenim šljunčarama. 2.3.4. INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE
Članak 70. ' Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodno-gospodarskog sustava. Vrste i tipovi infrastrukturnih građevina određeni su posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.

Članak 71.

Članak 71. Izvan zemljišnog pojasa javne ceste, a van građevinskog područja ne dozvoljava se izgradnja građevina za potrebe pružanja usluga vozačima i putnicima osim osnovne građevine benzinske postaje uz kategorizirane prometnice. GLASNIK " Stranica 183
Članak 72. Površina građevne čestice predviđene za izgradnju građevnog kompleksa iz članka 71. iznosi 1,5 ha, a ukupni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,2.
Članak 73. Lokacijska dozvola za izgradnju kompleksa pratećih prometnih građevina utvrdit će se temeljem idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole, te uz dobivene suglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih javnih poduzeća i službi. Idejnim rješenjem naročito će biti određeno: položaj, oblik i veličina građevne čestice, način smještavanja pojedinih sadržaja na građevnoj čestici, rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s potencijalnim utjecajem na okoliš (agregati i spremnici goriva, kamionski terminal, praonica, servis), prometno rješenje s priključkom na javnu cestu, mogućnost opremanja građevne čestice komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje i likvidacija otpada), način ograđivanja građevne čestice, ozelenjavanje i sadnja zaštitnog zelenila, potencijalni utjecaj na okoliš, mjere za zaštitu okoliša.

Članak 74.

Članak 74. Prateće prometne građevine obvezatno se priključuju na sustav komunalne infrastrukturne mreže (vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, telekomunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba). Priključivanje građevina na sustav komunalne infrastrukture obavlja se na način propisan od nadležnih službi. 2.3.5. POSTOJEĆA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
Članak 75. Pojedinačne stambene i gospodarske građevine, što se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 2. 1968. tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja i mogu se izuzetno adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada - ukoliko su u suprotnosti sa planiranom namjenom određenom ovim Prostornim planom.

Članak 76.

Članak 76. Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se za: Stranica 184 "SLUŽBENI I. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima; 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC kupaonica) uz postojeće građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 m ; 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m2 brutto građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova; 5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke I. broj 4. ovoga stavka; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). II. građevine druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih 2 spremišta i si. do najviše 16 m izgrađenosti za građevine do 100 m brutto izgrađene površine, odnosno 16m + 5% ukupne brutto izgrađene površine za veće građevine;

Članak 76.

3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevine vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena nije u suprotnosti sa ovim prostornim planom. 4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena uređaja i instalacija vezanih za promjenu tehničkih rješenja za normalno obavljanje proizvodne djelatnosti; 5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture; 6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih površina; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 77.

Članak 77. Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se poslovne građevine i proizvodni pogoni čiste industrije, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisi, te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i - V GLASNIK" Broj 1 radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju. i Integriranjem gospodarskih djelatnosti na jednom prostoru formiraju se gospodarske zone.
Članak 78. U sklopu zona gospodarske namjene izgradnja treba biti tako koncipirana da: građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0 m, međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od njene visine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, visina vijenca može iznositi najviše 8,0 m, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva, najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4 i najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno. Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0 m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina, ukoliko se ne radi o djelatnostima sa izvorom zagađenja, tj. raste proporcionalno sa vrstom zagađenja. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom poVršinom, zaštitnim infrstrukturnim koridorom i si. U slučaju kada se kod građevina u zonama gospodarske namjene utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnju proizvodnih građevina ili izmjenu postojećeg tehnološkog procesa u postojećim građevinama, a gdje se tijekom tehnološkog procesa upotrebljavaju ili razvijaju agresivni i štetni plinovi ili tekućine ili postoji opasnost od eksplozije, za navedene zahvate će biti potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš kao sastavni dio dokumentacije za izdavanje lokacijske dozvole, što se propisuje posebnim propisom.

Članak 78.

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti
Članak 79. Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se građevine za: odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, kulturne i društvene organizacije, javne i prateće sadržaje (banka, pošta i si.), šport i rekreaciju i sakralne građevine.
Članak 80. Za izgradnju građevina iz članka 80. koriste se sljedeći orijentacijski normativi: 11 Broj 1 "SLUŽBENI GLASNIK Stranica 185 za primarnu zdravstvenu zaštitu 0,10 m po stanovniku za djelatnost društvenih i kulturnih 2 organizacija 0,20 m po stanovniku 2 za javne djelatnosti (pošte, banke i si.) 0,10 m po stanovniku za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima Navedeni normativi određuju najmanje potrebe kvalitetnog opremanja naselja pratećim sadržajima, no ukoliko postoji interes pojedinih investitora za izgradnjom, površina pratećih sadržaja može premašiti navedene normative.

Članak 81.

Članak 81. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju građevina iz članka 79. osim za odgoj i obrazovanje građenih na: slobodnostojeći način ne može biti veći od 0,6, te ugrađeni način ne može biti veći od 0,8.
Članak 82. Visina građevina iz članka 79. ne može biti viša od prizemlja + 2 kata, odnosno 12,0 m do vijenca građevine za športske, kulturne, sakralne i slične namjene. Iznimno, visine dijelova građevina (zvonici, dimnjaci kotlovnica) mogu biti veće od onih propisanih u prethodnom stavku ovoga članka.

Članak 83.

Članak 83. Udaljenost građevina iz članka 79. mora iznositi najmanje 3,0 m od susjedne međe. Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje tri njegove visine, odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine. 5. Uvjeti za utvrđivanje koridora / trasa i površi na za prometne i komunalne infrastruk. sustave

Članak 84.

Članak 84. Ovim prostornim planom je predviđeno opremanje područja općine sljedećom prometnom i komunalnom infrastrukturom: prometne površine (ceste, željeznička pruga, zračna luka), mreža telekomunikacija, elektroopskrba, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja. Detaljno određivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture koje su određene ovim prostornim planom, utvrđuje se idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvole, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Prometni sustav

Članak 85.

Članak 85. Područjem općine prolazi mreža (razvrstanih) javnih cesta odnosno željezničkih pruga čiji su koridori definirani kartografskim prikazom, br. 1. Ovim Planom osiguravaju se slijedeće najmanje širine koridora planiranih prometnica i to za: brze i državne ceste 100,0 m, županijsku cestu 50,0 m i lokalnu cestu 30,0 m.
Članak 86. Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Članak 87.

Članak 87. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz kojega se izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine, te na koji te građevine imaju izravan pristup. Ulice u naselju s funkcijom državne, županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta). Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Jedna vozna traka može se izgrađivati iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih icama m na oreelednom leđnom Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se širi uz državnu cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se Stranica 186 "SLUŽBENI ostvariti direktan pristup na javnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima organizacije nadležne za upravljanje prometnicom na koju se priključuje.

Članak 88.

Članak 88. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 89.

Članak 89. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 90. Stručnim elaboratom za izdavanje lokacijske dozvole, idejnim rješenjem za izgradnju građevina javne, proizvodno-servisne ili športsko-rekreativne namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila i to prema slijedećim normativima: Namjena građevine broj parkirališnih ili garažnih mjesta na: 1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 0,45 / 1 zaposlenika 2 2. UREDSKI PROSTORI, 20 / 1000 nf korisnog prostora 3. TRGOVINA, BANKA, POŠTA, USLUGE 2 UGOSTITELJSTVO 40 / 1000 m korisnog prostora 4. VIŠENAMJENSKE DVORANE SAKRALNE GRAĐEVINE 0,15 / 1 posjetitelja 5. ŠPORTSKE GRAĐEVINE 0,20 / 1 gledatelja 6. STAMBENE GRAĐEVINE 1 / 1 stan Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine ili na drugoj zasebnoj čestici u neposrednoj blizini.

Članak 91.

Članak 91. Ovim planom se predviđa korištenje mjesnih međumjesnih ulica, te željezničkih pruga za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.
Članak 92. Uz razvrstane ceste moguća je gradnja i uređivanje GLASNIK" Broj 1 biciklističkih staza i traka unutar koridora prometnica, tako da im širina bude najmanje 1,5 m za jedan smjer, a uzdužni nagib, u pravilu ne veći od 4%. Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti: 1. odvojeno od kolnika u drugoj razini, 2. kao fizički odvojeni dio od kolnika i 3. prometnim znakom odvojeni dio kolnika.

Članak 93.

Članak 93. Pri izdavanju lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru unutar zaštitnog pružnog pojasa željezničke pruge Varaždin-Cakovec-Goričan obvezatno uzeti u obzir potrebe dogradnje drugog kolosijeka kako bi se dobila pruga s velikom propusnom moći za velike brzine (do 160 km/sat). Posebne uvjete u smislu stavka 1. ovoga članka odredit će javno poduzeće nadležno za održavanje pruge i pružnih postrojenja i sigurnosti prometa na pruzi. Sustav komunalne infrastrukture
Članak 94. Ovim prostornim planom predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica. Za izgradnju građevina potrebnih za antenske uređaje mobilne telefonije (tornjevi) predvidjeti zasebnu građevnu česticu ukoliko se ne postavljaju na već izgrađenu građevinu ili na već formiranu građevnu česticu. Treba ih tako pozicionirati da ne remete sklad urbane ili ruralne strukture naselja ili krajobraza. I

Članak 95.

Članak 95. Za planiranu mrežu elektroopskrbe na temelju analize dosadašnjeg razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja. Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijat će se sukladno potrebama Konzuma i mogućnostima HEP-a da osigura potrebna sredstva za poboljšanje kvalitete mreže. Nova 20 kV mreža gradit će se u principu zračno Al/Če vodičima, osim u naseljenim mjestima gdje će se izvoditi kabelski na dijelu gdje bi uzrokovala smetnju širenju naselja. i
Članak 96. Mjesne plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih odnosno planiranih prometnica.

Ostali akti u ovom izdanju (10)