Arhiva › 2004. › SGMŽ 1

SGMŽMeđimurska županija · KLASA 061-01/04-03/2

Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Odbora za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 172

Članak 3.

Članak 3. Plan predstavlja elaborat "Općina Pribislavec - Prostorni plan uređenja" koji se sastoji od uvezane knjige s tekstualnim i grafičkim dijelom plana. » * , Članak 4. r Elaborat se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela' plana kako slijedi: Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustav županije i države 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj grada i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora F Broj 1 "SLUŽBENI 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 2.3.3. GLASNIK" Stranica 173 Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3 . 1 .

Članak 3.

P r i k a z p r o s t o r n o g r a z v o j a n a p o d r u č j u g r a d a u o d n o s u n a p r o s t o r n u i g o s p o d a r s k u s t r u k t u r u ž u p a n i j e 3 . 2 . O r g a n i z a c i j a p r o s t o r a i o s n o v n a n a m j e n a i k o r i š t e n j e 3 . 2 . 1 . O s n o v n a o r g a n i z a c i j a p r o s t o r a 3 . 2 . 2 . G r a đ e v i s n k a p o d r u č j a n a s e l j a 3 . 2 . 3 . I z g r a đ e n e s t r u k t u r e v a n g r a đ e v i n s k o g p o d r u č j a 3 . 2 . 4 . P o l j o p r i v r e d n e p o v r š i n e 3 . 2 . 5 . Š u m s k e p o v r š i n e 3 . 2 . 6 . O s t a l e p o l j o p r i v r e d n e i š u m s k e p o v r š i n e 3 . 2 . 7 . V o d n e p o v r š i n e 3 . 3 . P r i k a z g o s p o d a r s k i h i d r u š t v e n i h d j e l a t n o s t i 3 . 3 . 1 . . G o s p o d a r s k e d j e l a t n o s t i 3 . 3 . 2 . . D r u š t v e n e d j e l a t n o s t i ' 3 . 4 . *, U v j e t i k o r i š t e n j a , u r e đ e n j a i z a š t i t e p r o s t o r a 3 . 4 . 1 . •• P o d r u č j a p o s e b n i h u v j e t a k o r i š t e n j a • * » * • n 3.4.2. . Područja posebnih ograničenja u korištenju • 3.4.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 4 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.5.2. Energetski sustav 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš II. Odredbe za provođenje 1. Uvjeti za određivanje namjena površina 2. Uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju 2.2. Građevinska područja naselja 2.3.

Članak 3.

p o v r š i n a Izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti uređivanja koridora / trasa i površina za prometne i komunalne infrastrukturne sustave 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 6.1. Prirodna baština 6.2. Kulturna baština 7. Postupanje s otpadom ^ • • • ^ 8. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe plana 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.2. •• • . ; „ _ ^ _ , Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni - Broj 1 Stranica 174 "SLUŽBENI GLASNIK" 9.3. Postupanje s bespravnom izgradnjom 10. Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda B. GRAFIČKI DIO J # i. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 4. GRAĐEVINSKO PODRUČJE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. Uvjeti za određivanje namjena površina

Članak 5.

Članak 5. Prostornim planom uređenja općine Pribislavec određene su sljedeće osnovne namjene površina; a) GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA b) IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA F Gospodarska namjena površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Sportsko-rekreacijska namjena Infrastrukturni sustavi c) POLJOPRIVREDNE POVRŠINE - i Osobito vrijedno obradivo, tlo Vrijedno obradivo tlo w d) OSTALE POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE e) VODNE POVRŠINE
Članak 6. Razmještaj i veličina površina iz članka 5. prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1 : 25.000. Granice građevinskog područja naselja detaljno su određena na kartografskom prikazu, broj 4. "Građevinsko područje" na katastarskoj karti u mjerilu 1 : 5.000 u pravilu granicama katastarskih čestica. Planirane linijske infrastrukturne površine (planirani koridori ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, obzirom da. će se točna trasa odrediti idejnim rješenjem (projektom) za pojedini zahvat u prostoru. 2. Uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

Članak 7.

Članak 7. r Planom smještaj građevina od važnosti za državu i županiju uz uvažavanje ograničenja korištenja prostora. Uvjeti smještaja građevina utvrđeni su Prostornim planom Županije.
Članak 8. Građevine od važnosti za državu određene su posebnim propisom, te Programom prostornog uređenja države, a građevine od važnosti za županiju Prostornim planom županije. Ovim planom utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za državu i županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda: 1. Zahvati u prostoru od važnosti za državu brze ceste i ostale državne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima (benzinske postaje i druge, prateće građevine), magistralna željeznička pruga, M magistralni plinovod, vodoopskrbni sustav kapaciteta većeg od 500 l/s, građevine za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutrašnjih poslova. 2. Zahvati u prostoru od važnosti za županiju županijske ceste s pripadajućim građevinama i uređajima, športska i poljoprivredna zračna luka < < Pribislavec", eksploatacijsko polje za proizvodnju mineralnih sirovina, retencija za prihvaćanje poplavnog vala 3 zapremnine veće od 1,0 min m , vodoopskrbni sustav kapaciteta većeg od 100 l/s, sustav melioracijske odvodnje veći od 2.000 ha, r športski i rekreacijski centar s više športskih sadržaja, površine veće od 5 ha, turističko-ugostiteljska cjelina za 1.000 gostiju • V i vise, sustav za odvodnju otpadnih voda ekvivalenta • l , . ' 1 * ? • . " / ' . - J iznad> 1.000 stanovnika. - . ' 2.2. Građevinsko područje naselja

Članak 9.

Članak 9. Građevinsko područje naselja je onaj dio područja Broj 1 "SLUŽBENI obuhvata PPUO Pribislavca koji je predviđen za izgradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. Unutar građevinskog područja naselja odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim prostornim planom. Sve poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je ovim Prostornim planom određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

Članak 10.

Članak 10. U građevinskom području naselja predviđena je izgradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina namijenjenih za: stanovanje; rad bez štetnih utjecaja na okoliš (gospodarske i pomoćne građevine); javne i prateće sadržaje, društvene djelatnosti; * trgovačke i uslužne sadržaje; turističke i ugostiteljske sadržaje; + vjerske sadržaje; prometnu i komunalnu infrastrukturu; šport i rekreaciju, te odmor.
Članak 11. Unutar građevinskog područja naselja moguće je uređenje zelenih površina (park, zaštitne zelene površine) kao i drugih građevina i površina koje služe za normalno funkcioniranje naselja, a u svrhu uređenja i zaštite okoliša. U sklopu površina iz stavka L ovoga članka omogućeno je uređenje i izgradnja: * kolnih i pješačkih putova; biciklističkih staza; športsko - rekreacijskih površina i igrališta. Iznimno od stavka 2. ovog članka u zoni pejzažnog i zaštitnog zelenila mogu se zadržati stare stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji.

Članak 12.

Članak 12. Na jednoj građevnoj čestici u građevinskom području naselja može se graditi stambena i poslovna ili stambeno-poslovna i poslovna ili poslovne građevine, te uz njih gospodarske i pomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu. Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se vršiti prenamjene ranije izgrađenih prostora. GLASNIK" Stranica 175 Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu postavljaju na ulični građevni pravac, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine po dubini čestice iza tih građevina. Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka. t - ' \ /

Članak 13.

Članak 13. Stambenim građevinama smatraju se: obiteljske F kuće, stambeno-poslovne i više stambene građevine, te w B građevine za povremeno stanovanje - "vikendice". ^ ' r 4
Članak 14. Poslovnim građevinama smatraju se: za tihe i čiste djelatnosti: M prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne trgovačke djelatnosti, manji proizvodni pogoni kod kojih se ne javlja buka, zagađenja zraka, vode i tla, te ugostiteljski sadržaji određenih kategorija s ograničenim radnim vremenom. za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: T F • r - manji proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice i slično. Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se odnose na zaštitu od buke, te zaštitu zraka, vode i tla. + Za poslovne djelatnosti iz stavka 1. ovog članka potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s normativima iz članka 91. ' • Članak 15. • Lokacijska dozvola za izgradnju poslovnih građevina iz članka 14. stavka 2. utvrdit će se na temelju idejnog rješenja (urbanističko-arhitektonskog) uz dobivene suglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih službi (vodoprivredna, sanitarna, prometna i druge suglasnosti).

Članak 16.

Članak 16. Gospodarskim građevinama smatraju se: bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici i plastenici, sušare (pušnice) i si. s potencijalnim izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, i si. • » Stranica 176 "SLUŽBENI
Članak 17. Manja gospodarska građevina s izvorom zagađenja može se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu udaljena od pojasa izgradnje stambenih i poslovnih građevina najmanje 12 m s 2 gradivim dijelom čestice od najviše 130 m , od toga gradivi dio čestice građevina za držanje stoke ne smije 2 prelaziti veličinu od 90 m , a ostalih gospodarskih 2 građevina s izvorom zagađenja 40 m .

Članak 18.

Članak 18. Pomoćnim građevinama smatraju se: garaže drvarnice, spremišta
Članak 19. 2 Reklamni panoi površine veće od 6,0 m' i kiosci postavljaju se na građevnim česticama tako da ne izlaze van već određenog građevnog pravca.
Članak 20. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima i gospodarske građevine s potencijalnim izvorima zagađenja mogu se graditi ukoliko tehnološko rješenje, veličina građevne čestice i njen položaj u naselju to omogućavaju. Da bi se u tom slučaju mogla utvrditi lokacijska dozvola, investitor je dužan svom zahtjevu priložiti idejno rješenje za izdavanje lokacijske dozvole izrađeno od ovlaštene pravne osobe kojim treba biti obrađeno: veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti čestice; položaj građevne čestice u naselju; položaj građevne čestice u odnosu na dominantne smjerove vjetra; način a) za izgradnju na slobodnostojeći način: prizemne katne b) za izgradnju na poluotvoreni način prizemne katne c) za izgradnju na ugrađeni način pnzemne katne U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja (interpolacija) najveća dubina građevne čestice za izgradnju stambeno-poslovnih i poslovnih građevina iznosi 100,0 m. Iznimno od stavka 1. ovog članka kod izgradnje poluotvorenih i ugrađenih građevina u GLASNIK" Broj 1 tehnološko rješenje i kapaciteti; način smještavanja pojedinih sadržaja na građevnoj čestici; • V prometno rješenje; mogućhosti komunalnog opremanja građevne čestice; način pročišćavanja otpadnih voda; mjere za zaštitu okoliša;

Članak 20.

procjena utjecaja na okoliš - iznimno, Lokacijska dozvola za izgradnju utvrdit će se temeljem navedenoga elaborata, te uz dobivene suglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih službi (vodoprivredna, sanitarna, veterinarska, prometna i druge suglasnosti). 2.2.1. OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE CESTICE
Članak 21. Građevna čestica nalazi se u građevinskom području naselja i mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama ovog plana i relevantnim planom uređenja prostora. Kod izdavanja lokacijske dozvole građevna čestica može se iznimno formirati tako da se katastarskoj čestici, koja površinom većom od polovice ulazi u građevinsko područje, može priključiti njen preostali dio ili dio potreban za formiranje građevne time da srađevna čestica može imati m

Članak 22.

Članak 22. Najmanje veličine građevnih čestica određuju se: najmanja najmanja najmanja koef. izgrađenosti širina dubina površina izgradnje grad. čestice čestice čestice čestice (kig) 2 16 m 25 m 400 m 0,3 2 18 m 30 m 540 m 0,3 2 12 m 25 m 300 m 0,4 2 14 m 35 m 420 m 0,4 2 8m 25 m 200 m 0,5 2 6 m 25 m 150 m 0,5 slučaju interpoliranih građevnih čestica čija je širina 8,0-12,0 m, nova se građevina može graditi pod uvjetom da su veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te najmanju udaljenost od Broj 1 "SLUŽBENI javne površine, susjedne međe i drugih građevina. Prostornim planom užeg područja mogu se propisati i drugačiji (stroži) urbanističko - tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, koeficijenta izgrađenosti, interpolacije i rekonstrukcije građevina. Na građevnim česticama koje su veće od najmanjih sveukupni koeficijent izgrađenosti ne smije biti veći od 0,4.

Članak 23.

Članak 23. 4 Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju višestambenih građevina s više od 6 stanova koje mogu sadržavati i poslovne prostore građenih na: slobodnostojeći način ne može biti veći od 0,6; F ugrađeni način ne može biti veći od 0,8, s time T | da se njihova izgradnja definira planom užeg područja.
Članak 24. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup sa javne prometne površine.

Članak 25.

Članak 25. U postupku mogućeg objedinjavanja građevnih čestica kojim se ne remeti tipologija izgradnje objedinjava se i površina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju samo propisane udaljenosti prema susjednim česticama. Dužina uličnog pročelja na objedinjenoj građevnoj čestici ne smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološke izgradnje. 2.2.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI Udaljenost građevina od ruba građevne čestice
Članak 26. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore., Udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 4,0 m. Udaljenost ostalih dijelova građevine koji. se smatraju dijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta) od granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju ustakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. GLASNIK" Stranica 177

Članak 27.

Članak 27. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice čija građevinska međa graniči s česticama čija širina iznosi od 8,0-12,0 m. Građevinskom međom smatra se granica čestice uz koju se gradi na udaljenosti manjoj od 3,0 m. F Na dijelu građevine koja se gradi na samoj građevini međi ne smiju se izvoditi nikakvi otvori u dubini do 10,0 m od građevnog pravca. Kod izdavanja građevne dozvole zä građevine koje • • w se izgrađuju kao dvojne građevine mora se u istom postupku utvrditi i lokacijska dozvola za susjednu česticu ili građevinu uz čiju među se građevina izgrađuje. Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni.

Članak 28.

Članak 28. Građevine koje se izgrađuju u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine.
Članak 29. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od ; drveta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letista okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 30.

Članak 30. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj građevnoj međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su između njih izvedeni vatrootporni zidovi.
Članak 31. stambene čestici se mogu graditi pomoćne građevine sto služe redovnoj upotrebi stambene građevine s prostorima za rad, spremište ogrjeva i druge svrhe, te garaže tako da su: prislonjene uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način, odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala. Površina građevne čestice pod pomoćnom građe- Stranica 178 "SLUŽBENI vinom uračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca ,

Članak 32.

Članak 32. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa/pločnika najmanje širine 1,2 m. Stambena građevina mora se locirati na uličnom građevnom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno koji je već formiran postojećom izgradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući. U slučaju formiranja novih uličnih poteza bez donesenog DPU-a udaljenost uličnog građevnog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0 m. Najveća udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0 m. Pojas izgradnje za stambene građevine prostire se u dubinu čestice do 25 m od regulacijskog pravca, a izgradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti nije ograničena po dubini čestice. Pojas izgradnje za gospodarske i poslovne građevine sa izvorima zagađenja prostire se 37,0 m od regulacijskog pravca u dubinu čestice tj. na udaljenosti 12,0 m od ruba zone stambene odnosno stambeno-poslovne izgradnje. Pojas izgradnje gospodarskih građevina za tov ispod ograničene veličine iz članka 58. stavak 3. ili koje prelaze propisane površine iz stavka 1. članka 17. ovih Odredbi, prostire se u dubinu čestice na udaljenosti 70,0 m od pojasa stambene, odnosno stambeno-poslovne izgradnje, ukoliko se u toj zoni ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja.

Članak 33.

Članak 33. Građevna čestica ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za najveći protok vode ili pristup vodotoku. Međusobna udaljenost građevina
Članak 34. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0 m. Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka.

Članak 35.

Članak 35. U slučaju izgradnje građevina na najmanjoj međusobnoj udaljenosti potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda; * * GLASNIK Broj 1 da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti izazvati oštećenje na drugim građevinama.
Članak 36. h Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori, da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 2.2.3. VISINA I OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 37.

Članak 37. Visina vijenca građevine određuje se u odnosu na kotu uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu. Visina vijenca građevina mora biti usklađena s tipologijom izgradnje i visinom vijenca susjednih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji slobodnostojeće izgradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca građevine. Za izgradnju na području općine dozvoljava se izgradnja stambenih i poslovnih građevina najveće (etažne) visine; podrum, prizemlje, kat i potkrovlje ili najveće visine vijenca od 6,60 m. Iznimno od stavka 3. ovog članka, na području općine može se planom uređenja užeg područja planirati izgradnja višestambenih i poslovnih građevina najveće (etažne) visine; podrum, prizemlje, 2 kata i potkrovlje.

Članak 38.

Članak 38. Visina vijenca poslovne građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 5,0 m. Visina vijenca poslovnih građevina u zonama gospodarskih namjena može iznositi najviše 8,0 m, a iznimno i više za pojedine dijelove građevine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva.
Članak 39. Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi najviše 3,0 m. Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0 m (a silos za stočnu hranu i više). Visina vijenca gospodarskih građevina za uzgoj životinja (tovilišta) koje prelaze površine propisane člankom 17. ovih Odredbi može iznositi naiviše 5,0 m. Broj 1 "SLUŽBENI

Članak 40.

Članak 40. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 90 cm za jednokatne, odnosno 110 cm za prizemne građevine, mjerenom u ravnini pročelja građevine. Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima sredine. Potkrovlje uređeno za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 90 cm za jednokatne, odnosno 110 cm za prizemne građevine, smatraju se etažom.

Članak 41.

Članak 41. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita. Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevina, a u skladu s lokacijskom dozvolom i regulacijskim uvjetima (visina nadozida, nagib krova, sljeme) propisanim u članku 40.

Članak 42.

Članak 42. Podrumom se smatra najniža etaža ako: na kosom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 40 cm od kote konačno zaravnatog terena na višem dijelu, i ako kota definitivno zaravnatog terena nije niža od 20 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu. - . na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,20 m od kote konačnog zaravnatog terena.
Članak 43. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. 2.2.4. OGRADE I PARTERNO UREĐENJE

Članak 44.

Članak 44. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: GLASNIK " Stranica 179 kod državne ceste 10 metara kod županijske ceste 8 metara kod lokalne i nerazvrstane ceste 5 metara Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica/cesta ne može biti manja od 3,0 m.
Članak 45. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim česticama najveće visine 1,60 m. % Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno, izvedeno od drveta, pocinčane žice i drugih materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 46.

Članak 46. Dio seoske građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz izvan čestice. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste odnosno željezničke pruge, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom. Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, a da r je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.
Članak 47, Zabranjuje se postavljanje žicanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok. Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Zabrana iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na ograđivanje čestica i građevina posebne namjene (vojska i si.) ili drugih, ako je to određeno posebnim * * propisima.

Članak 48.

Članak 48. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i si. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, Stranica 180 "SLUŽBENI • i te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.
Članak 49. Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i si. mogu se graditi i izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3,0 m. 2.2.5. PRIKLJUČAK NA PROMETNU INFRASTRUKTURU

Članak 50.

Članak 50. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,0 m. U slučaju prilaza na javnu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba u pravilu ostvariti preko ulice nižeg značaja. > 2.2.6. KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINA
Članak 51. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Ostali akti u ovom izdanju (10)