Arhiva › 2004. › SGMŽ 1

SGMŽMeđimurska županija · KLASA 061-01/04-03/2

Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Odbora za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 186

Članak 97.

Članak 97. Trafostanice i telefonske centrale, kada se ne grade Broj 1 "SLUŽBENI u sklopu druge građevine, potrebno je kao i plinske redukcijske, stanice uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, ali tako da ne raskrižj zelenih površina.
Članak 98. Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuhvaćeni vodoopskrbom. Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima. Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže i naselja je predviđena cijevima koje trebaju podnijeti radni tlak od NP 10 bara.

Članak 99.

Članak 99. Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recipijent tako tretirati kako bi se uklonile sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent. Privremena rješenja odvodnje otpadnih voda manjih naselja vide se u promatranom razdoblju na dobro izvedenim septičkim jamama i njihovom urednom održavanju. Konačno rješenje treba predvidjeti u skladu s odrednicama koje će se definirati Studijom odvodnje otpadnih voda Međimurja. Oborinska odvodnja manj ih naselj a predviđa se otvorenim kanalima i cestovnim jarcima do recipijenta. Po izgradnji kanalizacijskog sustava pojedinog naselja potrebno je izvesti priključak svake građevine na javnu kanalizaciju, a zatečene septičke jame isključiti iz kanalizacijskog sustava. Ukoliko se u okviru manjih naselja izgrade gospodarski pogoni ili mini farme nužno je otpadnu vodu tretirati do potrebne razine. Treba predvidjeti takav sustav odvodnje kojim će se, prema kategorizaciji, vodotok Trnava zadržati na razini zahtijevane kategorije, a to se odnosi i na sve potoke koji se koriste za odvodnju.

Članak 100.

Članak 100. Svi eventualni industrijski pogoni, pogoni male privrede kao i gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciiu uli a i masti.
Članak 101. podru građevine (obaloutvrde) predviđena je retencija. Na području retencije moguća je izgradnja linijskih infrastrukturnih sustava (ceste, cjevovodi i si.), uz uvjet da se omogući nesmetano plavljenje cijelog područja retenciie visokim vodama. GLASNIK " Stranica 187 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina 6.1. Prirodna baština

Članak 102.

Članak 102. Na području općine Pribislavec prema Zakonu o zaštiti prirode od zaštićenih dijelova prirodne baštine nalazi se: spomenik parkovne arhitekture - magnolija u neposrednoj blizini dvorca Festetića, Na području spomenika parkovne arhitekture iz prethodnog stavka i u njegovoj kontaktnoj zoni mogući su radovi koji ne mijenjaju ili ne narušavaju njegove neizmijenjene vrijednosti. 6.2. Kulturna baština
Članak 103. Na području općine Pribislavec do sada je jedino zaštićeno kulturno dobro - povijesna civilna građevina; dvorac Festetić s neposrednom okolicom, tako što je rješenjem regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture br. 03-UP/I-552/1 od 19.07.1982. stavljen pod preventivnu zaštitu. Osim kulturnog dobra iz prethodnog stavka, na području općine se nalaze i evidentirana nepokretna kulturna dobra koja imaju nesumnjivo veliki značaj za lokalnu sredinu, te se ovim planom predlažu za zaštitu i očuvanje u svom izvornom obliku, a to su: Kapela sv. Florijana (danas župna crkva) Poklonac sv. Trojstva iz 1800. g. Poklonac s križem Poklonac s križem u polju Poklonac iz 1944.g. Evidentirana kulturna dobra iz prethodnog stavka predstavničko tijelo općine može svojom odlukom proglasiti zaštićenima na lokalnom nivou, a način njihove zaštite će se odrediti uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 104.

Članak 104. Kako bi se što učinkovitije zaštitilo i očuvalo kulturno dobro iz stavka 1. članka 103., potrebno je isto upisati u registar zaštićenih objekata graditeljske baštine, te dislocirati osnovnu školu na drugu za nju predviđenu lokaciju, a sam dvorac privesti namjeni koja će biti u skladu s njegovom zaštitom tako da predviđeni sadržaji ne prouzroče promjene ili narušavanje njegovog integriteta. Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene ili bilo kakve druge radnje koje mogu utjecati na spomenička svojstva zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, kao i na radnje u njihovoj neposrednoj okolini potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela. < * Stranica 188 "SLUŽBENI

Članak 105.

Članak 105. Ukoliko se kod bilo kakvih zemljanih radova naiđe na arheološki nalaz, treba odmah obustaviti radove i o nalazu izvijestiti nadležan Konzervatorski odjel. 7. Postupanje s otpadom
Članak 106. Na području Grada Čakovca utvrđena je lokacija županijske sanitarne deponije otpada s građevinom za obrađivanje i skladištenje opasnog otpada na području u Pustošija" koje je naznačeno u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina". Sukladno rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja o sanaciji i konačnom zatvaranju odlagališta (Ur. broj: 531-05/0l-JM-02-9, od 7. 8. 2002) potrebno je sanirati odlagalište Totovec, kao i sva "divlja" odlagališta na području Grada.

Članak 107.

Članak 107. Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije i si.). Kontejnere za papir i staklo potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. Za postavljanje posuda i kontejnera iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojime se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili si. Treba uspostaviti mrežu oporabišta (reciklažnih dvorišta) tamo gdje je lociran veliki broj stanovništva i najveća gustoća stanovanja. Ova oporabilišta mogu se locirati izvan granica građevinskog područja. Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad. 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 108.

Članak 108. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 109. Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u niepovoi nenosrednoi blizini, ne može se uređivati ili GLASNIK" Broj 1 koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati smislu

Članak 110.

Članak 110. Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice sa štetnom emisijom u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s najmanjim dozvoljenim standardima. Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina najmanje za potrebnu udaljenost kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i si.) svelo na dozvoljenu mjeru.
Članak 111. Potrebno je sanirati razne deponije otpadaka iz domaćinstva i industrije, neuređena đubrišta u seoskim gospodarstvima, groblja i si. Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba smanjiti pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i planiranim akumulacijama. To znači da se u vodotoke ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava, a pogotovo iz radionica i industrije.

Članak 112.

Članak 112. Otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti metodom autopurifikacije, izgradnjom trodjelnih septičkih jama s kontroliranim upuštanjem u tlo. U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti vode, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Članak 113.

Članak 113. Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih objekata i naprava, za jame i silose za stoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta. Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima. Broj 1 "SLUŽBENI

Članak 114.

Članak 114. Nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemlj pošumiti
Članak 115. Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla (vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla), i treba ih trajno štititi od prenamjene.
Članak 116. Gotovo cijelo područje općine i Međimurske županije karakterizira mala debljina površinskog pokrova, velike debljine vodonosnih horizonata sa slobodnim vodnim licem, visoka propusnost šljunkovito-pjeskovitih naslaga i visoka razina podzemnih voda. Postoje značajni resursi podzemnih voda dobre kvalitete, koji s vodoprivrednog aspekta nadilaze gradski i županijski značaj. Stoga, pri eksploataciji površinskog sloja valja voditi računa o zaštiti vodonosnog sloja, a što se poglavito odnosi na izgradnju podrumskih etaža većih građevina i sanaciju eksploatacijskih polja po eksploataciji šljunka i pijeska u čitavom vodonosnom području. 9. Mjere provedbe plana 9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 117.

Članak 117. Obveza izrade urbanističkog plana uređenja nalaže se za: utvrđeno građevinsko područje zapadno od Lateralnog kanala koje se naslanja na građevinsko područje naselja Čakovec, odnosno područje obuhvaćeno GUP-om Čakovca i utvrđeno građevinsko područje naselja Pribislavec.
Članak 118. U obuhvat urbanističkih planova uređenja iz prethodnog stavka ulazi i kontaktni prostor građevinskih područja, tako da obuhvat čini prostornofunkcionalnu cjelinu.
Članak 119. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezuje se izraditi detaljne planove uređenja za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja, koji su veći od 2,0 ha, koji sadrže katastarske čestice veće od 1,0 ha, te za one neizgrađene prostore u kojima ne postoji potrebna infrastruktura za formiranje građevinskog zemljišta. GLASNIK" Stranica 189

Članak 120.

Članak 120. Iznimno od članka 119., obveza donošenja detaljnog plana uređenja ne odnosi se na neizgrađena građevinska područja naselja, površina kojih je veća od 2,0 ha, u slučaju kad je unutar takvih područja moguće osnivanje građevnih čestica uz postojeću komunalnu infrastrukturu, sukladno odredbama za provođenje ovoga Plana i to na način da se osigura logični slijed osnivanja građevnih čestica i izgradnje u odnosu na kontaktno, već izgrađeno građevinsko područje.
Članak 121. Izrada urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja obvezatna je za sve zahvate u prostoru izvan građevinskog područja koji se planiranju na površini većoj öd 2,0 ha.

Članak 122.

Članak 122. Područja obuhvata prostornih planova iz članaka 117. i 118. određena su grafički u kartografskom prikazu br. 3.
Članak 123. Lokacijska dozvola za izgradnju građevina na w zaštićenom području ili građevina čija bi izgradnja bitno utjecala na oblikovne i prirodne vrijednosti, te svih značajnijih javnih, poslovnih, gospodarskih i športsko-rekreacijskih sadržaja utvrdit će se temeljem Idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole koju će izraditi za to ovlaštena pravna ili fizička osoba. Idejno rješenje za izdavanje lokacijske dozvole iz stavka 1. ovoga članka obvezatno se izrađuje za: - građevine za koje je obvezna izrada Studije o utjecaju na okoliš. Idejno rješenje za izdavanje lokacijske dozvole, potrebno je za izgradnju svih građevina iz stavka 1. ovoga članka, a naročito obrađuje: veličinu i položaj građevne čestice; uklapanje u širi prostor; tehnološko rješenje i kapacitete; način smještavanja pojedinih sadržaja na građevnu česticu; prometno rješenje, uključivo promet u mirovanju; mogućnosti komunalnog opremanja građevne čestice; način pročišćavanja otpadnih voda; potencijalni utjecaj na okolinu; mjere predviđene za zaštitu i sanaciju okoliša. Lokacijska dozvola za izgradnju navedenih građevina utvrdit će se temeljem navedenog elaborata, te uz dobivene suglasnosti nadležnih službi (vodoprivredna, sanitarna, protupožarna, veterinarska i druge suglasnosti). Stranica 190 "SLUŽBENI

Članak 124.

Članak 124. Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, te komunalnog opremanja i uredivanj a prostora na području obuhvata ovog prostornog plana određuje se "Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru". U cilju zaštite i racionalnog korištenja prostora obvezuje se jedinica lokalne samouprave da osigura sredstva za izradu tih dokumenata prostornog uređenja.
Članak 125. • • * Prostorni planovi užeg područja (urbanistički planovi uređenja, detaljni planovi uređenja) i lokacijske dozvole moraju biti izrađeni u skladu s ovim prostornim planom. Prostornim planovima i lokacijskim dozvolama iz stavka 1. ovog članka mogu se propisati detaljniji uvjeti za izgradnju i uređenje prostora. U slučaju da se donesu posebni propisi, stroži od odrednica iz ovih Odredbi za provođenje, kod izdavanja lokacijskih dozvola primjenjivat će se strože odrednice. 9.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 126.

Članak 126. Na površinama što su ovim prostornim planom predviđene za drugu namjenu, uz uvjet da "Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru" nisu predviđeni za rušenje, ili su po namjeni u skladu s njima, a nalaze se na području za koje je "Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru" predviđena izrada urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, može se, radi osiguravanja neophodnih uvjeta života i rada, odobriti rekonstrukcija postojećih građevina i to za: I. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta u postojećim gabaritima; 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 m ; 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m brutto građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova; 5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke I. broj 4. ovoga stavka; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

Članak 126.

GLASNIK" Broj 1 II. druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih 2 spremišta i si. do najviše 16 m izgrađenosti za građevine do 100 m brutto izgrađene površine, 2 odnosno do 16 m + 5% ukupne brutto izgrađene površine za veće građevine; 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima; 4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; 5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture; 6. dogradnja i zamjena građevina i uređaj a komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnih prometnih površina; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). 9.3. Postupanje s bespravnom izgradnjom

Članak 127.

Članak 127. Bespravno izgrađene građevine su građevine kojima je do dana stupanja na snagu ovog Plana izgrađena barem jedna etaža sa stropnom konstrukcijom u što se uračunava i podrum, a bez odobrenja za građenje. Bespravno izgrađene građevine moguće je zadržati u prostoru ukoliko se mogu uskladiti s uvjetima propisanim ovim odredbama, a da se ne nalaze: unutar zaštićenih dijelova prirode i onih predloženih za zaštitu prostornim planovima, u šumi i na šumskom zemljištu, unutar zaštićene povijesne graditeljske cjeline grada Čakovca i u neposrednoj blizini zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra i arheološkog lokaliteta, u vodnom dobru, u koridoru planirane infrastrukturne građevine, na eksploatacijskom polju mineralne sirovine, unutar građevinskog područja na površinama koje su prostornim planovima užih područja planirane za druge namjene i izvan građevinskog područja naselja. Izuzetno od prethodnog stavka, izvan građevinskog područja naselja moguće je zadržati bespravno izgrađene građevine namijenjene isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. 10. Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda

Članak 128.

Članak 128. Mjere zaštite od ratnih razaranja i elementarnih ne- Broj 1 "SLUŽBENI pogoda provodit će se u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji su relevantni za ovu problematiku. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 129. Plan je izrađen u 5 (pet) izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Pribislavec i potpisanih od predsjednika Općinskog vijeća Općine Pribislavec. Jedan izvornik se čuva u pismohrani Općinskog vijeća Općine Pribislavec, a po jedan izvornik čuva se u pismohranama sljedećih naslova: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo .Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji, Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije, . - Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec.

Članak 130.

Članak 130. Stupanjem na snagu ove Odluke, a temeljem članka 208. Odluke o donošenju Prostornog plana Međimurske županije (Službeni glasnik Međimurske županije, br. 8/01.), Skupština Međimurske županije će donijeti Odluku o prestanku važenja Odluke o donošenju Prostornog plana općine Čakovec (Službeni glasnik općine Čakovec i Službeni glasnik Grada Čakovca, br. 5/78, 12/82, 10/83; 5/84, 11/85, 11/87, 15/87, 3/89, 10/89, 6/90, 11/90, 3/91, 1/92, 8/92, 2/93, 2/94 i 1/96) na području općine Pribislavec.

Članak 131.

Članak 131. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VÜECE OPĆINE PRIBISLAVEC Klasa: 350-02/04-01/25 Ur. broj: 2109/26-04-01 Pribislavec, 22. 2. 2004. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Peršić, v. r 8. Na temelju članka 15. Statuta Općine Pribislavec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/02.), * » GLASNIK S t r a n i c a 191 Općinsko vijeće Općine Pribislavec na 31. sjednici, održanoj 13. 2. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o dopuni Odluke o komunalnom redu Općine Pribislavec

Članak 1.

Članak 1. Izmjene i dopune se odnose na:
Članak 22. stav 1 Mijenja se i glasi: Zabranjeno je odlagati, skladištiti robu, ambalažu i w slično ispred prodavaonica, radnji, skladišta i poslovnih prostora na javnim površinama.
Članak 28. stavak 2 Mijenja se i glasi Promet teretnih vozila po lokalnim cestama Općine Pribislavec čiji osovinski pritisak prelazi 5,00 t, osim dostave.
Članak 28. stavak 4 Dopuna: i ostalim javnim prostorima Općine
Članak 39. Dodaje se točka 14. koja glasi: Odlaganje i spaljivanje bilo koje vrste smeća, otpada, tekućina, tvari i ostalog koje na bilo koji način zagađuju okoliš i narušavaju zdravlje ljudi.
Članak 35. stavak 2. Mijenja se i glasi: Stabla, granje i ostale prepreke koje smetaju zračnim vodovima struje, telefona i ostalim vodovima, može otkloniti samo vlasnik zračnog voda, ali uz suglasnost JUO-a Općine Pribislavec.

Članak 48.

Članak 48. w Mijenja se i glasi: Organizirani odvoz smeća-otpada skuplja se prema ugovoru s koncesionarom.
Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VUECE OPĆINE PRIBISLAVEC Klasa: 021-05/04-01/132 Ur. broj :2109/26-04-01 Pribislavec, 13. 2. 2004. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Peršić, v. r Stranica 192 <£ SLUŽBENI 9. Na temelju članka 25. Statuta Općine Pribislavec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/02.), Općinsko vijeće Općine Pribislavec na 31. sjednici, održanoj 13. 2. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o uvjetima i načinu držanja pasa, mačaka i drugih kućnih ljubimaca na području općine Pribislavec I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom se Odlukom propisuju uvjeti i način držanja pasa, mačaka i drugih kućnih ljubimaca s ciljem : 1. zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti 2. zaštite ljudi od zaraznih i nametničkih bolesti koje sa životinja prenose na čovjeka 3. zaštite čovjekove okoline od štetnog djelovanja životinja 4. održavanja javnog reda i mira građana
Članak 2. Držitelj pasa ili mačke je vlasnik odnosno posjednik pasa ili mačke, te drugih kućnih ljubimaca. V
Članak 3. Držanje pasa i njihovo zdravstveno stanje je pod stalnom veterinarsko - sanitarnom kontrolom koju provode županijska veterinarska inspekcija i stručni radnici veterinarskih stanica.

Članak 4.

Članak 4. Držaoci pasa, mačaka i drugih kućnih ljubimaca dužni su brinuti da njihove životinje ne ugroze zdravlje i sigurnost drugih osoba i da ne remete javni red i mir okoline u kojoj se drže.
Članak 5. Stručni poslovi u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem bjesnoće i drugih zaraznih i nametničkih bolesti kod pasa i mačaka te drugih kućnih ljubimaca, povjeravaju se Veterinarskoj stanici koja djeluje na tom području.
Članak 6. Odredbe ove Odluke ne odnose se na službene pse , Hrvatske vojske i policije. II. DRŽANJE PASA I MAČAKA V

Članak 7.

Članak 7. Svi psi se moraju držati u ograđenom dvorišnom ili M GLASNIK Broj 1 drugom zatvorenom prostoru, a u neograđenom dvorišnom prostoru moraju biti privezani. Zloćudni i oštri psi moraju u ograđenom dvorištu biti čvrsto privezani ili se mogu držati u ograđenom prostoru isključivo namijenjenom za držanje, iz kojeg pas ne može izaći. Iznimno se zloćudni i oštri psi mogu držati slobodno u ograđenom dvorišnom prostoru, ako je ograda čvrsta i visoka tako da je pas ne može preskočiti. Na ulazu u ograđeno dvorište ili neograđeni dvorišni prostor u kojem se drži zloćudan i oštar pas mora se staviti upozorenje o njegovoj zloćudnosti odnosno oštrosti.

Članak 8.

Članak 8. U stambenim zgradama s dva ili više stanova , korisnik stana ili poslovnog prostora može držati samo jednog psa . Psi u stambenim zgradama s dva ili više stana ne mogu se držati u zajedničkim prostorima i dijelovima zgrade .
Članak 9. Ako pas narušava higijenu, mir i sigurnost okoline u kojoj se drži, može se na zahtjev stanara odnosno susjednih domaćinstava ukloniti. U svezi stavka 1. ovog članka nadležno županijsko tijelo donosi rješenje o postupku.
Članak 10. Psi se moraju u naseljenom mjestu izvan svog kućnog prostora voditi na uzici s važećom markicom o cijepljenju na ovratniku. Zloćudni i oštri psi moraju se voditi na lancu s brnjicom i važećom markicom o cijepljenju na ovratniku. Iznimno odredbi stavaka 1. i 2. ovog članka, izvan naseljenog mjesta mogu se slobodno kretati psi pod neposrednim nadzorom svojih držitelj a, lovački psi koji su u lovu i psi čuvari stada prilikom ispaše i gonjenja stada. Pratilac psa ne može biti osoba mlađa od 12 godina.

Članak 11.

Članak 11. Zabranjuje se: 1. Držanje i hranjenje pasa na svim javnim V • površinama, 2. Dovođenje pasa u javne urede, prodavaonice živežnih namirnica, ugostiteljske objekte, tržnice, klaonice, groblja, na javne priredbe u zatvorenim i otvorenim prostorima, kao i u javna prijevozna sredstva bez izričite dozvole odgovorne osobe javnog prijevoznika. 3. Hranjenje pasa mesom uginulih životinja. Iznimno točke 2. prethodnog stavka, mogu se lovački psi za vrijeme lova i u vezi s njim voditi u Broj 1 "SLUŽBENI ugostiteljske objekte, ako to dozvoli odgovorna osoba ugostiteljskog objekta.

Članak 12.

Članak 12. % Držatelj psa ili mačke dužan je odmah očistiti zajedničke prostorije u zgradi i druge površine koje su pas i mačka onečistili (ulica, park, igralište, druge površine).
Članak 13. Držatelj je dužan svog psa držati u čistoći i dovoljnoj ishranjenosti, a u slučaju bolesti podvrgnuti ga liječenju. Ako se držatelj psa ne pridržava odredbi stavka 1. ovog članka županijska veterinarska inspekcija zabranit će daljnje držanje psa na trošak držatelja.
Članak 14. U slučaju da pas oboli od bjesnoće ili se posumnja na bjesnoću, držatelj psa dužan je o tome najhitnije obavijestiti veterinarsku stanicu ili županijsku veterinarsku inspekciju, zatvoriti psa u zasebnu prostoriju i poduzeti druge mjere kako se ne bi ugrozilo zdravlje ukućana i drugih osoba i životinja. Smatra se da postoji sumnja na bjesnoću ako životinja promijeni ponašanje u smislu jake razdražljivosti ili potištenosti, agresivnosti prema životinjama i ljudima, oduzetosti pojedinih dijelova tijela, slinjenja, te ako ugine iz nepoznatih razloga.

Ostali akti u ovom izdanju (10)