Arhiva › 2004. › SGMŽ 1

SGMŽMeđimurska županija · KLASA 061-01/04-03/2

Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Odbora za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 166

Članak 26.

Članak 26. Sastav Odbora za izbor i imenovanje i Odbora za Statut i Poslovnik, treba biti približno razmjeran stranačkom sastavu Vijeća. , Članak 27. * Vijeće može osnovati i druga radna tijela odlukom kojom određuje njihov djelokrug i način rada. • n Radno tijelo ima predsjednika i određen broj članova, koji se, u pravilu, biraju iz redova vijećnika. U radna tijela mogu se imenovati i pojedini znanstvenici, stručni i drugi djelatnici koji mogu doprinjeti radu radnog tijela. Prijedlog odluke o osnivanju radnog tijela podnose vijećnici Općinskog vijeća ili Odbor za izbor i imenovanje ili najmanje 1/3 vijećnika. Sastav radnog tijela, u pravilu je razmjeran stranačkoj strukturi Vijeća.

Članak 28.

Članak 28. Radna tijela biraju se, u pravilu, za mandatno razdoblje, a odlukom o osnivanju može biti određen i kraći rok. Svi članovi radnih tijela mogu biti razriješeni i prije isteka vremena na koje su imenovani, zbog prestanka mandata, osobnih razloga i u drugim slučajevima. GLASNIK" Broj 1
Članak 29. -- Radna tijela rade na sjednicama. O radu tijela vodi* se zapisnik. Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu, predlaže dnevni red, rukovodi radom sjednice i potpisuje akte radnog tijela. Radno tijelo može održati sjednicu ako je istoj nazočna većina članova, a odlučuje javnim glasovanjem većinom nazočnih članova. Ako je predsjednik radnog tijela spriječen ili odsutan, zamjenjuje ga član kojeg odredi radno tijelo. Radna tijela mogu osnivati svoje komisije.

Članak 30.

Članak 30. Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik po svojoj ocjeni, a dužan ju je sazvati u roku od 8 (osam) dana kad to zatraži vijeće ili 2 člana tijela. Ukoliko predsjednik ne sazove sjednicu, sazvat će je predsjednik Vijeća. VI. AKTI VIJEĆA
Članak 31. Radna tijela podnose Općinskom vijeću izvješće o svom radu, najmanje jednom godišnje.
Članak 32. Općinsko vijeće donosi Statut, Poslovnik, Proračun i druge opće i pojedinačne akte u skladu sa zakonom i Statutom i daje autentična tumačenja akata. Predsjednik vijeća duzap je u roku od 8 dana od dana donošenja, dostaviti Županijskom uredu Državne Uprave svaki opći akt koji je donijelo Općinsko vijeće, ukoliko za pojedine akte nije drugačije određeno.

Članak 33.

Članak 33. Odlukom se uređuju odnosi iz samoupravnog djelokruga Općine, koji su od općeg značenja za građane, pravne osobe i druge subjekte, te propisuju njihova prava i obveze, ili uređuju pitanja koja su u interesu Općine.
Članak 34. Proračunom se utvrđuju prihodi i rashodi Općine. Proračun se donosi za računsku godinu, a ako se ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, uvodi se privremeno financiranje, najduže do 31. ožujka. Proračun se dostavlja Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana donošenja. Odredbe koje se odnose na Proračun, odnose se i na rebalans Proračuna, ukoliko se isti donosi. Zaključni račun donosi Općinsko vijeće po isteku godine u skladu sa zakonskim propisima.

Članak 35.

Članak 35. Preporukom Vijeće ukazuje na važnost pojedinih Broj 1 "SLUŽBENI pitanja, primjedbi, pritužbi i odnosa, izražava mišljenje i upućuje na način njihovog rješavanja.
Članak 36. Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražava mišljenje, utvrđuju obveze i rješavaju druga pitanja iz djelokruga Vijeća za koje nije predviđeno donošenje drugog akta. Općinsko vijeće rješenjem donosi pojedinačne akte kad izvršava pojedinačna prava i obveze iz svog djelokruga.
Članak 37. Radna tijela Općinskog vijeća donose zaključke i preporuke. VII. POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I DRUGIH AKATA Predlaganje odluke

Članak 38.

Članak 38. Postupak donošenja odluka pokreće se podnošenjem prijedloga odluke. Pravo podnošenja prijedloga odluke ima svaki vijećnik, radno tijelo i predsjednik ako Statutom nije određeno da pojedine prijedloge mogu podnositi samo određeni predlagatelji. Prethodna rasprava
Članak 39. Općinsko vijeće može odlučiti da se prije podnošenja prijedloga odluke provede prethodna rasprava o stanju u pojedinim područjima u svezi s pitanjima koja bi trebalo urediti odlukom. Prethodna rasprava može se provesti na sjednici Vijeća. Izvješće o rezultatima rasprave dostavlja se Vijeću zajedno s prijedlogom odluke, ako rasprava pokaže da je donošenje odluke potrebno. Predlagatelj odluke je dužan razmotriti mišljenja i stajališta iz prethodne rasprave, te obrazložiti one koje nije usvojio. Prijedlog odluke

Članak 40.

Članak 40. Prijedlog odluke sadrži tekst odluke u obliku kakav se predlaže za donošenje, s obrazloženjem. Obrazloženje sadrži pravni temelj, ocjenu osnovnih pitanja koja se uređuju odlukom i potrebna sredstva. Uz prijedlog se dostavlja i mišljenje radnog tijela Vijeća, ako je ono nadležno prema Statutu.
Članak 41. Prijedlog odluke podnosi se predsjedniku Vijeća, uz obavijest tko daje potrebna obrazloženja u ime predlagatelja na sjednici Vijeća. GLASNIK" Stranica 167 Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog odluke staviti na dnevni red sjednice Vijeća najkasnije u roku od šezdeset dana od dana podnošenja prijedloga, a ukoliko je prijedlog u domeni jednog od radnih tijela Vijeća, a ono o njemu .nije dalo svoj stav, uputit će ga odmah radnom tijelu na razmatranje. Članak. 42. + Ako prijedlog odluke nije* podnesen u skladu s ovim Poslovnikom, predsjednik Vijeća zatražit će od predlagatelja da ga u roku 15 dana uskladi s Poslovnikom, u protivnom smatrat će se da prijedlog nije ni podnesen. Javna rasprava

Članak 43.

Članak 43. Na javnu raspravu upućuju se prijedlozi odluka kada je to utvrđeno zakonom, odnosno odlukom Vijeća. Odlukom se određuje tijelo za provođenje i praćenje javne rasprave, način upoznavanja građana s prijedlogom i rok javne rasprave.
Članak 44. Javna rasprava održava se u roku utvrđenom zakonom. Kad o tome odlučuje Vijeće, javna rasprava održava se u roku koji nije kraći od 15 ni duži od 90 dana. Radno tijelo iz prethodnog članka dužno je razmotriti prijedloge, mišljenja i primjedbe s javne F rasprave prije utvrđivanja konačnog prijedloga odluke. Razmatranje prijedloga odluke u radnim tijelima
Članak 45. \ •• r Radna tijela Vijeća raspravljaju. o prijedlogu Statuta, Poslovnika i drugih odluka kad je to u njihovoj nadležnosti, odnosno kad to zatraži Vijeće. w • Radno tijelo može dati primjedbe i mišljenja na tekst prijedloga, kao i amandmane na tekst prijedloga na sjednici Vijeća. Rasprava o prijedlogu na sjednici

Članak 46.

Članak 46. r Rasprava o prijedlogu odluke na sjednici obuhvaća izlaganje predlagatelja i izvjestitelja radnog tijela, raspravu o prijedlogu i podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima te donošenje odluke. U tijeku rasprave predlagatelj ima pravo tražiti riječ kako bi dao određena obrazloženja. Amandmani
Članak 47 Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga odluke podnosi se u obliku amandmana uz obrazloženje. Amandman se, u pravilu, pismeno upućuje predsje- Stranica 168 "SLUŽBENI dniku Vijeća, najkasnije dan prije održavanja sjednice. Predsjednik upućuje amandman predlagatelju odluke, odnosno nadležnom radnom tijelu.

Članak 48.

Članak 48. Vijećnik može podnijeti amandman i na sjednici, u toku rasprave o prijedlogu odluke, ako se s time složi većina vijećnika. . 4 *
Članak 49. O amandmanima se izjašnjava predlagatelj. O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga odluke na koju se odnose. Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavni dio prijedloga odluke.
Članak 50. Amandman koji je podnesen u skladu s ovim Poslovnikom postaje sastavni dio odluke i o njemu se ne glasuje odvojeno ako ga je podnio ili se s njim suglasio predlagatelj odluke. Odlučivanje

Članak 51.

Članak 51. Odluke se donose, u pravilu, javnim glasovanjem, većinom glasova nazočnih vijećnika, ako je sjednici nazočna većina vijećnika, osim kad je Statutom i ovim Poslovnikom određeno drugačije, ili Vijeće odluči da se o odluci glasuje tajno. Autentično tumačenje odluke
Članak 52. Svaki vijećnik može tražiti autentično tumačenje odluka koje je donijelo Vijeće. Inicijativu za tumačenje mogu dati pravne osobe i građani. Opravdanost tumačenja ocjenjuje Odbor za Statut i Poslovnik. Autentično tumačenje odluke daje Općinsko vijeće posebnim zaključkom. Donošenje drugih akata

Članak 53.

Članak 53. Na donošenje drugih općih akata odgovarajuće se primjenjuju, ovisno o prirodi akata, odredbe ovog Poslovnika što uređuju postupak donošenja odluke.
Članak 54. Općinsko vijeće razmatra izvješća i analize. Ukoliko su isti duži od 15 stranica, predlagatelj je dužan načiniti sažetak teksta. Vijećnicima se u tom slučaju dostavlja samo sažetak, a potpuni materijal pročelnik Općine daje na uvid. O izvješćima i analizama Vijeće donosi zaključak. GLASNIK" Broj 1 Potpisivanje, objava i ispravak akata

Članak 55.

Članak 55. Odluke i druge akte što ih donosi vijeće potpisuje predsjednik Vijeća. Izvornik odluke i drugog akta, potpisan i ovjeren, čuva se u arhivi Općine. Pod izvornikom odluke ili drugog akta podrazumijeva se onaj tekst koji je donesen na sjednici Vijeća. Za izradu izvornika odluke ili drugog akta, potpis predsjednika, stavljanje pečata i čuvanje, odgovoran je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine.
Članak 56. Statut, Poslovnik, Proračun Općine, godišnji obračun proračuna i druge odluke i akti za koje je to utvrđeno Statutom ili odlukom Vijeća objavljuju se u "Službenom glasniku". Statut, Poslovnik i druge odluke stupaju, na snagu, u pravilu osmog dana nakon objave. Iznimno, odluke i drugi akti Vijeća mogu stupiti na snagu najranije danom objave, s tim da ne mogu, imati povratno djelovanje.

Članak 57.

Članak 57. Ispravak pogrešaka u objavljenom tekstu odluke i drugog akta, utvrđenih na osnovi uspoređivanja s izvornikom, daje pročelnik Jedinstvenog upravnog • odjela Općine.
Članak 58. Postupak za izmjenu i dopunu Statuta i Poslovnika, odnosno drugih donesenih i važećih odluka provodi se na način koji je ovim Poslovnikom utvrđen za donošenje. VIII. POSLOVNI RED NA SJEDNICI •* Sazivanje sjednice
Članak 59. i Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća kad to ocjeni potrebnim, odnosno na temelju zaključka Vijeća, u rokovima određenim Zakonom. Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu Vijeća kad to traži, navodeći prijedlog dnevnog reda zä sazivanje najmanje 1/3 vijećnika, radno tijelo Vijeća. . Članak 60. Sjednica Vijeća saziva se u pravilu pismenim putem, a u iznimnim žurnim slučajevima i na drugi način. Uz poziv za sjednicu vijećnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda s materijalima o kojima će se voditi rasprava i izvodom iz zapisnika s prethodne sjednice, najkasnije 3 (tri) dana prije sjednice. Ako postoje opravdani razlozi, koji se moraju posebno obrazložiti, rok dostave poziva može biti i kraći. Broj 1 "SLUŽBENI Dnevni red

Članak 61.

Članak 61 Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća. U dnevni red unose se svi predmeti što su ih podnijeli ovlašteni predlagatelji načinom utvrđenim ovim Poslovnikom. Predsjednik Vijeća može na sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, tako da se iz predloženog dnevnog reda pojedini predmeti ili točke izostave ili nadopune.
Članak 62. Ako izmjena i dopuna prijedloga dnevnog reda uključuje unošenje u dnevni red novog prijedloga za odlučivanje, za koji se traži žurnost, Vijeće će odlučiti je li žurnost opravdana, i ukoliko se to prihvati isti se uvrštava u dnevni red, a u protivnom se upućuje na redovan postupak.

Članak 63.

Članak 63. Prilikom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, a zatim da se dnevni red dopuni prijedlogom. Po utvrđivanju izmjena i dopuna dnevnog reda, predsjednik Vijeća daje na glasovanje prihvaćanje dnevnoga reda u cjelini. Predsjedavanje i sudjelovanje u radu
Članak 64. Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a ako je on odsutan, jedan od potpredsjednika. Ukoliko nije prisutan niti jedan potpredsjednik, sjednicom predsjedava dobno najstariji vijećnik.

Članak 65.

Članak 65. Na sjednici nitko ne može govoriti prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika. M Prijave za govor primaju se od momenta otvaranja rasprave, i u tijeku rasprave do njezina zaključivanja. Predsjednik Vijeća brine o održavanju reda na sjednici, te da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom izlaganju. Govornik je dužan držati se predmeta rasprave ili pojedine točke dnevnog reda, i predsjednik ga može opomenuti da narušava red ili prekinuti.
Članak 66. Za provedbu reda na sjednici predsjednik Vijeća ce: opomenuti vijećnika koji svojim vladanjem ili govorom na sjednici narušava red i odredbe ovog Poslovnika, oduzeti riječ vijećniku, ako govorom na narušava red, a već ga je na istoj sjednici opomenuo da se pridržava reda. * 1 GLASNIK Stranica 169 Ako predsjednik navedenim mjerama ne može održati red na sjednici, odredit će prekid sjednice. Sjednica se može nastaviti isti dan ukoliko predsjednik ocijeni da su ponovno stečeni uvjeti za rad u protivnom na sjednici određuje dan i vrijeme održavanja nastavka sjednice i usmeno ga priopćava vijećnicima i ostalim nazočnima na sjednici Tijek sjednice

Članak 67.

Članak 67 Općinsko vijeće može raspravljati ako je na sjednici nazočna većina vijećnika. Predsjednik otvara sjednicu kad utvrdi da postoji nazočnost potrebitog broja vijećnika. Kad predsjednik na početku sjednice utvrdi da nije nazočan potrebit broj vijećnika, odgađa sjednicu za određeni sat istog dana ili drugi određeni dan i sat. Sjednicu će predsjednik prekinuti ili odgoditi ukoliko za njena trajanja utvrdi da više nije nazočna potrebita većina vijećnika.
Članak 68. Nazočnost vijećnika utvrđuje se brojanjem ili prozivanjem, na početku sjednice, odnosno u toku sjednice po odluci predsjednika ili na zahtjev vijećnika. Za prozivnik Općinskog vijeća i evidenciju nazočnosti vijećnika, brine pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine.

Članak 69.

Članak 69. Klub viiećnika ima na najviše minuta određenom Pitanja i prijedlozi
Članak 70. Prije prelaska na dnevni red vijećnici mogu postavljati pitanja, tražiti obavijesti i davati prijedloge, neovisno o točkama dnevnog reda, uz naznaku kome ih upućuju. Vijećnik može svoje pitanje iznositi najviše dvije minute. Pitanja se postavljaju najduže 30 minuta. Odgovor na postavljena pitanja, traženu obavijest ili prijedlog, daju se u pravilu na istoj sjednici. Ako se odgovor ne može dati na istoj sjednici, dat će se na sljedećoj ili uputiti pismeno.

Članak 71.

Članak 71. Kad zbog opširnosti dnevnog reda ili dužine rasprave sjednica ne može završiti, Vijeće može odlučiti prekinuti sjednicu i zakazati nastavak za određeni dan i sat, o čemu se obavještavaju samo odsutni vijećnici. O prekidu sjednice odlučuje se bez rasprave. Stranica 170 "SLUŽBENI
Članak 72. Prije utvrđivanja dnevnog reda prihvaća se izvod iz zapisnika o radu prethodne sjednice. Vijećnik ima pravo iznijeti primjedbe na zapisnik. O primjedbama se odlučuje bez rasprave. Ako se primjedbe usvoje, u zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene.

Članak 73.

Članak 73. Po utvrđivanju dnevnog reda prelazi se na raspravu o dnevnom redu, redoslijedom utvrđenim u dnevnom redu. • U tijeku sjednice može se izmijeniti redoslijed razmatranja pojedinih točaka, o čemu se odlučuje bez rasprave. Na početku rasprave o svakoj točki ili predmetu dnevnog reda, u pravilu se daje usmeno obrazloženje. Predsjednik Vijeća bilježi redoslijed kojim se vijećnici, članovi i ovlašteni predstavnici radnih tijela javljaju za raspravu i tim im redoslijedom daje riječ.
Članak 74. Predlagatelj može povući prijedlog dok o njemu još nije odlučeno. O povučenom prijedlogu prestaje se raspravljati. Povučeni prijedlog ne može se ponovno staviti na dnevni red na istoj sjednici.

Članak 75.

Članak 75. Na sjednici govornik govori kratko, u svezi s predmetom rasprave. Sudionik u raspravi po pojedinoj točki dnevnog reda u pravilu može govoriti 5 minuta, a predstavnici klubova 10 minuta. Vijeće može odlučiti da pojedini sudionik može govoriti i dulje. Sudionik u raspravi ima pravo na repliku najdulje u trajanju 2 minute. Predsjednik može dopustiti da i mimo reda govori predstavnik predlagača odnosno radnog tijela, ako on nije istodobno i predlagač. Ograničenje vremena za raspravu može predložiti svaki vijećnik. O ograničenju trajanja govora Vijeće odlučuje bez rasprave.

Članak 76.

Članak 76. Vijećnik koji želi riječ radi povrede Poslovnika ili dnevnog reda, ima pravo govoriti odmah, najduže pet minuta Predsjednik je dužan na prigovor dati objašnjenje. Ako vijećnik nije zadovoljan objašnjenjem o prigovoru se odlučuje bez rasprave. GLASNIK" Broj 1 Odlučivanje
Članak 77. Općinsko vijeće može odlučivati kad je sjednici prisutna većina vijećnika, a odlučuje većinom glasova nazočnih vijećnika ako Statutom i ovim Poslovnikom nije drukčije određeno. Vijeće odlučuje nakon rasprave, ako nije određeno da se odlučuje bez rasprave. Ako točka dnevnog reda ne zahtjeva donošenje akta ili Viječe ne želi odlučivati o točki dnevnog reda, po završnoj se raspravi prelazi na novu točku dnevnog reda. Vijeće može odlučiti da nedovršenu raspravu odgodi za jednu od sljedećih sjednica, ili u toku met dodatne obrade. •\

Članak 78.

Članak 78. Vijeće može u tijeku rasprave osnovati komisiju za zaključke. Komisija podnosi prijedlog zaključka o određenom predmetu na istoj ili sljedećoj sjednici.
Članak 79. Nakon završene rasprave najprije se glasuje o podnesenim amandmanima. Ako se radi o amandmanima koji se međusobno isključuju, ukoliko je jedan od njih prihvaćen, o drugom nije potrebno glasovati.
Članak 80. ^ Glasovanje je na sjednici u pravilu javno, osim ako Statutom, ovim Poslovnikom ili odlukom Vijeća nije određeno da se glasuje tajno. Vijećnici glasuju izjašnjavanjem "za" ili "protiv" ili se suzdržavaju od glasovanja.

Članak 81.

Članak 81. Javno se glasuje em ruku Ako se dizanjem ruku ne može utvrditi točan rezultat glasovanja, glasuje se poimenično. Poimenično vijećnici glasuju tako da po prozivanju izjavljuju da glasuju "za" ili "protiv" ili su suzdržani. Poimenično se može glasovati kad to odluči Vijeće na prijedlog predsjednika ili 1/3 vijećnika. Poslije glasovanja, predsjednik Vijeća utvrđuje rezultat glasovanja i objavljuje je li prijedlog o kojem se glasovalo prihvaćen ili odbijen.
Članak 82. Tajnim glasovanjem rukovodi predsjednik Vijeća uz pomoć dvojce vijećnika, koje izabere Vijeće. Predsjednik utvrđuje i objavljuje rezultat glasovanja. Tajno se glasuje na ovjerenim glasačkim listićima Broj 1 "SLUŽBENI iste boje i veličine. r Svaki vijećnik nakon što je prozvan, dobiva glasački listić, i kad ga ispuni, stavlja ga u glasačku kutiju. Nevažećim se smatraju glasački listići iz kojih se ne može točno utvrditi je li glasovano "ZA" ili "PROTIV" prijedloga. O tajnom glasovanju vodi se poseban zapisnik, koji je ujedno prijedlog zapisnika te sjednice Vijeća.

Članak 83.

Članak 83. Tajno se glasovanje provodi u slučajevima predviđenim zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom. Kandidati se na glasačkom listiću navode abecednim redom. Vijećnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokruži broj ispred kandidata za kojeg glasuje. Kad se tajno glasuje o drugim pitanjima, zaokružuje se "za" ili "protiv". Zapisnici
Članak 84 O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o vremenu i mjestu održavanja, broju nazočnih i imenima odsutnih vijećnika, dnevnom redu, toku rasprave i prijedlozima, odnosno amandmanima, te o odlukama i rezultatima glasovanja. Sastavni dio zapisnika čine i doneseni tekstovi odluka i drugih akata. O izradi zapisnika brine pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine. Zapisnik koji je prihvaćen u skladu s ovim Poslovnikom potpisuju predsjednik Vijeća i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela. Izvornike zapisnika sjednica Vijeća čuva pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela. Ukoliko se na sjednici raspravlja i odlučuje o povjerljivoj stvari te je sa rasprave isključena javnost, o tome se vodi odvojeni zapisnik.

Članak 85.

Članak 85. O radu na sjednici može se voditi i fonografski zapis. Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela je dužan vijećnicima omogućiti reprodukciju fonografskog zapisa na njihov zahtjev, i brine o čuvanju fonografskog zapisa. IX. JAVNOST RADA
Članak 86. Rad Vijeća i njegovih radnih tijela je javan. Vijeće o svom radu obavještava javnost putem javnih glasila i drugih sredstava javnog informiranja. Izvjestitelji sredstva informiranja imaju pravo pratiti rad Vijeća i njegovih radnih tijela. GLASNIK" Stranica 171 Predstavnicima sredstava informiranja dostavlja se poziv za sjednicu Vijeća s materijalima. Građani imaju pravo biti nazočni na sjednicama Vijeća, a način određuje pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine. Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela može ograničiti broj građana nazočnih na sjednici zbog prostora i održavanja reda.

Članak 87.

Članak 87. O radu Vijeća i radnih tijela mogu se davati priopćenja radi točnog i potpunog obavješćivanja javnosti. Konferenciju za sredstva javnog informiranja održava predsjednik Vijeća ili osoba koju on ovlasti, kad to odluči Vijeće ili predsjednik Vijeća.
Članak 88. Kad se o nekom pitanju raspravlja bez nazočnosti javnosti, materijal za takvu raspravu ne dostavlja se u pismenom obliku. O održavanju rasprave bez nazočnosti javnosti odlučuje predsjednik Vijeća. Prije prelaska na raspravu o pitanju iz prethodnog stavka, predsjednik Vijeća pozvat će osobe čija nazočnost nije potrebita da napuste dvoranu, a zatim će vijećnike obavijestiti o razlozima održavanja sjednice bez nazočnosti javnosti. X. OBAVLJANJE STRUČNIH I DRUGIH POSLOVA ZA VIJEĆE

Članak 89.

Članak 89. Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine dužan je osigurati obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za Vijeće, u skladu s Odlukom o ustrojstvu Općinske uprave i obvezama Ureda Općine. XI. PRUELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 90. Izmjene i dopune Poslovnika donose se na način i po postupku po kojem je Poslovnik donesen.
Članak 91. Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PRIBISLAVEC Klasa: 021-05/04-01/126 Ur. broj: 2109/26-04-01. ' i * t \ . • Pribislavec, 13. 2. 2004. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Peršić, v. r Stranica 172 "SLUŽBENI 7. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), članka . 25. Statuta Općine Pribislavec ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 5/02.), te točke 11. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Čakovca ("Službeni glasnik Grada Čakovca" broj 5/97.) uz suglasnost Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji (Klasa: 350-01/03- 01/29, ur. broj: 2109-05-02-04-29 od 10. 2. 2004.), te drugih mišljenja i suglasnosti određenih posebnim propisima Općinsko vijeće Općine Pribislavec na sjednici, održanoj 22. 2. 2004. godine, donijelo je ODLUKU b a o dotiošenju Prostornog plana uređenja Općine Pribislavec I. OPĆE ODREDBE Članak ,1. •r Donosi se Prostorni plan uređenja općine Pribislavec (u daljnjem tekstu: Plan) za područje jedinice lokalne samouprave Općina Pribislavec.

Članak 91.

A. TEKSTUALNI DIO w I. Obrazloženje Uvod 1. POLAZIŠTA 1.1. » GLASNIK Broj 1
Članak 2. Planom se utvrđuju uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje njegovo svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša, te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog uređenja šireg područja. Plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje općine.

Ostali akti u ovom izdanju (10)