Mjere zaštite za zaštićeni krajolik rijeke Mure na području Međimurske župa- ■ ■ nije

22. Na temelju članka 29. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 30/94. i 72/94.), uz prethodnu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (Klasa: 612-07/01-23/02, Ur. broj: 531-06/2- l-žš-3-2, od 26. veljače 2003. godine) i članka 39. Statuta Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 6/01. - pročišćeni tekst) i članka 5. Poslovnika Poglavarstva Međimurskežupanije ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 9/01.), Županijsko poglavarstvo Međimurske županije na 19. sjednici, održanoj 20. 3. 2003. godine, donijelo je MJERE ZAŠTITE za zaštićeni krajolik rijeke Mure na području Međimurske županije 1.950.000 200.000 160.000 50.000 40.000 50.000 9.561.588

Članak 1.

Članak 1. Sukladno članku 5. Odluke o proglašenju Zaštićenog krajolika rijeke Mure propisuju se Mjere zaštite za Zaštićeni krajolik radi očuvanja, održavanja i korištenja zaštićenog područja čiji je cilj da se sačuva ili poveća prirodna vrijednost zaštićenog lokaliteta.
Članak 2. Zaštićeni krajolik rijeke Mure (u daljnjem tekstu: Zaštićeni krajolik) zbog njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti (dinamika rijeke, fluvijalno močvarni lokaliteti, poplavne šume i livade, poljske živice, poljoprivredne površine, nasipi, naselja) s bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta te visokim stupnjem vizualnog sklada treba zaštititi kako bi se očuvale lokalne posebnosti i identitet čitavog prostora Međimurja.

Članak 3.

Članak 3. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovimaprirode na području Međimurske županije (u daljnjem tekstu: Javna ustanova) upravlja područjem Zaštićenog krajolika na temelju programa provođenja ovih Mjera zaštite. Javna ustanova vodi brigu o provođenju Mjera zaštite za Zaštićeni krajolik i pritom surađuje s nosiocima gospodarenja na području zaštićenog lokaliteta. Određeni poslovi u cilju provedbe Mjera zaštite Zaštićenog krajolika mogu se povjeriti i drugim pravnim i fizičkim osobama. Stranica 58 "SLUŽBENI

Članak 4.

Članak 4. Zaštićeni krajolik treba obilježiti odgovarajućim informativnim pločama. Informativne ploče trebaju sadržavati ime, status i osnovne podatke o zaštićenom području. Obilježavanje je obavezno na hrvatskom jeziku, a po potrebi i na drugim jezicima. Na području Zaštićenog krajolika mogu se postavljati i drugi informativni natpisi, ako oni daju informaciju o vrijednosti zaštićenog krajolika ili upozoravaju na načine ponašanja u njemu.
Članak 5. Unutar Zaštićenog krajolika zabranjene su sve aktivnosti, zahvati i druge radnje koje bi mogle umanjiti vrijednosti biotopa zaštićenog područja i imati štetan učinak na biljni i životinjski svijet. Na području Zaštićenog krajolika dopuštene su, uz ishođenje Uvjeta zaštite prirode, radnje vezane uz njegovo održavanje, zaštitu i održivo korištenje.

Članak 6.

Članak 6. Korištenje prirodnih dobara unutar Zaštićenog krajolika planira se i provodi temeljem Gospodarskih osnova u šumarstvu, lovstvu, ribarstvu, vodnom gospodarstvu i dokumentima prostornog uređenja. U gore navedene planske dokumente obavezno treba unijeti Mjere i Uvjete zaštite prirode, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i drugim propisima koji uređuju ovo područje za sve zahvate koji nisu pro pisani ovim Mjerama.
Članak 7. U Zaštićenom krajoliku zabranjeno je korištenje prirodnih dobara na način koji uzrokuje: - trajno oštećenje tla i gubitak plodnosti te onečišćenje tla, - smanjenje biološke i krajobrazne raznolikosti, i - onečišćenje voda.

Članak 8.

Članak 8. Unutar Zaštićenog krajolika posebno se zabra ■ • njuje: - regulacija vodotoka, isušivanje i zatvaranje fluvijalno močvarnih lokaliteta, mijenjanje vodnog režima, izvođenje meliorativnih zahvata - iskopavanje i nasipavanje zemljišta - odlaganje komunalnog, građevinskog i drugih vrsta otpada - ispuštanje otpadnih voda bez prethodnog v • v r pročišćavanja oštećivanje i uništavanje biljnog pokrova, grmlja i drveća GLASNIK" Broj 1 - ubijanje, ozljeđivanje, hvatanje ili ometanje ostalih životinjskih vrsta koje nisu zakonom zaštićene - oštećivanje, uklanjanje i uništavanje inventara u zaštićenom krajoliku - paljenje vatre, osim ako ove radnje nisu u funkciji neposrednog održavanja i uređenja rubnog i uređenja zaštićenog područja uz nadzor ovlaštenog županijskog tijela

Članak 9.

Članak 9. % Na području Zaštićenog krajolika, uz ishođenje Uvjeta zaštite prirode, dopuštene su: - radnje redovnog tehničkog i gospodarskog + održavanja vodotoka, vodnog dobra, regulacijskih zaštitnih vodnih građevina - uređivanje postojećih lokalnih putova i staza uz maksimalnu zaštitu postojeće vegetacije - izgradnja novih lokalnih cesta predviđenih u prostorno planskoj dokumentaciji - izvođenje radova u svrhu postavljanja opreme namijenjene rekreaciji i odmoru, putokaza i informativnih ploča - uređivanje poučnih i drugih staza - izgradnja sadržaja namijenjenih edukaciji, odmoru, športu, rekreaciji i turističkoj djelatnosti - lov, rekreacijsko - športski ribolov ŠUMARSTVO

Članak 10.

Članak 10. Korištenje i gospodarenje šumama temeljiti na načelima održivog razvoja i održavati prirodni sastav vrsta i njihovu prirodnu obnovu. Na području Murščaka, izuzetno vrijednog staništa, unutar nasipa potrebno je održati šumske zajednice bijele vrbe i crne topole te bijele i crne to pole. Izvan nasipa, promjenom staništa, stvoreni su uvjeti za pridolazak tipične šume hrasta lužnjaka i običnog graba. Potrebno je očuvati sadašnje stanje, dugoročnim planiranjem predvidjeti vraćanje vode u to područje te poticati ponovno vraćanje poljoprivrednog zemljišta u šumske površine. Pošumljavanje obavljati autohtonim vrstama drveća. Pošumljavanje nešumskih površina obavljati tamo gdje je to opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi nešumski i rijetki stanišni tipovi. Očuvati otvorene šumske površine i šumske rubove radi obogaćivanja bio i krajobrazne raznolikosti. Broj 1 " SLUŽBENI POLJOPRIVREDA

Članak 11.

Članak 11. Poljoprivrednu proizvodnju obavljati po načelima trajno održive poljoprivrede te poticati ekološki način gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Potrebno je poticati obnavljanje vlažnih livada unutar poplavnih područja rijeke (unutar obrambenih na sipa), poticati razvoj stočarstva, uzgoj stoke otvorenog tipa vezanog uz ispašu-goveda, svinje, guske, patke. Poljoprivredno i drugo zemljište koristiti racionalno i zaštititi od onečišćenja kemijskim supstancama. Na oranicama i livadama u svrhu očuvanja bi'ološke i krajobrazne raznolikosti očuvati rubne dijelove staništa: živice, pojedinačna stabla, skupine stabala. GRAĐEVINSKO PODRUČJE

Članak 12.

Članak 12. Na prostor zaštićenog krajolika moguće je proširenje građevinskog područja, uz uvjete i kriterije navedene u PPŽ. GRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
Članak 13. Građevine izvan građevinskog područja (prema odredbama PPŽ), a koje se nalaze unutar zaštićenog krajolika mogu se graditi uz uvjet da svojim djelovanjem ne ugrožavaju okoliš, a ukupnim gabaritom što manje narušavaju vizualni sklad i strukturu krajolika. Iznimno, unutar mozaičnih šumskih i livadnih površina Murščaka, Slamiščaka, Mločina, Hranjčevice, Velike Jokne, Bačkovice, Mozove, Modaka, Brijače, Hanžine, Plavišća, Grmlja ne mogu se graditi tovilišta (peradi, svinja, goveda). INFRASTRUKTURA

Članak 14.

Članak 14. Gradnju nasipa izvoditi izvan područja dinamike rijeke, duž prirodne reljefne morfologije, bez presijecanja meandara i rukavaca od tijela rijeke te osigurati i sačuvati dojam cjelovitosti riječnog krajobraza. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA
Članak 15. Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina (ru darski radovi) zabranjeni su u zaštićenom krajoliku i njegovom neposrednom okruženju. GLASNIK " S t r a n i c a 59 Tehničku sanaciju i biološku rekultivaciju provoditi istovremeno s eksploatacijom na mjestima na kojima to rudarski radovi dopuštaju. Jedinice lokalne samouprave i uprave moraju poduzeti aktivnosti i prići sanaciji napuštenih i nesaniranih kopova tako da se dio šljunčara prepusti prirodi, odnosno ostavi kao vrlo bogati sekundarni biotop uz redovito održavanje i njegu. Dio kopova može se pretvoriti u ribnjake ili športsko-rekreacijske centre ili eko parkove različitog sadržaja (kupališta, poučne staze, otočići za gnježđenje ptica). Kod privođenja napuštenih kopova novoj namjeni (sport i rekreacija, formiranje ribnjaka, uzgajalište pataka) projektom sanacije predvidjeti stabilizaciju obala šljunčara, pokose obala izvesti u blagim nagibima, učvrstiti i ozeleniti obalu sadnjom autohtonih vrsta drveća i niskog raslinja. Dno, posebice prostor uz obalu, stabilizirati sadnjom vodenog uronjenog bilja ovisno o dubini, dio jezera urediti kao vlažno stanište sukladno budućoj namjeni. ZONA SPORTA I REKREACIJE

Članak 16.

Članak 16. Prema odredbama iz PPŽ-a, u zoni zaštićenog krajolika mogu se osnivati zone sporta i rekreacije. Prateće građevine moraju biti u funkciji primarne namjene - sporta i rekreacije, a njihove dimenzije moraju biti u skladu s dimenzijama sportskorekreativnih građevina i njihovim potrebama. Građevine moraju biti takvog tipa da nude boravak na otvorenom (nadstrešnice, povezani vanjski i unutarnji prostori). Građevine svojim gabaritima ne smiju narušavati sklad krajolika, a posebno se ne smiju nametati visinom. Oblikovanjem (dimenzijama, proporcijama, primjenom materijala) moraju podsjećati na autohtonu ruralnu arhitekturu, a u upotrebi materijala moraju se primijeniti kao oni u tradicionalnoj arhitekturi (drvo, opeka, glineni crijep ili šop, vapnena žbuka i si.). Nije dopuštena primjena metala i plastičnih materijala pri ugradnji građevinskih elemenata, kao ni klinkera i betonskih elemenata i blokova u oblikovanju vanjskih prostora. U oblikovanju krajolika i vanjskog prostora navedenih građevina i sadržaja potrebno je isključivo primjenjivati autohtone biljne vrste, prvenstveno one koje se nalaze u neposrednom okruženju, prema hortikulturnom projektu. f Stranica 60 " SLUŽBENI PROJEKTI

Članak 17.

Članak 17. Budući da je rijeka obilovala brojnim rukavcima koji su izgradnjom nasipa odsječeni od dinamike riječnog toka, pokušaj revitalizacije rukavaca rijeke Mure moguće je provoditi, ali na području izvan na sipa. Zbog nepostojanja iskustva u takvim zahvatima u prostoru, potrebno je prvo izvesti pilot projekt kojem prethodi izrada potrebne dokumentacije sa sadržajem: područje obuhvata inventarizacija i ocjena stanja trenutnih i pri rodnih vrijednosti promatranog lokaliteta cilj koji se želi postići navedenim zahvatom, i moguće posljedice način realizacije monitoring: područje, učestalost, sadržaj, vremenski obuhvat PRAĆENJE STANJA I SUDJELOVANJE JAVNOSTI

Članak 18.

Članak 18. Zaštićeni krajolik je dozvoljeno posjećivati i raz gledavati. Veće grupe posjetitelja mogu posjećivati i razgledavati Zaštićeni krajolik ako o tome prethodno obavijeste Javnu ustanovu.
Članak 19. U cilju što boljeg upoznavanja Zaštićenog krajolika na njegovom području dozvoljena su znanstvena istraživanja. Rezultati istraživanja moraju se dostaviti i Javnoj ustanovi radi uspostave baza podataka o Zaštićenom krajoliku. Radnje iz stavka 1. ovog članka dozvoljene su uz suglasnost Javne ustanove i dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Članak 20.

Članak 20. U cilju unapređenja i podizanja razine obrazovanja i svijesti javnosti o prirodnoj vrijednosti zaštićenog lokaliteta Zaštićeni krajolik rijeke Mure, potrebno je GLASNIK " B r o j I pokrenuti aktivnosti što bolje promidžbe zaštićenog područja, poticati i osigurati financiranje akcija zaštite i održivog korištenja zaštićenog područja.
Članak 21. Ako to zahtijevaju posebne okolnosti, naročito znanstveni i javni interesi može se uz suglasnost i stručno mišljenje Javne ustanove i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja dopustiti izuzeće od gore propisanih mjera. FINANCIRANJE

Članak 22.

Članak 22. Sredstva za financiranje provođenja zaštite na po dručju Zaštićenog krajolika osiguravaju se u proračunu županije, proračunu jedinica lokalne samo uprave, iz naknada za korištenje prirodnih dobara i zaštićenih prirodnih vrijednosti, koncesija, donacija, fondova i drugih izvora utvrđenih zakonom. NADZOR
Članak 23. Nadzor nad provođenjem Mjera zaštite u Zaštićenom krajoliku provode inspektor zaštite prirode i drugi inspektori svaki u okviru svoje nadležnosti. U slučaju akcidentnih onečišćenja prioritetno se provodi saniranje onih posljedica onečišćenja koje ugrožavaju biološku raznolikost područja.

Članak 24.

Članak 24. F Ove Mjere zaštite stupaju na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske * • ? * županije POGLAVARSTVO MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Klasa: 612-07/02-03/7 Ur. broj: 2109/1-03-03-02 Čakovec, 20. 3. 2003. ŽUPAN Branko Levačić, v. r B r o j 1 ' SLUŽBENI GRAD MURSKO AKTI GRADSKOG VIJEĆA