PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.

S r e d i š ć e p o v e z u d v a o s n o v n a i z v o r a n a p a j a n j a p r i r o d n i m p l i n o m M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e , č i m e ć e s e o s i g u r a t i s i g u r n a i k v a l i t e t n a o p s k r b a c i j e l o g p o d r u č j a p r i r o d n i m p l i n o m . P o t k r a j 1 9 9 4 . g o d i n e p u š t e n j e u r a d d o b a v n i p l i n o v o d L e g r a d D o n j a D u b r a v a , č i m e j e o m o g u ć e n a p l i n o f i k a c i j a D o n j e D u b r a v e i K o t o r i b e . T a d a s e o s t v a r u j e p o v e z i v a n j e v i s o k o t l a č n o g p l i n o v o d a k o j i v o d i i z V a r a ž d i n a s v i s o k o t l a č n i m p l i n o v o d o m k o j i v o d i i z L e g r a d a . T i m e s e o s i g u r a v a k v a l i t e t n a i p o u z d a n a o p s k r b a p l i n o m c i j e l o g p o d r u č j a Ž u p a n i j e . D o p o j e d i n i h n a s e l j a p r i r o d n i p l i n s e d o v o d i s r e d n j o t l a č n i m p l i n o v o d o m ( 3 - 6 b a r a ) i t u s e r e d u c i r a n a n i s k i t l a k o d 1 0 0 m b a r a , k o l i k i j e r a d n i t l a k u u l i č n i m p l i n s k i m m r e ž a m a p o j e d i n i h n a s e l j a . N a p o d r u č j i m a s v e ć o m d i s p e r z i j o m p o t r o š a č a , d o p o j e d i n i h k o n z u m e n a t a p r i r o d n i p l i n d o v o d i s r e d n j o t l a č n i m p l i n o v o d o m 3 b a r a , a r e d u k c i j a n a \ p o t r e b n i r a d n i t l a k p l i n s k i h t r o š i l a p r o v o d i s e p r i j e u l a s k a p l i n a u s a m o b j e k t .

V e l i č i n a k g n z u m a p r e m a k a t e g o r i j a m a p r e m a p o d a c i m a i z ' 1 9 9 9 . g o d i n e j e s l j e d e ć a : - b r o j i n d u s t r i j s k i h p o t r o š a č a ( p r a v n e o s o b e ) 1 3 7 8 - broj potrošača u domaćinstvima 19102 - ukupan broj potrošača 20480 D o k r a j a 1 9 9 9 . g o d i n e p r i k l j u č e n o j e 1 9 1 0 2 d o m a ć i n s t v a u 1 1 8 n a s e l j a . P o p o t r o š n j i p l i n a M e đ i m u r s k a ž u p a n i j a j e p e t a n a r a n g l i s t i p o t r o š a č a u R e p u b l i c i H r v a t s k o j . U p l a n u j e p l i n o f i k a c i j a s v i h m e đ i m u r s k i h n a s e l j a i i z g r a d n j a n o v o g v i s o k o t l a č n o g p l i n o v o d a ( 5 0 b a r a ) n a r e l a c i j i V a r a ž d i n - Č a k o v e c - Š e n k o v e c . 3 6 ZBRINJAVANJE OTPADA N a p o d r u č j u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e n e p o s t o j i s u s t a v g o s p o d a r e n j a i z b r i n j a v a n j a o t p a d a . P r o b l e m o t p a d a p o s t a o j e i z r a ž e n i j i p r e d d e s e t a k g o d i n a z b o g s v e v e ć e p r o d u k c i j e k o m u n a l n o g o t p a d a u d o m a ć i n s t v i m a n a s t a l o g z b o g p r o m j e n e n a č i n a ž i v o t a i s t a n o v a n j a n a t e r i t o r i j u c i j e l e Ž u p a n i j e ( j a v l j a s e v e ć a p o t r o š n j a r o b e , u v o đ e n j e n o v i h a m b a l a ž a , a u v e d e n j e p l i n k a o e n e r g e n t u g r i j a n j u d o m a ć i n s t a v a ) .

U o č a v a n j e m t e p o j a v e , t e k o n s t a t a c i j o m d a j e r a s p o l o ž i v i p r o s t o r z a o d l a g a n j e o t p a d a n a n a j v e ć o j d e p o n i j i k o j u k o r i s t i g r a d Č a k o v e c g o t o v o i s k o r i š t e n , a s a m a l o k a c i j a d e p o n i j e j e n e p r i m j e r e n a , 1 9 9 1 . g o d i n e p r i š l o s e t r a ž e n j u r j e š e n j a u z b r i n j a v a n j u o t p a d a , i t o n a p r o s t o r u c i j e l e Ž u p a n i j e . U p o s t u p k u o d l u č i v a n j a o o d a b i r u n a j p o v o l j n i j e l o k a c i j e z a s m j e š t a j i o d l a g a n j e s a n i t a r n o g o d l a g a l i š t a , 1 9 9 2 . g o d i n e i z r a đ e n a j e G e o l o š k a i h i d r o g e o l o š k a s t u d i j a M e đ i m u r j a , k o j a j e p o s l u ž i l a k a o o s n o v a z a i z m j e n u P r o s t o r n o g p l a n a O p ć i n e Č a k o v e c , s a s v r h o m o d r e đ i v a n j a p o g o d n i h p r o s t o r a z a s m j e š t a j s a n i t a r n e d e p o n i j e ( o d n o s n o i o d r e đ i v a n j e i z r a z i t o n e p o g o d n i h p r o s t o r a ) i u s p o s t a v e s u s t a v a z b r i n j a v a n j a o t p a d a . Z a k l j u č a k S t u d i j e i p r i j e d l o g r j e š e n j a P r o s t o r n o g p l a n a O p ć i n e Č a k o v e c z a o d a b i r n a j p o v o l j n i j e l o k a c i j e s a n i t a r n e d e p o n i j e t e m e l j i s e n a k a r a k t e r i s t i k a m a k v a r t a r n o g v o d o n o s n o g k o m p l e k s a n a s l a g a M u r e i D r a v e , a t o s u : p r e t e ž n o m a l e d e b l j i n e p o v r š i n s k o g p o k r i v a č a , v e l i k e d e b l j i n e v o d o n o s n i h h o r i z o n a t a s a s l o b o d n i m v o d n i m l i c e m , v i s o k a p r o p u s n o s t š l j u n k o v i t o - p j e s k o v i t i h n a s l a g a , v i s o k a r a z i n a p o d z e m n i h v o d a , o d n o s n o m a l a d u b i n a d o s l o b o d n o g l i c a v o d e t e m e l j n i c e , t e r e s u r s i p o d z e m n i h v o d a d o b r e k v a l i t e t e k o j i s v o d o p r i v r e d n o g a s p e k t a n a d i l a z e r e g i o n a l n i z n a č a j .

P r e m a t o m e , P r o s t o r n i m p l a n o m d e f i n i r a n o j e d a j e d o l i n a D r a v e i M u r e z b o g h i d r o g e o l o š k i h k a r a k t e r i s t i k a i z b o g z a š t i t e r e z e r v o a r a p i t k e v o d e i z r a z i t o n e p o v o l j a n p r o s t o r z a l o k a c i j u b u d u ć e s a n i t a r n e d e p o n i j e o t p a d a , a p r i h v a t l j i v o r j e š e n j e t r e b a t r a ž i t i n a p r o s t o r u č a k o v e č k o g p r a p o r n o g r a v n j a k a i l i d i j e l o m , n a p r o s t o r i m a G o r n j e g M e đ i m u r j a . Z a k o n o m o o t p a d u o p ć i n e s u d u ž n e o r g a n i z i r a t i s k u p l j a n j e i d e p o n i r a n j e k o m u n a l n o g o t p a d a . S o b z i r o m n a p o m a n j k a n j e s t r u č n i h o s o b a u o p ć i n s k i m s l u ž b a m a , o s k u d a n p r o r a č u n m n o g i h o p ć i n a , t e n e p o z n a v a n j e p r o b l e m a t i k e z b r i n j a v a n j a o t p a d a i p o s l j e d i c a k o j e n a s t a j u u p r o s t o r u n e a d e k v a t n i m z b r i n j a v a n j e m , n a p o d r u č j u M e đ i m u r j a n a l a z i s e o k o 1 2 0 ( š t o m a n j i h i l i v e ć i h ) e v i d e n t i r a n i h " d e p o n i j a " , a p r o s t o r i k o j i s e k o r i s t e , u g l a v n o m s u d e p r e s i j e i l i n a p u š t e n e š l j u n č a r e . O v a k a v n a č i n o d l a g a n j a o t p a d a o d n a j v e ć e d e p o n i j e u T o t o v c u d o i l e g a l n i h d e p o n i j a , n e p r i h v a t l j i v j e u p o t p u n o s t i i p r i j e t i z a g a đ e n j u n e s a m o o k o l i š a u n j i h o v o j n e p o s r e d n o j b l i z i n i , v e ć i z a g a đ e n j u c j e l o k u p n o g r e z e r v o a r a p o d z e m n i h v o d a .

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE \ MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 1.1.2.4. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA Društvenu infrastrukturu Županije čini niz objekata i ustanova s područja uprave, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture, sporta i rekreacije. Mreža ustanova s područja osnovnog obrazovanja i z d r a v s t v e n e z a š t i t e i n t e n z i v n i j e s e f o r m i r a i u p o t p u n j u j e p r e d d v a d e s e t a k g o d i n a , z a h v a l j u j u ć i s p e c i f i č n o m n a č i n u f i n a n c i r a n j a i z g r a d n j e o b j e k a t a - d u g o g o d i š n j i m d o p r i n o s o m i z p l a ć a g r a đ a n a . R e z u l t a t d u g o g o d i š n j e i z g r a d n j e s u s t a v a o s n o v n i h š k o l a i z d r a v s t v e n i h u s t a n o v a d a n a s j e v r l o d o b r a m r e ž a t i h u s t a n o v a , k o j e s u e l e m e n t a r n e i v r l o v a ž n e u f o r m i r a n j u d r u š t v e n o g s t a n d a r d a s t a n o v n i k a M e đ i m u r j a . Obrazovna struktura stanovništva Županije —— •• •• r - OBRAZOVANJE O s n i v a n j e p u č k i h š k o l a i p o č e c i o p i s m e n j i v a n j a s t a n o v n i š t v a u M e đ i m u r j u z a p o č i n j u p o č e t k o m p r o š l o g s t o l j e ć a , p a s e v e ć 1 8 2 2 . g o d i n e p u č k e š k o l e n a l a z e u n e k o l i k o v e ć i h n a s e l j a - Č a k o v c u , Š t r i g o v i , P r e l o g u , D o n j o j D u b r a v i . S u s t a v n i j e o p i s m e n j i v a n j e i o b r a z o v a n j e s t a n o v n i š t v a z a p o č i n j u n a k o n 1 8 3 0 .

g o d i n e , Tabela 39 STRUKTURA OBRAZOVANJA 199'1. bez škole, teritorijalna jedinicateritorijalna jedinica bez škole, osnovna 3. + bez škole i 4 . - 7 . 1.-3. 4. + 5.+ nepismeni razreda OŠ nepoznato gradovi 1 2 3 Grad ČAKOVEC 13896 527 997 Grad M. SREDIŠĆE 3178 102 271 Grad PRELOG 4169 128 315 Ukupno gradovi 21243 757j 1583 Belica 2219 28 137 Dekanovec 560 12 42 Domašinec 1612 50 138 D. Dubrava 1388 64 147 D. Kraljevec 2557 77 277 D. Vidovec 1067 24 51 Goričan 1699 70 170 G. Mihaljevec 1294 37 115 Kotoriba 1831 114 225 M. Subotica 3162 129129 262 Nedelišće 5342 253253 479 Orehovica 1990 176 260 Podturen 2756 136 318 • Selnica 1912 61 215 Strahoninec 1133 17 49 Sv. Marija 1458 49 117 Sv. Juraj / Bregu 2704 161 376 Sv. Martin / Muri 1682 76 191 SenkovecSenkovec 1120 23 67 StrigovaStrigova 2211 7171 181 11 Vratišinec 1310 2525 61 Ukupno općine 41007 1653 3878 Ukupno Županija 62250 2410 5461 Osnovno obrazovanje Danas se osnovno obrazovanje u Međimurskoj županiji provodi kroz djelovanje 28 samostalnih osnovnih škola i 28 područnih razrednih odjela. Ove osnovno srednja viša i visoka • w visa visoka razreda OŠ obrazovanje škola 8+9 4 5 6 7 8 9 4942 5572 8888 2404 1 2 1 l ! 1193 1595 1247 17291729 210 158 52 2033 1774 19421942 253 158 95 8570 8593 12559 2867 1527 1340 1190 829 664664 36 2525 11 276 241: 187187 14 235235 6 842 606 464 32 22 10 .. __ - - - _ , . . .- - - _ , . . . 782 452452 656 67 429 23 1440 10381038 ^ 973 " 73 113 57 624 362 363 30 348 14 820 662 780 61 639 2323 699 474 331 33 19 1010 905 624 938 97 593 31 1666 1206 1147 103 6868 35 2553 2209 2982 291 189189 102 937 754 367 40 19 21 1315 867 920 58 39 19 649 558 700 41 34 7 505 552 804 85 524 28 833 486 584 45 30 15 i 1209 1060 1031 8585 53 29 795 642 597 5656 36 20 510 508 799 111 70 41 1014 982 532 69 47 22 545 673 512 29 21 8 20109 15785 16331 1456 3553 532 28679 24378 28890 4323 5080 1872 ustanove čine mrežu osnovnoobrazovnih ustanova odobrenu od Ministarstva prosvjete i športa koja je podložna izmjenama, ovisno o demografskim, prostornim, objektivnim i materijalnim faktorima.

37 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Osnovne škole s brojem učenika u odjeljenju Mreža osnovnih škola s iskazom broja učenika,, odjeljenja i prosječne veličine odjeljenja Tabela 40 Uče Odje Prosj. Osnovna škola nika la uč./odj. COO Čakovec 70 10 7,00 1. OŠ Čakovec 712 28 25,43 PŠ Krištanovec 38 3 12,67 PŠ N. S.Rok 64 4 16,00 II. OŠ Čakovec 530 22 24,09 ili. OŠ Čakovec 436 19 22,95 OS Belica 324 13 24,92 PŠ Gardinovec 53 4 13,25 OS Domašinec 243 12 20,25 PS Dekanovec 28 2 14,00 PŠ Turčišće 20 2 10,00 OŠ Donja Dubrava 278 12 23,17 PŠ Donji Vidovec 65 4 16,25 OŠ V. Žganec-Vratišinec 202 8 25,25 PŠ Gornji Kraljevec 35 2 17,50 OS Draškovec-D. Kraljevec 178 8 22,25 PŠ Donji Kraljevec 164 8 20,50 OŠ Goričan 361 16 22,56 OS Gornji Mihaljevec 165 8 20,63 OS Hodošan 198 10 19,80 PŠ Palinovec 34 2 17,00 PS Sv. Juraj u Trnju 58 4 14,50 OŠ 1. G. Kovačić Lopatinec 516 21 24,57 PŠ Zasadbreg 52 4 13,00 OS Ivanovec 300 13 23,08 OS Kotoriba 325 15 21,67 OS Kuršanec 474 20 23,70 OS Macinec 401 17 23,59 PŠ Gornji Hrašćan 48 3 16,00 OS Mala Subotica 374 16 23,38 PŠ Držimurec 121 6 20,17 Uz ove osnovne škole u Međimurju djeluje Osnovna umjetnička škola i škola za učenike s teškoćama u psihofizičkom razvoju pod nazivom Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec. Međimursko osnovno školstvo, više od materijalnih i -___-_f_~_f- J .-:- -.- 'j-- • : . < : r - m *:* - **:*:*: ri _ • _ i - - • • ; -"- - : * 7 + . m R- - > ^ v .- • •_ ^ i . V . * .

..v .-.-. .• v . - - H . • • - ; : ' . • . - V i -!-:- F ' • •:- _.\v .',:-•, -.v- -.---.- \-.' :- - v ' . • : • : • - * • • * ; ^^^X^^^ .•-* . • ' - ••s.-.: \ .*.*. . - . v : • : • : ' & ».». V - • i • • \ • _V--.V- - l i i • * . * • • : - . * . **v*:- r -_ - - • - • - - . i - . * • v -'' .-. * • - • • : • - : .••'.'--. - •_ •.•-. - p • v - '-:- -". •:•' r : r f - : - . / • •:•> V i :.v- • . p ' - • • V « • : - :A" *.* - V w e ^ • . * - • ._r / • - V-V * - - . • • . - . » : - - . . v ; : * t / . ' . - : < • • " ' ,v>\-.':v>._/*"-v-.- . - : - - * . • - % - . - # ..y-._-v.v-:.i:*:-:-:-:-: - - • _ - . " . " F . - • • ... : ' ' . - . » . • . - . • * _ ' *:.:.x -:V-v, :y;.v" I • .: - 1 » *I • " - I - » : - : - : - - » • - F I _ h_• - J ' - ' - - - • - •.v-v/^'-'-' . - . ' - - 1 - 1 - - - - - . - - - F ' X v X v X-: »''••'••'- • _ v .» '.*. :>:_::>;v:-^ -*-v-s. * • > . . - . 1 - - - , • - • • ---- • > . V - V i . - ¥ . .-:-:-:-:-• > •. » : • ' .-.'-- ' ' / : • : • : : - > - . • - • / : • . J F . . » - ' - : < - . • .--•.- - . • - • . ; ' -. & - -. / ,i i - - • . . - ' • : - _ ' " • . ' " F . " i . P . " 4 - ' - - - - . - . • .'.--- ' . . - . p - s v.-.v • > : • •4 ^, i T . . 1 . ½ / - - . . f f.-—.--. • - ^ 38 Z7WOD Uče Odje Prosj. Osnovna škola nika la uč./odj. OŠ Mursko Središće 503 20 25,15 PŠ Hlapičina 27 2 13,50 PŠ Peklenica 100 4 25,00 OŠ Nedelišće 644 24 26,83 PŠ Dunjkovec 89 4 22,25 PŠ Pušćine 62 4 15,50 OŠ Orehovica 259 13 19,92 PŠ Podbrest 60 4 15,00 OŠ Podturen 313 14 22,36 PŠ Miklavec 36 2 18.00*1 PŠ Novakovec 42 13 14,00 PŠ Sivica 56 4 14,00 OŠ Prelog 576 22 26,18 PS Cirkovljan 55 2 27,50 OŠ Selnica 290 12 24,17 PŠ Zebanec 62 4 • 15,50 OŠ Strahoninec 379 16 23,69 OŠ Sveta Marija 224 10 22,40 PŠ Donji Mihaljevec 37 3 12,33 OŠ Sveti Martin na Muri 299 14 21,36 OŠ Šenkovec 380 14 27,14 PŠ Mačkovec 70 4 17,50 PŠ Žiškovec 36 2 18,00 OŠ Štrigova 283 12 23,58 PŠ Prekopa 13 1 13,00 PŠ Železna Gora 21 2 10,50 PŠ Stanetinec 25 2 12,50 OŠ V. Nazor - Pribislavec 372 17 21,88 UKUPNO: 12180 551 22,11 r OŠ Umjet. šk. Čakovec 204 14 14,57 i prostornih problema, opterećeno je nedostatkom stručnih nastavnika. Osnovnim školama nedostaje 60 stručnih nastavnika - profesora predmetne nastave, a najviše nedostaju nastavnici hrvatskog i stranog jezika te matematike.

RAZMJEŠTAJ OSNOVNIH ŠKOLA & OSNOVNA SK0LA PODRUČNI RAZREDNI ODJEL CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE STESKOCAtvtA U RAZVOJU OSNOVNA UMJETNIČKA ŠKOLA •A J * - . * \ -VV V . - . 1 . -.—.-.-: - : - : • _ - *• m- : • : • 5-t - : • - » : - : \ - O . ^ -> • V-». \ I :•:-:• \ • : ' . v : v rf» \ . v < : • :-.:-.-.-1- • : • : • : • : - : • ' - -> •H -wO .v.-..... i F , h , • - . " . . ' . , ' . ' l ' , i X V - P * I " • • V - V p h . i - : : • : * ; ' a/) -¾ _ 1 _ F _ " - 1 . 1 - : " ' • x • ^ " • + • • - • \ -V*- . , * v - v •-• -••r-'-! •:.:•:•• \ V . * -:• •: . ' - : - - : • t i " - # l - -. . : - . * - .b ' . - . ' . - F' - - - • . - • 5 - i ' ^ ' S-fi i : - : . ' - i . i i •'.<• % * r^v-. - - k w - • - ' . ' » • i - X T - * / -". -.-_ .-"~.. . - - , • - .'-'- -" v - I \-£ - - - . ' - > . P f \ %_ _ N.—-J / • :• •: \ - • • : • \ . \ / Slika 15 .__. ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Srednjoškolsko obrazovanje Srednje školstvo u Međimurskoj županiji ima tradiciju dugu 118 godina. Prva srednja škola bila je Učiteljska škola u Čakovcu osnovana 1879. godine. Nakon Prvog svjetskog rata 1919. godine utemeljena je Hrvatska učiteljska škola u Čakovcu, koja je, s prekidom od 1941. do 1944. godine, djelovala do 1961. godine. U tih trideset osam godina škola je dala nemjerljiv doprinos širenju prosvjete i kulture, a duh te škole nastavljen je utemeljenjem 1961. godine u Pedagoškoj akademiji Čakovec koja je prerasla u Visoku učiteljsku školu u Čakovcu i Gimnaziju Čakovec koja danas ima središnje mjesto u srednjoškolskom obrazovanju mladih naše Županije.

Za razvoj obrtništva, uslužnih djelatnosti, male privrede i industrije najznačajniju ulogu u Međimurju imala je Šegrtska škola u Čakovcu, osnovana 1890. godine. Od 1947. godine djelovala je pod nazivom Škola učenika u privredi, a danas je to Tehnička, industrijska i obrtnička škola. Ekonomska i trgovačka škola Čakovec srednjoškolska je ustanova koja od 1922. godine obrazuje kadrove za potrebe trgovine, ekonomije, uprave i administracije. Građevinska tehnička škola, osnovana 1961. godine, danas nudi sve profile zanimanja potrebnih u građevinarstvu i arhitekturi. Objedinjujući gospodarske i uslužne programe u jednu školu, 1994. godine osnovana je Gospodarska škola Čakovec. Cilj programa upisa u srednje škole u narednim godinama je omogućiti nastavak školovanja svim završenim učenicima osnovne škole. Promatrajući statističke podatke o upisu vidljivo je da je od školske godine 1993/94. svake godine značajan porast učenika koji su nastavili srednju školu, a razlog tome je prekid odlaska značajnog broja naše djece na školovanje u slovenske škole, te ponuda većeg broja programa i zanimanja u srednjim školama naše Županije. Predviđa se da će ipak manji dio učenika nastaviti školovanje u susjednim županijama za zanimanja kojih nema u programima srednjih škola u Međimurju, a približno jednaki broj učenika dolazit će iz susjednih županija u srednje škole u Čakovec (Ekonomska, Trgovačka škola i Graditeljska škola koje imaju regionalni značaj). Mreža srednjih škola Tabela 41 Broj Broj uč.

Broj učenika plan. Škola učenika 1999./ 2000.- 96797. 2000. 2002. Gimnazija Čakovec 694 731 720 Graditeljska škola Čakovec 908 895 1200 Tehnička, industrijska i 1342 1284 1410 obrtnička škola Čakovec Ekonomska i trgovačka škola 1100 1049 900 Čakovec Gospodarska škola Čakovec 806 609 690 Srednja škola Prelog od 1999. 270 630 SVEUKUPNO: 4850 4838 5550 Završeni osmoškolci Ikoji nastavljaju sred nju školu Tabela 42 Školska Školska Godinarođenja godina godina škole Završili8. razred Upisali u1. razredsrednje Postotakupisanih 1979. 1992/93. 1715 1993/94. 1049 61,2 1980. 1993/94. 1705 1994/95. 1195 70.1 w 1981. 1994/95. 1695 1995/96. 1483 87,5 1982. 1995/96. 1659 1996/97. 1502 90,5 1983. 1996/97. 1614 1997/98. 1984. 1997/98. 1586 1998/99. 1985. 1998/99. 1509 1999/2000 PlaniPlaniPlaniPlaniPlaniPlani 1986. 1999/2000. 1623 2000/2001 ranoranoranoranoranorano 97,397,397,397,397,397,3 1987. 2000/2001. 1609 2001/2002. 157015701570157015701570 1988. 2001/2002. 1584 2002/2003. Visokoškolsko obrazovanje Na području Međimurske županije djeluje do 1998. godine samo jedna visokoškolska ustanova: Filozofski fakultet - pedagogijske znanosti, Odsjek za predškolski odgoj i razrednu nastavu. Ova visokoškolska institucija nastavak je tradicije školovanja učitelja u Čakovcu osnivanjem Pedagoške akademije 1961. godine. U razdoblju od 1961. do 1975. godine Pedagoška akademija školovala je nastavnike za devetnaest nastavnih grupa. Počevši od 1975. godine pa do danas školuje odgojitelje predškolskog odgoja i učitelje razredne nastave. Godine 1977. utemeljena je u Čakovcu Visoka učiteljska škola, koja će osim studijskih grupa razredne nastave i predškolskog odgoja imati i studijske grupe za predmetne nastave.

Od 1999. godine u Čakovcu djeluje i Visoka poslovna škola - Centar Čakovec u sastavu Zagrebačkog veleučilišta. Predškolsko obrazovanje Porastom društvenog standarda na teritoriju cjelokupne Županije povećao se broj djece obuhvaćen predškolskim odgojem. Usporedimo sadašnje razdoblje s razdobljem od pred dvadeset do trideset godina, kada su predškolske ustanove djelovale samo u Čakovcu, očigledan je velik napredak u organiziranoj društvenoj brizi o djeci predškolske dobi, ne samo u broju ustanova, već i u udjelu djece obuhvaćene u • * njima. 39 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE POLAZIŠTA Djeca rođena od '92-'94. na području MŽ, obuhvaćena u predškolskim ustanovama Tabela 43 " " " — — " — — • • • Djeca Broj Broj djece obuhvaćena Općina stanov. rođene u 1995. 92-94 ustanovama Grad Čakovec 31 404 1 188 1 073 Grad Mursko Središće 6631 266 188 Grad Prelog 8 331 281 205 Belica 3 741 120 110 Dekanovec 948 35 - Domašinec 2 652 96 - Donja Dubrava 2 6 3 0 84 56 Donji Kraljevec 5 467 161 77 Donji Vidovec 1 845 59 29 Goričan 3 396 151 54 Gornji Mihaljevec 2080 59 Kotoriba 3 619 140 62 Mala Subotica 5 577 253 120 Nedelišće 11 706 513 230 Orehovica 3 406 112 - Podturen 5 062 211 - Selnica 3 580 114 - Strahoninec 2 780 104 90 Sveta Marija 2 691 97 62 Sveti Juraj na Bregu 5 688 182 - Sveti Martin na Muri 3 130 100 25 Senkovec 2 228 91 30 Strigova 3493 115 25 Vratišinec 4 450 78 44 40 Broj djece u predškolskim ustanovama na području Međimurske županije (podaci iz 1997. godine) Tabela 44 Jaslice • Vrtići broj Ukupan Od toga Ukupan GradoviGradovi - općine- općine broj br. u sklopu br.

sku djece djece OS skupina pina Čakovec 241 15 1073 90 38 Mursko Središće 163 163 6 Prelog 205 176 6 Belica 110 80 4 Dekanovec 0 0 0 Domašinec 0 0 0 Donja Dubrava 52 56 2 Donji Kraljevec 105 105 4 Donji Vidovec 29 29 1 Goričan 54 54 2 Gornji Mihaljevec 0 0 0 Kotoriba 62 62 2 Mala Subotica 120 120 4 Nedelišće 230 0 7 Orehovica 0 0 0 Podturen 0 0 0 Selnica 0 0 0 Strahoninec 90 0 3 Sveta Marija 62 62 2 Sveti Juraj na Bregu 0 0 0 Sveti Martin na Muri 25 25 1 Senkovec 30 0 1 Strigova 25 0 1 Vratišinec 15 1 44 0 2 UKUPNO: 256 16 2479 1022 86 Još uvijek velik broj odgojnih skupina, njih trideset šest, djeluje u sklopu četrnaest osnovnih škola, što je odraz ograničenih materijalnih mogućnosti pojedinih općina da investiraju u izgradnju dječjih vrtića. U sedam općina do 1997. nisu osnovane ustanove predškolskog odgoja (Dekanovec, Domašinec, Gornji Mihaljevec, Orehovica, Podturen, Selnica, Sveti Juraj na Bregu), pa prema tome ni djeca nisu obuhvaćena nikakvim oblikom predškolskog odgoja na područjima općina. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 1.1.2.5. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA I KULTURNA BAŠTINA Prostor omeđen rijekama Murom i Dravom pružao je čovjeku u plodnoj nizini i na obroncima brežuljaka osjećaj sigurnosti te je zbog toga oduvijek bio prostor značajnih etničkih gibanja i migracija. To dokazuju brojni arheološki nalazi od kamenog doba (neolita), preko brončanog, starijeg i mlađeg željeznog doba do vremena naseljavanja Rimljana. O stalnom naseljavanju Slavena govore pokretni arheološki nalazi iz slavenskih nekropola iz IX. i XI. stoljeća otkriveni na području Međimurja. U 13. stoljeću postoje već relativno brojna naselja, trgovišta, te crkveni, rano feudalni posjedi, kada na središnjem dijelu šumovitog i tada vrlo močvarnog Međimurja nastaje utvrda Čakovec nazvana po osnivaču grofu Dimitriju Caku (1235. - 1270.).

Najznačajnije razdoblje u povijesti čakovečke utvrde je od 1546. do 1691. godine, kada je Čakovec i čitavo Međimurje u posjedu nekoliko naraštaja moćne feudalne obitelji Zrinski. U potresu 1738. godine narušen je integritet same tvrđave, a novi vlasnici dvorca grofovi Althan rekonstruiraju tvrđavu zadržavajući dispoziciju prijašnje zgrade koja još donekle odaje renesansni duh. Unoseći stilske elemente baroka austrijskih kraljeva 18. stoljeća ovom rekonstrukcijom sprovedena je potpuna barokizacija čitave tvrđave. Tijekom 18. stoljeća intenzivira se izgradnja novog urbanog tkiva izvan gradskih bedema, pa uz samostan i crkvu sv. Nikole, smještene u osi vedute grada, nastaju nadolaskom obrtnika i trgovaca građanske kuće građene u duhu baroka. Barokni sloj graditeljstva evidentan je i na čitavoj lepezi sakralnih i profanih građevina na području Međimurja, a na nekima se stapaju u ugodnu sintezu gotike i baroka (Sv. Martin na Muri, Nedelišće, Štrigova, Podturen i dr.). Značajnija urbana stambena izgradnja u Čakovcu javlja se tek u drugoj polovici osamnaestog stoljeća, dok je do tog vremena bila isključivo od drva. Urbana * izgradnja nastala tijekom prve i druge polovine 19. stoljeća, kao i tijekom 20. stoljeća, rasporedila se na građevinskoj liniji urbanističkog poteza od Starog grada - Franjevačkog trga do raskrižja Ulice Kralja Tomislava s Ulicom Aleksandra Schulteissa. z prve polovine 19. stoljeća uglavnom na tom potezu nalazimo visoke prizemnice s dubokim dvorišnim parcelama, a od sredine i tijekom druge polovine 19. stoljeća sve češće su jednokatne zgrade tipičnog građanskog urbanog tipa, jednostavne obrade pročelja, skladnih razmjera i proporcija. Potkraj 19.

stoljeća grade se monumentalnije jednokatnice, vrlo rijetke dvokatnice u tipičnom stilu historicizma, kojeg početkom 20. stoljeća zamjenjuje kvalitetna secesija, koja se u Čakovcu pojavljuje u svojoj mađarskoj varijanti. Iz tog perioda interesantne i kreativne arhitekture u Čakovcu ostalo nam je nekoliko zanimljivih građevina izgrađenih u tom stilu zgrada "Doma sindikata" (nekadašnji Casino) i visoka prizemnica u Ulici Kralja T o m i s l a v a 17. Objekti na području povijesne gradske jezgre Čakovca valorizirani su u rasponu od četiri kategorije, Kriteriji za valorizaciju objekata temelje se na komponentama njihove arhitektonske kvalitete, povijesne vrijednosti, njihovog značaja, građevinskim karakteristikama kao dokumentu tehničke kulture i organiziranja prostora kao elementa kulture života određenog vremena i sredine. Postojanje najsloženijih oblika spomenika kulture, kao što su guste zatvorene urbane i povijesne sredine ili znatni dijelovi prostora koji su dugotrajnom ljudskom djelatnošću dostigli vrijednost humaniziranog pejsaža (ruralne sredine), dovoljan su razlog da se ponovno analizira i valorizira postojeće spomeničko blago nasljeđe prik u sintezi konzervatorske dokumentacije. U valorizaciji spomenika kulturne baštine ovog prostora možemo izdvojiti sljedeće tipove zaštite povijesnih i spomeničkih sredina: 1. guste, zatvorene povijesne sredine: Čakovec 2. otvorene, raspršene povijesne sredine: Prelog i Štrigova u sklopu kultumo-povijesnih s p o m e n i k a ; ruralne cjeline Z a s a d b r e g i Selnica s kao etnografska spomenička područja 3. arheološke sredine: Goričan, Ferenčica kod Preloga, Sv. Martin na Muri i Vratišinec 4 pojedinačni objekti - ostaci povijesnih sredina, koje ostaju zastupane s j e d n i m ili manjom skupinom objekata Snažniji razvoj Čakovca posljednjih desetljeća kao bivšeg općinskog, a d a n a s županijskog središta ostavio je posljedice na njegovo k u l t u m o - p o v i j e s n o nasljeđe, koje se m o ž e ocijeniti više u n e g a t i v n o m nego u pozitivnom smislu. Potrebe za brojnijim upravnim, kulturnim, te ostalim centralnim funkcijama, udovoljenje prometnim potrebama rezultirali su razaranjem urbane strukture, povijesne jezgre grada, č i m e su nestali značajni stilski i povijesni sklopovi pojedinih urbanih cjelina - židovski geto u centru grada, struktura pojedinih ulica i graditeljskih cjelina.

Konzervatorska studija povijesne gradske jezgre Čakovca, koja j e još uvijek u izradi, valorizirala je povijesnu cjelinu i pojedine objekte unutar nje, te daje smjernice za m o g u ć e zahvate u prostoru unutar definirane zone zaštite. Ostale raspršene povijesne graditeljske cjeline - Prelog, Donja Dubrava i Štrigova nisu doživjele snažniju transformaciju u smislu razaranja urbano-ruralnih struktura. Njih karakterizira vrlo loše stanje pojedinih objekata zbog zapuštenosti, neodržavanja ili nedostatka svijesti o njihovoj vrijednosti. Slabe materijalne mogućnosti njihovih vlasnika i nedostatak interesa da se ulaže u o b n o v u i revitalizaciju reprezentativnih građanskih kuća daju otužnu sliku središta ovih naselja. Sklad reprezentativnih j a v n i h građevina smještenih u središtu naselja, s o k o l n i m izgrađenim tkivom seoskih kuća i zelenilom koje ih okružuje daje vrijednost o v o m s e g m e n t u kulturnog nasljeđa. Graditeljskoj baštini Međimurja pripada velik broj naselja kao graditeljske cjeline (izuzev onih u blizini Čakovca), osobito njihove jezgre u kojima se mogu izdvojiti sklopovi javnih objekata i struktura izgrađenih prostora. Za strukturu ruralnih naselja Donjeg Međimurja karakteristična je njihova zbijenost - u s k e parcele, vrlo štedljivo korištenje zemljišta zbog č u v a n j a vrijednog 41 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE N MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE p o l j o p r i v r e d n o g t l a . S p e c i f i č n o s t s t r u k t u r e p o s l j e d i c a j e p r i r o d n o - g e o g r a f s k i h d a t o s t i p r o s t o r a k a o š t o s u r e l j e f , b l i z i n a r i j e k e i i s u š e n i r u k a v c i , k a r a k t e r p r o m e t n i c a i d r u g o . O s o b i t o m s k l a d u o v i h r u r a l n i h p r o s t o r a p r i d o n i j e o j e p u č k i g r a d i t e l j u p r o p o r c i j a m a k u ć a , j e d i n s t v e n o m g r a đ e v i n s k o m p r a v c u , j e d i n s t v e n o m n i z a n j u z a b a t n i h p r o č e l j a i t r a d i c i o n a l n i h p r e d v r t o v a u z u l i c u , u z p o š t i v a n j e r a c i o n a l n o g k o r i š t e n j a u s k i h g r a đ e v i n s k i h p a r c e l a . U s i l u e t i g o t o v o s v i h n a s e l j a u k l o p l j e n i h u z e l e n i l o r a v n i č a r s k o g k r a j o l i k a i s t i č u s e z v o n i c i c r k a v a , a n a v a ž n i m r a s k r i ž j i m a p u t o v a u U M e đ i m u r s k o j ž u p a n i j i n a l a z i s e n i z o b j e k a t a k o j i i r a z l i č i t o g z n a č a j a - o d p o j e d i n a č n i h s p o m e n i k a n u l t e n a l a z i š t a d o u r b a n o r u r a l n i h c j e l i n a .

R e g i s t r i r a n i s p o m e n i c i k u l t u r n e b a š t i n e : Č a k o v e c S t a r i g r a d Z r i n s k i h u Č a k o v c u c r k v a S v . N i k o l e i F r a n j e v a č k i s a m o s t a n P o v i j e s n a u r b a n i s t i č k a c j e l i n a Č a k o v e c D r a š k o v e c C r k v a S v . R o k a N e d e l i š ć e C r k v a S v . T r o j s t v a S v e t i M a r t i n n a M u r i C r k v a S v . M a r t i n a S e n k o v e c K a p e l a S v . J e l e n e S t r i g o v a C r k v a S v . J e r o n i m a Z g r a d a - s p o m e n i č k o m j e s t o U z n a v e d e n e r e g i s t r i r a n e s p o m e n i k e k u l t u r e , n a p r j e š e n j i m a o p r e v e n t i v n o j z a š t i t i ( o z n a k a u p o p i s u P Z ) , d o k Popis preventivno zaštićenih i ev n a s e l j i m a i i z v a n n j i h , p i l o v i i p o k l o n c i z n a č a j n a s u o b i l j e ž j a i o r i j e n t i r i u p r o s t o r u . N e i z g r a đ e n e p o v r š i n e u n u t a r n a s e l j a k a o z a j e d n i č k a " d v o r i š t a " n a k o j e j e o r i j e n t i r a n n i z k u ć a p o s e b n o s t s u n e k o l i k o n a s e l j a . O s o b i t o s e p o s v o j o j d i m e n z i j i i p o l o ž a j u i z d v a j a S i v i c a , g d j e u z S v e t u M a r i j u , D o n j i V i d o v e c , Ć u k o v e c , D o n j i M i h a l j e v e c , o v e o a z e z e l e n i h p o v r š i n a z b o g s v o g e s t e t s k o g , d r u š t v e n o g , p o v i j e s n o g z n a č a j a z a h t i j e v a j u p o s e b n u v a l o r i z a c i j u u g r a d i t e l j s k o j , p o v i j e s n o - k u l t u m o j i - p r i r o d n o j b a š t i n i , p r i p a d a j u k u l t u r n o - s p o m e n i č k o j b a š t i n i i z r a z l i č i t i h r a z d o b l j a k a t e g o r i j e d o e v i d e n t i r a n i h s p o m e n i k a , o d a r h e o l o š k i h R Z G - 0 5 7 3 R Z G - 0 2 4 2 R Z G - 0 7 2 2 R Z G - 0 5 7 5 R Z G - 0 5 7 6 R Z G - 0 3 4 0 R Z G - 0 7 9 0 R Z G - 0 5 7 4 R Z G - 0 5 7 7 r o s t o r u Ž u p a n i j e p o s t o j e s p o m e n i c i k o j i s u z a š t i ć e n i s e o s t a l i n a v e d e n i s p o m e n i c i v o d e k a o e v i d e n t i r a n i .

identiranih spomenika kulturne baštine: Grad Čakovec - Čakovec - Buzovec Poklonac Sv. Trojstva, s pilom 1314. godina Pil Sv. Trojstva, 1794. godina Pil Sv. Mihovila, 1750. godina - Čakovec - G. Pustakovec - Ivanovec Poklonac s pilom Ivana Krstitelja, 1800. godina Kapela Sv. Vida, 2. polovica 18. stoljeća - Novo Selo Rok Kapela Sv. Roka, 1756. godina - Novo Selo na Dravi Kapela Sv. Nikole iz 1830. godine - Pribislavec PZ Dvor Feštetić, kraj 19. stoljeća Poklonac Sv. Trojstva iz 1800. godine Poklonac s - Šandorovec - Žiškovec raspelom Poklonac Sv. Križa Poklonac sa slikom Sv. Helene, sredina 19. stoljeća Raspelo, 1869. godine Grad Mursko Središće - Hlapičina -Mursko Središće Poklonac Sv. Trojstva zatvorenog tipa Crkva Sv. Ladislava, druga polovica 18. stoljeća Kamena grupa, plastika iz 1807. godine \_r - Strukovec Grad Prelog - Cirkovljan PZ Majur, 19. stoljeće PZ Kapela Sv. Lovre, barokizirana u 18. stoljeću Poklonac "Pieta", 1841. godina - Čehovec PZ Kapela Sv. Roka, 1822. godina Poklonac Sv. Obitelji, početak 19. stoljeća Poklonac "Žalosni Krist", kraj 18. stoljeća Poklonac Sv. Ivana Nepomuka, kraj 18. stoljeća - Cukovec PZ Kapela Sv. Jakova, 1841.-1864. godina Oktogonalni poklonac, početak 19. st. (u polju) - Draškovec 42 PZ Ruralna cjelina ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE PZ Poklonac Sv. Florijana PZ kurija - župni dvor PZ zgrada PTT PZ pojedinačne kuće sa starim kućnim brojevima 24, 25, 42, 43, 142 - Oporovec Rustični pil, 1918. godina - Prelog PZ Crkva Sv. Jakoba, iz 1756. godine Pilovi ranobaroknog tipa: pil Tužnog Krista, pil Sv. Lovre, pil Sv. Obitelji Kip Sv. Florijana iz 1977. godine Kapelica Sv. Križa, prva polovica 19. st.

Spomenik palim borcima, L. Bezeredi 1948. Općina Belica - Belica PZ Crkva Sv. Marije, 18. stoljeće Kip bijeg u Egipat, kasnobarokni značaj Pil Sv. Trojstva, klasicističkih oblika Poklonac Sv. Florijana iz 1811. godine Kurija župnog ureda, kasni barok - Gardinovec Klasicističko raspelo 1810. godine Poklonac Sv. Florijana s kipom, 1781. godina Ostatak klasicističkog spomenika, 1803. godina Općina Dekanovec - Dekanovec PZ raspelo na groblju Crkva Svih Svetih, polovica 18. st., prošireno u 19. st. Poklonci Sv. Antuna Padovanskog i Ivana Nepomuka,kasni barok Općina Domašinec - Domašinec PZ Poklonac Sv. Trojice, prva polovica 19. st. Pil Sv. Obitelji, 1753. godina Poklonac Sv. Florijana s kipom, 1770. godina - Turčišće - Dvorišće Poklonac u polju, prva polovica 19. st. -Turčišće Poklonac Sv. Ivana Nepomuka, 19. stoljeće Poklonac Sv. Florijana Poklonac Sv. Križa, 19. st. Općina Donja Dubrava - Donja Dubrava PZ Kurija - župni dvor Civilna građevina (Trg Republike 1) Poklonac Sv. Jurja, 1757. godina Pil "Tužni Krist" Poklonac Sv. Trojstva, 18/19. st. Općina Donji Kraljevec - Donji Hrašćan Poklonac Sv. Obitelji, 1844. g. - Donji Kraljevec PZ Kapela Sv. Marije Magdalene, sredina 18. st 02/UP/II-44/1-1976 PZ Rodna kuća R. Steinera Barokna grupa Sv. Trojstva - Hodošan Crkva Sv. Ivana Nepomuka Poklonac Sv. Obitelji, 1865. godina Pil Sv. Obitelji, 1852. godina - Palinovec Kapela Sv. Trojstva - Sveti Juraj u Trnju Crkva Sv. Jurja, druga polovica 18. stoljeća Kip Sv. Florijana, 1822. godina Pil "Tužnog Krista" u polju, rani barok 18. stoljeće Općina Donji Vidovec - Donji Vidovec PZ Crkva Sv. Vida, druga polovica 17. stoljeća 02-UP/I-522/1-1975U-MJrVI-b^/l-iy/'ö Kurija župnog dvora 1765. godina Kip Sv. Florijana 1782. godina Kip Sv. Trojice 1794. godina Općina Goričan - Goričan Crkva Sv. Leonarda, 18. stoljeće Oktogonalni pil Sv. Jurja, 1726. godina Spomenik "Tužnog Krista" 1896. godina ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 43 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA Općina Gornji Mihaljevec - Gornji Mihaljevec PZ - Vukanovec Općina Kotoriba - Kotoriba PZ PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Crkva Sv. Katarine 02-13/12-1973 Poklonac Sv. Križa, 1845. godina Crkva Sv. Marije i Sv. Križa, kraj 18. stoljeća 02-UP/I-425/1-1982 Klasicistički kužni pil Sv. Trojstva Općina Mala Subotica - Držimurec Poklonac s križem Poklonac Sv. Ivana Nepomuka, 19. stoljeće r Poklonac Sv. Trojstva, 1863. godina - Jurčevec Poklonac Sv. Trojstva - Mala Subotica PZ Crkva Sv. Marije, 18. stoljeće, pregrađena u 18 stoljeću, građena 1900. 02-UP/I-789/1 -1975 PZ Kurija Župnog ureda, 1769. 02-UP/I-788/1-1975 Poklonac Emerika s kipom, 1711. godina - Palovec Poklonac Sv. Florijana, 1820. godina Poklonac, grupna plastika Sv. Tri Kraja, 1800. godina - Strelec Kapela Sv. Ane, 19. stoljeće - Sveti Križ PZ - Štefanec Crkva Sv. Križa, 1764. godina Poklonac s rustičnim kipom "Štefana Kralja" Općina Nedelišće - Gornji Hrašćan Poklonac Sv.

- Macinec Poklonac s kipom Sv. Nikole, 1747. godina Martina Crkva Sv. Marije, kraj 19. stoljeća Kip Sv. Florijana iz doba klasicizma - Nedelišće Pil Immaculatae, 1812. godina Općina Orehovica - Orehovica Poklonac Pil Općina Podturen - Podturen Crkva Sv. Križ, 1837. godina \ Martina, 15. stoljeće, barokizirana u 18. stoljeću Poklonac s kipom "Pieta", Poklonac s kipom Sv. Florijana - oba rustični barok Kalvarija s tri kamena križa, klasicizam - Sivica Poklonac-kapela Dva poklonca Sv. Križa - j e d a n u selu, drugi u polju - Novakovec Poklonac s kipom "Tužnog Krista", 1767. godina Poklonac Sv. Florijana, kasni barok Općina Selnica - Selnica Crkva Sv. Marka, barokizirana u 18. stoljeću Općina Sveti Martin na Muri - Sv. Martin na Muri - Kapelščak Općina Sv. Juraj na Bregu - Lopatinec PZ PZ Kapela Sv. Salvadora, prva polovica 19. stoljeća Crkva Sv. Margarete, 1755. godina Crkva Sv. Jurja, druga polovica 18. stoljeća Kurija župnog ureda, sredina 18. stoljeća Pil Sv. Antuna Padovanskog, rani barok 1736. godina- - Dragoslavec Breg - Dragoslavec Selo Općina Sveta Marija - Sveta Marija Pil s reljefom golgote i svecima, 1753. godina Poklonac PZ Crkva Sv. Marije, 1782. godina i kurija župnog dvora Pil Marijin, rani barok Poklonci Sv. Križa i Sv. Pavla - Donji Mihaljevec Općina Strahoninec - Strahoninec 44 Kapela Sv. Antuna Padovanskog, 1813. godina Poklonac "Žalosne Marije", 18. stoljeće Poklonac Sv. Jurja ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Općina Šenkovec - Šenkovec Poklonac Sv. Marije, barokni kip, 18. stoljeće Kapela Sv. Trojstva Općina Štrigova - Banfi PZ Šafarščak breg - Pil Sv. Josipa Dvor Franetović, kasni barok - Robadje PZ - Sveti Urban Kurija - Tkalec, Robadje 90 Kapela Sv. Urbana, 19. stoljeće Obelisk iz 1882. godine - Stanetinec - Štrigova PZ PZ Poklonac "Krunjenje Marijino" Cjelina naselja Crkva Marije Magdalene, gotička, barokizirana u 17. stoljeću Župni dvor, kraj 18. i početak 19. stoljeća PZ Poklonac Sv. Križa Pil Sv. Roka i Pil Sv. Florijana (oba početak 19. stoljeća)

Drveni križ, početak 19. stoljeća Dvor Fodroczy, (dvije zgrade) početak 19. stoljeća (urušena), druga početak 20. stoljeća - Zelezna Gora Općina Vratišinec - Vratišinec PZ PZ Dvor Zichi-Terbotz, sredina 19. stoljeća Zgrada stare škole Orgulje u crkvi Sv. Križa Crkva Sv. Križa, 1897. godina Kamene plastike Sv. Ivana i Pavla, 1779. godina Kapela Sv. Križa, ostatak crkve iz 1760. godine Poklonac s rustičnim kipom Sv. Florijana Popis ev ZAŠTIĆENA KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA GRADSKA NASELJA GRADS KO-SEOSKA NASELJA CIVILNA GRAĐEVINA SAKRALNA GRAĐEVINA SPOMENIK PRIRODE SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE Slika 16 identiranih spomenika tradicijske ruralne arhitekture Gornjeg Međimurja: KL ETI : J u r o v č a k ( u k o p a n i h 1 0 k l e t i u b r i j e g u ) , V e n e c , K a p STAMBENE KUĆE : J u r o v č a k , F r k a n o v e c ( s t a m b e n o - g o ( s t a m b e n e k u ć e s g o s p o d a r s k i m z g r a d a m a ) , G r a b r o v n i k , d v a l o k a l i t e t a ( s t a m b e n e z g r a d e s g a z d i n s t v o m ) , S e l n i c a GOSPODARSKE ZGRADE: Hlapičina - majur e l š č a k , S e l n i š č a k , V u k a n o v e c , F r k a n o v e c , S e l n i š č a k s p o d a r s k a c j e l i n a s k l e t i ) , V u č k o v e c - d v a l o k a l i t e t a Č r e č a n ( s t a m b e n a z g r a d a s g a z d i n s t v o m ) , M a r o f - 45 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 1 . 1 . 2 . 6 . ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA U n a t o č r a z n o l i k o s t i i b o g a t s t v u p r i r o d n i h v r i j e d n o s t i u M e đ i m u r s k o j ž u p a n i j i , Z a k o n o m o z a š t i t i p r i r o d e z a š t i ć e n i s u s a m o p o j e d i n a č n i s p o m e n i c i p r i r o d e i s p o m e n i c i p a r k o v n e a r h i t e k t u r e , a t o s u :

1 . PLATANA ( P l a t a n u s o r i e n t a l i s ) u N e d e l i š ć u - s p o m e n i k p a r k o v n e a r h i t e k t u r e - z a š t i ć e n a r j e š e n j e m Z a v o d a z a z a š t i t u p r i r o d e o d 4 . 2 . 1 9 6 3 . S m j e š t e n a u N e d e l i š ć u , T r g R e p u b l i k e 1 8 , č i j a s e s t a r o s t c i j e n i n a o k o 3 0 0 g o d i n a . S o b z i r o m n a s v o j u s t a r o s t , v e l i č i n u , t e b o t a n i č k e i e s t e t s k e v r i j e d n o s t i , s t a b l o p l a t a n e p r e d s t a v l j a j e d i n s t v e n i p r i m j e r a k u M e đ i m u r j u . D e b l o p l a t a n e n e m a v i d l j i v i h o š t e ć e n j a , d o k s e u k r o š n j i m o ž e u o č i t i d o s t a s u h i h , s l o m l j e n i h , o d u m r l i h i t r u l i h g r a n a . K a k o k o r i j e n o v s u s t a v p l a t a n e p r o d i r e d o s t a u š i r i n u , a n a m j e s t i m a i z b i j a n a p o v r š i n u , m o g u ć a s u o š t e ć e n j a k o r i j e n a u z r o k o v a n a v a n j s k i m u t j e c a j i m a . N a p l a t a n i j e p r i m i j e ć e n n a p a d š t e t n i k a m r e ž a s t e s t j e n i c e i p l a t a n i n o g m o l j c a " m i n e r a " . 2 . PITOMI KESTEN ( C a s t a n e a s a t i v a ) d v a p r i m j e r k a s l i v a d o m u N o v o m S e l u R o k - s p o m e n i c i p r i r o d e - z a š t i ć e n i r j e š e n j e m Z a v o d a z a z a š t i t u p r i r o d e o d 9 . 7 . 1969. O v i p o s l j e d n j i o s t a c i a u t o h t o n e v e g e t a c i j e M e đ i m u r j a , p o t p u n o s u d e v a s t i r a n i u s l i j e d p r i r o d n i h p r o c e s a o d u m i r a n j a t e n e s t r u č n e s a n a c i j e d e b l a i k r o š n j e s t a b a l a . N a j e d n o m o d p r i m j e r a k a d e b l o i m a v i d l j i v i h o š t e ć e n j a , d o k k r o š n j a s k o r o i n e p o s t o j i .

N e s t r u č n i m o b r e z i v a n j e m p o t p u n o j e n a r u š e n a s t a t i k a s t a b l a . O r e z i v a n j e k o j e s e o b a v i l o n a s t a b l i m a n i j e b i l o p r a v i l n o i z v e d e n o , p a t a k o j e d n o s t a b l o n e m a k r o š n j u z b o g r e z a d e b l a p r i j e s a m o g g r a n a n j a . J e d n o j e s t a b l o z n a t n o o š t e ć e n o i n a l a z i s e u f a z i o d u m i r a n j a , a d r u g i p r i m j e r a k k e s t e n a , n a k o j e m s e m o g u u o č i t i n e p r a v i l n o i z v o đ e n i r e z o v i , i m a z n a t n o p r o r j e đ e n u , n e r a v n o m j e r n o r a z v i j e n u i d e f o r m i r a n u k r o š n j u . 3 . MALO LI SNA LIPA ( T i l i a p a r v i f o l i a = T i l i a c o r d a t a ) u S t r e l c u - s p o m e n i k p a r k o v n e a r h i t e k t u r e - z a š t i ć e n a r j e š e n j e m Z a v o d a z a z a š t i t u p r i r o d e o d 2 4 . 1 2 . 1 9 6 9 . J e d a n p r i m j e r a k l i p e s m j e š t e n u S t r e l c u i s p r e d k a p e l e S v . A n e , n e k a d r e p r e z e n t a t i v n o g i z g l e d a i v i s i n e o k o 1 5 m , o v o t i p i č n o s e o s k o s t a b l o i z g l e d a d a n a s k a o p o v e ć i g r m z b o g o b a v l j e n o g r e z a u " g l a v u " . T i m j e r e z o m p o t p u n o n a r u š e n i z g l e d s t a b l a i s v a n j e g o v a d o t a d a š n j a v r i j e d n o s t i d o m i n a c i j a u p r o s t o r u , a v i š e o d p o l o v i c e d e b l a n a l a z i s e u f a z i p r o p a d a n j a i o d u m i r a n j a .

4 . GLICINIJA ( W i s t e r i a s i n e n s i s ) d v a p r i m j e r k a u Č a k o v c u - s p o m e n i c i p a r k o v n e a r h i t e k t u r e - z a š t i ć e n i O d l u k o m S k u p š t i n e M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e 1 9 9 5 . y O v a d r v e n a s t a p u z a v i c a d e k o r a t i v n e v r i j e d n o s t i i s p r e d z g r a d e V i s o k e u č i t e l j s k e š k o l e ( A n t e S t a r č e v i ć a 5 5 ) o s t a t a k j e p r e d v r t a N e k a d a š n j e g š k o l s k o g v r t a . N a d e b l u i m a v i d l j i v i h o š t e ć e n j a u o b l i k u š u p l j i n a u z r o k o v a n i h t r u l e ž i , r a s t o m i o b a v i j a n j e m p j e n j a č i c a o k o p o t p o r n j a t e d j e l o m i č n o g u r a š t a v a n j a . U o č e n o j e i n e k o l i k o s u h i h i o d u m r l i h i z b o j a . K o r i j e n p j e n j a č i c e v i d l j i v o n a d i ž e i z b e t o n i r a n i . d i o u l a z a u z g r a d u . 4 6 P e n j a č i c a j e v i t a l n a , d o b r o i z r a s l a i s d o b r o m c v a t n j o m s v a k e g o d i n e . 5 . GINKO ( G i n k g o b i l o b a ) u D o n j o j D u b r a v i - s p o m e n i k p a r k o v n e a r h i t e k t u r e z a š t i ć e n O d l u k o m S k u p š t i n e M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e 1 9 9 5 . S t a b l o j e v i s o k o , š i r o k e k r o š n j e i p i r a m i d a l n o g r a s t a . D e b l o n e m a v i d l j i v i h o š t e ć e n j a , n a s e l j e n o j e p t i c a m a , a s t a b l o j e z d r a v o , u d o b r o j k o n d i c i j i s d o b r o r a z v i j e n o m k r o š n j o m , 6 . HRAST LUŽNJAK ( Q u e r c u s r o b u r ) u D o n j e m V i d o v c u s p o m e n i k p r i r o d e z a š t i ć e n O d l u k o m S k u p š t i n e M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e 1 9 9 5 .

S t a b l o j e s m j e š t e n o u s a m o m s r e d i š t u n a s e l j a , č i j a s e s t a r o s t p r o c j e n j u j e n a v i š e o d 2 5 0 g o d i n a . D e b l o n e m a v i d l j i v i h o š t e ć e n j a , a u n u t a r i n a r u b o v i m a k r o š n j e m o g u s e u o č i t i s u h e , s l o m l j e n e i o d u m r l e g r a n e . 7 . TULIPANOVAC ( L i r i o d e n d r o n t u l i p i f e r a ) u V u č e t i n c u - s p o m e n i k p a r k o v n e a r h i t e k t u r e - z a š t i ć e n O d l u k o m S k u p š t i n e M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e 1 9 9 5 . T u l i p a n o v a c j e s m j e š t e n n a p r i v a t n o m p o s j e d u , V u č e t i n e c 1 4 5 . K a o p o s l j e d i c a s m r z a v a n j a v o d e t e u s l i j e d t e ž i n e s n i j e g a d o š l o j e d o p u c a n j a k o r e d e b l a i l o m l j e n j a g r a n a . S t a b l o j e z n a t n o o š t e ć e n o s p r o r i j e đ e n o m i d e f o r m i r a n o m k r o š n j o m , u f a z i j e o d u m i r a n j a s t e n d e n c i j o m p a d a . 8 . PLATANA ( P l a t a n u s o r i e n t a l i s ) d v a p r i m j e r k a u S v e t o m U r b a n u s p o m e n i k p a r k o v n e a r h i t e k t u r e z a š t i ć e n i O d l u k o m S k u p š t i n e M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e 1 9 9 5 . P r i m j e r c i p l a t a n e s m j e š t e n i s u n a p r i v a t n o m p o s j e d u S v . U r b a n 1 3 3 . D e b l a p l a t a n a n e m a j u v i d l j i v i h o š t e ć e n j a , a i m a j u š i r o k e n e p r a v i l n o r a z v i j e n e k r o š n j e .

S v o j o m v e l i č i n o m d o m i n i r a j u p r o s t o r o m . 9 . PARK STAROG GRADA u Č a k o v c u - s p o m e n i k p a r k o v n e a r h i t e k t u r e - z a š t i ć e n r j e š e n j e m Z a v o d a z a z a š t i t u p r i r o d e o d 1 7 . 9 . 1 9 7 5 . P a r k s v o j o m p o v r š i n o m u z S t a r i g r a d z a u z i m a v r l o i s t a k n u t o m j e s t o u g r a d s k o m p r o s t o r u , t e j e u j e d n o n a j v r e d n i j i o b j e k t p a r k o v n e a r h i t e k t u r e Č a k o v c a , S a d a š n j e s t a n j e p a r k a i z a z v a n o j e d u ž i m p e r i o d o m n e a d e k v a t n o g o d r ž a v a n j a p r i r o d n i m p r o c e s o m p r o p a d a n j a z e l e n i l a . D r v e ć e , g r m l j e i o s t a l o b i l j e r a s l o j e , p r e r a s l o , r u š i l o s e i o d u m i r a l o o d b o l e s t i i s t a r o s t i , t a k o d a s u s e u p r o s t o r u d e š a v a l e m n o g o b r o j n e i n t e r v e n c i j e , č e s t o n e s t r u č n o i z v e d e n e s n e p r i m j e r e n i m m a t e r i j a l o m , a d i o b i l j a p o j a v i o s e k a o s a m o n i k l o . S a m o p r o v e d e n a a d m i n i s t r a t i v n a z a š t i t a k a o š t o j e t o d o s a d a u č i n j e n o n i j e d o v o l j n a , v e ć j e p o t r e b n o s t r u č n o o b a v l j a t i d j e l a t n o s t z a š t i t e i o d r ž a v a n j a z a š t i ć e n i h s p o m e n i k a p r i r o d e i p a r k o v n e a r h i t e k t u r e , a n e o b i l j e ž e n i o v i z a š t i ć e n i s p o m e n i c i o s t a j u n e p o z n a t i j a v n o s t i i j o š v i š e p o d l o ž n i d e v a s t i r a n j u , ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 1.1.3. OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE, OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE Program Prostornog uređenja Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske određuju ciljeve i smjernice prostornog razvoja države iz kojih možemo izdvojiti one koji obuhvaćaju problematiku korištenja i namjene prostora na teritoriju Međimurske županije, a od važnosti su za državu.

1. Sustav naselja "U sustavu naselja osobito je važno poticati razvoj malih gradova s 2.000 - 7.000 stanovnika, koji su nositelji razvitka svojih gravitacijskih ruralnih područja i u koje se vrši disperzija funkcija".„::-_..„.„::... U Međimurskoj županiji nalazi se 13 naselja s više od 2.000 stanovnika, od kojih se 4 nalaze u neposrednoj blizini Čakovca eine sustav prigradskih naselja. Ostalih 9 naselja središta su općina, dok se tri općinska središta (Podturen, Orehovica, Sveta Marija), iako s nešto manje stanovnika i manjim značajem, također mogu pridružiti grupi naselja nositelja razvitka. Ovo opredjeljenje da su pored (bivšeg) općinskog središta i ostala naselja nositelji razvitka bilo je zadano smjernicama i ciljevima Prostornog plana Općine Čakovec (1978. g.). Čakovec bi uz Varaždin trebao postati važno regionalno središte, zbog brojnosti značajnih funkcija kojima pokriva široko gravitacijsko područje od 120.000 stanovnika. 2. Planiranje uređenja naselja U uređenju naselja i gradova posebnu pažnju potrebno je posvetiti očuvanju njihovih regionalnih karakteristika, te obnovi povijesnih središta. U planiranju građevinskih područja potreban je racionalni pristup u planiranju i njihovom optimalnom korištenju, a u seoskim naseljima povećati stambeni i komunalni standard. 3. Infrastrukturni sustavi U prometnoj infrastrukturi na području Hrvatske dominira cestovni promet, a jedan od magistralnih međunarodnih pravaca (auto-cesta Budimpešta - Rijeka) prolazi Međimurskom županijom.

U mreži željezničkih pruga postojeća pruga Čakovec - Kotoriba uvrštena je u trasu pruga velike propusne moći (velikih brzina). U sustavu zračnog prometa, čakovečka zračna uka u Pribislavcu uvrštena je kao mogući lokalitet za izgradnju tercijarne zrakoplovne luke. Preporuke ciljevi P r o g r a m a p r o s t o r n o g u r e đ e n j a n a p o d r u č j u v o d n o g o s p o d a r s k o g s u s t a v a ZA jesu: osiguranje dovoljnih količina pitke vode za domaćinstva i gospodarstvo, s ciljem da 90 % stanovništva bude opskrbljeno pitkom vodom. Za to je potrebno posvetiti punu pozornost zaštiti zone izvorišta i očuvanja kvalitete vode. Pored spomenutih prometnih koridora prostor Međimurja presijecaju međunarodni magistralni TK kabel, Jadranski naftovod i 400 kV dalekovod Žerjavinec - Mađarska i 120 kV za u Mađarskoj. 4. Energetski sustav Na području energetskog korištenja voda planirano je korištenje hidroenergetskog potencijala pograničnih vodotoka (Mure i Drave) izgradnjom vodnih stepenica. Programom i Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske definirane su moguće potencijalne lokacije proizvodnih energetskih građevina (hidroelektrane) na rijeci Muri (HE Mursko Središće, HE Podturen, HE Goričan i HE Kotoriba). Kroz daljnja istraživanja i Studije podobnosti njihovog smještaja te utjecaja na okoliš, potrebno je razriješiti njihovu dvojbenost. Međutim, odlučujući činioci daljnje odlučivanje o izgradnji hidroelektrana bit će interesi Međimurske županije da zaštiti krajolik rijeke Mure, kao prostor izuzetnih prirodnih vrijednosti, te interesi drugih korisnika prostora, koji se moraju uskladiti na međunarodnoj razini.

OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA Uređenje prostora Međimurske županije temelji se na nizu prostornih planova: Prostorni plan Općine Čakovec- 1978. g. (SI. vjesnik 5/78, 12/82, 10/83, 11/83, 5/84, 11/85, 1/96, 7/98) Generalni urbanistički plan Čakovca - 1989. (SI. vjesnik 3/77, 4/89, 1/96) Planovi uređenja manjih naselja - za prigradska naselja i naselja uvrštena u sustav centralnih naselja Provedbeni urbanistički planovi za pojedine prostorne cjeline i dijelove grada Čakovca i ostalih naselja Prostorni plan Općine Čakovec je u periodu primjene od 20 godina doživio nekoliko izmjena i dopuna i bio je osnova za izradu prostornih planova užeg područja. Značajnija dopuna izvršena je 1984. godine, određivanjem građevinskih područja koja su posljednje izmjene doživjela 1998. godine, ali prema već prije utvrđenim kriterijima za određivanje građevinskih područja naselja. Egzaktnom analizom prostora i s t a n o v n i š t v a , a n a l i z o m p r a ć e n j a p o t r e b a z a p o v e ć a n i m r a d n i m p r o s t o r i m a u p o j e d i n i m o p ć i n a m a , p o s t i g n u t j e 47 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE o r-' f^-. • * - , \ < ."V i •• 4 I- _ • B Bi J '.•'-•'•'.•'-•'.•'.•'.•'- BB LI • . " . • . - - • . - . ' . > ' - s /i-.•-•.%-.--•-•.'-•-• • : - : • • : • • • « - . - . + > J - . * . * . . * . v .-.•_-••-•-• . .1 ^ . - .•---•---•-'. v . v - w - , - , / - • • • * • • • . . - • J L . _ k — _ • B. • M A B . ^ 4 + . T T - "HP / ^ / " \ > . . . " * ( .

" > . .f.""" visok dio izgrađenog zemljišta unutar građevinskog područja naselja, maksimalna iskorištenost komunalne infrastrukture, te ostvareno racionalno korištenje prostora u cjelini. Od 1979. godine prema smjernicama iz PPO-a i GUP-a započinje sustavna izrada prostornih planova na području Općine, najprije za prigradska naselja Čakovca, a kasnije za ostala važnija centralna naselja, te značajnije gradske prostore. Relativno dobra pokrivenost prostora planovima, njihova brojnost te dugogodišnja primjena nisu rezultirali i velikim udjelom realizacije planiranog. Od te generalne ocjene izdvajaju se neki provedbeni planovi na gradskom prostoru, te planovi uređenja pojedinih naselja. Razlog toj ocjeni nalazi se u najvećoj mjeri u vlasništvu zemljišta. U gradu, gdje je mehanizam eksproprijacije zemljišta bio ustaljena praksa, te u prostorima gdje je zemljište bilo u društvenom vlasništvu, provedba planova bila je ostvarena u znatnijoj mjeri, za razliku od ostalih prostora u privatnom vlasništvu. Nepostojanje prihvatljivog modela u provođenju planova u današnje vrijeme, velika je prepreka koju treba savladati da se realizira bilo kakav planirani zahvat u prostoru. Ono što je zajednička karakteristika ovih planova, a može se ocijeniti pozitivnim je: osiguranje prostora i realizacija javnih i centralnih funkcija (što je osobito značajno za prigradska i druga naselja koja su posljednjih godina doživljavala intenzivnu transformaciju) naselja prema planskoj dokumentaciji, reguliranje stambene izgradnje, reguliranje izgradnje radnih prostora na za tu namjenu predviđenim prostorima, očuvanje i zaštita javnih zelenih i pejsažnih cjelina, planiranje izgradnje infrastrukture u maksimalnom opsegu gdje god je to moguće, što je prethodilo izgradnji ostalih objekata.