PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.

47 6 206 728 5 0 1 8 8 1 3 80.7 4,9 3,4 - 18 992 - - 0,0 - - - - - - 308 83 705 130 93 092 951 111,2 86,6 62,7 1 45 830 1 906 180 4.159,2 0,0 1,3 177 8 016 966 8 529 276 106,4 6,3 5,8 614 17 740 944 21 237 051 119,7 13,9 14,3 67 369 070 369 048 100,0 0,3 0,2 69 1 406 603 1 139 098 81,0 1,1 0,8 24 1 028 251 1 771 588 172,3 0,8 1,2 205 6 915 871 735 920 97,4 5,4 4,5 - - - - - - 16 96 346 165 292 171.6 0,1 0,1 5 1 765 244 7 079 236 401,0 1,4 4,8 34 465 889 1 401 763 300,9 0,3 0,9 1.567 127 781 864 148 446 240 116,2 100 100 Tabela 28 r mali poduzet. indeks veliki i srednji veliki i srednji indeks 1997. 97/96 poduzet. 96. poduzet. 97. 97/96 720 090 72,5 5 213 682 4 298 753 82,5 - - - - - 13512211 120,5 72 494 325 79 580 740 109,8 - - 45 830 1 906 180 4159,20 8 018 080 1174 1 183 711 511 196 43,2 18 584 566 118,6 2 067 844 2 652 485 128,3 369 048 99,9 - - - 1 139 098 90,0 - - - 1 771 588 172,3 - - - 5 523 083 88,0 981. 767 1 212 837 123,5 165 292 171,6 - - - 74 586 413,9 1 747 223 7 004 650 401,0 1 384 455 308,2 16 623 17 308 104,1 * 51 262 097 116,4 83 751 005 97 184 149 116,04 Tabela 29 gubitak gubitak indeks % % 1996. 1997. 97/96 1996. 1997. 47 458 431 474 878 103,5 0,5 0,3 15 361 209 13 838 365 90,1 16,8 7,9 40 742 355 124 939 350 306,7 44,5 71,5 5 643 622 7 863 044 139,3 6,2 4,5 67 10 195 853 7 284 383 71,4 11,1 4,4 69 6 914 945 7 649 360 110,6 7,5 4,4 24 15 845 149 759 945,1 0,0 0,1 10 102 223 10 707 941 106,0 11,0 5,8 16 70 697 42 098 59,5 0,1 0,1 5 289 473 466 716 161,2 0,3 0,3 34 1 803 897 1 275 845 70,7 2,0 0,7 91 598 550 174771 117 190,8 100,0 100,0 financijskom posredovanju i obrazovanju. Izuzetno veliko povećanje dobiti bilježe djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite, te ostale društvene djelatnosti. Dobit je smanjena u poljoprivredi za 19,3 %, u prometu, skladištenju i vezama 19,00 %, te u poslovanju nekretninama 2,6 %.

Gubitak tekućeg razdoblja iskazala su ukupno 344 poduzeća (333 mala i 11 velikih). Najveći gubitak iskazan je u građevinarstvu, i on čini 71,5 % ukupnog gubitka u 1997. godini, 23 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE K o d m a l i h p o d u z e ć a , p r i h o d i i r a s h o d i r a s l i s u u j e d n a č e n o m d i n a m i k o m ( i n d e k s 1 3 6 , 6 ) , a g u b i c i t e k n e z n a t n o b r ž e o d d o b i t i ( i n d e k s 1 1 8 , 3 p r e m a 1 1 6 , 4 ) , t a k o d a u k u p n o o s t v a r e n a d o b i t g o t o v o d v o s t r u k o p o k r i v a g u b i t k e . N e g a t i v n o m f i n a n c i j s k o m r e z u l t a t u m e đ i m u r s k o g g o s p o d a r s t v a n a j v e ć i m s u d i j e l o m p r i d o n i j e l i v e l i k i p o d u z e t n i c i . V e l i k a s u p o d u z e ć a i n t e n z i v n i j e t r o š i l a n e g o š t o s u s t v a r a l a p r i h o d e - r a s h o d i s u r a s l i p o s t o p i o d 2 4 , 2 %, a p r i h o d i p o s t o p i 2 1 , 6 %. K o d v e l i k i h p o d u z e ć a d o b i t j e n o m i n a l n o p o v e ć a n a s a m o z a 1 6 , 0 %, d o k s u g u b i c i v i š e n e g o u d v o s t r u č e n i ( i n d e k s 2 1 4 , 5 ) . G u b i c i v e l i k i h p o d u z e ć a u a p s o l u t n o m s u i z n o s u z a 5 0 , 9 m i l i j u n a k u n a v e ć i o d o s t v a r e n e d o b i t i . K o d v e l i k i h i s r e d n j e v e l i k i h p o d u z e ć a n a j v e ć i s u g u b i c i u g r a đ e v i n a r s t v u i č i n e 8 2 , 8 % g u b i t a k a u 1 9 9 7 . g o d i n i . U o d n o s u n a 1 9 9 6 . g o d i n u g u b i c i s u p o r a s l i u g r a đ e v i n a r s t v u z a 2 0 6 , 7 %, t e u p r o m e t u , s k l a d i š t e n j u i v e z a m a z a 3 , 2 %. G u b i c i s u n e z n a t n o s m a n j e n i u p r e r a đ i v a č k o j i n d u s t r i j i , u u g o s t i t e l j s t v u z a 2 7 %, t e u p o s l o v a n j u n e k r e t n i n a m a z a 2 0 , 3 % . K o d a n a l i z e g u b i t a k a m e đ i m u r s k o g g o s p o d a r s t v a p o t r e b n o j e n a g l a s i t i d a v i š e o d d v i j e t r e ć i n e u k u p n i h g u b i t a k a t e r e t i s a m o j e d n u p r a v n u o s o b u i z p o d r u č j a g r a d i t e l j s t v a .

z u z m e m o l i n j e z i n g u b i t a k , u k u p n i r e z u l t a t i p o s l o v a n j a m e đ i m u r s k o g g o s p o d a r s t v a d a l e k o s u p o v o l j n i j i . Financijsko stanje poduzetnika F i n a n c i j s k o s t a n j e p o d u z e t n i š t v a R e p u b l i k e H r v a t s k e p o t k r a j 1 9 9 7 . g o d i n e u u s p o r e d b i s 1 9 9 6 . g o d i n o m o z n a č u j e s m a n j e n j e u d j e l a d u g o t r a j n e i m o v i n e i povećanje udjela kratkotrajne imovine, osobito kratkotrajnih potraživanja, te smanjenje udjela kapitala i rezervi, a porast dijela ukupnih obveza (dugoročnih i kratkoročnih). Djelomice je to posljedica usklađivanja prije precijenjene vrijednosti imovine mnogih poduzetnika u procesu pretvorbe, ali i velikih gubitaka koji su se najčešće pokrivali smanjenjem temeljnog kapitala. Promjene u veličini i strukturi imovine utječu i na veličinu i strukturu njihovih izvora, ponajprije na poziciji kapitala i rezervi, ali i obveza. Dok kapital i rezerve kao najkvalitetniji dio vlastitih izvora, u apsolutnom iznosu neznatno rastu, a u relativnom se smanjuju, kratkoročne obveze ubrzano rastu, te potkraj 1997. godine dosežu vrijednost gotovo trećine izvora svih sredstava. Nesklad između kapitala i imovine, te potraživanja i obveza sve se više produbljuje. Kapital i rezerve zajedno s dugoročnim obvezama dostaju za financiranje dugotrajne imovine i samo malog dijela zaliha. Novčana sredstva i kratkotrajna potraživanja nisu dovoljna za pokriće visokih kratkoročnih obveza, Takvi odnosi upućuju na postojanje problema globalne financijske stabilnosti s utjecajem na likvidnost i solventnost.

24 F i n a n c i j s k o s t a n j e p o d u z e t n i k a u M e đ i m u r s k o j ž u p a n i j i v r l o j e s l i č n o s t a n j u n a r a z i n i H r v a t s k e . K r e t a n j e p o j e d i n i h d i j e l o v a i m o v i n e j e r a z l i č i t o , s t o j e d o v e l o d o p r o m j e n a u s t r u k t u r i i m o v i n e . U s t r u k t u r i r a s p o l o ž i v e i m o v i n e p r i s u t n a j e n e g a t i v n a t e n d e n c i j a b r ž e g r a s t a i r e l a t i v n o g p o v e ć a n j a u d j e l a k r a t k o t r a j n e n a r a č u n d u g o r o č n e i m o v i n e . T a k v o s t a n j e r e z u l t i r a v i s o k i m g u b i c i m a i m e đ u z a d u ž e n o š ć u t e n i s k o m r a z i n o m i n v e s t i r a n j a , o d n o s n o u l a g a n j a u d u g o t r a j n u i m o v i n u , T a k v e n e p o v o l j n e p r o m j e n e u s t r u k t u r i i m o v i n e p o s l j e d i c a s u i n t e n z i v n o g r a s t a p o t r a ž i v a n j a ( i n d e k s 1 3 2 , 1 ) , a p o s e b n o p o t r a ž i v a n j a o d k u p a c a . N a j v e ć i d i o i m o v i n e ( v r i j e d n o s t a k t i v e ) , a l i i n a j v e ć i d i o o s t v a r e n i h p r i h o d a i d o b i t i o d n o s i s e n a p o d u z e ć a p r e r a đ i v a č k e i n d u s t r i j e . N a j v e ć i m g u b i c i m a o p t e r e ć e n o j e g r a d i t e l j s t v o , P r o m j e n e u v e l i č i n i i s t r u k t u r i i m o v i n e u t j e c a l e s u i n a v e l i č i n u , i n a s t r u k t u r u i z v o r a , p o s e b n o n a p o z i c i j i k a p i t a l a i r e z e r v i t e k r a t k o r o č n i h o b v e z a . D o k s e k a p i t a l i r e z e r v e , k a o n a j k v a l i t e t n i j i i z v o r v l a s t i t i h i z v o r a s m a n j u j u i u a p s o l u t n o m i u r e l a t i v n o m i z n o s u , k r a t k o r o č n e o b v e z e r a s t u i p o v e ć a v a j u s v o j u d i o u p r o m a t r a n o j s t r u k t u r i . U i z v o r i m a s u k r a t k o r o č n e o b v e z e u a p s o l u t n o m i z n o s u d o s e g l e g o t o v o p o l o v i n u u k u p n e v r i j e d n o s t i i z v o r a p o t k r a j 1 9 9 7 . g o d i n e . U d j e l k a p i t a l a i r e z e r v a s m a n j e n j e s a 4 9 , 6 % u 1 9 9 6 . g o d i n i , n a 4 4 , 6 % u 1 9 9 7 . g o d i n i . F i n a n c i j s k a r a v n o t e ž a p r o m a t r a n a k r o z o d n o s i m o v i n e i k a p i t a l a , t e p o t r a ž i v a n j a i o b v e z a j a k o j e n a r u š e n a . K a p i t a l i r e z e r v e z a j e d n o s d u g o r o č n i m o b v e z a m a j e d v a s u d o v o l j n i z a f i n a n c i r a n j e c j e l o k u p n e d u g o t r a j n e i m o v i n e , a l i n e i z a f i n a n c i r a n j e z a l i h a k a o o b l i k a t r a j n o v e z a n i h o b r t n i h s r e d s t a v a , Kod malih poduzetnika situacija je znatnije nepovoljnija jer kvalitetni dugoročni izvori ne pokrivaju u cijelosti niti dugotrajnu imovinu, ni zalihe. Novčana sredstva i potraživanja pokrivaju tek nešto više od 60 % kratkoročnih obveza međimurskog gospodarstva, što je i osnovni razlog nepostojanja financijske stabilnosti i zadovoljavajuće likvidnosti. Potraživanjima je pokriveno tek 53,5 % obveza, a kod velikih 61 %. Daljnja analiza financijskog stanja i položaja gospodarskih subjekata s aspekta njihove veličine, a preko uobičajenih financijskih pokazatelja, upućuje na zaključak da su za velike i srednje poduzetnike karakteristične znatno veće vrijednosti pokazatelja financijske stabilnosti, nego je to slučaj kod malih poduzetnika. Mali poduzetnici su financijski nestabilniji, znatno zaduzeniji i u puno većem obimu koriste tuđa sredstva za financiranje poslovnog procesa, tj. ovisniji su o tuđem kapitalu. Prednost je s -_ malih poduzeća što su financijski efikasnija, ekonomičnija i profitabilnija. Promatrano po jedinicama lokalne samouprave, raspoloživi gospodarski potencijali korišteni su vrlo različito te su i ostvareni efekti i rezultati različiti, ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Financijsko stanje poduzetnika po gradovima i općinama broj POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Tabela 30 vrijednost imovine ukupan prihod dobit gubitak grad / općina poduzeća (u 000 kn)

Belica u Čakovec 808 Dekanovec 4 Domašinec 15 Donja Dubrava 17 Donji Kraljevec 58 Donji Vidovec 13 Goričan 27 Gornji Mihaljevec 13 Kotoriba 24 Mala Subotica 46 Murskö Središće 66 Nedelišće Orehovica 9 Podturen Prelog Selnica Strahoninec 38 Sveta Marija 12 Sv. Juraj na Bregu 32 Sv. Martin na Muri 31 Šenkovec 41 Štrigova 12 Vratišinec 16 ' Ukupno Županija 1.567 z t a b e l e j e v i d l j i v o d a n a j v e ć i m d i j e l o m g o s p o d a r s k i m r e s u r s i m a r a s p o l a ž u p o d u z e ć a s p o d r u č j a g r a d a Č a k o v c a , g o t o v o 8 0 % v r i j e d n o s t i i m o v i n e i 7 0 % u k u p n o g b r o j a z a p o s l e n i h u M e đ i - m u r s k o j ž u p a n i j i . U g r a d u Č a k o v c u s i t u i r a n a j e p o l o v i c a o d u k u p n o g b r o j a p o d u z e ć a . O p ć i n a N e d e l i š ć e ističe s e b r o j e m r e g i s t r i r a n i h i a k t i v n i h p o d u z e ć a , a o p ć i n a Š e n k o v e c p r e d n j a č i e f i k a s n o š ć u r a s p o l o ž i v e i m o v i n e Vanjskotrgovinska razmjena Međimurske županije u 1997. godini (u 000 kn) (u 000 kn) (u 000 kn) 36 983 82 619 2 125 549 4 069 772 4 350 511 106 596 165 353 1 527 7 113 240 - 22 868 40 425 1 331 21 19 561 21 250 357 48 84 087 111 135 2 092 653 9 346 18 224 226 101 43 622 37 815 589 315 11 473 6 502 152 266 81 779 ' 80 341 652 2 917 39 979 80 772 1 183 340 88 989 112 530 2 680 1 412 3 448 8 423 340 56 S • 4 28 047 65 524 955 351 2 279 6 756 68 9 10 380 21 404 457 350 15 827 37 412 369 633 102 680 150 953 10 330 35 16 625 20 857 220 69 6 092 12 434 164 140 5 183 069 5 935 321 148 446 174 771 ( n a j v i š a s t o p a r e n t a b i l n o s t i , n a j v i š e p r o s j e č n e p l a ć e po z a p o s l e n o m itd.). V e l i k broj o p ć i n a j e s v r l o m a l i m b r o j e m p o d u z e ć a ( D e k a n o v e c , O r e h o v i c a ) , i t a k v e o p ć i n e i m a j u d o s t a v e l i k i h p r o b l e m a u p r i k u p l j a n j u p o t r e b n i h p r o r a č u n s k i h s r e d s t a v a , Tabela 31 IZVOZ (u 000 USD) UVOZ (u 000 USD)

TERITORIJ 1998. REPUBLIKA HRVATSKA 4 541 114 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 138 633 UDIO MEĐ. ŽUPANIJE 3,05 % V a n j s k o t r g o v i n s k a r a z m j e n a m e đ i m u r s k o g g o s p o d a r s t v a u 1 9 9 9 . g o d i n i p o k a z u j e b o l j u s l i k u o d o n e c j e l o k u p n o g g o s p o d a r s t v a R e p u b l i k e H r v a t s k e , š t o s e m o ž e z a k l j u č i t i n a t e m e l j u p r e t h o d n i h t a b e l a . M e đ i m u r s k i i z v o z o s t v a r e n j e u v r i j e d n o s t i 1 4 0 , 4 3 m i l i j u n a U S D , š t o j e b l a g i p o r a s t o d 1,3 % p r e m a 1 9 9 8 . g o d i n i , d o k j e u v o z i z n o s i o 1 5 4 , 0 7 m i l i j u n a U S D , s t e n - d e n c i j o m p a d a o d 1 0 , 7 %. I s t o d o b n o j e i z v o z R e p u b - like H r v a t s k e z a b i l j e ž i o p a d o d 5,8 %, a u v o z j e b i o m a n j i z a 7,2 %. P o k r i v e n o s t u v o z a i z v o z o m M e đ i m u r s k e ZA INDEKS NDEKS 1999. 1998. 1999. 98/99 98/99 4 279 701 94,2 8 383 064 7 777 408 92,8 140 426 101,3 172 499 154 072 89,3 3,28 % 2,05 % 1,98 % ž u p a n i j e i z n o s i l a j e p r i t o m 9 1 , 1 %, z a r a z l i k u o d p o k r i v e n o s t i h r v a t s k o g u v o z a i z v o z o m koji j e b i o s a m o 5 5 %. U č e š ć e i z v o z a m e đ i m u r s k o g g o s p o d a r s t v a u u k u p n o m h r v a t s k o m i z v o z u j e u p o r a s t u , t e j e u 1 9 9 9 . g o d i n i i z n o s i o 3 , 2 8 % p r e m a 3 , 0 5 % u 1 9 9 8 . g o d i n i , d o k j e u č e š ć e u v o z a u p a d u , s v r i j e d n o š ć u 1,98 %, p r e m a 2 , 0 5 %, k o l i k o j e bilo p r e t h o d n e g o d i n e , 25 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Insolventnost Financijski rezultati poslovanja međimurskog gospodarstva u 1997. godini bili su izrazito nepovoljni i ukupni rashodi rasli su brže od prihoda što se negativno odrazilo na ekonomičnost poslovanja. Po prvi puta zabilježena je situacija da su gubici na razini gospodarstva kao cjeline premašili ostvarenu dobit, Tako je međimursko gospodarstvo poslovnu godinu završilo s negativnim financijskim rezultatom. U 2000.

godini na dan 30. travnja ukupno je bilo 815 insolventnih gospodarskih subjekata s ukupnim blokadama u iznosu od 829.626.228 kuna. U odnosu na isto vrijeme prethodne godine kada je insolventnost zahvatila 784 subjekta, to je povećanje od 3,9 %. Kod iznosa blokada, koji je 30. travnja 1999. godine bio 614.710.558 kuna, povećanje iznosi čak 34,9 %. U blokiranim poduzećima bilo je ukupno 4.435 zaposlenih osoba. Plaće Uspoređujući prosječnu mjesečnu plaću od 1.857 kn 1997. godine u Međimurskoj županiji, s prosječnom mjesečnom plaćom od 2.329 kn na razini Republike Hrvatske, dolazi se do zaključka da je ona bila manja 20,3 % od hrvatskog prosjeka. Plaće velikih i malih poduzetnika rastu gotovo identičnom dinamikom, s time da u apsolutnoj svoti plaće malih poduzetnika zaostaju za plaćama velikih poduzetnika za 18,4 %. Taj podatak je u velikoj mjeri nerealan zbog neredovitosti isplata plaća kod malih poduzetnika, te zbog isplata realiziranih mimo ZAP-a. Prosječne mjesečne plaće prema djelatnosti, broju pravnih osoba i broju zaposlenih u 1999. g. Tabela 32 prosj. neto broj broj zapo područje djelatnosti plaća po poduzeća slenih zaposl. (u kn) Poljoprivreda, lov i šumarstvo 39 580 2 150 Prerađivačka industrija 293 11 153 1 815 Opskrba el. energijom, plinom i toplom vodom 1 68 3 921 Građevinarstvo 172 3 219 2 157 Trgovina 564 3 589 1 788 Ugostiteljstvo 56 329 1 371 Promet, skladištenje i veze 67 447 2 137 Financijsko posredovanje 26 67 2 309 Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje 190 985 2 069 Obrazovanje 18 111 1 817 Zdravstvena i socijalna zaštita 7 111 2 295 Ostale društvene, socijalne i osob. uslužne djelat. 33 262 2 095 UKUPNO : 1466 20 921 2 160 Nezaposlenost i zapošljavanje Pregled broja i kvalifikacijske strukture nezaposlenih osoba Razdoblje Ukupno NKV PKV, NSS 04. 2000. 8 225 1 180 2 361 04. 1999. 7 247 1 225 2 025 Indeks 113,5 96,3 116,6 N a t e m e l j u p o d a t a k a Z a v o d a z a z a p o š l j a v a n j e P o d r u č n e s l u ž b e Č a k o v e c , n a d a n 3 0 . 4 . 2 0 0 0 . g o d i n e b i l o j e e v i d e n t i r a n o 8 . 2 2 5 n e z a p o s l e n i h d j e l a t n i k a š t o j e m a n j e n e z a p o s l e n i h z a 1 , 4 % u o d n o s u n a s t a n j e p r e t h o d n o g m j e s e c a . U u s p o r e d b i s m j e s e c o m t r a v n j e m 2 6 Najveće netto plaće u 1999. godini ostvarene su u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, zatim u djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite, te u ostalim društveno-socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima. Najmanje prosječne netto plaće u Međimurskoj županiji ostvarene su u djelatnostima ugostiteljstva, trgovine i obrazovanja. Prosječna plaća iznosila je netto 2.160 kuna mjesečno, što je gotovo 29 % manje od prosječne plaće isplaćene na cjelokupnom području Republike Hrvatske (3.017 kuna).

Prosječne netto plaće po gradovima i općinama Međimurske županije 1997. g. Tabela 33 broj prosj. neto broj zapo Grad/Općina podu plaća po slenih zeća zaposl. (u kn) 1 Belica 24 213 1 394 2 Čakovec 1 280 14 276 1 996 3 Dekanovec 10 40 1 404 4 Domašinec 19 99 1 222 5 Donja Dubrava 35 132 1 327 6 Donji Kraljevec 86 494 1 278 7 Donji Vidovec 19 67 1 252 8 Goričan 40 691 1 221 9 Gornji Mihaljevec 22 36 1 113 10 Kotoriba 41 509 1 503 11 Mala Subotica 74 162 1 378 12 Mursko Središće 113 685 1 786 13 Nedelišće 240 532 1 595 14 Orehovica 22 15 1 189 15 Podturen 32 89 1 071 16 Prelog 141 1 271 1 578 17 Selnica 36 45 1 134 18 Strahoninec 65 123 1 295 19 Sveta Marija 18 23 1 189 20 Sveti Juraj na Bregu 75 104 1 511 21 Sveti Martin na Muri 46 104 1 229 22 Senkovec 73 529 2 219 23 Stricjova 33 168 1 906 24 Vratišinec 35 55 1 326 Ukupno 2 579 20 462 1 857 Tabela 34 KV, VKV SSS VSS VSS 2 956 1 520 141 67 2 586 1 261 99 51 114,3 120,5 142,4 131,4 1 9 9 9 . g o d i n e d o š l o j e d o p o r a s t a n e z a p o s l e n o s t i z a 1 3 , 5 %. V e ć i b r o j p r i j a v l j e n i h n e z a p o s l e n i h d j e l a t n i k a p r i N Z a v o d u e v i d e n t i r a n j e k o d s v i h k v a l i f i k a c i j s k i h k a t e g o r i j a , o s i m k o d n e k v a l i f i c i r a n i h r a d n i k a , g d j e j e p r i s u t a n p a d o d 3 , 7 %. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA U s p o r e đ u j u ć i s t r u k t u r u e v i d e n t i r a n e n e z a p o s l e n o s t i s o n o m o d p r i j e n e k o l i k o g o d i n a , m o ž e s e u s t v r d i t i d a j e d o š l o d o p o r a s t a u d j e l a n e z a p o s l e n i h o s o b a s t a r i j e d o b i i s r a d n i m s t a z o m ( š t o p r o d u b l j u j e p r o b l e m z a p o š l j a v a n j a ) . R a z l o g t o g p o v e ć a n j a m o ž e s e p r o n a ć i u s t e č a j e v i m a i l i k v i d a c i j a m a p o d u z e ć a , t e o t p u š t a n j u d j e l a t n i k a z b o g s m a n j e n j a o b u j m a p o s l o v a n j a .

ENERGETIKA P o č e c i k o r i š t e n j a e l e k t r i č n e e n e r g i j e u M e đ i m u r j u s e ž u u p r o š l o s t o l j e ć e k a d a j e u Č a k o v c u 1 8 9 3 . g o d i n e p u š t e n u p o g o n p a r o m l i n s e l e k t r i č n o m c e n t r a l o m , k o j a j e o s i m z a p o t r e b e p a r o m l i n a , e l e k t r i č n o m e n e r g i j o m n a p a j a l a 1 0 5 d o m a ć i n s t a v a i j a v n u r a s v j e t u . T o j e b i o p o č e t a k d i s t r i b u t i v n e d j e l a t n o s t i e l e k t r i č n e e n e r g i j e , p r v i t a k a v u H r v a t s k o j . D r u g o e l e k t r i f i c i r a n o n a s e l j e u M e đ i m u r j u b i o j e P r e l o g , k o j i j e o d 1 9 2 5 . g o d i n e d o b i v a o e l e k t r i č n u e n e r g i j u o d d i z e l s k o g m o t o r a s t r o f a z n i m g e n e r a t o r o m . Č a k o v e c j e 1 9 3 2 . g o d i n e , a P r e l o g 1 9 3 9 . g o d i n e s p o j e n n a m r e ž u h i d r o e l e k t r a n e " F a l a " . E l e k t r i f i k a c i j a s v i h n a s e l j a u M e đ i m u r j u z a v r š e n a j e 1 9 6 6 . g o d i n e . N a p o d r u č j u M e đ i m u r j a n a l a z e s e u p o g o n u d v i j e h i d r o e l e k t r a n e - H E Č a k o v e c s n a g e 8 0 , 4 M W u p o g o n u j e o d 1 9 8 2 . g o d i n e , a H E D u b r a v a s n a g e 8 0 , 6 M W o d 1 9 8 9 . g o d i n e . O b j e h i d r o e l e k t r a n e v e z a n e s u s v o j o m 1 1 0 k V v e z o m n a e l e k t r o e n e r g e t s k i s u s t a v H r v a t s k e , a p r e k o 3 5 k V d a l e k o v o d a i s d i s t r i b u c i j s k i m s u s t a v o m " E l e k t r e " Č a k o v e c . U g o d i n i p r o s j e č n o b o g a t o j v o d o m , H E Č a k o v e c i H E D u b r a v a p r o i z v e d u z a j e d n o o k o 7 0 0 m i l i j u n a k W h e l e k t r i č n e e n e r g i j e , š t o j e o k o t r i p u t a v i š e o d g o d i š n j e p o t r o š n j e M e đ i m u r j a .

P r v o p l i n o f i c i r a n o n a s e l j e u M e đ i m u r j u b i l o j e M u r s k o S r e d i š ć e o d 1 9 5 6 . g o d i n e . P r i r o d n i p l i n i z l o k a l n i h b u š o t i n a k o r i s t i l o j e o k o 6 0 0 d o m a ć i n s t a v a . K o r i š t e n j e p l i n a t r a j a l o j e d o 1 9 6 8 . g o d i n e , s v e d o p r e s t a n k a e k s p l o a t a c i j e b u š o t i n e . P r v i p o u z d a n i z a p i s o p o j a v i n a f t e n a h r v a t s k o m t l u s e ž e u 1 7 7 8 . g o d i n u , k a d a j e J a k o b W i n t l e r s b u d i m p e š t a n s k o g s v e u č i l i š t a o b j a v i o a n a l i z u n a f t e k o j u j e u z e o i z p r i r o d n o g i z v o r a k o d P e k l e n i c e u M e đ i m u r j u . G o d i n e 1 8 5 6 . v a d i l a s e n a f t a i z o k n a n a i m a n j u g r o f a F e š t e t i ć a k o d P e k l e n i c e . T o j e b i l a p r v a o r g a n i z i r a n a e k s p l o a t a c i j a n a f t e n a h r v a t s k o m t l u . D a n a s s e n a p o d r u č j u M e đ i m u r j a n a f t a i p l i n v a d e u M i h o v l j a n u , a s a m o p l i n u Z e b a n c u . V a đ e n j e u g l j e n a i u g l j e n o k o p i p r i p a d a j u t a k o đ e r p o v i j e s t i m e đ i m u r s k o g g o s p o d a r s t v a . P o s l j e d n j e r u d a r s k o o k n o u M u r s k o m S r e d i š ć u z a t v o r e n o j e k a d a je utvrđena nerentabilnost u eksploataciji tog energenta. POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE VODNO GOSPODARSTVO V e l i k d i o k r a j o l i k a M e đ i m u r j a , n j e g o v e p r i r o d n e k a r a k t e r i s t i k e n a s t a l e s u d j e l o v a n j e m r i j e k a M u r e i D r a v e . O d o s t a l i h v o d o t o k a t u s u j o š T r n a v a , t e n i z p o t o k a i k a n a l a k o j i p r i p a d a j u s l i v u o b i j u r i j e k a .

R i j e k a D r a v a P o d r u č j e M e đ i m u r j a p r i p a d a r i j e c i D r a v i o d s t a c . k m 2 3 6 , 7 0 0 ( o d u š ć a M u r e ) d o k m 2 9 7 k o d T r n o v c a , s 2 p o v r š i n o m s l i v n o g p o d r u č j a 3 0 6 k m , š t o i z n o s i 5 , 1 % h r v a t s k o g d i j e l a s l i v a . R i j e k a D r a v a i m a s n j e ž n o l e d e n j a č k i r e ž i m t a k o d a s u n a j č e š ć i v i s o k i v o d o s t a j i u s v i b n j u , l i p n j u i s r p n j u , N a j m a n j e p r o t o k e s u u s i j e č n j u i v e l j a č i , k a d a n e m a o t a p a n j a s n i j e g a i l e d a , a o b o r i n e s u m i n i m a l n e . D r a v a j e u g o r n j e m t o k u d o M a r i b o r a u R e p u b l i c i S l o v e n i j i i z r a z i t o a l p s k a r i j e k a , a u d o n j e m t o k u n i z i n s k a s p u n o m e a n d a r a i s p r u d o v a , š t o j e b i l a o s o b i t o s t p r o m a t r a n o g d i j e l a d o i z g r a d n j e h i d r o e l e k t r a n a . I z g r a d n j o m s u s t a v a h i d r o e l e k t r a n a n a s t a l e s u v e l i k e m o r f o l o š k e p r o m j e n e k o r i t a r i j e k e č i j e j e o s n o v n o s v o j s t v o b i l o d v o s t r u k o , t r o s t r u k o k o r i t o k o j e m e a n d r i r a . T o k r i j e k e D r a v e s a s t o j a o s e u p r a v i l u i z k r i v i n a i r e l a t i v n o k r a ć i h r a v n i h p o t e z a . P r o m a t r a n a d i o n i c a r i j e k e j e b i l a 6 3 % u k r i v i n a m a - m a k s i m a l n e d u b i n e n a l a z e s e n i z v o d n o o d t j e m e n a k r i v i n a , a n a j m a n j e n i z v o d n o o d i n f l e k s i j e .

G r a d n j o m a k u m u l a c i j a t e d e r i v a c i j s k i h k a n a l a i z m i j e n j e n e s u o s n o v n e h i d r a u l i č k o - m o r f o l o š k e z n a č a j k e r i j e k e D r a v e i o n e s u s m a n j e n e n a m a l e d i o n i c e p r i r o d n o g k o r i t a , d o k j e c i j e l o p r o m a t r a n o p o d r u č j e d o b i l o n o v o h i d r a u l i č k o - m o r f o l o š k o o b i l j e ž j e : g o t o v o p o t p u n a i m o b i l i z a c i j a r a z v o j a r i j e č n i h m e a n d a r a , p r o b i j a n j e , s e l j e n j e i s t v a r a n j e m l a d o g m e a n d r a v e l i k u t j e c a j č o v j e k a i z g r a d n j o m H E s u s t a v a p r i r o d n i h m o r f o l o š k i h p r o m j e n a g o t o v o n e m a , a p r o m j e n e u s t a r i m k o r i t i m a p o d u t j e c a j e m s u h i d r o e n e r g e t s k i h s t e p e n i c a i v e l i k i h v o d a , t a k o d a k o r i t o r i j e k e k o j e n i j e p r e k r i l a a k u m u l a c i j a z a r a š t a v a u v e g e t a c i j u i o p ć e n i t o s e p r o d u b l j u j e , a d j e l o m i č n o zamuljuje r a z v i j e n o s t i n u n d a c i j s k o g s u s t a v a r u k a v a c a n a z i r e s e u s t a r i m k o r i t i m a k o j a s l u ž e s a m o z a p r o l a z b i o l o š k o g m i n i m u m a i e v a k u a c i j u v e l i k i h v o d a R i j e k a M u r a D u ž i n a r i j e k e M u r e u H r v a t s k o j , o d n o s n o u M e đ i m u r j u j e 7 8 , 9 6 k m , a p o v r š i n a s l i v n o g p o d r u č j a u 2 H r v a t s k o j j e 4 2 4 k m , š t o i z n o s i 2 , 7 % u k u p n e s l i v n e p o v r š i n e . N a j č e š ć i v i s o k i v o d o s t a j M u r e j a v l j a s e u p e t o m i š e s t o m m j e s e c u u s l i j e d o t a p a n j a s n i j e g a i l e d a , d o k s e n a j v i š i v i s o k i v o d o s t a j i j a v l j a j u u s e d m o m i osmom mjesecu. Najmanje protoke su u prosincu, siječnju i veljači kad nema otapanja snijega i leda. U svom gornjem toku Mura je izrazito brdska rijeka, dok je na promatranom području Međimurja brežuljkastoravničarska rijeka s puno sprudova i meandara.

27 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA P r v e r e g u l a c i j e n a r i j e c i M u r i v r š e n e s u j o š u 1 8 . s t o l j e ć u . K a s n i j e s e u v i š e n a v r a t a p o k u š a l a i z v e s t i r e g u l a c i j a , a l i j e s v e z a v r š i l o s a m o n a p r o m j e r a v a n j u k o r i t a r i j e k e M u r e . U p o g l e d u m o r f o l o š k i h o s o b i n a M u r e m o g u s e i z d v o j i t i t r i d i o n i c e n a p r o s t o r u M e đ i m u r j a : o d Č e s t i j a n c a d o M u r s k o g S r e d i š ć a M u r a j e b i t n o s k r a ć e n a i z v e d b o m v e ć i h p r o k o p a , a r i j e č n i t o k s v e d e n j e u n u t a r g l a v n o g k o r i t a , o d M u r s k o g S r e d i š ć a d o M u r š č a k a k o r i t o r i j e k e p o d l o ž n o j e e r o z i j i i z a s i p a v a n j u , r i j e k a r a z v i j a b r o j n e m e a n d r e , n i z v o d n o o d n a s e l j a P o d t u r n a k o r i t o r i j e k e k a r a k t e r i z i r a m a l i p a d i b r o j n i m e a n d r i . S u s t a v o b r a n e o d p o p l a v a S u s t a v o b r a n e o d p o p l a v e u M e đ i m u r s k o j ž u p a n i j i o d n o s i s e n a l i j e v u o b a l u r i j e k e D r a v e i d e s n u o b a l u M u r e . Sustav obrane od poplava na Dravi sastoji se od obrambenog nasipa uz staro korito Drave od G. Hrašćana do Pušćina nasipa koji su dio hidroenergetskog sustava Čakovec i Dubrava. Za velikih voda, prelijevanjem preko brane staro korito Drave prima višak vode, a ostatak prihvaća i evakuacijske vode. Zbog vrlo male količine protoka vode, koja je najčešće ispod propisanog biološkog minimuma, staro korito Drave nema karakteristike rijeke, već je obraslo gustom vegetacijom. Pored ostalih negativnih posljedica u biološkom i ekološkom smislu, takvo korito nema dovoljnu propusnu moć za prihvat velikih voda, pa dolazi do izlijevanja vode izvan inundacijskih prostora.

Područje uz Muru koje treba štititi od visokih voda p r o s t i r e s e o d u š ć a M u r e u D r a v u u z v o d n o , d o P o d t u r n a . 2 8 PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE S u s t a v o b r a n e o d p o p l a v a s a s t o j i s e o d g l a v n o g m u r s k o g n a s i p a , n a s i p a P o d t u r e n i n a s i p a S v . M a r t i n , U z v o d n o o d P o d t u r n a d o Č e s t i j a n c a u g l a v n o m j e v i s o k a d e s n a o b a l a M u r e ( o s i m p o d r u č j a k o d S v . M a r t i n a ) , p a n i j e p o t r e b n o s v e o b u h v a t n o š t i t i t i p o d r u č j e o d v e l i k i h v o d a . P r i j e i z g r a d n j e o b r a m b e n o g s u s t a v a u z M u r u r i j e k a s e i z l i j e v a l a v e ć k o d N o v a k o v c a i P o d t u r n a t e s e p o n i ž i m t e r e n i m a s l i j e v a l a p l a v e ć i p l o d n e p o v r š i n e s v e d o K o t o r i b e . V r l o č e s t o m u r s k a v o d a d o t j e c a l a j e d o k a n a l a B i s t r e c - R a k o v n i c a , a p o t o m i s t i m u D r a v u , O b r a n a o d p o p l a v a p o d r u č j a u z r i j e k u M u r u n a d i o n i c i n i z v o d n o o d P o d t u r n a r i j e š e n a j e i z g r a d n j o m n a s i p a , z g r a d n j o m n a s i p a p o p l a v n o j e p o d r u č j e o d 1 1 5 0 0 h a s m a n j e n o n a 3 8 0 0 h a ( p o d r u č j e i z m e đ u M u r e i n a s i p a ) . P o r e d g l a v n i h n a s i p a i z g r a đ e n i s u u s p o r n i n a s i p i u z p r i t o k e m e đ u k o j i m a j e n a j z n a č a j n i j a T r n a v a ( i z g r a đ e n i s u l i j e v i i d e s n i u s p o r n i n a s i p d u ž i n e 3 , 3 k m ) .

S u s t a v z a o b r a n u o d p o p l a v a č i n e j o š h i d r o t e h n i č k i z a h v a t i n a s l i v o v i m a p o t o k a , t e e l e m e n t i t o g s u s t a v a k a o š t o s u r e t e n c i j e i k a n a l i . OBRANA OD POPLAVA NASIP Slika 8 EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA Prostor aluvijalne doline Drave i Mure, nastao taloženjem sedimenata tih dviju rijeka, bogat je naslagama šljunka i pijeska. Problem eksploatacije ovih mineralnih sirovina prisutan je od razdoblja snažnijeg razvoja graditeljstva i građevinske industrije na ovom prostoru. Budući da se iskop ne vrši planski, ne samo od strane većih graditeljskih tvrtki, već i od strane većeg broja manjih pojedinačnih tvrtki kojima je sam iskop i prodaja šljunka osnovna djelatnost. Na teritoriju Međimurske županije nalazi se niz napuštenih (manjih do velikih površina) nesaniranih šljunčara, što i s t o v r e m e n o z n a č i n i z d e v a s t i r a n i h p r o s t o r a , n e k i h č a k u n e p o s r e d n o j b l i z i n i n a s e l j a . ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Eksploatacija šljunka posebno je intenzivirana u vrijeme izgradnje auto-ceste kada je za potrebe gradnje "otvoreno" nekoliko polja većih dimenzija, koja su ostala kao rane u prostoru, bez privođenja novoj namjeni. S ekološkog stanovišta poseban problem predstavlja vađenje šljunka iz korita rijeka i rukavaca, kada se pored krajolika devastira cjelokupni ekološki sustav vezan uz život na vodi. Rješavanju problema eksploatacije šljunka i pijeska potrebno je prići s više aspekata, a posljedice koje ostaju u prostoru sagledati dugoročno.

Od nekoliko eksploatacijskih polja gline u Međimurju, danas je aktivno samo jedno - u Senkovcu s pogonom za proizvodnju opeke i opekarskih proizvoda, s tradicijom dugom više od sto godina. GEOTERMALNI IZVORI Na području Županije obavljaju se intenzivne aktivnosti od strane INA - naftaplin u istraživanju plina i geotermalne vode. Trenutno se istraživanja obavljaju na pet lokacija na temelju kojih će se izraditi elaborat o količini kvaliteti i ekonomskoj opravdanosti eksploatacije. U Međimurju termalni izvor u Vučkovcu, s temperaturom od oko 40°C od davnine se koristio u zdravstvene i rekreacijske svrhe. Novo pronađen izvor vode u Merhatovcu, s temperaturom od oko 120°C, jedan je od najperspektivnijih u Republici Hrvatskoj, kako za razvoj zdravstvenog i rekreacijskog turizma, tako i za pretvorbu geotermalne u električnu energiju. Procjenjuje se mogućnost izgradnje termocentrale jačine 2,5 do 25 MW. 1.1.2.3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA PROMET Promatrajući položaj Međimurja u široj regiji uočava se njegova važnost u geoprometnom smislu. Kroz Međimursku županiju prolazi međunarodni cestovni pravac Budimpešta Zagreb Rijeka, a i prva željeznička pruga u Hrvatskoj Budimpešta - Pragersko - Trst bila je trasirana na ovom prostoru. Tako značenje ovog prostora u prometnom povezivanju istoka i juga Europe seže u polovinu prošlog stoljeća (1860. godina), kada je Austrijsko društvo 1855. dobilo koncesije za gradnju željezničke pruge od sjedišta Austro-ugarskog carstva do Jadranskog mora. Cestovni promet Dio međunarodnog cestovnog pravca Budimpešta - Rijeka koji prolazi kroz Međimurje u dužini od 20 km realiziran je dio auto-ceste i pušten u promet 1997.

godine. Izgradnja ove auto-ceste za ovu Županiju ima dvostruki značaj: tranzitni promet ka Zagrebu i Jadranu više ne opterećuje prometnice u naseljima pa su ona ZAVOD ZA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE dobila na povećanoj kvaliteti življenja i sigurnosti u kretanju njihovih stanovnika doprema robe i pružanje usluga u Zagrebu kao najvećem tržištu te razmjena dobara s drugim regijama te brže povezivanje dviju najgušće naseljenih županija na sjeveru Hrvatske s glavnim gradom, trebali bi pridonijeti gospodarskom razvoju ovih prostora U Međimurskoj županiji sljedeća je mreža kategoriziranih prometnica: Državne ceste Tabela 35 r. Duljina Broj DRŽAVNE CESTE (km) u br. ceste MŽ 1 3 GP Goričan-Cakovec-Varaždin- Zagreb-Karlovac-RijekarPazin- 31,67 Svetvinčenat-Vodnjan (D21) 2 20 Varaždin (D2)-Nedelišće-Cakovec- Prelog-D. Dubrava-Đelekovec-Drnje 36,12 (D41) 3 208 GP Trnovec-Nedelišće (D20) 6,90 4 209 GP Mursko Središće-Senkovec- Čakovec (D20) 14,63 DRŽAVNE CESTE UKUPNO 89,32 Županijske ceste Tabela 36 Duljina r. Broj ŽUPANIJSKE CESTE (km) u br. ceste MŽ 1 2001 GR R. Slov.-Banfi-Strigova-Prekopa- - Lopatinec-Šenkovec (D209) 19,3 2 2002 Ž2003-Jalšovec-Ž2001 3,6 3 2003 G. P. "Bukovje" (Gr. R.SIov.)-Sv. Martin na Muri-Mursko Središće- 34,8 Miklavec-Turčišće-Hodošan (Ž2032) 4 2004 Brezovec(Z2003)-T. L. "Vučkovec" 3,8 5 2005 Vrhovljan (Z2003)-Selnica-Zebanec Selo -D209 6,7 6 2006 D209-Selnica-Prekopa (Z2001) 10,6 7 2007 Strigova (Z2001)-Sv. Urban 3,3 8 2008 Peklenica (Z2003)-Vratišinec-Ziškovec (D209) 6,7 9 2009 Z2001-G. Mihaljevec-Macinec-D208 11,8 10 2010 Vratišinec (Z2008)-G. Kraljevec 2,0 11 2011 G. Dubrava-G. Mihaljevec (Z2009) 2,1 12 2012 Ž2001 -Okrugli Vrh 2,8 13 2013 Frkanovec-Zasadbreg-Krištanovec- NovoSeloRok(Ž2017/ 10,2 14 2014 Ž2001-Vučetinec 0,9 15 2015 Z2013-M. Mihaljevec-Brezje-Slakovec- Nedeiišće (D20) 10,3 16 2016 Knezovec-D209 1,2 17 2017 Podturen (Z2003)-Sivica-N. Selo Rok- Čakovec(Ž2018) 12,3 18 2018 Dekanovec (Ž2003)-Belica-Čakovec (D20) 14,6 19 2019 Crečan-G. Hrašćan (D208) 2,0 20 2020 Čakovec (D209)-Savska Ves-Totovec- Kuršanec-G. Kuršanec (D20) 14,1 21 2021 Čakovec: D20-D20 2,1 22 2022 Belica (Z2018)-M. Subotica- Orehovica-D20 14,9 23 2023 Turčišće (Ž2003)-Palovec-Ž2032 5,6 24 2024 Ž2032-Palinovec 2,3 25 2025 Z2020-Novo Selo na Dravi 0,9 26 2026 Čvor Goričan (D3)-Goričan- D. Kraljevec-Prelog (D20) 11,5 27 2030 Z2020-Strahoninec 1,8 28 2031 D20-lvanovec-D20 2,3 29 2032 D20-Stefanec-M. Subotica-D.

Pustakovec-Hodošan-čvor Goričan (D3) 17,0 29 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA r. Broj Duljina ŽUPANIJSKE CESTE (km) u br. ceste MŽ 30 2033 Sv. Juraj u Trnju (Z2032)-Prelog- Otok-Ž2071 12,1 31 2034 Z2032-D. Kraljevec-Draškovec (D20) 5,4 32 2038 D20-Sv. Križ-Podbrest 1,9 33 2039 Draškovec(D20)-Oporovec 1,9 34 2040 Kotoriba-D. Vidovec-D20 5,0 35 2041 Z2040-D. Dubrava (D20) 2,3 36 2055 Vularija-Orehovica (Ž2022) 2,3 UKUPNO: 262,4 Pored primarnog pravca Goričan Rijeka značajan je i prometni pravac u smjeru istok - zapad, od čvora auto-ceste Sveti Križ do graničnog prijelaza Trnovec i ima isključivo tranzitni karakter. Budući da prolazi kroz sam centar Čakovca i kroz nekoliko naselja, predstavlja veliko opterećenje gradskih stambenih ulica, pa je realizacija obilaznice Čakovca i Nedelišća i nove dionice ceste do izlaza iz zemlje primarna zadaća u rješavanju prometne situacije Županije. Lokalne ceste Tabela 37 r. Duljina Broj LOKALNE CESTE (km) u br. ceste MŽ 1 20001 Vrhovljan (Z2003) - Grkavec - Kapelščak - D. Koncovčak (L20002) 3,3 22 20002 Z2005-D. Koncovčak - G . Koncovčak - Grkaveščak 3,7 33 20003 Mursko Središće (D209)-želj. kolodvor - Brezje-Brodec (L20019) 3,7 4 20004 T. L. "Vučkovec" (Z2004)-Trnovščak- Železna Gora-Lohovec-Sv. Urban 6,8 (Ž2007) 5 20005 Sv. Urban (Ž2007)-Stanetinec-Preseka- Macinec (Ž2009) 11,6 6 20006 L 20005-Pernjak-Goričica-Martinuševec- Prhovec-Preseka (L20005) 6,1 7 20007 Lohovec (L20004)-Tupkovec- G. Dubrava-Preseka (L20005) 7,4 8 20008 Z2011 -Bocjdanovec 0,6 9 20009 Prekopa (Z2001)-Vugrišinec-Z2009 2,3 10 20010 Z2001-Vukanovec-G. Mihaljevec (Ž2009) 3,6 11 20011 Z2001 -Dragoslavec-Dragoslavec Breg- G. Mihaljevec (Ž2009) 4,3 12 20012 L20011-Dragoslavec Selo-Križopotje- Vučetinec-Rakovica (Ž2001) 7,8 13 20013 Dragoslavec Selo (L20012)-Okrugli Vrh- Križopotje-Slakovec (Ž2015) 3,8 14 20014 Macinec (Ž2009)-Črečan (Ž2019) 1,5 15 20015 Prekopa (Ž2001)-Praporčan-Ž2006 4,2 16 20016 Pleškovec (Z2001 )-Frkanovec-Plešivica- D. Zebanec-Zebanec Selo (Ž2005) 5,7 . . . .

"17 20017 L20016-Merhatovec-Štrukovec (D209) 3,7 18 20018 Z2013-Knezovec-Z2016 1,6 19 20019 D209-Brodec-Vratišinec (Z2008) 2,7 20 20020 G. Kraljevec (Z2010)-Sivica (Z2017) 3,4 21 20021 Cakovec:(D209)-UI. Svetojelenska Ž2021 0,6 22 20022 Cakovec:(Z2021) - Ul. ZAVNOH-a - Ž2017 1,1 23 20023 Čakovec: (Z2021)-Kr. Tomislava-Bana Jelačića-Pribislavec (Ž2018) ; 3,5 24 20024 Čakovec: (Ž2020)-UI. V. Nazora-D20" ^ 0,4 25 20025 Čakovec: (D20)-Zagrebačka ul.-Ž 2020 2,4 26 20026 L20025-Strahoninec-Po!eve-Kuršanec (Ž2020) 6,6 27 20027 Cakovec:(Z2020)-UI. Domovinskih * žrtava - Putjane - M. Trnine - D20 2,1 / 30 PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Broj Duljina r. LOKALNE CESTE (km) u br. ceste MŽ 28 20028 Pribislavec (Ž2018) - V. Stefaneclvanovec-Preloge-L20033 7,3 29 20029 Ferketinec (Z2003)-Celine-Sivica (L20020) 3,3 30 20030 Gardinovec (Ž2018)-Domašinec (Ž2003) 1,6 31 20031 Ž2003-Palinovec-Sv. Juraj u Trnju (Ž2032) 4,8 32 20032 Hodošan (Z2032)-Goričan - Z2034 7,5 33 20033 Totovec (Z2020) - Vularija (Z2055) 3,3 34 20034 Kuršanec (Z2020)-Z2022 7,0 35 20035 Mala Subotica (Ž2022)-Sv. Križ(D20) 3,0 36 20036 Sv. Juraj u Trnju (Z2033)-D. Kraljevec (Ž2034) 2,7 37 20037 Orehovica (Z2022)-Podbrest - Otok (Ž2033) 7,0 38 30038 Prelog (D20)-L20039 1,3 39 20039 HE Čakovec (Ž2022)-HE Donja Dubrava-Donja Dubrava (D20) 25,3 40 20040 D. Kraljevec (Ž2034)-Cirkovljan (D20) 2,5 41 20041 Želj. kolodvor D. Mihaljevec-Čukovec- D. Mihaljevec (D20) 3,8 42 20042 Čukovec(L20041)-D20 1,0 43 20043 Prilaz D. Mihaljevec (D20) - L20039 0,5 44 20044 Prilaz Sv. Marija (D20)-L20039 0,2 45 20045 Šiblje-Kotoriba (Ž2040) 2,6 46 20046 Državna granica-Robadje-Z2007 3,5 47 20047 Belica (Z2022)-Palovec (Z2023) 2,3 48 20048 G. Hrašćan (D208)-Pušćine (D20) 3,8 49 20049 G. Mihaljevec (Ž2009) - Križopotje (L20012) 2,5 50 26126 Selnica Podravska (Ž2076)-Most (D20) 1,1 Lokalne ceste UKUPNO i 202,4 Cestovni i željeznički granični prijelazi Tabela 38 međunarodni međudržavni stalni granični za željeznički » V cestovni cestovni pogranični prijelazi l. kategorije li. kategorije i cestovni promet l. kategorije Goričan - Bukovje - Banfi - Raskrižje Kotoriba- Letenje Gibina Murakerestur M. Središće D. Dubrava - Čakovec - - Petešovci Belezno Lendava Trnovec - Sre Kotoriba - Čakovec - dišće ob Dravi Miinarci Središće Preseka - Središće ob Dravi Sv. Martin na Muri - Hotiza Željeznički promet Jedna od prvih željezničkih pruga u zemlji bila je pruga Kotoriba - Čakovec - Pragersko, izgrađena 1860.

godine. To je i danas glavni magistralni pravac Srednje i Istočne Europe prema sjevernojadranskim lukama i Padskoj dolini. Prosječni dnevni promet na tom pravcu iznosi 500- 600 vagona ili 15000-18000 vagona mjesečno. Dužina magistralne željezničke pruge na prostoru Međimurja iznosi 43 km. U Čakovcu je željezničko raskrižje pravaca željezničke pruge prema Varaždinu i Zagrebu i Sloveniji (Pragerskom) pravca prema M. Središću i Republici Sloveniji (Lendava). Željeznička pruga Čakovec - Varaždin - Zagreb je željeznička pruga I. reda koja uglavnom bilježi veliki putnički promet i na kojoj prometuju međunarodni putnički vlakovi prema ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA B u d i m p e š t i . N a ž e l j e z n i č k i m p r a v c i m a u n u t a r M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e p r e v e z e s e o k o 1 . 1 6 9 . 0 0 0 p u t n i k a g o d i š n j e . D u ž i n a o v e p r u g e u p r o s t o r u M e đ i m u r j a i z n o s i 1 0 k m . L o k a l n i p r a v a c ž e l j e z n i č k e p r u g e Č a k o v e c - M . S r e d i š ć e - R . S l o v e n i j a i m a o j e v e l i k i z n a č a j u v r i j e m e e k s p l o a t a c i j e m u r s k i h r u d n i k a i r a d a p u n i h k a p a c i t e t a r a f i n e r i j e n a f t e u L e n d a v i . D a n a s j e z n a č a j t o g p r a v c a u m a n j e n i s v e d e n n a l o k a l n e v e l i č i n e p u t n i č k o g i t e r e t n o g p r o m e t a . D u ž i n a o v o g ž e l j e z n i č k o g p r a v c a n a p r o s t o r u M e đ i m u r j a i z n o s i 1 7 , 1 k m .

Z r a č n i p r o m e t N a p r o s t o r u i z m e đ u P r i b i s l a v c a i B e l i c e s m j e š t e n a j e s p o r t s k a z r a č n a l u k a , s p r i s t a n i š n o m z g r a d o m , p r i s t a n i š t e m i t r a v n a t o m p o l e t n o - s l e t n o m s t a z o m d u ž i n e 8 0 0 m . U s k l o p u z r a č n e l u k e p o v r e m e n o d j e l u j e p a d o b r a n s k a š k o l a i v r š e s e t r e n a ž n i l e t o v i p i l o t a . P o š t a S r e d i š t e p o š t a Č a k o v e c d i o j e s u s t a v a H P - H r v a t s k a p o š t a d . d . k o j i d j e l u j e n a p o d r u č j u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e s o s n o v n o m d j e l a t n o š ć u p r i j a m a i u r u č e n j a p o š t a n s k i h p o š i l j a k a , p o s l o v a p l a t n o g p r o m e t a , m j e n j a č k i h p o s l o v a , u s l u g a o s t a l o g n o v č a n o g p o s r e d o v a n j a , p r o d a j e p o š t a n s k i h v r i j e d n o s n i c a , a m b a l a ž e , p u b l i k a c i j a i e d i c i j a , t e o b a v l j a n j a u s l u g a b r z o j a v n o g i t e l e f o n s k o g p r o m e t a . N a p o d r u č j u S r e d i š t a p o š t a Č a k o v e c d j e l u j u 2 4 p o š t a n s k a u r e d a k o j i p r u ž a j u u s l u g e u s v o j i m p o s l o v n i m p r o s t o r i m a i n a s v o m o d r e đ e n o m d o s t a v n o m p o d r u č j u . Telekomunikacije "Telekomunikacijski centar Čakovec" dio je sustava HT-a, koji djeluje na području Međimurske županije s osnovnom djelatnošću osiguranja telekomunikacijskog prometa unutar Županije i veza s telekomunikacijskim sustavom Hrvatske.

POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE S r e d i n o m 2 0 0 0 . g o d i n e n a p o d r u č j u Ž u p a n i j e i m a 5 6 t e l e f o n s k i h c e n t r a l a ( A T C ) u k u p n o g k a p a c i t e t a 5 5 5 6 0 p r i k l j u č a k a , o d č e g a j e u k l j u č e n o u - p r o m e t 3 5 8 9 0 t e l e f o n s k i h p r e t p l a t n i k a . P o d a t a k k o j i s e č e s t o k o r i s t i k a o p o k a z a t e l j r a z v i j e n o s t i t e l e k o m u n i k a c i j a j e b r o j t e l e f o n s k i h p r e t p l a t n i k a n a 1 0 0 s t a n o v n i k a . O n u T K C Č a k o v e c i z n o s i 2 8 , 2 , a h r v a t s k i p r o s j e k i z n o s i 2 9 - 5 p r e t p l a t n i k a n a 1 0 0 . S v e t e l e f o n s k e c e n t r a l e s u u d i g i t a l n o j t e h n o l o g i j i k o j e o m o g u ć u j u š i r o k u p a l e t u d o d a t n i h p r e t p l a t n i č k i h u s l u g a ( p r e u s m j e r a v a n j e p o z i v a , k o n f e r e n c i j s k a v e z a , p o z i v n a č e k a n j u . . . ) , a u p r i p r e m i j e j o š j e d n a u s l u g a , ISDN i l i i n t e g r i r a n i s u s t a v š i r o k o p o j a s n i h u s l u g a š t o z n a č i d a ć e s e p r e k o j e d n e v e z e o m o g u ć i t i t e l e f o n s k i r a z g o v o r , p r i j e n o s p o d a t a k a , s l i k e . N a p o d r u č j u Ž u p a n i j e d j e l u j u t r i m r e ž e s u s t a v a p o k r e t n i h k o m u n i k a c i j a , m r e ž a MOBITEL , m r e ž a CRO NET i m r e ž a VIPNET . M r e ž a MOBITEL i N M T p o k r i v e n a j e s a 4 b a z n e s t a n i c e , d o k j e CRO NET - G S M s u s t a v p o k r i v e n s 1 5 b a z n i h s t a n i c a .

Š t o s e t i č e p r i j e n o s n i h k a p a c i t e t a ( v e z a i z m e đ u c e n t r a l a , t e k u ć n i h p r e t p l a t n i č k i h c e n t r a l a i g l a v n e c e n t r a l e A X E 1 0 u Č a k o v c u ) , s v i p r i j e n o s n i s u s t a v i s u d i g i t a l n i , a p o l a g a n j e m s v j e t l o v o d n o g k a b l a n a r e l a c i j i D o n j i K r a l j e v e c - G o r i č a n , t e P r i b i s l a v e c - B e l i c a G a r d i n o v e c i n o v o g n a r e l a c i j i Č a k o v e c - M . S r e d i š ć e , s v i s u s t a v i r a d i t ć e p o s v j e t l o v o d n o m k a b l u . R a d i s i g u r n o s t i p r i j e n o s n o g p u t a , t j . v e z e k r a j n j i h c e n t r a l a u m j e s t i m a s g l a v n o m c e n t r a l o m A X E 1 0 u Č a k o v c u i A X E 1 0 u P r e l o g u , k o j e s u p o d r u č n e c e n t r a l e ( n a n j i h v e z a n e s u k r a j n j e c e n t r a l e s p r i p a d a j u ć e g p o d r u č j a ) , u Ž u p a n i j i s u u r a d u d v a p r s t e n a k a p a c i t e t a 1 5 5 M b i t / s n a r e l a c i j a m a Č a k o v e c - P r e l o g - Č a k o v e c i Cako D e k a n o v e c - M . Č a k o v e c , k o j i o m o g u ć u j u d a s e u s l u č a j u p r e k i d a j e d n e s t r a n e v e z e p r o m e t b e z p r e k i d a p r e b a c u j e n a d r u g u s t r a n u p r s t e n a . U p o s t u p k u j e a k t i v i r a n j e n o v e m r e ž e z a p r i j e n o s p o d a t a k a , t z v . A T M m r e ž e , k o j o m s e k r a j n j e m k o r i s n i k u omogućuje prijenos podataka različitog tipa većim brzinama te povezivanja Croapak, Croline, Internet i drugih telekomunikacijskih mreža preko magistralne razine javne ATM mreže.

U cijeli niz spojnih kabela (lokalno povezivanje TK objekata), na području'TKC Čakovec postoji i kabel međunarodnog karaktera, i to svjetlovodni kabel ZAGREB - MAĐARSKA kojeg u našoj Županiji čini svjetlovodni kabel Varaždin Goričan (granica s Mađarskom). 31 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE JEDINICA POŠTANSKE MREŽE --::¾¾¾..¾ - . * : - : » VT-:---:-:-- • _ • - ; •: - - • • « . « . - .. 5=:-:-^- /I- • • < : : Ä •' Lij'-'" t « ^ * V r f * ' -ru-^S^ljv <-*w Slika 9 TELEKOMUNIKACIJE KEĐUĐRŽAVIHVOD KORISNIČKI VOD F h F TRANZITNA CENTRALA MJESNA CENTRALA ^^VXeie-» \ SlikalO 32 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA VODOOPSKRBA P r o s t o r M e đ i m u r j a p r e d s t a v l j a z n a č a j a n p o d z e m n i r e z e r v o a r p i t k e v o d e , k o j i n a d i l a z i r e g i o n a l n e o k v i r e . T o j e p r o s t o r a l u v i j a l n i h n a n o s a u m e đ u r i j e č j u D r a v e i M u r e k o j i s e ž e o d V a r a ž d i n s k i h g o r i c a d o p r e k o m u r s k i h p r o s t o r a u M a đ a r s k o j . V o d a j e v i s o k e k v a l i t e t e i i z d a š n o s t i , t e p r e d s t a v l j a j e d n u o d n a j v e ć i h p r i r o d n i h v r i j e d n o s t i o v o g k r a j a . J a v n i v o d o o p s k r b n i s u s t a v p o č e o s e i z g r a đ i v a t i 1 9 6 0 . g o d i n e k a d a j e p u š t e n u p o g o n v o d o v o d u ž e g d i j e l a g r a d a Č a k o v c a i n a j s t a r i j e c r p i l i š t e u M e đ i m u r j u - S a v s k a V e s . P r e m a p r v o b i t n o j k o n c e p c i j i r a z v o j a c r p i l i š t e j e t r e b a l o s l u ž i t i v o d o o p s k r b i Č a k o v c a i n a s e l j a u n i z i n s k o m d i j e l u . Z a v o d o o p s k r b u n a s e l j a u G o r n j e m M e đ i m u r j u , p u š t a n j e m u e k s p l o a t a c i j u p r v o g z d e n c a B - 1 , 1 9 7 7 . g o d i n e o t v o r e n o c r p i l i š t e " N e d e l i š ć e " . Z b o g i n t e n z i v n e u r b a n i z a c i j e t e p o g o r š a n j a k v a l i t e t e p o d z e m n e v o d e , c r p i l i š t e u S a v s k o j V e s i z a t v o r e n o j e 1 9 8 8 . g o d i n e , t e s u i s t o v r e m e n o n a c r p i l i š t u " N e d e l i š ć e " u f u n k c i j u s t a v l j e n i z d e n c i B - 2 i B - 3 . 1 9 9 2 . g o d i n e u p o g o n j e p u š t e n z d e n a c B - 4 , a 1 9 9 4 . g o d i n e z d e n a c B - 5 . D a n a s j e n a c r p i l i š t u " N e d e l i š ć e " u f u n k c i j i p e t z d e n a c a i z k o j i h j e m o g u ć e c r p i t i 5 0 0 l / s e k v o d e .

C r p i l i š t e " P r e l o g " s t a v l j e n o j e u f u n k c i j u 1 9 8 8 . g o d i n e i i m a m o g u ć n o s t c r p l j e n j a 1 0 0 l / s v o d e p u t e m j e d n o g z d e n c a . V o d o o p s k r b a M e đ i m u r j a p r e m a u s v o j e n o j k o n c e p c i j i t e h n i č k o g r j e š e n j a p o d i j e l j e n a j e n a č e t i r i v o d o o p s k r b n e z o n e o d k o j i h s e t r i o p s k r b l j u j u i z 5 b u n a r a c r p i l i š t a N e d e l i š ć e ( z o n e I . , I I . i I I I . ) , a č e t v r t a i z j e d n o g b u n a r a c r p i l i š t a P r e l o g ( z o n a I V . ) . U I V . v o d o o p s k r b n o j z o n i n a l a z i s e i p r i č u v n o c r p i l i š t e " S v . M a r i j a " k a p a c i t e t a 2 2 l / s e k v o d e k o j e s e n e k o r i s t i . V o d o o p s k r b n i s u s t a v j e t l a č a n . POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE N a v o d o v o d n o m s u s t a v u M e đ i m u r j a i z g r a đ e n j e 3 v o d o s p r e m n i p r o s t o r u k u p n o g k a p a c i t e t a 2 7 5 0 m 3 3 3 ( Č a k o v e c 7 0 0 m , M o h o k o s 7 5 0 m , L o p a t i n e c 7 5 0 m , 3 3 Z e b a n e c 2 0 0 m , P r e l o g 3 5 0 m ) . P o r e d t o g a u g r a đ e n o j e u b r i j e ž n o m d i j e l u M e đ i m u r j a n e k o l i k o h i d r o s t a n i c a z a p o v i š e n j e p r i t i s k a i r e d u c i m a s t a n i c a z a s n i ž e n j e p r i t i s k a . I z g r a đ e n o s t v o d o v o d n e m r e ž e n a d a n 3 1 . 1 2 .

1 9 9 9 . g o d i n e j e : - d u ž i n a s e k u n d a r n i h m r e ž a n a s e l j a 7 0 7 5 9 3 m - d u ž i n a m a g i s t r a l n i h v o d o v a 2 0 8 2 3 6 m U k u p n a d u ž i n a m r e ž e 9 1 5 1 4 8 m , s a 5 4 1 0 h i d r a n a t a i 1 7 7 0 z a s u n s k i h o k a n a . 3 G o d i š n j a p o t r o š n j a v o d e i z n o s i 4 . 5 0 0 . 0 0 0 m o d č e g a 7 5 % p o t r o š e d o m a ć i n s t v a , a 2 5 % g o s p o d a r s t v o . P o k r i v e n o s t v o d o o p s k r b n i m s u s t a v o m j e c e a 9 7 % u k u p n o g p r o s t o r a Ž u p a n i j e , a p r i k l j u č e n o j e c e a 7 1 % u k u p n o g s t a n o v n i š t v a i l i 2 7 4 3 9 d o m a ć i n s t a v a i 1 0 0 0 g o s p o d a r s k i h s u b j e k a t a . P r o g r a m o m r a d o v a p r e d v i đ e n a j e i z g r a d n j a d a l j n j e s e k u n d a r n e v o d o v o d n e m r e ž e , t e s e p l a n i r a d o 2 0 0 0 . g o d i n e d o v e s t i p i t k a v o d a u s v a n a s e l j a u M e đ i m u r j u . V o d a j e v i s o k e k a k v o ć e i d i s t r i b u i r a s e p o t r o š a č i m a d i r e k t n o i z z a h v a t a b e z p o s e b n e d o r a d e . U s k l a d u s a z a k o n s k o m r e g u l a t i v o m v o d a s e s a m o k l o r i r a u s v r h u s p r e č a v a n j a p o j a v e b a k t e r i o l o š k o g z a g a đ e n j a u c j e v o v o d u . Z d r a v s t v e n u i s p r a v n o s t v o d e z a p i ć e p r e m a VODODOPSKRBA PLANIRANA VODOSPREMA POSTOJEĆA VODOSPREMA OSTALI CJEVOVODI - PLANIRANI OSTALI CJEVOVODI - POSTOJEĆI PLANIRANI MAGISTRALNI CJEVOVOD POSTOJEĆI MAGISTRALNI CJEVOVOD VODO CRPI LI STE Slikali " P r a v i l n i k u o z d r a v s t v e n o j i s p r a v n o s t i v o d e z a p i ć e " ( N N v • 4 6 / 9 4 . 4 9 / 9 7 . ) s t a l n o v r s i v l a s t i t i l a b o r a t o r i j M e đ i m u r s k i h v o d a . G o d i š n j e s e v r š i 6 0 0 a n a l i z a " A " i 1 2 0 a n a l i z a " B " .

H r v a t s k i z a v o d z a j a v n o z d r a v s t v o i z Z a g r e b a č e t i r i p u t a g o d i š n j e v r š i a n a l i z u " C " n a v o d o c r p i l i š t i m a " N e d e l i š ć e " " P r e l o g " , a s a n i t a r n a i n s p e k c i j a M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e p o v r e m e n o k o n t r o l i r a k a k v o ć u v o d e n a v o d o c r p i l i š t i m a m r e ž i p u t e m o v l a š t e n i h l a b o r a t o r i j a , u s k l a d u s a s v o j i m p r o g r a m o m . 33 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE ODVODNJA U g r a d u Č a k o v c u p o s t o j i m j e š o v i t i s u s t a v o d v o d n j e k o j e g č i n e 4 k o l e k t o r a , p r i k l j u č e n i h n a c e n t r a l n i u r e đ a j z a p r o č i š ć a v a n j e o t p a d n i h v o d a . R e c i p i j e n t j e k a n a l T r n a v a . N a t a j u r e đ a j p r i k l j u č i t ć e s e i b u d u ć e k a n a l i z a c i j e n a s e l j a S t r a h o n i n e c , Savska Ves, N e d e l i š ć e , M i h o v l j a n i Š e n k o v e c . Djelomična odvodnja riješena je u naseljima Prelog, Mursko Središće, Donji Kraljevec, Donja Dubrava i Kotoriba. Recipijenti tih sustava odvodnje, bez ikakvih uređaja za pročišćavanje su vodotoci. U drugim naseljima odvodnja fekalnih voda domaćinstava u pravilu je riješena septičkim jamama, dok se oborinske vode odvode površinskim tokovima (cestovnim rigolima, sustavom otvorenih kanala), Međutim, još uvijek postoje pojedini slučajevi kada se fekalna voda uvodi direktno u otvorena korita povremenih vodotoka bez septičke taložnice.

Recipijenti postojećih izgrađenih kanalizacijskih sustava su: ELEKTROENERGETSKI SUSTAV c Područje Međimurske županije opskrbljuje se električnom energijom iz mreže, a preko trafostanica naponskog nivoa 110/35 kV (2 kom), 35/10 kV (10 kom) i trafostanica naponskog'nivoa 10/0,4 kV (514 kom), Sam grad Čakovec uključen je u sustav preko TS 35/10 kV (Park i Trokut), a daljnja distribucija vrši se cijelim nizom TS 10/04 kV (80 kom). Instalirana snaga transformatorskih stanica po naponskim nivoima je sljedeća: 35/10 kV 85,20 MVA 10/0,4 kV 121,47 MVA UKUPNO: 206,67 MVA 34 č a k o v e č k i k a n a l i z a c i j s k i s u s t a v z a v r š a v a u r e đ a j e m z a p r o č i š ć a v a n j e , a p r o č i š ć e n e o t p a d n e v o d e u p u š t a j u s e u T m a v u k o j a j e v e l i k i m d i j e l o m g o d i n e b e z vode kanalizacija Preloga upušta svoje otpadne vode u lijevi drenažni kanal HE Dubrava recipijent kanalizacije Murskog Središća je rijeka Mura Donji Kraljevec ispušta svoje otpadne vode od domaćinstava i industrije preko svojih glavnih kolektora u potok Rakovnicu, koji doduše ima vode tijekom cijele godine, ali u vrlo skromnim količinama Kotoriba preko svog i novog kolektora ispušta otpadne vode u potok Kotoribu Donja Dubrava nema kanalizacijsku mrežu (jedan cjevovod škole upušten je direktno u rijeku Dravu) naselja Šenkovec Mihovljan ispuštaju otpadne vode u Lateralni kanal ODVODNJA POSTOJE Ö KOL-EKTOR PLANIRANI KOLEKTOR :>• UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE IZVEDE NA KANALIZACIJA KAHAUZACUAU IZVEDBI P . - _ V « V _ * I A POSTOJI PROJEKTNA - i * % V i V - " - V w_-_-.y.*." •*.-.-.!.V.V DOKUIv-ENTACIJA Slika 12 Prijenosni sustav čine dalekovodi naponskog nivoa 110 kV, 35 kV, 10 (20) kV i niskonaponska mreža 0,4 kV u izvedbi na drvenim, betonskim i čeličnorešetkastim stupovima te podzemnim kabelima u ukupnoj dužini od 1637,4 km.

S obzirom na tarifne grupe (grupa potrošnje), Međimurska županija ima sveukupno 43.354 potrošača električne energije. Od 43.354 potrošača električne energije na potrošače "kućanstvo" otpada 39.257 s prosječnom godišnjom potrošnjom električne energije od 2.989 kWh. Ukupna potrošnja električne energije za Međimursku županiju kreće se oko 215.210 MWh. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE M e đ i m u r s k a ž u p a n i j a p o k r i v e n a j e m r e ž o m z r a č n i h i k a b e l s k i h v o d o v a , t a k o d a s e n o v e p o t r e b e z a PLINOOPSKRBA r •• • : • • : • > * 1«: : v ?*> ,• * V •?• \ M •:;V . y.:-- *-\fi'- : %L, ^ *-'*r - £X F * " - H •sm. • : - : - • ••>:•.. . < - > : - : . . - • » • "•ftp* y>:-ft-:-:-A f % * > : * •:•:..•£ -_-_ ^<¥ft? _ • > . _ . - -~pi _ . - » . • . ' . • : • : • . ' . • : . . _ . > • • . < : ; - ^ : : - ^ - - • V '.*.•.•.'-•-'.•-•.•-•.•,£-• . . - . • , . j - y / . . : . : ¾ • * - • • > . - . 5--:-. . - . » . • . « # > £ . _£•:-:•:* -•:••:-:•£*•>:-x3J ft-. -:••-•-:-:• r -V-' ir ^ 5 : : : : : - : ^ - ^ : - : - : - : : : : . : : : - : - : : : - : ^ - : : ^ : ^ : : :-:•:•:•:-:•: :::v^>^-x K;<^^:%'X-:::.:::-.:::S:-:::::::'::::::o:::<-:^:> V f M < M v _- - ^ - : ¾ ^ ^ ^ ^ ** „ _ ^ ' w ^ . . . .v.-:-.-.* V.--'-\•.",•.•,•.•.-.'.•.-. -.-.-.-.-.-.-. • • v . - . - . v •--••*v.v.'. •••- / wk A r ^ ; : ; : • ^ j •:>"'•" v r/ •J . - : • _ • . ::-.-:¾ ^ ^ -tf. - . • . - . - > • • * - e l e k t r i č n o m e n e r g i j o m m o g u k v a l i t e t n o i b r z o r i j e š i t i ELEKTROOPSKRBA HIDROELEKTRANE TS 110/35 kV TS 35kV (20)

DALEKOVOD 400 kV DALEKOVOD 110 kV DALEKOVOD 35 kV Slika 13 PLINOOPSKRBA o REDUKCIJSKA STANICA x-T-T-tftftfsw MAGISTRALNI PUNO VOD f .Nr. -•*-*_-•% V r t LOKALNI PUMO VOD NAFTOVOD : : K - A.- & . > ^w^- ***.":•v - - . : - . . ^ si? :••:-: > - - • • • * . « - : • V . i . t V M ' M A J , , +% < » L • . * • • . • _ • - . » * . * . * V'.'-V-'-'-' Ä>^ • : v . v ^ .* : • ^ fr h ^^II» •.•.'^--AisO'N'r- X - : •-• ->.*"v --.. : • : • > < . . . . > • '" Ni x-:|?" Slika 14 35 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE POLAZIŠTA P r v o p l i n o f i c i r a n o n a s e l j e u M e đ i m u r j u b i l o j e M u r s k o S r e d i š ć e o d 1 9 5 6 . g o d i n e . P r i r o d n i p l i n i z l o k a l n i h b u š o t i n a k o r i s t i l o j e o k o 6 0 0 d o m a ć i n s t a v a . K o r i š t e n j e p l i n a t r a j a l o j e d o 1 9 6 8 . g o d i n e , s v e d o p r e s t a n k a e k s p l o a t a c i j e b u š o t i n e . M e đ i m u r j e , k a o r e g i j a , d o b i v a m o g u ć n o s t k o r i š t e n j a p r i r o d n o g z e m n o g p l i n a 1 9 7 4 . g o d i n e i z g r a d n j o m m a g i s t r a l n o g p l i n o v o d a V a r a ž d i n - Č a k o v e c Š e n k o v c u . P o č e t k o m 8 0 - t i h g o d i n a z a v r š e n a j e p l i n o f i k a c i j a Č a k o v c a i Š e n k o v c a . N o v i c i k l u s p l i n o f i k a c i j e z a p o č i n j e 1 9 8 9 . g o d i n e i z g r a d n j o m p l i n s k e m r e ž e u N e d e l i š ć u . K a o o s n o v a d a l j n j e g r a z v o j a p l i n s k o g d i s t r i b u t i v n o g s u s t a v a M e đ i m u r j a 1 9 9 1 . g o d i n e i z r a đ e n a j e S t u d i j a o p s k r b e p l i n o m M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e . O d 1 9 9 2 . g o d i n e u v o d i s e n o v i n a č i n s u f i n a n c i r a n j a p l i n s k o g d i s t r i b u t i v n o g s u s t a v a . K o n t i n u i r a n o s e r a d i n a p r o š i r e n j u m r e ž e z a n i z n a s e l j a . I n t e n c i j a j e d a s e v i s o k o t l a č n i m p l i n o v o d i m a n a p o t e z u D . D u b r a v a - G o r n j i K u r š a n e c i P r e l o g - M .