PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.

POKRIVENOST PLANOVIMA GUP _ 4 | B r 4 _ B i B - B - PUlvt.-OPU • > _ - - • A ^ - « ^ - ^ t ,'. -.'.V . -.V- - • V i v . ' . ' . ' . v . v . ' . v . v • - . ' - • • • . • _ ' _ ' . - • • • • ' . • • ' . • - - . ' . b b i 4 _ B 4 F * L -m > _ 4 - r + fa 4 B . B L , , , t I T b _ 4 B _ B- x 4 J B B - + B _ Bi B. B. ^ - 4 4 + B , k 4 4 + X _ B i B i B B. - . . _ • » J H 4 B - B- Bi * <* 4 B r "-_ T L ' . V . V , 'Bi Bi • • • - . . . 4 . , ' , - . • _ - BL BB . B B . B . J B B L 4 . 4 4 . L l • r - , . . • ' h . . V T . B B d B B f B + I B B - . 4 JIL BI Bi M m A B. , T | | " > I 4 _ — ^ "—k B L b T 4- T _ . BB BL ^ B ^ 4 4 • • B 4 . d B f Bi B B r - ^ - — / ' ' I 1 B _ _ j 4 B * B L r b 41 4- • 4 I r B- b \ I I . - . 1 1 • ' . V .4 4 b. B b B . 4- B • . B _P^l"+-.V. X B B B , B > ' - . b . - V - ' V - . * , L , *\v-:-:-::':v:v:v>:*^-!-rr<'.V iS_ I ^ '^.'.•.vIv-v.-wvJ-'.-.v.'.-.-A J \ I l V F 4- b • B- i B- i t 4 j 4. J I- I b • : - > > : - : ^ . • • : ' > : • : • : • : • : • ; - , BB BB BB i 4 i B J I J ^ r i . B B i BB BB BB i B B ^ ^ - . • * . ' ' ' . ' - - - Bi B. B 4 . 4 B -BL_ • 4 b . . B B l 4 - B B i l B B - B B I B B B L F 4 - - 4 i . 4 i B i F b . - - - r f 1 . . I I • I B B . , B i B i ^ 4 4 l ^ | B . . . F . . B . BB BB . • V i B B i B J B B B B i L L L 4 . B i 4 - l . B B B i B B B i B I . F F B i B* . ' , I r + I I I • L B - 4 B . 1 • • . b 4- b • b 4 - b b - . . . . . . , , . L i 4 4- 4 - V b ^ _ B B i 1 , + T 1 4 MM X B . 4 - r B b B i _ + B i . B B . BF BB . r . 4 i _ t . 4 i _ . _ 4 l 1 V , - v . ' . ' . v / r ' . - . ' . v . - . - . v . v . "b".-.'.-.'.•.'? M L B. 4 , 4 B 4 i | • V : - : • > : • : - : - > : • : • - : • : • : - • • : • : v : : : • > : - : > r " . \ \ " - - . . . \ • . ' . - . . • , - . * . " . ' . r "- * > ^ * * . i . • - B Bi r B. . i . ~ . . . .

4 J b h _ • • - . B • L r | B. ^ B B I , ^ L 4 < 4 i r 4 4 i . b l j L B B B B b B B T 4- . • « • • ' 4 . . . . . . . L J i _ L i . " _ * - - * •-•;-*:-•-• 0*»Z " . ' ' I - . " # • " ' • ' f | ' l J H 1 . 4- B _ _ Bi B. I I r-.- ,-"-:•. -*-r<'> , - %•-•*w . -.'.•.- / • ; - ; : • » : > > : • > ; v ^ V i - . v . * , ' ' . • . ' - • . - . • ' - • . ' - • . • - ' . - . • j b t -r i B- B i BB BB - B B B i 4 - d 4 - J v l - BB BB BB ^ W^ b - 4 • ( rt /r^- - F ' . - . • . ' . • . - - • • • • , - - - . • , ' - ' - • . ' _- L _ B b B i B B . B i B B . B B , B B i , - B . J B H H - Vi-^ V ^\ .-,--' .'.--. _ _ . . B . B B L 4 i J L 4 . L B - B . 4 - I . . . L 4 fl b . . . L B . . . . . . •• 4i u J . L ^ 4 - B . B B B B B b IVB BB i V T B . . L . J I l l . 1 B . . . J B . . - . • B- I 1 . 4i . • n b . . • • • •• - - - 4 1 . . .b b B 4- I I B" - - - r T B L B B i . . B - B J B 4 B-i BB . B B _ T | b - 4 B I B | J T - B B 4 B . - , , i . , , 4 i 4 - B B- 4 F j B . B - J B b ^ J B B B B . B L L B I B i ^ J 4 i _ 4 b 4 a . 4 i ' B ^ B B B i B B f l B B. B . T . r . - ^ ' t v , ^ % 4 _ * V * ••-. V * i' > V _ . . B . _ ^ 4 - ^ . B . J . - 4 - 4 - 4 i J - • • • . L L B i B i « ^ f - • r - r 4- 4- L I I . . * » . ' * / i ' • I I . 1 | • B i - - BB BB d _ BL IB - 4 - . . . . . i B - B B i J T 4 ä f r B d d - L 4 L . B L . B k J h . * . ! 4 -;4 i d: :b * _;B i:B i::' B:B .:^ j ] Kl* ** V:::^-- :-- J: :--::-:-.^::/ - : ^ : : : - : - - : : . 1 ¾ £:-:-:-:-:-: :^ Vi/ Slika 17 Ove značajke planova osobito su važne za prigradska i druga naselja koja posljednjih godina doživljavaju snažniju transformaciju. Ono što je uočljivo u svim novoizgrađenim prostorima općine Čakovec je dotjerana komunalna uređenost i opremljenost, što je posljedica uloženog napora stručnih službi i institucija koje su bile uključene u provođenje planova.

Ono što se može ocijeniti kao općeniti nedostatak planske dokumentacije, je planiranje u većim slučajevima za nepoznatog korisnika (bilo za stambenu ili drugu namjenu), što posebno dolazi do izražaja (u prostorima privatnog vlasništva) u postupku primjene i realizacije plana zbog teškoća u rješavanju vlasničkih odnosa. To posebno vrijedi za današnje doba kada se događa "ekspanzija" pojedinih djelatnosti u privatnom poduzetništvu, a na snazi je dokumentacija izrađena pred više od deset godina kada ovu situaciju nije bilo moguće predvidjeti u ovakvoj mjeri. Nakon donošenja Zakona o prostornom uređenju (1994.), u Međimurskoj županiji prema tom Zakonu doneseno je nekoliko detaljnih planova uređenja prostora, a samo je Grad Čakovec na osnovu Programa mjera pristupio izradi Prostornog plana uređenja grada Čakovca i Generalnog urbanističkog plana, 48 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA Međimurska županija najmanja je županija po površini u Hrvatskoj, iako ne i po broju stanovnika. I na tako malom prostoru mogu se uočiti karakteristike neravnomjernog razvoja, a uzroci tome mogu se naći u nekoliko karakterističnih obilježja ovog područja: prirodno - geografske specifičnosti prostora prometni sustav demografska kretanja pogranično područje Različiti stupanj razvoja posredno je uvjetovan obilježjima reljefa, pa se može uočiti podudarnost nerazvijenog i slabije razvijenog područja sa briježnim - Gornjim Međimurjem. Reljefna obilježja Gornjeg Međimurja uvjetovala su gustoću naseljenosti i tipologiju naselja - manja gustoća naseljenosti i raštrkana naselja karakteristika su tog Karakteristike popisnih razdoblja Međimurske ž iipanije Međimurje POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE prostora. Na tom prostoru nalazi se pet općina s 2 površinom od 142,66 km (19,55 % ukupne površine Županije), a tu živi 16 894 stanovnika ili svega 7,1 % ukupnog stanovništva Međimurja.

Osnovna mreža prometnog sustava, koju čine željeznička pruga i državne ceste, "položena" je u nizini, a prometna infrastruktura bez sumnje je pokretač gospodarskog razvoja. Posebno je uočljiv rast i razvoj Čakovca izgradnjom željezničke pruge (Budimpešta - Trst, kasnije za Zagreb) koji od tog razdoblja bilježi višu dinamiku razvoja u odnosu na ostala naselja i prerasta u najbrojnije naselje, a tu se smještavaju i prvi industrijski pogoni u Međimurju. Analizom demografskog razvoja u razdoblju od prvih popisnih godina do 1980. godine mogu se uočiti različitosti demografskih obilježja između tri izdvojene cjeline: Gornjeg, Donjeg Međimurja i Čakovca. Tabela 45 Donje Međimurje Čakovec Gornje Međimurje RazdobljeRazdoblje Apsol. Pr. god. Apsol. por.-pad stopa por.-pad. 1880.-1910. 21 378 0,91 3 179 1921.-1931. 6 960 0,73 1 1964 1948.-1953. 1 865 0,33 1 062 1953.-1961. -478 -0,05 -720 1961.-1971. 3 587 0,32 -379 1971.-1981. 1 004 0,09 -1 512 1880.-1981. 49 419 0,57 5 455 Čakovec već od 1880. godine bilježi najveću prosječnu godišnju stopu rasta, koja je izrazito visoka u razdoblju 1953. - 1961. godina (2,83), te u razdoblju 1971. - 1981. (2,24). U razdoblju od 1948. - 1953. godine udio porasta Čakovca u ukupnom porastu stanovništva Međimurja iznosi već 40 %, dok je u razdoblju 1961. - 1971. gotovo 60 %, što ukazuje na ulogu Čakovca kao vodećeg centralnog i gospodarskog žarišta Međimurja. Negativna demografska kretanja javljaju se u međuratnom razdoblju (1921. - 1931.) - za neka n lja Donjeg Međimurja započeo je depopulacijski proces (osjeća utjecaj uspostavljanja granice prema Mađarskoj), da bi se u razdoblju 1948. 1953. nastavio i zahvatio znatan broj naselja Donjeg i Gornjeg Međimurja. U posljednjem promatranom razdoblju 1971. - 1981.

proces depopulacije intenzivan je u Gornjem Međimurju s prosječnom godišnjom stopom najveće negativne vrijednosti -0,86. Uz depopulaciju i emigraciju vezana je druga demografska karakteristika koeficijent starenja stanovništva. Kraj napušta mlado stanovništvo cime je smanjen potencijal stanovništva, a koji je jedan od uvjeta razvoja određenog kraja. Karakteristika suvremenog demografskog kretanja od 81. - 91. i 91. - 2000. godine ukazuje na Pr. god. Apsol. Pr. god. Apsol. Pr. god. stopa por.-pad. stopa por.-pad stopa 0,82 16 490 0,92 1 709 1,13 1,28 4 532 0,61 464 0,71 1,12 66 0,02 737 2,01 -0,47 1 717 -0,25 1 959 2,83 -0,21 1 836 0,22 2 130 1,99 -0,86 -456 -0,05 .2 972 2,24 0,38 33 397 0,48 10 567 1,11 povećani ukupni rast prosječne godišnje stope rasta stanovništva Međimurja (81. - 91. na 0,26) i (91. - 00. na 0,53), a smanjenje prosječne godišnje stope rasta grada 'Čakovca, što ukazuje na pozitivan trend smanjenja opadanja broja stanovnika u depopula'cijskim područjima umjerenijeg porasta stanovnika grada Čakovca. Međimurje je gotovo cijelo stoljeće bilo pogranično područje (od 1918. uspostavom granice na Muri), što se negativno odrazilo na njegov razvoj, pogotovo u suvremenoj povijesti (od 1945. godine). Na ukupni razvoj nekog kraja utječu ekonomski, socijalni i prostorni faktori, a za Međimursku županiju se mogu ocijeniti: ekonomski faktor, koji čine prirodno i društveno bogatstvo, kadrovski potencijali, struktura gospodarstva, akumulativnost proizvodnost, prometna i druga infrastruktura, za Međimursku županiju u sadašnjem trenutku ne možemo smatrati zadovoljavajućim, socijalni faktor, koji čine uvjeti života i rada ljudi, mogućnost zadovoljavanja društvenih i kulturnih potreba (kultura, šport, zdravstvo, obrazovanje, usluge, uvjeti stanovanja), može se ocijeniti kao zadovoljavajući, ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 49 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA prostorni faktori - prirodna raznolikost, bogatstvo prirode, uravnoteženo korištenje prostora, u Međimurskoj županiji mogu biti ti koji predstavljaju povoljan preduvjet cjelokupnom razvoju kraja Stanje razvijenosti Međimurske županije djelomično oslikavaju neki pokazatelji.

Financijsko stanje poduzetnika po gradovima i općinama (prema podnesenom statističkom izvještaju za 1997. godinu) Tabela 46 prosj. ne broj broj dobit gubitak to plaća općina/grad podu zapo (tisuć. (tisuć. po zapo zeća slenih kn) kn) slenom Grad Čakovec 808 14276 106596 165353 1996 Grad M. Središće 66 685 2680 1412 1786 Grad Preiog 86 1271 11706 186 1578 Belica 11 213 2125 549 1394 Dekanovec 4 40 240 0 1404 Domašinec 15 99 1331 21 1222 Donja Dubrava 17 132 357 48 1327 Donji Kraljevec 58 494 2092 653 1278 Donji Vidovec 13 67 226 101 1252 Goričan 27 691 589 315 1221 Gornji Mihaljevec 13 36 152 266 1094 Kotoriba 24 509 652 2917 1503 Mala Subotica 46 162 1183 340 1378 Nedelišće 147 532 4939 837 1595 Orehovica 9 15 340 56 1189 Podturen 21 89 531 36 1071 Selnica 20 45 144 94 1134 Strahoninec 38 123 955 351 1295 Sveta Marija 12 23 68 9 1189 Sv. Juraj na Bregu 32 104 457 350 1511 Sv. Martin na Muri 31 104 369 633 1229 Senkovec 41 529 10330 35 2219 Strigova 12 168 220 69 1906 Vratišinec 16 55 164 140 1326 ŽUPANIJA UKUPNO 1567 20462 148446 174771 1857 Udio gradova i Općine Nedelišće u gospodarstvu Županije (prema statističkom izvj e staju ZAP-;a 1997. godina Tabela 47 Tvrtke zaposleni dobit gubitak broj % broj % u 000 % u 000 % Županija 1567 100 20462 100 148446 100 174771 100 \_» Čakovec 808 51.6 14276 69.8 106596 71.8 165353 94.6 Mursko Središće 66 4.2 685 3.4 2680 1.8 1412 0.8 Preiog 86 5.5 1271 6.2 11706 7.9 186 0.1 Nedelišće 147 9.4 532 2.6 4939 3.3 837 0.5 Ostatak Županije 460 29.4 4383 21.4 22525 15.2 6983 4.0 PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Pregled prihoda gradova i općina iz proračuna za 1999.

godinu (u 000 kuna) Tabela 48 Prihodi Prihodi od Gradovi/Općine ukupno poreza F + • T J F - M k _ • B B B. * T B- F 4 • • J B r B B. M _ J . - B V •• • ' _ •• • F F B. • • . _ _ - • • - 4 - -" '- - ''. . L . r r B • • F r _ - r - r - _ B _ - \ 4 J F • J B 4 r r r r - B B J . - . . • ! ' ! • - - ' B J _ B J J -•' • ' , , ' . ' i - ' mÄk:>,4;804^ J F F i • • P • • 4 . F i ^ • 4 4- T _ * B _ . T L B J L _ . B _ FF BB _ - r •• -. J . ' - _ _ _ _ " J _ _ " _ _ " "• _ . L 4 4- r T r - - - - • - " . FF II 4 F • • ' ' - : • : * • ; • - . ' . • • • B F B ^ L r a r 4 ' J _ • - ' . ' . • ' . * • • - r F , - - " - 4 J ^ "v. .'•*"'''- ,-. ,' - . * T B- B- B- B- • _ • F B 1i:Ö10 mm • -I M 4 - " • F • F Belica 1.948 709 Dekanovec 936 123 Domašinec 1.819 524 Donja Dubrava 1.195 480 Donji Kraljevec 4.001 1.816 Donji Vidovec 1.163 385 Goričan 1.890 879 Gornji Mihaljevec 831 264 Kotoriba 3.250 1.050 Mala Subotica 1.912 1.148 4- • 4 -: - * \ • -•- L 4 • •• -• : • - • . • - , • -- .:• v . . - • T ^ _ p B r _ * _ mmo: t-mmm isce - • Orehovica 2.249 323 Podturen 3.221 561 Selnica 1.070 474 Strahoninec 3.248 1.285 Sveta Marija 1.245 596 Sveti Juraj na Bregu 1.401 1.130 Sveti Martin na Muri 1.028 607 Senkovec 3.310 1.790 TT Strigova 1.106 520 Vratišinec 1.320 568 Analiziramo li samo neke podatke koji ukazuju na razvijenost pojedinih dijelova Županije možemo zaključiti sljedeće: Čakovec - županijsko središte, žarište je razvoja Županije, a susjedne općine i naselja uz središnju os Mursko Središće - Varaždin, uz Pre iog su najrazvijeniji dio Županije. To se područje ujedno poklapa s pozitivnim demografskim kretanjem Međimurja. Ovaj prostor uz postojeću gospodarsku strukturu, prometnu i komunalnu infrastrukturu, prostornu strukturu i stanovništvo sadrži povoljne uvjete za ekonomski razvoj.

Nerazvijena pogranična područja, trebala bi biti područja od posebne državne skrbi u kojima bi poticaji za razvoj poljoprivrede, stočarstva i male privrede, te ulaganje u razvoj infrastrukture (posebno u planiranim gospodarskim zonama) od strane države i Županije pomogli da i ti dijelovi Međimurja dostignu zadovoljavajući stupanj ekonomskog razvoja. Time bi se zaustavilo iseljavanje stanovništva, poboljšali ekonomski i društveni uvjeti života stanovništva, a smanjio bi se rast stanovništva u središnjem dijelu Županije na račun perifernih naselja Međimurja. U domeni poljoprivrede potrebna su poticanja u okrupnjavanju posjeda (posebno vinograda, voćnjaka), a potrebno je sprečavanje cijepanja posjeda. Nužna su poticanja i ulaganja u obiteljsko poduzetništvo, malu privredu zbog prilagodljivosti u poslovanju prilagodljivosti obrazovnoj i kvalifikacijskoj strukturi stanovništva. 50 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČAJA Osnovni ciljevi prostornog razvoja i uređenja određeni su Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a to su ostvarenje težnje da se poveća kvaliteta života i uravnoteži razvoj svih područja na teritoriju cijele države i ostvari brzo uključivanje u europske razvojne sustave. Glavni faktor u ostvarenju tog cilja je prostor, njegova namjena i korištenje, a dominantnu ulogu u njegovu korištenju imaju vodoprivreda, industrija, promet i infrastruktura.

Pojedinačni ciljevi prostornog razvoja državnog značaja, određeni Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske jesu:
(1) Osnažiti prostorno razvojnu strukturu države: uspostavom policentričnog modela prostornog razvoja s afirmacijom srednjih i malih gradova i poticajem razvoja srednjih naselja unapređivanjem kvalitete življenja u naseljima uravnoteženim razvojem gospodarstva prilagođenim osobitostima prostora
(2) Povećati vrijednost i kvalitetu prostora i okoliša, a razvojne ciljeve prilagoditi značajkama prostora, uz isključenje negativnih utjecaja na prostor i okoliš. Neprihvaćanje štetnih i zastarjelih tehnologija, odabir razvojnih programa koji su u granicama prihvatljivog opterećenja na okoliš, dosljedno provođenje načela održivog razvitka, nezaobilazna su opredjeljenja prema prostoru i okolišu.
(3) Racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra, a svrhovito korištenje i namjenu prostora temeljiti na stručnim i znanstvenim osnovama, u skladu s europskim standardima i kriterijima u zaštiti prirodnih resursa i okoliša.
(4) Uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja, uočiti značajke pojedinih područja koje će biti kriteriji pri određivanju korištenja prostora i razmještaju djelatnosti u dokumentima prostornog uređenja i razvojnih programa, pri čemu treba uzeti u obzir pojačani interes za određene prostore kao što su gradovi, prostori uz prometne koridore, zaštićene cjeline i slično.
(5) Razvijati infrastrukturne sustave na cijelom području države, planirati infrastrukturnu mrežu i usmjeravati razvoj određenih područja (naselja, gradova predviđenih područja za razvoj naselja i djelatnosti)

(6) Osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja kojim se provodi nadzor nad prostorom i prostornim razvojem. CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE
(7) Usmjeriti prostorno razvojne prioritete u stvaranju uvjeta razvoj gospodarstva, iskorištavanju raspoloživih i nedovoljno iskorištenih potencijala (postojeće radne zone, središnja naselja i si.) Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja zacrtani u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, sukladni su ciljevima prostornog razvoja ovog i dosadašnjih dokumenata prostornog uređenja Međimurske županije (prije bivše Općine Čakovec), a zajednička im je težnja uspostava takvog gospodarsko - razvojnog okvira, koji će povećati kvalitetu života i omogućiti ravnomjerni razvoj na teritoriju cijele Županije. Sagledavajući specifičnosti prostora ciljeve prostornog razvoja mogli bismo sažeti u nekoliko osnovnih grupa:
(1) Jednakomjeran razvoj nja cjelokupnom prostoru Županije U do sada važećem Prostornom planu Općine Čakovec (1978) jedan od utvrđenih ciljeva razvoja ovog prostora je policentrični razvoj Međimurja. Naselja centralnih funkcija dobila su ulogu nositelja razvoja. Nakon dvadesetak godina primjene i provođenja Prostornog plana i niza planova uređenja manjih naselja kojima je definirana namjena, korištenje prostora i razvoj naselja, na teritoriju Međimurja mogu se izdvojiti prostorne cjeline različitog stupnja razvijenosti. Os sjever-jug, uz državnu cestu Varaždin - Mursko Središće s izraženom zonom utjecaja županijskog središta.

Ova os razvoja nadovezuje se na jednu od razvojnih osi Hrvatske, koja se proteže od Zagreba prema sjeveru preko Varaždina do Čakovca. Druga je cjelina Donje Međimurje, s velikim brojem naselja većim od 1000 stanovnika, koja u proteklom navedenom periodu doživljava veliku transformaciju u napretku, s izuzetkom nekih manjih cjelina u rubnom, graničnom pojasu. Gornje Međimurje, sjeverozapadni dio Županije zajedno s naseljima centralnih funkcija, daleko zaostaje u svom razvoju od preostalog dijela. Usporeni razvoj prati konstantno negativno demografsko kretanje pa su nepostojanje radnih mjesta, slabija infrastruktura i povezanost u disperzno naseljenom prostoru te depopulacija, glavna obilježja ovog najnerazvijenijeg dijela Županije.
(2) Izgradnja sustava infrastrukture na cjelokupnom prostoru Županije Prometna i komunalna infrastruktura od velikog je značaja u formiranju kvalitete življenja, a presudnu ulogu ima u privrednom razvoju. Kontinuitet izgradnje komunalne infrastrukture posljednjih trideset godina rezultirao je zadovoljavajućom razinom opremljenošću naselja središnjeg i istočnog dijela Županije. Na nižoj razini opremljenosti su naselja Gornjeg Međimurja zbog 51 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI konfiguracije reljefa, slabije naseljenosti, disperznog građevinskog područja, pa je osnovni cilj uspostaviti jednako kvalitetnu komunalnu opremljenost i uvjete za život i rad na čitavom teritoriju Županije.
(3) Racionalno korištenje i zaštita nacionalnih dobara Raspoloživi prostor - zemljište, najznačajnije je nacionalno dobro, ali i izloženo najrazličitijim interesnim sferama ljudskog djelovanja. U ovom V F najgušće naseljenom prostoru Hrvatske, racionalnost u korištenju prostora dio je načina življenja i rada njegovih korisnika. Tijekom procesa urbanizacije i transformacije stanovništva iz izrazito poljoprivrednog u nepoljoprivredno, te napuštanja tradicionalnog načina zemljoradnje, neki su prostori bili intenzivnije izloženi promjenama, a stanovništvo je izvore egzistencije u poljoprivredi zamijenilo u drugim djelatnostima.

Posebno su te promjene izraženije na prostorima Grada Čakovca, Murskog Središća, Preloga - centrima s konstantnim porastom stanovništva i centrima zapošljavanja. Budući da je proces urbanizacije dugoročan, a pojačani je trend otvaranja radnih mjesta na vlastitom gazdinstvu, u obrtu i u okviru male privrede, pa se i dalje mogu očekivati graditeljski zahvati u realizaciji novih privrednih aktivnosti. Međutim, potrebno je prije svega iskoristiti postojeće potencijale prostora: od neizgrađenog zemljišta unutar postojećih granica građevinskog područja do ekonomičnog iskorištenja izgrađenog i neizgrađenog prostora unutar građevinskog područja. Prostor Županije opterećenje ne samo velikom gustoćom naseljenosti, već se na njemu nalazi mreža značajnih infrastrukturnih koridora energetskih objekata međunarodnog i državnog značaja. Racionalnost u korištenju prostora, kao osnovnog nacionalnog dobra, ali i zaštita svih onih njegovih sastavnica koje su posebno osjetljive i izložene negativnim utjecajima uslijed čovjekovog djelovanja, mora biti cilj gospodarenja prostorom.
(4) Uvažavanje zajedničkih obilježja i osobitosti područja Neki su dijelovi Županije predmetom interesa mnogih djelatnosti i potencijalnih korisnika. Da bi se odredio takav oblik djelatnosti, njihov razmještaj i zahvati u prostoru koji neće narušiti sklad i karakteristike okoline u kojoj se nalaze; potrebno je utvrditi kriterije koji će poštivati obilježja prostora: uvažavanje i očuvanje osobito vrijednih prirodnih cjelina (poriječje Mure i Drave, šumski predjeli)

Svi zahvati u prostoru djelatnosti koje mijenjaju ili utječu na promjenu bilo kojeg dijela prirode, moraju biti izuzeti iz takvih prostora. --, PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Vodoprivredne zahvate, kao što je izgradnja nasipa, potrebno je izvesti tako da se omogući što veća poplavna zona rijeke, a nasipima se ne smiju presijecati rukavci, meandri i smanjivati prostor prirodne dinamike rijeke. Također se vodoprivrednim zahvatima ne smiju produbljivati korita rijeka i potoka, "graditi" obale od kamena, betona, čime se uništavaju prirodne cjeline staništa. uvažavanje ekološki osjetljivih predjela (vodonosno područje, krajolik uz rijeke, potoke, vlažne livade) U ovim prostorima trebaju biti izuzete sve aktivnosti i zahvati koji negativno utječu na tlo, podzemne vode i vodotoke. Najveće opterećenje ekološki osjetljivih predjela Županije predstavljaju odvodnja otpadnih voda i eksploatacija šljunka i pijeska u području rijeka. Problem odvodnje čine velika gustoća naseljenosti prostora, izgrađeni sustav vodoopskrbe u naseljima bez sustava kanalizacije na velikom vodonosnom području kojeg karakterizira visoka kvaliteta i velike količine podzemnih voda, ali tanki pokrovni sloj kroz kojeg su mogući nepoželjni negativni utjecaji. Izgradnjom sustava kanalizacije i obaveznim pročišćavanjem otpadnih voda prije upuštanja u prirodni vodotok, sačuvat će se ekološki osjetljivi predjeli vodotoka i podzemlja. Eksploatacija šljunka pijeska direktno je nenadoknadivo ugrožavanje vrijednih prirodnih riječnih predjela u ekološkom smislu. Pristup u korištenju tog prirodnog resursa, zbog trajne transformacije prirodnih osobitosti prostora te negativnih posljedica koje nastaju stihijskom i neplanskom eksploatacijom, zahtijeva racionalni pristup u određivanju pogodnih prostora za iskop tih sirovina.

očuvanje prirodno atraktivnih prostora Obale rijeka i akumulacijskih jezera, pojedini predjeli Gornjeg Međimurja vinogradarski predjeli, vrhovi brežuljaka, vidikovci, šumski predjeli, zbog privlačnosti položaja i prirodnih ljepota najčešća su mjesta za stvaranje svog "posjeda" i "kuće za odmor". Upravo zbog takvih zahvata postojeći se prirodni sklad narušava pa je sprečavanje građevinskih zahvata u takvim predjelima jedini način očuvanja još preostalih prirodno atraktivnih prostora. očuvanje cjelovitosti kulturnog krajolika Cijeli prostor Međimurja (osim središnjeg predjela visoke gustoće naseljenosti) možemo smatrati cjelovitim kulturnim krajolikom, kojeg u velikoj mjeri karakteriziraju sklad u korištenju prostora, te međusobni sklad prirodnih i izgrađenih cjelina. Da bi se očuvala cjelovitost kulturnog krajolika potrebno je voditi brigu da budući zahvati u prostoru (gabariti građevina, namjena prostora) budu u skladu s krajolikom i da ne naruše cjelovitost korištenja prostora. 52 v ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Zahvati na poljoprivrednom zemljištu (komasacija, vodoprivredni zahvati) trebaju se izvesti tako da se zadrži slika kulturnog krajolika. razvijanje i poticanje privrednih aktivnosti moraju se vezati uz postojeća građevinska područja (izgrađena i neizgrađena) zbog očuvanja cjelovitosti prostora (poljoprivrednih, građevinskih, prirodno vrijednih i osjetljivih cjelina) i racionalnosti korištenja infrastrukture. I dalje je potrebno nastojati da se ne dopusti uvođenje nečistih i zastarjelih tehnologija, tehnologija koje mogu ugroziti okoliš.

sprečavanje gradnje uz koridore državnih i županijskih cesta poticajnim mjerama i izgradnjom infrastrukture u depopulacijski slabije razvijenim područjima pomoći pokretanje gospodarskih aktivnosti i razvoja, uz uvažavanje svih prethodnih kriterija
(5) Zaštita osobito vrijednih dijelova prirode i krajolika Unatoč nizu vrijednih prirodnih cjelina i bogatstvu biološke raznolikosti, na prostoru Županije osim pojedinačnih spomenika, nije postojao ni jedan oblik zaštite prirode i krajolika. U toku je postupak proglašenja zaštićenog krajolika uz rijeku Muru koji će s postojećim i planiranim zaštićenim dijelovima prirode u susjednim državama i županijama činiti zaštićene prirodne cjeline.
(6) Utvrđivanje prostorno razvojnih prioriteta, kao što su poticanje razvoja i zaustavljanje negativnih demografskih procesa u obliku: izgradnja nedostatne i osuvremenjivanje postojeće infrastrukture povećanje iskorištenosti građevinskih područja i postojećih radnih zona aktiviranje planiranih radnih zona ulaganjem u osiguranje energetskih kapaciteta i neophodnu infrastrukturu Nabrojeni ciljevi prostornog razvoja mogu se postići: 1. Međimurska županija mora iskoristiti prednosti geoprometnog položaja 2. Međimurska županija mora iskoristiti potencijale prostora i njezinog stanovništva 1. Međimurska županija smještena je na tromeđi Hrvatske, Mađarske i Slovenije i gotovo 2/3 njezinih granica (60,6 %) je državna granica. Smještaj uz državnu granicu niz desetljeća značio je izolaciju, loše komunikacije, nerazvijenost, da bi danas, izgradnjom suvremenih prometnica taj položaj značio približavanje prema hrvatskim, ali i inozemnim regijama važnim središtima.

Prostorom Međimurja prolazi nekoliko važnih međunarodnih infrastrukturnih koridora, pa je time uključena u sustav razvoja infrastrukture međunarodnog značaja. CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Međunarodni "koridori zaštićenog krajolika" pograničnih rijeka Mure i Drave govore o međunarodnom značaju vrijednih prirodnih cjelina i krajolika, pa je prostorni razvoj u segmentu zaštite prirode uključen u međunarodne tokove. 2. Raznolike su mogućnosti korištenja prostora Međimurja poljoprivrednog od povrtlarstva i ratarstva do vinogradarstva i voćarstva, a građevinsko područje može uz dogradnju postojeće infrastrukture pružiti kvalitetne uvjete i visok standard za život i rad stanovništva. Atraktivnost kulturnog krajolika i život u njemu, uz kulturne i prirodne vrijednosti dobra su osnova za kontinentalni turizam. 2.1.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA I ZNAČAJNIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 2.1.1.1. DEMOGRAFSKI CILJEVI U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske zacrtani su osnovni ciljevi demografskog razvoja, razvoja gradova i sustava naselja Republike Hrvatske. Sprečavanje prevelike koncentracije i ravnomjerni razmještaj stanovništva najznačajniji su ciljevi demografskog razvoja temeljeni na policentričnom razvitku i korištenju komparativnih uvjeta svih dijelova zemlje. Uz poticajne mjere države trebala bi se popraviti demografska slika, poboljšati starosna struktura stanovništva i trebalo bi se stimulirati naseljavanje u srednje i male gradove te lokalna središta u slabije razvijenim područjima.

Međimurska županija, najgušće naseljeni prostor (osim Grada Zagreba) sa 164,3 st/km , zauzima značajno mjesto u demografskoj slici Hrvatske. Pozitivni prirodni prirast, izrazito emigracijski karakter, depopulacijski procesi u sjeverozapadnom dijelu i rubnim sjeveroistočnim dijelovima Županije, glavna su demografska obilježja Međimurja. Uvažavajući ciljeve demografskog razvoja države i specifičnosti demografskih obilježja Županije, možemo definirati osnovne demografske ciljeve Međimurja: - ravnomjerni razvoj stanovništva na cjelokupnom području Županije - zaustavljanje depopulacijskih i emigracijskih kretanja stanovništva - poboljšanje starosne strukture stanovništva - poboljšanje obrazovne strukture stanovništva, posebno u naseljima - žarištima razvoja Ove ciljeve moguće je ostvariti uz policentrični i disperzni razvoj Županije: 1. razvojem gradova i naselja s gradskim obilježjima 2. razvojem manjih lokalnih središta 3. razvojem svih naselja kao mjesta stanovanja i rada njihovih stanovnika, poboljšanjem komunalnog i društvenog standarda i uvjeta življenja u njima 53 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI RAZVOJ GRADOVA I NASELJA Č a k o v e c - ž u p a n i j s k o i g r a d s k o s r e d i š t e g l a v n i j e n o s i t e l j r a z v o j a n a g o s p o d a r s k o m , k u l t u r n o m , u p r a v n o m p l a n u . D u g o j e v r e m e n a b i o j e d i n o ž a r i š t e r a z v o j a b i v š e O p ć i n e Č a k o v e c , s g r a v i t a c i j s k i m p o d r u č j e m s v i š e o d 1 0 0 0 0 0 s t a n o v n i k a . D a n a s j e Č a k o v e c c e n t a r s a z n a č a j n i m s r e d i š n j i m i g o s p o d a r s k i m f u n k c i j a m a , a s n a s e l j i m a u n j e g o v o m š i r e m p o d r u č j u s v i š e o d 3 0 0 0 0 s t a n o v n i k a s v r s t a n j e u r e d v e ć i h r e g i o n a l n i h s r e d i š t a H r v a t s k e i z a j e d n o s V a r a ž d i n o m č i n i k o n u r b a c i j s k o p o d r u č j e .

O d s e d a m d e s e t i h g o d i n a , i n t e n z i v n i j i m o t v a r a n j e m i n d u s t r i j s k i h i r a d n i h z o n a , t e p o s t u p n i m p o v e ć a n j e m s v e v e ć i h c e n t r a l n i h f u n k c i j a u n a s e l j i m a I I . i I I I . s t u p n j a c e n t r a l i t e t a ( p r e m a P r o s t o r n o m p l a n u O p ć i n e Č a k o v e c 1 9 7 8 . ) u s l i j e d i o j e p o l i c e n t r i č n i r a z v o j M e đ i m u r j a s n e k o l i k o s r e d i š t a - ž a r i š t a r a z v o j a n a p o d r u č j u c i j e l e Ž u p a n i j e . P o r e d Č a k o v c a , j o š d v a n a s e l j a - P r e l o g i M u r s k o S r e d i š ć e i m a j u s t a t u s g r a d a . O n i b i t r e b a l i b i t i n o s i t e l j i • -_r s n a ž n i j e g r a z v o j a JOS veće decentralizacije gospodarskih i centralnih funkcija koje danas ima županijsko središte. Čakovec kao županijsko središte trebao bi i dalje ostati najznačajniji gospodarski, upravni, kulturni, prosvjetni, zdravstveni centar i najveće prometno čvorište Županije. Lociranjem radnih zona i disperzijom radnih mjesta u druga naselja, potrebno je spriječiti daljnju koncentraciju radnih mjesta (a time i stanovništva u Čakovcu). U cilju ostvarivanja ravnomjernijeg razvoja na području cijele Županije, Prelog, Mursko Središće, D o m a š i n e c , K o t o r i b a , N e d e l i š ć e , S t r i g o v a t r e b a l i b i p r e u z e t i u l o g u n o s i t e l j a r a z v o j a p e r i f e r n i h p r o s t o r a M e đ i m u r j a . Z b o g n j i h o v o g p o v o l j n o g s m j e š t a j a u o d n o s u n a p r o s t o r Ž u p a n i j e i u o d n o s u n a Č a k o v e c , t e z b o g v a ž n o s t i n j i h o v o g p r o m e t n o g p o l o ž a j a k o n c e n t r a c i j e s t a n o v n i š t v a , o v i g r a d o v i i n a s e l j a s v o j i m c e n t r a l n i m f u n k c i j a m a " p o k r i v a j u " p r o s t o r u d a l j e n o d ž u p a n i j s k o g s r e d i š t a . V e l i k b r o j s t a n o v n i k a u n j i m a t r e b a o b i z a d o v o l j i t i p o t r e b e z a u p r a v n i m , p r o s v j e t n i m , k u l t u r n i m , z d r a v s t v e n i m f u n k c i j a m a .

U r e a l i z a c i j i c i l j e v a r a v n o m j e r n o g r a z v o j a , p o s e b n u p a ž n j u t r e b a p r i d o d a t i n a s t o j a n j u d a S t r i g o v a o s t v a r i p o l o ž a j n a s e l j a g r a d s k o g k a r a k t e r a s p o s e b n i m f u n k c i j a m a . N e k o l i k o j e r a z l o g a k o j i o p r a v d a v a j u o v a j p o s t a v l j e n i c i l j : 1. N o s i t e l j i ž a r i š t e r a z v o j a s j e v e r o z a p a d n o g d i j e l a Ž u p a n i j e k o j i p a k m o r a b i t i p o s e b n o p o d r u č j e d r ž a v n e s k r b i ( p o g r a n i č n o i d e p o p u l a c i j s k o p o d r u č j e ) , 2 . T r a d i c i j a u r b a n o - r u r a l n o g s r e d i š t a s g o s p o - d a r s k i m i c e n t r a l n i m f u n k c i j a m a , 3 . N a s e l j e k a r a k t e r i z i r a s t a g n a c i j a b r o j a s t a n o v n i k a , a p o d r u č j e k o j e m u g r a v i t i r a s n a j v e ć o m j e d e p o p u l a c i j s k o m s t o p o m u Ž u p a n i j i , 4 . B o g a t s t v o k u l t u r n o p o v i j e s n o g n a s l j e đ a , s k l a d n a u r b a n o - r u r a l n a c j e l i n a , a t r a k t i v n o s t k r a j o l i k a č i n e u v j e t e z a s p e c i f i č n i g o s p o d a r s k i r a z v o j . PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE N o s i t e l j i r a z v o j a i r a z v o j n i h p r o m j e n a n a v e ć i m l o k a l n i m p o d r u č j i m a s u p o d r u č n a i l o k a l n a s r e d i š t a , u k o j a s e u b r a j a j u o p ć i n s k a s r e d i š t a i n a s e l j a - r a z v o j n a s r e d i š t a s m a n j i m b r o j e m c e n t r a l n i h f u n k c i j a . O n i s u u p o r i š t a p o l i c e n t r i č n o g r a z v o j a , a u n a p r e đ i v a n j e m n j i h o v e s a d r ž a j n e s t r u k t u r e ( p o v e ć a n j e m c e n t r a l n i h i g o s p o d a r s k i h f u n k c i j a ) o n i v r š e r e v i t a l i z a c i j u r u r a l n i h k r a j e v a i p r i d o n o s e u b l a ž a v a n j u d e p o p u l a c i j e .

U n a p r e đ i v a n j e i n f r a s t r u k t u r e , u d o v o l j a v a n j e p o t r e b a m a n a s e l j a z a s u v r e m e n i m e n e r g e t s k i m , v o d o o p s k r b n i m a p o s e b n i m p r o m e t n i m s u s t a v o m , u t j e c a t ć e n a p r e o b r a z b u n a s e l j a , p o b o l j š a n j e u v j e t a ž i v o t a , p a ć e o n a b i t i p r i v l a č n o m j e s t o s t a n o v a n j a d o m i c i l n o g s t a n o v n i š t v a . 2 . 1 . 1 . 2 . RAZVOJ ZNAČAJNIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA PROMETNI SUSTAV Povoljni prirodni i geopolitički položaj Međimurske županije bio je uvjet da je na tom prostoru planirana i djelomično realizirana prometna mreža visokog ranga državnog i međunarodnog značaja. Na relativno malom prostoru nalaze se tri međunarodna cestovna i dva međunarodna željeznička granična prijelaza. Brzo povezivanje s europskim prometnim mrežama i prometnom mrežom ostalih dijelova Hrvatske, važna je pretpostavka prostornog razvoja. Cestovni promet M P o r e d r e a l i z i r a n o g d i j e l a m e đ u n a r o d n o g p r a v c a s j e v e r - j u g ( B u d i m p e š t a - R i j e k a ) p o t r e b n o j e i z g r a d i t i s u s t a v c e s t o v n e m r e ž e k o j a s e s a s t o j i o d p l a n i r a n i h i p o s t o j e ć i h p r a v a c a m e đ u n a r o d n o g i d r ž a v n o g z n a č e n j a , U o s t v a r e n j u o v o g c i l j a p o t r e b n o j e u s m j e r i t i a k t i v n o s t i i r a d o v e n a : n a s t a v a k i z g r a d n j e b r z e c e s t e m e đ u n a r o d n o g i d r ž a v n o g p r a v c a o d č v o r a D r a v s k i K r i ž n a i s t o k u d o T r n o v c a - t o č k e i z l a z a i z z e m l j e n a z a p a d u Ž u p a n i j e r e k o n s t r u k c i j u , m o d e r n i z a c i j u d r ž a v n i h i ž u p a n i j s k i h c e s t a u s m i s l u o s i g u r a n j a n e s m e t a n o g o d v i j a n j a p r o m e t a i s i g u r n o s t i s v i h s u d i o n i k a u p r o m e t u ( o s i g u r a n j e p o t r e b n i h p r o f i l a , b i c i k l i s t i č k i h s t a z a d u ž t r a s a s f r e k v e n t n i m b i c i k l i s t i č k i m p r o m e t o m t e p j e š a č k i h s t a z a u n a s e l j i m a )

u s p o s t a v u n o v o g p r o m e t n o g č v o r a n a a u t o c e s t i k o d T u r č i š ć a z b o g b o l j e g p o v e z i v a n j a l o k a l n i h i ž u p a n i j s k i h p r o m e t n i c a s a u t o - c e s t o m P l a n i r a n a d i o n i c a i p o t r e b a z a r e a l i z a c i j o m b r z e c e s t e D r a v s k i K r i ž - T r n o v e c ( u d u ž i n i o d j o š 9 k m n e i z g r a đ e n o g d i j e l a ) d i o j e r j e š e n j a p r o m e t n o g s u s t a v a P r o s t o r n o g p l a n a O p ć i n e Č a k o v e c j o š o d 1 9 9 0 . g o d i n e k o j i i m a v i š e s t r u k o o p r a v d a n j e : t r a n z i t n i p r o m e t k o j i s e o d v i j a n a r e l a c i j i M a đ a r s k a - I t a l i j a n e o p t e r e ć u j e n a s e l j e n a i n a j k r i t i č n i j a m j e s t a p r o l a z o m k r o z Č a k o v e c i N e d e l i š ć e s j e v e r o z a p a d n e r e g i j e H r v a t s k e ( M e đ i m u r j e , d i o Z a g o r j a i P o d r a v i n e ) o v a d i o n i c a z n a č i 5 4 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA n a j k r a ć e u k l j u č i v a n j e u p r o m e t n i s u s t a v z a p a d n i h s u s j e d n i h z e m a l j a n a j k r a ć i p r i r o d n i p r a v a c o d P a n o n s k e n i z i n e k a S j e v e r n o m J a d r a n u d o b i v a s u v r e m e n u t r a s u n a d i o n i c i p r o l a z a k r o z o v a j d i o H r v a t s k e MURSKA SOBOTA LE UDAVA PRAGERSKO PTUJ ' VARAŽDIN RIJEKA Rekonstrukcija i modernizacija državnih županijskih cesta nužna je zbog sve većeg stupnja motorizacije stanovništva i velikog broja sudionika u prometu na tim d i o n i c a m a od pješaka, bicikala, motornih vozila, poljoprivrednih strojeva.

U projektima rekonstrukcije potrebno je posebno voditi računa o dionicama tih cesta u naseljima, gdje je gustoća prometa najveća, a time i ugroženost svih sudionika. Sagledavajući dugoročno razvoj prometa u Međimurskoj županiji, potrebno je planirati, a time i osigurati prometni koridor za neposredno cestovno povezivanje Č a k o v c a i Varaždina - dva veća regionalna središta. Čakovec i Varaždin dva veća regionalna središta, svojim z o n a m a utjecaja "pokrivaju" najgušće naseljen prostor Hrvatske s više od 200 000 stanovnika. S obzirom da se nalaze na udaljenosti od samo 15 km preklapaju se njihove gravitacijske zone, a središnje i gospodarske funkcije se nadopunjuju. Frekventni lokalni promet na lokaciji V a r a ž d i n - Čakovec javlja se kao posljedica sve većeg i snažnijeg međusobnog utjecaja ta dva regionalna središta, kao i njihovog utjecaja na regiju sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Pretpostavlja se da će ta povezanost u budućnosti i dalje jačati uz povećani stupanj motorizacije lokalnog stanovništva, pa će se javiti i potreba da se ta dva centra neposredno povezu brzom c e s t o m koja će zaobići naseljena područja. Stoga j e nužno i dalje osiguravati prometni koridor (naznačen u PP OČ 1978.) od Čakovca do CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE V a r a ž d i n a , s v e z a m a n a o s t a l e z n a č a j n e p l a n i r a n e p r o m e t n e p r a v c e - j u ž n u z a o b i l a z n i c u Č a k o v c a i n o v i m o s t p r e k o D r a v e k o j i s e v e z u j e n a s u s t a v p r o m e t a V a r a ž d i n s k e ž u p a n i j e , OSNOVNA SHEMA PROMETA BUDIMPEŠTA BUDIMPEŠTA KOPRIVNICA Slika 18 Željeznički promet Željeznička pruga Kotoriba - Čakovec - Pragersko svrstana je prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske u magistralne pruge I. reda, s time da je pravac Kotoriba - Č a k o v e c - Varaždin - Krapina planiran kao alternativno rješenje trase pruge velike propusne moći i velikih brzina, čime će se primijeniti najviši tehnološko e k o n o m s k i kriteriji u korištenju željezničkog prometa u Europi, a Međimurje će se uključiti u sustav željezničkog prometa Srednje Europe u dva pravca - j e d a n ka sjeveroistoku, a drugi ka sjeverozapadu Europe.

Uspostavom granične željezničke postaje Macinec u kojoj bi se osigurao spoj željezničkog i cestovnog prometa - prekrcavanjem kamiona i tereta na željeznicu, formirali bi se kamionski terminali i inicirala izgradnja gospodarske zone uz željezničku prugu. Smjernice Željeznički promet zadržava postojeće pravce, a potrebno je: sagledati potencijal izgradnje nove granične željezničke postaje Macinec kao potencijalni lokoteretni čvor na vezi cestovnog i željezničkog prometa rekonstruirati i modernizirati željezničku prugu Varaždin - Z a g r e b (dionica kroz Međimurje je dobrih tehničkih karakteristika) 55 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI osigurati koridore za prolaz još jednog kolosijeka na željezničkim pravcima Kotoriba Pragersko i Čakovec - Krapina - Zagreb zadržati lokalnu prugu Čakovec - M. Središće - R. Slovenija Zračni promet Postojeća sportska zračna luka u Pribislavcu u sustavu zračnog.prometa Hrvatske planirana je da ima tercijarnu (2 C) kategoriju. Telekomunikacije Ciljevi dugoročnog razvoja telekomunikacija su: - povećanje kapaciteta telefonske mreže uz povećanje gustoće telefonskih priključaka na 100 stanovnika - p o r a s t d i g i t a l n i h l o k a l n i h p r i k l j u č a k a u m j e s n i m m r e ž a m a i n t e n z i v a n r a z v o j k a p a c i t e t a m r e ž e m o b i l n e t e l e f o n i j e i n t e n z i v a n r a z v o j n o v i h u s l u g a n a s v i m p o d r u č j i m a ENERGETSKI SUSTAV Osiguranje opskrbe i proizvodnje energije osnovna je potreba stanovništva i nužnost funkcioniranja gospodarstva.

Cilj je osigurati dovoljno energije i upotrebe ekološki čistih energenata kao prihvatljiv imperativ budućeg razvoja. Jedini interesi Republike Hrvatske za izgradnju hidroelektrana na Dravi su na području Županije potrošeni uz veliko opterećenje prostora i pogubnog gubitka eko-sustava Drave. Program i Strategija prostornog uređenja RH registriraju hidropotencijal rijeke Mure te na njoj kao moguće lokacije definiraju četiri vodene stepenice. U isto vrijeme, Program i Strategija naglašavaju da budućnost izgradnje ovih HE ovisi o međunarodnom dogovaranju sa susjednim državama, kao i o preispitivanju u odnosu na zaštitu prirode i ekološke probleme koje one mogu izazvati, te da je za njihovu realizaciju potrebno provesti studije oko opravdanosti zajedno s ostalim korisnicima prostora. Ovaj Prostorni plan Međimurske županije jedan je od doprinosa razrješavanju ovih HE kroz koji se ona opredjeljuje za zaštitu krajolika rijeke Mure kao posljednjeg prirodnog toka izrazito kvalitetnog eko-sustava koji je uz njega nastao, meandriranjem prije utoka u rijeku Dravu. PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE VODOOPSKRBA Cijelo područje Međimurske županije, koje se nalazi u slivnom području Drave i Dunava, u programu Prostornog uređenja Republike Hrvatske zajedno s dijelom Varaždinske županije označeno je kao zona koja predstavlja rezervu podzemnih voda druge razine. U županijskim okvirima cilj izgradnje vodoopskrbnog sustava je potpuna opskrbljenost svih naselja, a i domaćinstava vodom iz te mreže, uz racionalno gospodarenje tim sustavom.

ODVODNJA Odvodnja izgradnja sustava pročišćavanj^3 u-* otpadnih voda najznačajniji je zadatak u očuvanju i zaštiti voda i čistog prostora Međimurja. U cilju zaštite voda značajno je poduzimati sve raspoložive mjere za: z a š t i t u o d z a g a đ e n j a j o š u v i j e k č i s t i h v o d a p o t o k a u g o r n j i m t o k o v i m a , a n a p o s e p o d z e m n i h v o d a o d s t r a n j i v a n j e z a g a đ e n j a i i z v o r a z a g a đ e n j a s a č u v a n j e k v a l i t e t e č i s t i h v o d a p o d i z a n j e k v a l i t e t e p o v r š i n s k i h i s p r e č a v a n j e p a d a k v a l i t e t e p o d z e m n i h v o d a 56 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA RACIONALNO GOSPODARENJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM Zaštita i očuvanje tla poljodjelskog resursa, temeljno je opredjeljenje na razini države u vezi racionalnog korištenja prirodnih resursa, s ciljem da se omogući njegovo korištenje na održiv način. Usklađivanje razvoja cjelokupnog gospodarstva sa zaštitom i unapređenjem okoliša trebalo bi pridonijeti pravilnom odabiru najpovoljnijeg rješenja za sve korisnike prostora. Očuvanje najvrednijeg tla za poljoprivrednu namjenu i racionalno korištenje zemljišta za nepoljoprivredne namjene trebalo bi osigurati u dokumentima prostornog uređenja, pri čemu treba ustrajati na: saniranju površinskih kopova i privođenju novoj namjeni nakon eksploatacije mineralnih sirovina usmjeravanju, poticanju proizvodnje zdrave hrane podržavanju tradicijskog načina gospodarenja tlom s ciljem očuvanja i zaštite tla, očuvanja biološke raznolikosti i ekološke uravnoteženosti uključivanju tradicijskih i autohtonih načina korištenja tla uključivanju vrijednosti tla i eko-sustava u pokazatelje gospodarske učinkovitosti uvođenju novog pristupa u utvrđivanju boniteta tla uz uvažavanje svih parametara vezanih uz plodnost i zaštitu tla, a postojeću pedološku podlogu novelirati i prilagoditi određenoj razini dokumenata prostornog uređenja v * • Prioritetne aktivnosti vezane uz zaštitu poljoprivrednog zemljišta vezane su za:

ograničavanje korištenja kvalitetnog plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe zaustavljanje degradacije malih seoskih g o s p o d a r s t a v a s p r e č a v a n j e c i j e p a n j a p o l j o p r i v r e d n o g p o s j e d a ( p o s e b n o o n i h u p r o s t o r i m a i z v r š e n e k o m a s a c i j e i o k r u p n j a v a n j a ) s p r e č a v a n j e g r a d n j e n a a t r a k t i v n i m p r i r o d n i m p r e d j e l i m a ( v i n o g r a d i , v o ć n j a c i ) i c i j e p a n j e p o s j e d a u t u s v r h u p o t i c a n j e p o v e ć a n j a z e m l j i š n o g p o s j e d a p r i m j e n u s u v r e m e n i h a g r o t e h n i č k i h p o s t u p a k a k o j i m a s e p o v e ć a v a j u k v a l i t e t a t l a i p r o i z v o d n i d o p r i n o s P r i o r i t e t n e m j e r e i p o s t u p c i t r e b a l i b i b i t i u s k l a đ e n i s a s v i m z n a č a j n i m k o r i s n i c i m a p r o s t o r a , a p o s e b n o s c i l j e v i m a z a š t i t e k r a j o b r a z n i h v r i j e d n o s t i i z a š t i t e e k o l o š k e s t a b i l n o s t i . A g r o t e h n i č k i m p o s t u p c i m a , k a o š t o s u m e l i o r a c i j a , k o m a s a c i j a , n e b i s e s m j e l o u t j e c a t i n a k a r a k t e r i s t i k e i s l i k u k r a j o l i k a ( n p r . n a i z m j e n u r i j e č n o g k r a j o l i k a , p o p l a v n i h l i v a d a i š u m a , v o d o t o k a ) . S a m o k o n t r o l i r a n o m i u r a v n o t e ž e n o m p r i m j e n o m a g r o t e h n i č k i h s r e d s t a v a m o g u ć e j e o č u v a t i n e k a e k o l o š k a o s j e t l j i v a p o d r u č j a , k a o š t o s u z a š t i t a CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE podzemnih voda, voda u potocima, staništa ugroženih životinjskih i biljnih vrsta.

RACIONALNO GOSPODARENJE SUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM "Načelo o trajnosti gospodarenja šumama, definirano kao upravljanje i uporaba šuma i šumskog zemljišta na način i u takvoj mjeri da se u šumi održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal da bi šume ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini" - naglašeno u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, gospodarenje šuma u Međimurskoj županiji ima osobito značenje. Naime, izgradnjom dviju velikih akumulacija hidrocentrala na Dravi nisu smanjene samo šumske površine, već je bitno smanjena biološka raznolikost prostora uz tok Drave, a gotovo je nestala ekološka i socijalna funkcija šumskog i riječnog krajolika Drave. Posljedica utjecaja izgrađenih hidrocentrala je prekidanje neposrednog i čestog dodira šumskog staništa s poplavnim i podzemnim vodama (isušivanje staništa). Posebno je do velikih sušenja došlo u zoni odvodnih kanala, gdje je podzemna voda pala i nekoliko metara. Posljedica tih utjecaja su promijenjeni stanišni uvjeti, što se na šumsk pokrov odražava kao usporeni rast, sušenje propadanje drveća. Niža razina podzemne vode izostanak poplava uzroci su isušivanja tla, a sukcesija vegetacije teče u smjeru šumskih zajednica s većim udjelom kserofilnih vrsta. Prema istraživanjima koja su vršili znanstvenici Šumarskog instituta Jastrebarsko, na poplavnim lokacijama evidentiran je unos teških metala, što dravske naplavine svrstava u skupinu k o n t a m i n i r a n i h m u l j e v a s p o s l j e d i c a m a p o o b n o v u š u m a , p a i k o r i š t e n j e p r o s t o r a o p ć e n i t o . O b n o v a i r e k u l t i v a c i j a t a k o o š t e ć e n i h š u m s k i h e k o - s u s t a v a i z u z e t n o j e s l o ž e n z a h v a t .

N o v a o s n o v a g o s p o d a r e n j a š u m a m a n a d r ž a v n o j r a z i n i t e m e l j i s e n a n a č e l u t r a j n o s t i i o b n o v l j i v o s t i š u m s k o g r e s u r s a , a o d p o s e b n o g j e i n t e r e s a z a š t i t a p o d r u č j a š u m a , t e o d r ž a v a n j e v i š e n a m j e n s k e f u n k c i j e š u m a - u z k o r i š t e n j e s i r o v i n s k e f u n k c i j e p o t r e b n o j e k o r i s t i t i n j i h o v u e k o l o š k u i s o c i j a l n u f u n k c i j u . U v i d o m u m a l i p o s t o t a k š u m o v i t o s t i M e đ i m u r j a , t e p o z n a v a j u ć i p o r e m e ć a j e s t a n i š t a u z r i j e k u D r a v u , m o ž e m o u t v r d i t i d a š u m e M e đ i m u r j a u b u d u ć n o s t i m o r a j u s v e v i š e b i t i u z a š t i t n o j , r e k r e a c i j s k o j i t u r i s t i č k o j f u n k c i j i . G u s t o ć a n a s e l j e n o s t i , r e l a t i v n o s t t l a t e i z g r a d n j a k a p i t a l n i h o b j e k a t a u z r o c i s u v e l i k o g s m a n j e n j a p o v r š i n a š u m a M e đ i m u r j a . U p o g l e d u b u d u ć e g g o s p o d a r e n j a š u m a , o s o b i t o s e t o o d n o s i n a p r i v a t n e š u m e , n e o s p o r n a j e p o t r e b a i z r a d e p r o g r a m a z a n j i h o v o g o s p o d a r e n j e , o d n o s n o p r o v e d b u ( u r e đ i v a n j a š u m a ) . S m j e r n i c e z a p r o v e d b u p o p o j e d i n i m p o d r u č j i m a : a) Područje Gornjeg Međimurja sve šume (privatne i državne), koje svojim položajem to zaslužuju, potrebno je svrstati u 57 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI zaštitne šume (zaštita tla, vodenih tokova, erozijskih područja)

izdvojiti sastojine kao šume s posebnom namjenom na vrijednim lokalitetima, uz ili unutar naselja, za turističke i rekreativne svrhe onemogućiti smanjivanje površina pod šumom obnovu šuma sjemenjača vršiti oplodnim sječama panjače i kulture četinjača nakon čistih sječa obnoviti pošumljivanjem dajući prioritet mješovitim šumama s autohtonim vrstama stare bagremike, sa slabom izbojnom snagom prevoditi konverzijom u vrednije, ekološki stabilnije sastojine (potreba za ogrjevnim drvom zamijenit će potrebe za tehničkim drvom) b) Područje uz rijeku Dravu narušeni elementi obnove šuma uz Dravu zahtijevaju poseban pristup čovjeka da svojim negativnim utjecajem još više ne naruši staništa p o t r e b n o j e z a d r ž a t i z a t e č e n o s t a n j e u z D r a v u ( u o b n o v i š u m a u o v i m p r i r o d n i m u v j e t i m a o d r ž a v a s e j e d i n o b i j e l a t o p o l a ) , a č o v j e k o v u t j e c a j d o p u s t i t i s a m o u p o m a g a n j u p r i r o d n i h s u k c e s i v n i h p r o c e s a z a š t i t o m p o d r u č j a , p o d r ž a v a n j e m p r i r o d n i h p r o c e s a i p o s t u p n e p r o g r e s i j e š u m s k e v e g e t a c i j e p o t r e b n o j e s t v o r i t i d u b l j e i h r a n j i v o m b o g a t i j e p r o f i l e t l a , k a k o b i n a t i m p o d r u č j i m a u b u d u ć n o s t i o p e t m o g l i p o d i z a t i š u m e š u m e u z p o j a s r i j e k e D r a v e p r o g l a s i t i š u m a m a s p o s e b n o m n a m j e n o m ( s v r h o v i t o j e d a o v e š u m e u m j e s t o g o s p o d a r s k e d o b i j u o p ć e k o r i s n u f u n k c i j u , u z m i n i m a l n u i n t e r v e n c i j u č o v j e k a )

o d p r o m i j e n j e n i h f i t o c e n o z a t r e b a u č i n i t i s t a b i l n i j e z a j e d n i c e , a p o š u m l j i v a n j a p r o v o d i t i s a m o n a o n i m t e r e n i m a k o j i d a j u g a r a n c i j u u s p j e h a t e r e n e n a k o j i m a s e t e k f o r m i r a j u i n i c i j a l n e š u m s k e z a j e d n i c e t r e b a p r e p u s t i t i p r i r o d n o m r a z v o j u ne smije se dopustiti širenje poljoprivrednih površina na štetu šumskih, jer se poljoprivredne kulture ne mogu dulje zadržati na ispranim tlima, koja zahtijevaju stalnu i intenzivnu obradu i gnojidbu čitav inundacijski pojas je vodno dobro (u nadležnosti Hrvatskih voda) pa se u tom pojasu m o g u p r o v o d i t i s a m o a k t i v n o s t i k o j e s u u s k l a d u s a š u m s k o m g o s p o d a r s k o m o s n o v o m , n a k o j u j e d a n a s u g l a s n o s t H r v a t s k i h v o d a . C) P o d r u č j e r i j e k e M u r e j o š u v i j e k n e d i r n u t a i d i l a r i j e k e M u r e , m j e s t o j e g d j e j e m o g u ć i n a p r e d a k š u m a ( g o s p o d a r s k i h i d r u g i h ) , j e r p r o f i l i u z r i j e k u M u r u o b i l u j u h r a n j i v i m t v a r i m a u n u t a r i n u n d a c i j s k o g p o d r u č j a j o š u v i j e k j e m n o g o n e o b r a đ e n i h p o l j o p r i v r e d u n e i n t e r e s a n t n i h p o v r š i n a ( l i v a d e ) , a t o s u p o t e n c i j a l n a š u m s k a t l a , M e đ i m u r j u u s k r a ć e n a i n t e n z i v n o m p o l j o p r i v r e d n o m p r o i z v o d n j o m , z a k o j a j e p o t r e b n o p r o n a ć i m o d u s p o š u m l j i v a n j a ( d o d j e l a s a d n i c a , s t i m u l a c i j e ) , t e o d r e d i t i z o n e , PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE odnosno razgraničiti poljoprivredno od šumskog zemljišta kod novog pošumljivanja potrebno je, gdje god je to moguće, izbjeći kulture nekih listača, te prednost dati sastojinama hrasta (primjer Murščaka), kao stabilnije i trajnije zajednice, vodeći računa o ekološko gospodarskim tipovima šuma d) Područje između rijeka Mure i Drave značajne veće šumske predjele čine šume Dubrava kraj Sivice, Sobočka šuma između Štefanca i Male Subotice, hrastova šuma kod Čukovca, šuma između Kotoribe i Donjeg Vidovca na tom prostoru nalaze se šumske površine uz ili unutar naselja koje je potrebno izdvojiti kao šume s posebnom namjenom Zaštita postojećih šumskih površina, sprečavanje r b i l o k a k v e p r e n a m j e n e š u m a s n a g l a š e n o m s o c i j a l n o m i e k o n o m s k o m f u n k c i j o m , a p o s e b n o z a š t i ć e n i h š u m a , c i l j j e š u m s k o g , a j e d n a k o t a k o i p r o s t o r n o g p l a n i r a n j a , O n o u k l j u č u j e p o t i c a n j e o z e l e n j a v a n j a g r a d s k i h , r u b n i h g r a d s k i h i s e o s k i h n a s e l j a , r e k r e a t i v n i h , t u r i s t i č k i h i r a d n i h z o n a , u c i l j u o p l e m e n j i v a n j a k r a j o l i k a i n a s e l j a , t e s t v a r a n j a k v a l i t e t n i h u v j e t a ž i v o t a u n j i m a .