PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.

, J L " . " _ " r i ' . ' • r " i ' . _ ' . " . . . ' • - ' ' - ' " " • " , . . " " . ' " - . . ' . 3,927 • • \ J TT-'l SSS 161 98 11,5 X . . . j ' , J - - L " L J . " . • . . - - . - . . - . - . - , - . - " . . - . . ~ ' - • . . . . - ' • • , , ' , . • I . • r L . ' ^ " " r r I L I J T r i B r L B B • . _ . IB BB BB ' B r r L J B J . - ' • - ! ' j r . . • " ' - J • > " ' - • • • ; • , o ' v • . • . - • ' " ' • " ' ' - ' " J : ^ . - ^ L : :: 3,528 ': ': : - 0 - C "4 -:: 430 59 5,4 L _ _ . r r i • • J . J . L . . . . . . . . . , _ i . r . j . . J . " _ ' _ _ ^ . - . . h _ n . ' • " . • t i 1 L n . " _ " L " J " " ^ . . _ r . i , . r L J . _ _ _ _ . r . B r . B T . ~ B B B • L . j - f M L • - 36,8 3,583 - • - r i i — * — — ^ L ^ J * 196 550 B B H ^ B J ^ - ^ , . \- " : • . • . • " • ' - • : • - ' •'-''-'- -s.' -.-- --.--- . . - . - - • . ' . . • • r r . , - L . 4 . . - r - i - . ^ r . . . i . i ' - ' 3,993 •••:•::• Z X ^ * f - - 1 - - - - ^ 140 143 16,4 _ - - . r . . s a . . . - • • • — -—•~ " • r a i a ^ j . L . - . . - - B , . . r , - , r B B r , - / , ^ ^ , ^ 1 1 ' . - ' - ' ' - ' - ' • , • , ' " " ' ' " - " . " - - - . . . " . . . - " - . - . " ' - ' . - i . ' " . - . . ' . . ' . • . ' - - ' . ' - . - ' ' ' • • - . \ * . \ - " ' " ' - • - • . " . • " . • . • . " • > . • ' ' ". ' . " " - • - . . . _ i r . . . . L - . . 4 - * - r L • r t 3,652 6351 6438 22,3 • • - L • • . . . - - i r a r r i . J . . " " . ' . . ' - " " . ' ' . . . • - . . - 3,575 :/i_>i;687: 13636 8088 17,3 B u d u ć i d a n e p o s t o j e o b j a v l j e n a d e m o g r a f s k a i s t r a ž i v a n j a p o s l j e d n j i h d v a d e s e t g o d i n a , m o ž e m o p r e t p o s t a v i t i d a s u e m i g r a c i j s k i p r o c e s i s l a b i j e i z r a ž e n i .

Z b o g z n a č a j n i h g o s p o d a r s k i h i p o l i t i č k i h p r o m j e n a k o j e s u s e z b i l e p o s l j e d n j i h d e s e t g o d i n a u b i v š o j J u g o s l a v i j i , a l i i u z e m l j a m a E u r o p e k o j e s u b i l e z n a č a j n e z a e g z o d u s m e đ i m u r s k o g s t a n o v n i š t v a , n o v a d e m o g r a f s k a i s t r a ž i v a n j a z a s i g u r n o b i d a l a z a n i m l j i v e p o d a t k e i p o k a z a t e l j e . ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 1 . 1 . 1 . 2 . NASELJA N a p r o s t o r u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e 1 9 9 1 . g . b i l o j e 1 2 5 s a m o s t a l n i h s t a t i s t i č k i i s k a z a n i h n a s e l j a . U 1 9 9 5 . g . i z d v a j a j u s e k a o s a m o s t a l n a n a s e l j a ( d i j e l o m i z S i v i c e , d i j e l o m i z G o r n j e g K r a l j e v c a ) , n a s e l j e L e s k o v e c ( i z S t r u k t u r a g r u p a n a s e l j a p o v e l i č i n i broj naselja 1 do 100 st. 2 101-500 st. 57 501-1000 st 34 UKUPNO DO 1000 st. 93 1001-2000 st. 19 2001-5000 st. 12 5001-20000 st 1 UKUPNO: 125 Iz ovog tabelarnog pregleda vidljivo je da u gotovo 50 % ukupnog broja naselja (njih 59) veličine do 500 stanovnika živi svega 14,33 % ukupnog broja stanovnika Županije. U 34 naselja veličine od 501-1000 stanovnika živi 20,75 % stanovnika. Većih naselja od 1001-2000 stanovnika ima 19 ili 15,2 % o d u k u p n o g b r o j a n a s e l j a i u n j i m a ž i v i 2 1 , 7 % s t a n o v n i k a . U 1 2 n a s e l j a v e l i č i n e o d 2 0 0 1 - 5 0 0 0 s t a n o v n i k a ž i v i g o t o v o 3 0 % s t a n o v n i k a , a g r a d Č a k o v e c b r o j i 1 5 . 9 9 9 s t a n o v n i k a ili 1 3 , 3 % u k u p n o g b r o j a s t a n o v n i k a Ž u p a n i j e .

U t r i g r a d a u M e đ i m u r j u ž i v i 2 3 . 6 0 4 s t a n o v n i k a ili 1 9 , 7 % u k u p n o g s t a n o v n i š t v a . Č a k o v e c , ž u p a n i j s k o s r e d i š t e , z b o g s v o j e v e l i č i n e i z n a č a j a u z V a r a ž d i n p o s t a j e v e ć e r e g i o n a l n o s r e d i š t e s j e v e r o z a p a d n o g d i j e l a H r v a t s k e . G r a d o v i M u r s k o S r e d i š ć e i P r e l o g j a č a n j e m u p r a v n i h , g o s p o d a r s k i h , k u l t u r n i h i s r e d i š n j i h f u n k c i j a p o s t a j u z n a č a j n i n o s i t e l j i r a z v o j a Ž u p a n i j e . Č a k o v e c i m a n a j z n a č a j n i j u f u n k c i j u r a d a u Ž u p a n i j i - p r e m a p o d a c i m a 1 9 9 1 . u g r a d u j e z a p o s l e n o 1 8 . 9 3 5 s t a n o v n i k a , š t o z n a č i d a j e o d n o s f u n k c i j e r a d a i s t a n o v a n j a 0 , 8 s t a n o v n i k a n a j e d n o g z a p o s l e n o g , d o k j e u h r v a t s k i m g r a d o v i m a t a j o d n o s 2 , 1 . Pored funkcije rada Čakovec ima najznačajniju funkciju prosvjetnog središta - do nedugo je bio jedino središte srednjoškolskog obrazovanja u Županiji, danas je dio te funkcije preuzeo Prelog, ali u vrlo maloj mjeri (Gospodarska škola). Ovakav razmještaj ovih dviju značajnih funkcija rezultira dnevnom migracijom velikog broja stanovnika (70 % zaposlenih), i to s područja cijele Županije. Proces urbanizacije u dužem periodu prisutan je u Č ali urbano stanovništvo nastanjeno je u Čakovcu, dok u ostalim gradovima, prigradskim naseljima i središtima - nositeljima razvoja stanovništvo ima mješoviti karakter, U takvoj strukturi stanovništva izdvajaju se Nedelišće, Pušćine Kuršanec, zbog vrlo malog udjela poljoprivrednog stanovništva, a zbog izrazitih promjena karaktera naselja osobito Nedelišće doživljava POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Š t r i g o v e ) i S l e m e n i c e ( i z M a č k o v c a ) t e s a d a Ž u p a n i j a b r o j i 1 2 8 n a s e l j a . B u d u ć i d a o v a n a s e l j a n i s u b i l a s t a t i s t i č k i o b r a đ i v a n a , z a n j i h s e u a n a l i z a m a n e i s k a z u j u p o d a c i , v e ć s e i n a d a l j e v o d e u z m a t i č n a n a s e l j a . S t r u k t u r a n a s e l j a p o v e l i č i n i j e s l j e d e ć a :

Tabela 13 ukupan broj % od ukupnog prosječna veličina stanovnika grupe broja stanovnika naselja naselja Županije 2 3 4 176 88 0,147 17005 298 14,187 24871 732 20,749 42052 452 35,083 25974 1367 21,669 35841 2987 29,901 15999 15999 13,347 119866 959 100,000 preobražaj strukture i funkcije naselja. Nedelišće je izdvojeni primjer u transformaciji naselja - od prigradskog naselja ono postaje općinsko središte sa svim centralnim gospodarskim i administrativnim funkcijama na razini općine. V r l o s n a ž a n u t j e c a j Č a k o v c a p o s l j e d n j i h d e s e t l j e ć a u š i r o k o j g r a v i t a c i j s k o j z o n i r e z u l t i r a o j e k o n s t a n t n i m p o r a s t o m b r o j a s t a n o v n i k a m e h a n i č k i m p r i r a s t o m , a i p o r a s t o m s t a n o v n i k a u n a s e l j i m a k o j a g a o k r u ž u j u , T a k o Č a k o v e c s a s v o j o m u t j e c a j n o m z o n o m , p r e m a p o p i s u i z 1 9 9 1 . g o d i n e , b r o j i 3 8 . 3 0 0 s t a n o v n i k a , š t o g a p o r e d k o n c e n t r a c i j e g o s p o d a r s k i h i s r e d i š n j i h f u n k c i j a s v r s t a v a u r e d r e g i o n a l n i h s r e d i š t a R e p u b l i k e H r v a t s k e . 1 . 1 . 2 . PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 1.1.2.1. ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA Međimurje se nalazi na dodiru dviju velikih morfoloških cjelina ovog dijela Europe: Panonske nizine i istočnih Alpa. Geografski pripada rubnoj zoni peripanonskog prostora na jugozapadu i njezin je sastavni dio.

Prema prirodno-geografskim osobinama, jasno se diferenciraju dvije osnovne mikroregionalne cjeline: brežuljkasto Gornje i nizinsko Donje Međimurje, Granica između Gornjeg i Donjeg Međimurja poklapa se s morfološkim osobinama područja, odnosno s izohipsom od 200 metara n. m. Reljefno izražajnija, u odnosu na okolni nizinski prostor, šira kontaktna prijelazna zona između te dvije mikroregionalne cjeline, tzv. pleistocenska ravan, slična je Donjem Međimurju smatra se njenim sastavnim dijelom. Na prostoru Međimurja mogu se izdvojiti dva osnovna tipa reljefa - brežuljkasti u Gornjem i nizinski u Donjem Međimurju. 13 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA Gornje Međimurje ima izrazita svojstva niskog pobrđa čije apsolutne visine ne prelaze 350 metara (najviša kota Mohokos 344,5, Robadje 339, Sveti Juraj na Bregu 320 m i dr.), a nastavak je reljefno nešto izrazitijih Slovenskih gorica. U morfološkoj slici dominira blago valoviti, destrukcijskim procesima (erozija i derazija) jako diseciran tipičan rebrasti reljef, sličan reljefu prigorja. Relativno dublje usječene potočne doline (potoci: Gradiščak, Selnica, Pleškovec, Dragoslavec, Zejza, Santavec i dr.) u mekanijim klasičnim (lako drobivim) sedimentima dijelom su vlažne i nepogodne za razvoj naselja i putova. Donje Međimurje karakterizira nizinski reljef blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja glavnih tokova (Nedelišće = 171 m, Kotoriba = 136 m). Taj je prostor zajednička tvorevina Drave i Mure, odnosno lijep i rjeđi primjer zajedničkih terasa i aluvija dviju rijeka. Naime, iako je na prostoru Donjeg Međimurja reljefna energija mala, to nije morfološki jednoličan prostor. Mogu se razlikovati reljefno najniži, geološki najmlađi hovoceni (aluvijalni) naplavni nanosi uz tokove, zatim nešto viši i zato ocjeditiji prostor mlađe pleistocenske riječne terase (mlađi virm) i morfološki znatno izraženija viša zona tj.

nešto starija riječna terasa (stariji virm) koju ćemo nazvati mlađa pleistocenska terasa ili pleistocenska ravan. Aluvijalne naplavne ravni uz riječne tokove su podvodni tereni, pa ih naselja izbjegavaju. Znatno su šire uz Muru i redovito su bile plavljene za viših vodostaja rijeka sve do izgradnje murskog nasipa 1971. godine. Stoga je veći dio zemljišta pod šumom, livadama i pašnjacima ili su to oranice manje agrarne vrijednosti. Opće klimatske značajke Međimurja određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji - Panonskoj nizini. Međimurje je reljefno otvoren prostor prema Panonskoj nizini, pa su panonski utjecaji snažniji od 14 ZAVOD ZA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Slika 5 alpskih. To se očituje u relativno vrućim ljetima i hladnim zimama. Karakterističan je brzi prijelaz iz hladnog dijela godine u topli, pa u ožujku mogu biti već visoke dnevne temperature. Česti su i štetni proljetni mrazevi, kao i relativno visoke temperature u srpnju i kolovozu. U tim se mjesecima mogu pojaviti i nagle oluje s jakim pljuskovima i zloglasnim tučama. Brzi porast temperatura u proljeće (srednjak 10,4°C u razdoblju 1961-1970) i povoljne temperaturne prilike u jesen (prosjek 11,0°C u istom periodu) utječu na dužinu vegetacijskog perioda, koji traje od ožujka pa do potkraj studenog. Mrazevi su najčešći u siječnju i veljači, a jedino ih nema u ljetnim mjesecima. Povoljnim temperaturnim prilikama odgovara jednako povoljan padalinski režim. Po količini padalina Međimurje pripada humidnijim (vlažnijim) rubnim krajevima Panonske nizine.

Nizinski reljef, omeđenost Međimurja riječnim tokovima, relativno veća humidnost kraja, vlažnost u tlu pogodne su okolnosti pojavi magle, pa se ona često javlja zimi i u prijelaznim godišnjim dobima. Iz podataka o učestalosti smjerova vjetra proizlazi da su najčešći vjetrovi dva, dijametralno suprotna pravca: sjeverni i južni na koje otpada 36,7 %, odnosno 32,0 %, a sekundarnog su značaja istočni (7,3 %) i sjeveroistočni (6,1 %) vjetrovi. lako su vjetrovi u Međimurju česti njihova prosječna jačina neznatno prelazi dva Beauforta samo u ožujku, dok su u srpnju i kolovozu najslabiji. Na osnovu izloženih meteoroloških podataka možemo zaključiti da područje Međimurja karakterizira umjereno svježa kontinentalna klima, u posljednje vrijeme s ne tako jasno izraženim godišnjim dobima. Srednja godišnja temperatura zraka u Čakovcu snizila se od 10,1°C (1925-1940) na 9,9°C (1961-1971), smanjila se godišnja količina padalina i izmijenio padalinski režim. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 1.1.2.2. PODRUČJA PRETEZITIH DJELATNOSTI Prostor - njegove prirodne karakteristike i resursi čine osnovu i poticaj svake ljudske aktivnosti, a specifičnosti prirodnih karakteristika ogledaju se u specifičnostima gospodarskog razvoja. Prirodne osobitosti, naseljene cjeline i pojedinačni objekti čine kulturno i prirodno nasljeđe kraja. Zaštita tog nasljeđa, te sprečavanje narušavanja ravnoteže u okolišu trebaju biti polazište pri izradi svih planova razvoja i revitalizacije prostora. Kontinuiranim naseljavanjem čovjekovom aktivnošću kroz višestoljetni period, Međimurje je mijenjalo svoju prirodnu sliku. Šumovita, močvarna područja pretvorena su u oranice i naseljena područja.

Posljedica tog dugotrajnog procesa je visoka gustoća naseljenosti međimurskog kraja, koja ga svrstava među najgušće naseljena područja u Hrvatskoj. Tendencija povećanja broja stanovnika koncentriranje stanovništva oko županijskog središta i uz glavne prometne tokove sjever-jug (M. Središće - Varaždin) i zapad-istok (Čakovec - Kotoriba) povezano je koncentracijom gospodarskih aktivnosti uz te prometne tokove. Povećanje broja stanovnika, povećanje gospodarskih aktivnosti također je promijenilo prostorne odnose i izazvalo povećanje ukupnog građevinskog područja u Županiji na račun poljoprivrednog zemljišta. Ta je pojava osobito karakteristična za naselja u prije spomenutim zonama i u naseljima u kojima industrijske i radne zone zauzimaju značajni udio u građevinskom području. Najznačajniji potencijal Međimurske županije nalazi se u geoprometnom području - smještaj na tromeđi s Mađarskom i Slovenijom, a na relativno maloj udaljenosti od Austrije, uz pretpostavku izgradnje planirane prometne infrastrukture (suvremene cestovne i željezničke), ovaj prostor postaje povoljan u smislu razmjene roba i usluga. POLJOPRIVREDA Prema podacima iz 1971. godine poljoprivredom se bavilo i živjelo od nje 57 % aktivnog i 45 % ukupnog stanovništva Međimurja. lako je p o l j o p r i v r e d a a p s o r b i r a l a 5 0 % r a d n e s n a g e , u i s t o m r a z d o b l j u s u d j e l o v a l a j e u o s t v a r i v a n j u n a c i o n a l n o g d o h o t k a s a s v e g a 3 0 %. P r e m a p o d a c i m a o s t a n j u u g o s p o d a r s t v u iz 1 9 9 2 .

g o d i n e , p o l j o p r i v r e d a u Ž u p a n i j i s t v a r a 2 2 % l o k a l n o g d r u š t v e n o g p r o i z v o d a ( p r o s j e k z a H r v a t s k u j e 15 % ) , o d n o s n o o k o 4 % d r u š t v e n o g p r o i z v o d a h r v a t s k e p o l j o p r i v r e d e ( d o k j e d o p r i n o s m e đ i m u r s k e i n d u s t r i j e 2,5 % ) . S o b z i r o m n a k o l i č i n u p r o i z v e d e n e r o b e , z a R e p u b l i k u H r v a t s k u n a j v a ž n i j a j e p r o i z v o d n j a k r u m p i r a ( o k o 17 % u k u p n e p r o i z v o d n j e u d r ž a v i ) , d o k u d i o o s t a l i h k u l t u r a o d g o v a r a u d j e l u p o v r š i n e Ž u p a n i j e u u k u p n o j p o v r š i n i d r ž a v e . K l i m a t s k i u v j e t i o s o b i t o p o g o d u j u p r o i z v o d n j i k u k u r u z a i k r u m p i r a , i n d u s t r i j s k o g bilja i p o v r ć a , v i s o k o k v a l i t e t n i h s o r t i g r o ž đ a i v o ć a , a n e š t o s l a b i j e proizvodnji bijelih žita. Klima, dakle, nije ograničavajući čimbenik za postizanje i vrhunskih prinosa po jedinici v • površine. Na teritoriju Međimurja izdvajaju se sljedeći tipovi tla: llovasto-glinasto tlo na vapnenačkoj podlozi briježni dio, Glinasta ilovača - ispod briježnog dijela i uz Muru, Treset i mulj - Donje Međimurje uz Muru, Šljunkovito zemljište - na potezu Gornji Hrašćan- Donji Hrašćan, Crnica i ilovača - središnji plato, Pijesci i šljunkovito - uz Dravu. Prema analizi tla Međimurja vidljivo je da glavnina tla Gornjeg Međimurja pripada podzolima različitog stupnja podzoliranosti, dok u Donjem Međimurju prevladavaju aluvijalno-močvarna tla različitog sastava i starosti.

U brežuljkastom Gornjem Međimurju, osim najviših predjela, kao i dijelom na pleistocenskoj ravni, najveće površine zauzimaju podzolirana tla. To su padalinama dosta isprana glinasto-ilovasta i pjeskovito-ilovasta tla (sjeverni dio pleistocenske ravni) pa im nedostaju hranjive humusne sastojine, koje se nadoknađuju adekvatnim agrotehničkim zahvatima. Relativno su plodna, pa su većinom pod oraničnim kulturama, napose na plodnijoj pleistocenskoj ravni (žitarice, povrće i dr.). Reljefno viši prostori Gornjeg Međimurja imaju slabo podzolirana više erodirana tla, čiji matični supstrakt čine neogeni ilovasti lapori, pijesci pješčenjaci. Nastala su devastacijom šuma na strmijim padinama viših brežuljaka, a koriste za ratarske, odnosno vinogradarsko-voćarske kulture. Kod ovih tala, u z određene agrotehničke mjere, veliku pažnju treba posvetiti borbi protiv erozije. Na reljefno najvišim položajima Gornjeg Međimurja (iznad 260 m) prevladavaju mineralno-karbonatna tla (smeđa žućkastosiva). Nastala su površinskom e r o z i j o m o t k r i v a n j e m v a p n e n i h l a p o r a g l i n a s t o g ili i l o v a s t o g s a s t a v a . O v a s u t l a z n a t n e p o t e n c i j a l n e p l o d n o s t i , ali j e o n a u m a n j e n a i s p i r a n j e m f i z i o l o š k i h h r a n j i v i h b i l j n i h h r a n j i v a n a g l i m o t j e c a n j e m v o d e niz s t r m e p a d i n e . T l a s e k o r i s t e z a v i n o g r a d e , p a j e i o v d j e b o r b a p r o t i v e r o z i j e j e d n a k o v a ž n a .

U D o n j e m M e đ i m u r j u , u g l a v n o m u p o r i j e č j u T r n a v e , r a z v i l a s u s e s t a r i j a a l u v i j a l n o - m o č v a r n a tla n a s i l i k a t n o m š l j u n k u . O n a t r p e o d s u š e za n i ž i h v o d o s t a j a ( a k o j e t e m e l j n i c a n a s a m o 6 0 c m d u b i n e , u š l j u n k o v i t o m s l o j u , o n e m o g u ć e n j e k a p i l a r n i u s p o n v o d e ) , d o k s u z a v i š i h (u j e s e n , z i m i i p r o l j e ć e ) p r e v i š e v l a ž n a . T o s u n a j n e p l o d n i j a o d s v i h t l a u M e đ i m u r j u , p a s e z n a t n i m d i j e l o m k o r i s t e k a o p r i r o d n e l i v a d e i p a š n j a c i , S u p r o t n o o v i m t l i m a j u ž n o o d n j i h , p r e m a d r a v s k o m t o k u (tj. z a h v a ć a j u j u ž n i d i o s r e d i š n j e g d i j e l a M e đ i m u r j a ) p r o s t i r u s e a l u v i j a l n o - m o č v a r n a k a r b o n a t n a 15 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA V POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE tla, koja se smatraju za najplodnija tla. Po postanku su vrlo mlada, nastala pomicanjem korita Drave sa sjevera prema sadašnjem na jugu, prekrivši cijeli taj pojas najprije šljuncima i pijescima, a iznad njih nataložili su se uglavnom ilovasti i pjeskovito-ilovasti nanosi. To su relativno duboka tla, (prosječno oko 1 m), a potrebno ih je natapati, jer je na području njihovog prostiranja razina temeljnice relativno niža. Najvećim dijelom su obrađena (kukuruz, strne žitarice i dr.), dok su niži dijelovi ostavljeni za livade, a prostori s plitkim tlima (šljunak je blizu površine) prepušteni su za pašnjake. Na mjestima gdje su ova tla duboka i ilovastog sastava znatne su plodnosti, pa se mogu smatrati najplodnijim tlima Međimurja.

U istočnom dijelu Donjeg Međimurja, malo podalje od toka Drave i Mure, formirala su se na novijim murskim sedimentima (ispod njih su stariji dravski nanosi) aluvijalno-močvarna glinasto-ilovasta tla. Ta su tla jako humusna, relativno velike potencijalne plodnosti, pa se veći dio obrađuje (kukuruz, krumpir i dr.), a ostalo su prirodne livade. Uz tok Mure, od Podtuma do Goričana, nastala su aluvijalno močvarna - glinasta tla. To je prostor nekadašnjeg sastava dviju rijeka, pa je razumljivo da je u geološkoj prošlosti (u pleistocenu) došlo do velike sedimentacije glinastih čestica, te su se ovdje formirala najteža i najdublja tla nizinskog dijela Međimurja. Iskorišćuju se više kao POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE OBRADIVO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE NEOBRADIVO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE UKUPNO 'S-, 16 oranice (kukuruz, krumpir i dr.), a manje kao prirodne livade i pašnjaci, Ostale vrste tla zahvaćaju znatno manja područja, Važnija među njima su aluvijalno močvarna, ilovasto - glinasta tla u okolici Preloga. Dosta su tvrda, pa se teže obrađuju, ali su znatne potencijalne plodnosti. Većinom se koriste kao oranične površine (kukuruz i dr.), a manjim dijelom su prirodne livade, Rijeke Mura i Drava koje su, zapravo, plavile - nanosile naša zemljišta ravničarskog dijela, sada su obuzdane nasipima, a zemljišta ugrožena oborinskom vodom, prokopana su mrežom kanala i drenirana. Predstoje i daljnji zahvati na saniranju tla, klasifikaciji kiselih zemljišta, obogaćivanju humusom, gnojidbom stajskim gnojem i zelenom gnojidbom, a posebno okrupnjavanje parcela kupnjom susjednih, zamjenom, arondacijom, komasacijom i Zakonom o zemljištu, koji bi zabranio cijepanje parcela.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE Slika 6 Tabela 14 ha % 51983 96,04 2142 3,96 54125 100,00 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Tabela 15 UKUPNA STRUKTURA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PREMA NAMJENI LIVADE ORANICE VOĆNJACI VINOGRADI PAŠNJACI ŠUME TRSTICI UKUPNO • i ha 11361 36767 2753 % 17,96 58,11 4,35 1102 2045 9146,75 97,00 63271,75 1,74 3,23 14,46 0,15 100,00 Tabela 16 ZAHVATI IZVRŠENI NA POLJOPRIVRIVREDNOM ZEMLJIŠTU POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE HIDROMELIORIRANO DRENAŽOM HIDROMELIORIRANO KANALIMA KOMASIRANO 54124 100 % 2046 3,78 56496 8734 16,14 Tabela 17 STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KLASAMA KATASTARSKAKATASTARSKA KULTURAKULTURA I. | II. oranice u ha 1161 5023 oranice u % 3,16 13,66 I vrtovi i voćnjaci u ha 263 1254 vrtovi i voćnjaci u % 9,55 45,55 vinogradi u ha 49 303 vinogradi u % 4,45 27,49 livade u ha 409 17701770 livade u % 3,60 15,5815,58 ukupno obradivo u ha 1882 8350 ukupno obradivo u % 3,62 16,06 ukupno neobradivo u ha 306 718 ukupno neobradivo u % 14,28 33,52 ukupno obradivo i neobradivo u ha 2188 9068 ukupno obradivo i neobradivo u % 4,04 16,75 KATASTARSKE KLASE III. | IV. | V. | VI. | VII., VIII. | ukupno 11629 10260 6081 2266 347 36767 31,63 27,91 16,54 6,16 0,94 100 981 255 0 0 0 2753 35,63 9,26 100 449449 215215 71 15 0 1102 40,7440,74 19,5019,50 6,44 1,36 100 43634363 2957 1450 409 3 11361 38,4038,40 26,03 12,76 3,60 0,03 100 17422 13687 7602 2690 350 51983 33,51 26,33 14,62 5,17 0,67 100 1113 5 0 0 0 2142 51,96 0,23 100 18535 13692 7602 2690 350 54125 34,24 25,30 14,05 4,97 0,65 100 Tabela 18 STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO VELIČINI POSJEDA ha broj posjednika % <1 68754 1 do 3 11064 3 do 5 1391 5 do 10 289 10 do 20 39 20 do 50 26 > 5 0 48 ukupno 81611 Tabela 19 POSJEDOVNA STRUKTURA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA obradivo poljoprivredno zemljište 51983 ha | broj posjeda 46250 broj katastarskih čestica 318376 prosječna veličina katastarske čestice 0,16 ha broj vlasnika katastarskih čestica 81611 broj čestica po posjedu 6,88 prosječna veličina poljoprivrednog posjeda 1,12ha Zbog usitnjenog i rascjepkanog poljoprivrednog posjeda, te zbog preskupe i neracionalne primjene mehanizacije, ne mogu se očekivati značajnije ukupno ha % 84,25 21433 39,61 13,56 18079 33,41 1,70 5197 9,60 0,35 1832 3,39 0,05 536 0,99 0,03 823 1,52 0,06 6214 11,48 100,00 54114 100,00 povećanje prinosa i razvoj poljodjelstva uopće.

Usluge mehanizacije su preskupe, zbog slabe iskorištenosti strojeva. Na jedan traktor od 40 KS dolazi svega 6,15 ha obradivih površina, a bilo bi povoljno da se koristi 4 puta više (u Europi na jedan traktor - 80 KS dolazi 50 ha i više obradivih površina). Podatak, koji govori o broju udjelu čistih poljoprivrednih domaćinstava, pokazuje da je više od 50 % gospodarstava mješovitog tipa, što znači da je jedan ili više članova obitelji zaposleno, a obrađivanje zemlje dodatni je izvor prihoda. Po uzoru na zemlje zapadne Europe trebamo težiti veličini posjeda od 1 5 - 6 0 ha za ratarsku obradu, a manjem posjedu 5 - 10 ha samo za vrlo intenzivnu proizvodnju (povrtlarstvo, cvjećarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo). 17 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA Prema planu statističkih istraživanja za Republiku Hrvatsku u 1995. godini provedena su statistička istraživanja o broju stoke u obiteljskim gospodarstvima i poduzećima u svim županijama. Usporedbom podataka o ukupnom broju stoke početkom 1995. i prethodne godine u Međimurju može se uočiti značajno smanjenje broja goveda i svinja, kao i broja košnica pčela, nešto manje smanjenje broja kokoši, malo povećanje broja koza i nešto značajnije povećanje broja ostale peradi (patke, guske, pure). Smanjenje broja rasplodnih i tovnih goveda uzrokovano je neadekvatnom politikom stimuliranja stočarstva. Izlaz treba tražiti u farmskoj proizvodnji mlijeka. Na području Međimurja postoji 60 farmera, uzgajivača mliječnih krava, a broj krava po farmeru kreće se od 5-30, prosječno oko 10 grla po uzgajivaču. Međutim, u Županiji nedostaje još oko 12.000 grla mliječnih krava i junica.

U svinjogojstvu Međimurja osnovni problem je u neplaniranoj svinjogojskoj proizvodnji s pojavom ponude viška svinja u vremenu od prosinca do travnja. Izlaz bi trebalo naći u proizvodnji svinjskog mesa u vremenu kada je tržištu to najpotrebnije uz povezivanje s turističkim područjima. Na području Međimurja danas se uzgaja oko 4.000 koza, a mlijeko otkupljuje "Vindija" Varaždin. U peradarstvu je značajna proizvodnja brojlera - 2.300.000 komada godišnje i proizvodnja 300.000 jednodnevnih pilića u inkubatorskoj stanici "Veterinarske stanice" Čakovec. Za razvitak poljoprivrede u Međimurskoj županiji mogu se izdvojiti ovi potencijali: ^ - raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta visokog boniteta i ekološke očuvanosti, što će omogućiti proizvodnju kvalitetne hrane, ekološka očuvanost prostora posebno u briježnom dijelu gdje je u velikoj mjeri prisutan tradicionalni način proizvodnje na • _ individualnom posjedu, fond zemljišta bivšeg društvenog sektora koji je okrupnjen i priveden za intenzivnu obradu, dovoljne količine podzemne vode - veliki rezervoar iz kojeg je moguće navodnjavati intenzivno obrađivane poljoprivredne površine (uvođenje navodnjavanja prioritetni je zadatak službe za unapređivanje poljoprivrede), visoki udio mehanizacije - dva ili više traktora sa svim priključnim strojevima na 10-20 ha, u Međimurju bi najprikladniji posjed ,bio 20-100 ha za žitarice, šećernu repu i uljarice, a posjed od 1-5 ha bio bi vrlo profitabilan za intenzivnu povrtlarsku, cvjećarsku i sličnu proizvodnju.

v> \ . 18 PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Ograničavajući faktori su: - usitnjenost posjeda - veliki udio broja domaćinstava s mješovitim prihodom - poljoprivreda je dopunska djelatnost - sitni posjedi staračkih domaćinstava koji su bez mehanizacije i koriste usluge drugih ŠUMARSTVO Na području Međimurja ima 9734 ha šuma, što iznosi 12,37 % ukupne površine Međimurja. Od toga je 3341 ha ili 37 % u državnom vlasništvu, a oko 6393 ha ili 63 % u privatnom vlasništvu. Državnim šumama gospodari javno poduzeće "Hrvatske šume" putem Uprave šuma Koprivnica, odnosno Šumarije Čakovec. Gospodarenje državnim sumama podlij propisima gospodarenja gospodarskom jedinicom Donje Međimurje i gospodarskom jedinicom Gornje Međimurje. Privatnim šumama gospodare vlasnici bez programa gospodarenja. Zakon o šumama dijeli šume prema namjeni na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Gospodarska jedinica Gornje Međimurje: U gospodarskoj jedinici prema namjen zastupljeno je sljedeće učešće šuma: a) gospodarske šume 96,3 % b) zaštitne šume 0,1 % c) šume s posebnom namjenom: 1. priznata sjemenska sastojina 1,1 7c 2. šume za odmor i rekreaciju 2,5 % Površina gospodarske jedinice je 734 ha, a ostvaruje se godišnji etat od 3360 m drvne mase. Prema učešću uređajnih razreda površinski je najzastupljeniji uređaj razred bagrema sa 19,6 %, a slijede obični bor sa 14,3 %, bukovac 1,60 % i crna joha 9,7 %. U gospodarskoj jedinici izdvojen je u kategoriji zaštitnih šuma odsjek 27/E u površini od 0,59 ha. U kategoriji šuma s posebnom namjenom na razini ove gospodarske jedinice izlučeni su odsjeci:

- 28/B kao priznata sjemenska sastojina običnog bora površine 8,18 ha - 12/B, 12/D, 12/C u šumskom predjelu Balogovec i odsjek 42/E u šumskom predjelu Globetka, kao šume namjene za odmor i rekreaciju u ukupnoj površini od 18,64 ha (odluka Skupštine Općine Čakovec 1989. godine) Gospodarska jedinica Donje Međimurje: Sve šume gospodarske jedinice Donje Međimurje registrirane su kao gospodarske šume. Uz rijeku Dravu smješteno je 45 odjela u površini od 1586 ha. Uz rijeku Muru nalazi se 7 odjela od površine 366 ha, a između rijeka Mure i Drave nalazi se 21 odjel u površini od 637 ha. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ] MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Izgradnjom akumulacijskih jezera na rijeci Dravi pod površinu jezera potpalo je 800 ha državnih i privatnih šuma. Akumulacijska jezera poremetila su stanišne uvjete šumama, te su uvjetovala složenost obnove šuma. Obnova šuma opterećena je malom dubinom fiziološki aktivnog profila, smanjenjem učešća finih čestica te varijabilnim sadržajem hranjivih tvari. Ovakvim negativnim utjecajem uz površine šuma koje su potpale pod jezera ugrožena je obnova narednih 800 ha šuma koje se pružaju uz rijeku Dravu. Obnova šuma ovisna je o fiziološkom profilu te je uspješna uzvodno od naselja Otok. Nizvodno od naselja Otok obnova šuma je sporadično uspješna, ali je većinom upitna. U cijeloj gospodarskoj jedinici na površini od 2390 ha ostvaruje se etat (godišnja sječa) od 13766 3 m drvne mase (zaključno do 2002. godine kada će sječom kanadske topole znatno pasti).

Sve privatne šume prema namjeni su gospodarske. Gospodarenje u privatnim šumama zakonski je regulirano programom za gospodarenje. U Međimurju nisu izrađeni programi za privatne šume. lako one svojim učešćem u ukupnoj površini šuma Međimurja imaju znatan udio, one u naravi ne predstavljaju vrijednost koja bi im temeljem tog učešća pripadala. U privatnim šumama Međimurja veliki broj sitnih šumskih posjeda onemogućuje provedbu šumsko-uzgojnih radova bez programa gospodarenja. Uvažavajući potrebe pojedinaca vrši se doznaka stabala izvan propisa, te tako lošom obnovom šuma nestaju vrijedne šume kitnjaka i graba, te lužnjaka i graba. I donedavno neugrožena šuma bukve sve je češćom metom nakupaca drva, kojima vlasnici šuma nude ono što ih interesira, a ne ono što je potrebno činiti za boljitak šume. * POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Privatne šume u kojima se loše vrši obnova sve više se pretvaraju u bagremike i iz njih nestaju autohtone vrste. Drvna zaliha po sastavu prikazana je u tabelama za Gornje Međimurje stanje 1989., a za Donje Međimurje stanje 1992. Slika 7 Godišnji opseg sječa u državnim šumama (etat) utvrđen je za gospodarsku jedinicu Gornje Međimurje 3 u veličini od 3633 m , a za gospodarsku jedinicu 3 Donje Međimurje od 13 696 m . Evidencije godišnjih sječa za obje gospodarske jedinice dane su u "Iskazima sječa po godinama" u prilogu od Hrvatskih šuma. Tabela 20 DRVNE ZALIHE PO GOSPODARSKIM JEDINICAMA 3 I PO SASTAVU U m VRSTA GORNJE DONJE UKUPNO DRVETA MEĐIMURJE MEĐIMURJE KITNJAK 2462 0 2462 LUŽNJAK 10176 41838 520i~4| BUKVA 8867 0 8867 GRAB 10681 6840 17521 BAGREM 16246 27556 43802 O.T.L 2838 0 2838 E.A.TOPOLA 0 51160 51160 D. TOPOLA 0 18748 18748 C. JOHA 0 15717 15717 B. JOHA 0 4550 4550 VRBA 0 28921 28921 O.M.L 7996 0 7996 O.T.L 0 11400 11400 O. BOR 12093 0 12093 BOROVAC 10995 0 10995 o.e. 6424 2277 8701 19 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA Tabela 21 ISKAZ SJEČE PO GODINAMA sječa u sječa u jedinica Gornje jedinica Donje privatnim državnim godina Međimurje Međimurje šumama šumama zdrava zdrava šušci šušci stabla stabla 1992. 11954 1993. 3614 5 9728 774 14121 1994. 2924 136 13690 592 17342 1995. 3161 48 9160 315 12684 1996. 2841 47 14013 580 1657 19138 1997. 3914 92 10774 425 957 16162 LOVSTVO N a p o d r u č j u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e u s t a n o v l j e n o j e 2 0 z a j e d n i č k i h l o v i š t a i j e d n i m d i j e l o m d r ž a v n o l o v i š t e " D u b r a v a " , u k u p n e l o v n e p o v r š i n e 5 0 9 8 2 h a . L o v i š t a s u z a k u p l j e n a n a r o k o d 1 0 g o d i n a , z a k u p n i c i s u 1 9 l o v a č k i h u d r u g a t e j e d n o t r g o v a č k o d r u š t v o .

S t a n i š t a ( l o v i š t a ) M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e p o g o d n a s u z a u z g o j z e c a , f a z a n a i t r č k e ( p o l j s k e j a r e b i c e ) k a o p r e d s t a v n i k a s i t n e d i v l j a č i . P o v r e m e n o s e u p r i j e l a z u p r o n a l a z e j e l e n s k a d i v l j a č i d i v l j a s v i n j a , a l i s e z b o g n e m o g u ć n o s t i o p s t a n k a u n a š i m l o v i š t i m a d u ž e n e z a d r ž a v a j u . S t a n i š t a d i v l j a č i u k r a j u g u s t e n a s e l j e n o s t i k a k v o j e M e đ i m u r j e , n a j u g r o ž e n i j a s u o d s a m o g č o v j e k a , š i r e n j e m n a s e l j a , n e k o n t r o l i r a n i m o d l a g a n j e m o t p a d a , i z g r a d n j o m p r o m e t n i c a , h i d r o e l e k t r a n a i a k u m u l a c i j a , k o m a s i r a n j e m z e m l j i š t a i i z g r a d n j o m h i d r o m e l i o r a c i j s k i h o b j e k a t a , č i m e s e j e b i t n o u t j e c a l o n a s m a n j e n j e l o v n i h p o v r š i n a . I n t e n z i v n a p o l j o p r i v r e d n a p r o i z v o d n j a i o b r a d a z e m l j e t e š k o m p o l j o p r i v r e d n o m m e h a n i z a c i j o m u n i š t a v a e g l a z e č e v a , m e h a n i č k a k o š n j a u n i š t a v a g n i j e z d a , m l a d e f a z a n e , t r č k e i p a t k e , t e m l a d u s r n e ć u d i v l j a č , č e m u u v e l i k o p r i d o n o s i p r e k o m j e r n a i n e k o n t r o l i r a n a u p o t r e b a p e s t i c i d a i h e r b i c i d a .

U p o s l j e d n j i h d v a d e s e t a k g o d i n a , s t a n i š n i u v j e t i s u s e b i t n o p r o m i j e n i l i , a t i m e i u v j e t i o p s t a n k a i r e p r o d u k c i j e d i v l j a č i . V r s t e , n a č i n p o d i z a n j a i z a š t i t e p o l j o p r i v r e d n i h k u l t u r a s u p o t p u n o d r u g a č i j i n e g o r a n i j e , h i b r i d n i k u k u r u z i k r u m p i r s u p o s t a l e g l a v n e k u l t u r e u z k o j e s e s v e v i š e p o d i ž u o g r a đ e n i v o ć n j a c i i v i n o g r a d i u č i j i m m r e ž a m a i u z c e s t u s t r a d a v a n a j v i š e s r n e ć e d i v l j a č i . Optimalno brojno stanje glavnih vrsta divljači Tabela 23 fazan fazan trčka trčka srna zec odstrel odstrel unos unos prosječni odstrel '82.-'96. 511 3179 18993 10562 1357 1354 ! prosječni odstrel '96.- 99. 457 1282 10834 1038 matični fond utvrđen bonitiranjem 1470 5328 3969 2771 brojno stanje 2000. qodine 1505 4509 3935 1978 U v i d o m u p r o s j e č n o b r o j n o s t a n j e v i d l j i v o j e d a j e b r o j n o s t a n e s v i h v r s t a d i v l j a č i i s p o d o p t i m a l n o g b r o j a , i a k o l o v o z a k u p n i c i u i s t o m r a z d o b l j u n i s u v r š i l i o d s t r e l i z n a d d o p u š t e n o g p r o p i s o m . N a j d r a s t i č n i j a s u o d s t u p a n j a k o d t r č k e i z e c a , u s p r k o s s t a l n o m u n o s u n e p o k a z u j u s e z n a k o v i p o b o l j š a n j a . F a z a n s k a d i v l j a č 2 0 PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE V Tabela 22 POVRŠINE POD SUMAMA U ha šume u državnom vlasništvu 37,03 % 3341 ha šume u privatnom vlasništvu 62,97 % 6393 ha ukupno šumskih površina 12,37 % područja Županije 100,00% 9734 ha z a h v a l j u j u ć i u n o s u o d r ž a v a s v o j o p t i m u m , a k o d s r n e ć e d i v l j a č i k a o r e z u l t a t n j e z i n e d o b r e p r i l a g o d l j i v o s t i z a m j e ć u j e s e p o r a s t , i t o n a j v e ć i m d i j e l o m u z r i j e k u M u r u .

PROMET , INDUSTRIJA , MALO PODUZETNIŠTVO Z e m l j o p i s n i p o l o ž a j , p r i r o d n i r e s u r s i i s t a n o v n i š t v o t r i s u o s n o v n a i n a j z n a č a j n i j a f a k t o r a k o j i o d r e đ u j u g o s p o d a r s t v o i n j e g o v r a z v o j u M e đ i m u r s k o j ž u p a n i j i . R i j e k e M u r a i D r a v a d a j u o b i l j e ž j e o v o m k r a j u - f o r m i r a j u n a p l a v n u d o l i n u b o g a t u š u m o m , k o j u č o v j e k , n a s e l j a v a j u ć i j e k r o z s t o l j e ć a p r e t v a r a u o r a n i c e , t e o n a p o s t a j e u v j e t o p s t a n k a n a j g u š ć e n a s e l j e n o g p r o s t o r a H r v a t s k e , P r o s t o r M e đ i m u r j a i m a p o v o l j a n g e o p r o m e t n i p o l o ž a j , n e s a m o l o k a l n o g , v e ć i š i r e g r e g i o n a l n o g z n a č a j a . P o l o v i c o m p r o š l o g s t o l j e ć a 1 8 5 5 . a u s t r i j s k o d r u š t v o d o b i l o j e k o n c e s i j e z a g r a d n j u ž e l j e z n i č k e p r u g e k o j a b i v o d i l a o d s r e d i š t a A u s t r o - u g a r s k e d r ž a v e d o J a d r a n s k o g m o r a . I z a b r a n j e p r a v a c B u d i m p e š t a - K o t o r i b a - P r a g e r s k o - T r s t , p a t a k o 1 8 6 0 . g o d i n e Č a k o v e c d o b i v a p r u g u , k o j a k a s n i j o m i z g r a d n j o m d o b i v a s m j e r p r e m a Z a g r e b u i R i j e c i . T a j j e p o v i j e s n i d o g a đ a j o d i g r a o v a ž n u u l o g u u d a l j n j e m d e f i n i r a n j u M e đ i m u r j a u p r o m e t n o m i g o s p o d a r s k o m s m i s l u , k a d a z a p o č i n j e i n d u s t r i j s k i r a z v o j o v o g k r a j a , a i s n a ž n i j i r a z v o j Č a k o v c a . d a n a s , u s u v r e m e n o j i z g r a d n j i p r o m e t n i c a , k r o z M e đ i m u r j e p r o l a z i t r a s a m e đ u n a r o d n e a u t o - c e s t e R i j e k a - B u d i m p e š t a .

Rijekom Dravom odvijala se u povijesti druga vrsta prometa - otpremanje trupaca i dasaka na splavi, od Slovenije riječnim tokom nizvodno do Donje Dubrave, koja se razvija u trgovište na rijeci, te svoj razvoj zasniva' na trgovini i obradi drveta (pilane) koji se zadržao do današnjeg dana. Godina 1883. ima povijesni značaj u g o s p o d a r s k o m r a z v o j u M e đ i m u r j a . N a i m e , t e j e g o d i n e u Č a k o v c u i z g r a đ e n m l i n u č i j e m j e s a s t a v u r a d i l a t e r m o e l e k t r a n a k o j a j e d a v a l a e l e k t r i č n u e n e r g i j u . T a k o j e Č a k o v e c b i o p r v i g r a d u H r v a t s k o j k o j i j e i m a o e l e k t r i č n u u l i č n u r a s v j e t u , s v e d o 1 9 3 2 . g o d i n e , o d k a d a s e s t r u j a d o v o d i l a i z h i d r o e l e k t r a n e T a l a " n a D r a v i , \ ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA D o s a d a š n j i r a z v o j g o s p o d a r s t v a Ž u p a n i j e b a z i r a n j e n a n a s t a v l j a n j u t r a d i c i j e o b r t a i p o j e d i n i h g r a n a i n d u s t r i j e u t e m e l j e n i h p o t k r a j p r o š l o g , t e d v a d e s e t i h i p e d e s e t i h g o d i n a o v o g s t o l j e ć a . T a k o t e k s t i l n a i n d u s t r i j a i m a k o r i j e n e u m a n u f a k t u r n o j r a d i o n i c i iz 1 8 7 4 . g o d i n e k o j u j e o s n o v a o S a m u e l N e u m a n n , a k o j a j e k a s n i j e p r e r a s l a u s u v r e m e n u i n d u s t r i j u p r o i z v o d n j e i d o r a d e s i r o v i h t k a n i n a , u m j e t n e k o ž e i p o l i t e k s a - " Č a t e k s " .

P r e r a d a t e k s t i l a n a i n d u s t r i j s k i n a č i n z a p o č e l a j e 1 9 2 3 . g o d i n e k a o d i o n i č k a t v r t k a b r a ć e G r a n e r z a p r o i z v o d n j u č a r a p a . S l j e d n i k o v e t v r t k e - M T Č , d a n a s j e u z " Č a t e k s " n a j z n a č a j n i j i u t e k s t i l n o j i n d u s t r i j i M e đ i m u r j a , s a s v o j i m m a n j i m p o g o n i m a s m j e š t e n i m o d S t r i g o v e d o K o t o r i b e . I z m e đ u 1 9 4 8 . i 1 9 5 0 . g o d i n e o s n i v a j u s e m n o g a m a n j a p o d u z e ć a k o j a s u j e z g r a d a n a š n j e t i s k a r e , i n d u s t r i j e n a m j e š t a j a , m e t a l s k e i n d u s t r i j e , g r a đ e v i n a r s t v a . G r a d i t e l j s t v o z a u z i m a p o s e b n o m j e s t o m e đ u d j e l a t n o s t i m a v a ž n i m z a g o s p o d a r s k i r a z v o j Ž u p a n i j e . U p o č e t k u , b a z i r a n o n a t r a d i c i j i g r a d i t e l j s k o g u m i j e ć a , a k a s n i j e p r i m j e n o m s u v r e m e n i h t e h n o l o g i j a , g r a d i t e l j s t v o j e p o s t a l o n a j v a ž n i j a d j e l a t n o s t u M e đ i m u r j u u v r e m e n u s e d a m d e s e t i h i p o č e t k o m o s a m d e s e t i h g o d i n a , d a b i 1 9 8 0 . g o d i n e u g r a d i t e l j s t v u b i l o o k o 8 0 0 0 z a p o s l e n i h . D u g i n i z g o d i n a n a k o n D r u g o g s v j e t s k o g r a t a M e đ i m u r j e j e i m a l o s v a r e l a t i v n a o b i l j e ž j a n e d o v o l j n o r a z v i j e n i h p o d r u č j a : v i s o k o u č e š ć e p o l j o p r i v r e d n o g s t a n o v n i š t v a , m a l i p o s t o t a k z a p o s l e n i h , v i s o k o u č e š ć e p o l j o p r i v r e d e i p r i v a t n o g s e k t o r a i n i s k o u č e š ć e t e r c i j a r n i h d j e l a t n o s t i u d o h o t k u . S l a b i i n t e n z i t e t i n v e s t i r a n j a b i o j e d o k a z s i r o m a š t v a o v o g k r a j a .

P o t k r a j š e z d e s e t i h i p o č e t k o m s e d a m d e s e t i h g o d i n a b i l j e ž i s e e g z o d u s r a d n o a k t i v n o g s t a n o v n i š t v a u z e m l j e z a p a d n e E u r o p e k o j i j e d o s e g a o b r o j k u o d o k o 1 5 0 0 0 o s o b a z a p o s l e n i h n a p r i v r e m e n o m r a d u u i n o z e m s t v u . S e d a m d e s e t i h g o d i n a , r a z v o j e m g o s p o d a r s t v a i z g r a d n j o m n o v i h p o g o n a , o s n i v a n j e m n e k o l i k o n o v i h p o d u z e ć a , z a m a š n i m r a z v o j e m g r a d i t e l j s k e t v r t k e G K " M e đ i m u r j e " , M e đ i m u r j e i z l a z i i z k r u g a n e r a z v i j e n i h t a d a š n j i h o p ć i n a . U t o m r a z d o b l j u , o p r e d j e l j e n j e m t a d a š n j e g v o d s t v a M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e i p r e m a s m j e r n i c a m a P r o s t o r n o g p l a n a O p ć i n e Č a k o v e c ( 1 9 7 8 . g o d i n a ) , p o r e d Č a k o v c a k a o s r e d i š t a O p ć i n e , p o t i č e s e i u l a ž e u r a z v o j o s t a l i h c e n t r a l n i h n a s e l j a k o j a s u i p r i j e č i n i l a j e z g r o g o s p o d a r s k i h a k t i v n o s t i n a p r o s t o r u M e đ i m u r j a - S t r i g o v a , D o n j i K r a l j e v e c , P r e l o g , K o t o r i b a , D o n j a D u b r a v a , M u r s k o S r e d i š ć e . F o r m i r a n j e m r a d n i h i i n d u s t r i j s k i h z o n a u Č a k o v c u i s p o m e n u t i m n a s e l j i m a o p r e m l j e n i h n u ž n o m k o m u n a l n o m i n f r a s t r u k t u r o m o s i g u r a n i s u p r o s t o r i z l o c i r a n j e n o v i h i r a z v o j p o s t o j e ć i h i n d u s t r i j s k i h p o g o n a .

D a n a s p o r e d t r g o v i n e , i n d u s t r i j e i g r a đ e v i n a r s t v a , u g o s p o d a r s t v u Ž u p a n i j e v a ž n o m j e s t o p r i p a d a m a l i m s r e d n j i m p o d u z e ć i m a . L o c i r a n a s u n a p r o s t o r u c i j e l e Ž u p a n i j e , a z a s n o v a n a n a o b i t e l j s k o m g o s p o d a r s t v u i t r a d i c i j i s i t n o g o b r t a , k a r a k t e r i z i r a i h p o k r e t l j i v o s t , p r i l a g o d l j i v o s t , f i n a n c i j s k a e f i k a s n o s t , e k o n o m i č n o s t i p r o f i t a b i l n o s t . POLAZIŠTA PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE PREGLED STANJA UGOSPODARSTVU MEĐIMURSKEŽUPANIJE ( I z v j e š ć e o r e z u l t a t i m a p o s l o v a n j a g o s p o d a r s t v a M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e - 1 9 9 7 . g o d i n a ) M e đ i m u r s k u ž u p a n i j u , k a o i m n o g e d r u g e ž u p a n i j e u H r v a t s k o j , k a r a k t e r i z i r a p r i l i č n o l o š e s t a n j e u g o s p o d a r s t v u . T i j e k o m 1 9 9 7 . i 1 9 9 8 . g o d i n e p o d u z e t o j e n i z m j e r a i a k t i v n o s t i , k a k o o n i h k o n k r e t n i h , t a k o i o n i h k o j e i d u u p r a v c u s t v a r a n j a p o v o l j n i j e g p o d u z e t n i č k o g o k r u ž e n j a n a m i k r o r a z i n i n a š e Ž u p a n i j e , M e đ u p r v i m ž u p a n i j a m a u H r v a t s k o j , M e đ i m u r s k a ž u p a n i j a o s n o v a l a j e M e đ i m u r s k i p o d u z e t n i č k i c e n t a r s c i l j e m p r u ž a n j a u s l u g a z a u n a p r e đ i v a n j e , p o t i c a n j e i r a z v o j p o d u z e t n i š t v a ( m a l i h i s r e d n j i h p o d u z e ć a i o b r t a ) , r a d i i n f r a s t r u k t u r n e p o d r š k e p o d u z e t n i c i m a n a s v o m t e r i t o r i j u . O s n i v a n j e M P C - a d i o j e r a z v o j n e s t r a t e g i j e k o j u p r o v o d i Ž u p a n i j s k o p o g l a v a r s t v o , a u s k l a d u j e s a s t r a t e g i j o m M i n i s t a r s t v a g o s p o d a r s t v a n a p o t i c a j u r a z v o j a p o d u z e t n i š t v a .

O s n o v n a g o s p o d a r s k a i f i n a n c i j s k a k r e t a n j a u n a š o j Ž u p a n i j i u velikoj mjeri s u o v i s n a o m a k r o e k o n o m s k o j p o l i t i c i n a r a z i n i d r ž a v e . U r a z d o b l j u o d 1 9 9 2 . d o 1 9 9 6 . g o d i n e h r v a t s k o g o s p o d a r s t v o b i l o j e z a h v a ć e n o m n o g o b r o j n i m p r o b l e m i m a k o j i s u o s t a v i l i d a l e k o s e ž n e p o s l j e d i c e . P r o i z v o d n j a j e u s v i m s e g m e n t i m a z n a č a j n o s m a n j e n a , a u v o z j e p o s t a o g l a v n i d i o h r v a t s k o g g o s p o d a r s t v a . T o j e r e z u l t i r a l o v e l i k o m n e z a p o s l e n o š ć u , S t a n j e i p o s l o v a n j e m e đ i m u r s k o g g o s p o d a r s t v a v i d l j i v o j e i z p o d a t a k a o r e z u l t a t i m a p o s l o v a n j a u 1 9 9 9 . g o d i n i , k o j i s u d o b i v e n i i z v i š e i z v o r a : D r ž a v n i z a v o d z a s t a t i s t i k u , Z a v o d p l a t n i p r o m e t , Z a v o d z a p o š l j a v a n j e t e H r v a t s k a g o s p o d a r s k a k o m o r a S e k t o r z a m a k r o e k o n o m s k e a n a l i z e u Z a g r e b u , a o b r a d a j e i z v r š e n a o d s t r a n e H r v a t s k e g o s p o d a r s k e k o m o r e - Ž u p a n i j s k e k o m o r e Č a k o v e c . O s n o v n i f i n a n c i j s k i r e z u l t a t i p o s l o v a n j a p o d u z e t n i k a D o k u m e n t a c i j s k u o s n o v u i n f o r m a c i j e o f i n a n c i j s k i m r e z u l t a t i m a p o s l o v a n j a p o d u z e t n i k a M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e č i n e o b r a đ e n i p o d a c i i z g o d i š n j i h s t a t i s t i č k i h i z v j e š t a j a p o d u z e t n i k a . O b r a d o m je a o b u h v a ć e n r e p r e z a n t a t i v n i b r o j g o s p o d a r s k i h s u b j e k a t a , t e ovaj o b u h v a t u p o t p u n o s t i o s i g u r a v a r e p r e z e n t a t i v n o s t u s a g l e d a v a n j u f i n a n c i j s k i h r e z u l t a t a .

B r o j o n i h k o j i n i s u p o d n i j e l i s t a t i s t i č k e i z v j e š t a j e ( z b o g . p o s l o v n e n e a k t i v n o s t i i l i d r u g i h r a z l o g a ) , u o k v i r i m a m e đ i m u r s k o g g o s p o d a r s t v a n e m a v e l i k z n a č a j . 21 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA POLAZIŠTA Pokazatelji poslovanja tvrtki Međimurske županije u razdoblju l.-XII. 1998./1999. Tabela 24 1998. 1999. Indeks Opis (iznosi u 000 (iznosi u 000 98/99 kn) kn) % Broj poduzetnika 1464 1466 100,1 Ukupan prihod 5 244 639 315 5 266 535 534 100,4 Ukupan rashod 5 246 368 418 5 261 457 312 100,3 Dobit poslije oporezivanje 116 995 011 135 244 005 115,5 Gubitak poslije oporezivanja 157 788 638 162 824 308 103,1 Broj tvrtki s gubitkom 335 442 131,9 Trošak netto plaća 469 999 087 492 104 924 104,7 Prosječni broj zaposlenih 2 0974 20 921 99,7 Prosječna mjesečna neto plaća 1 867 1 960 105,0 U gornjoj tabeli prikazani su rezultati poslovanja 1.466 tvrtki s područja Međimurske županije koje su predale statistička izvješća za 1999. godinu. Ukupan prihod ostvaren je u iznosu 5,27 milijardi kuna i veći je za 0,4 % nego u 1998. godini, dok je ukupan rashod bio 5,26 milijardi kuna (veći za 0,3 %). Dobit nakon oporezivanja ostvarena je u vrijednosti 135 milijuna kuna, što je povećanje od 15,5 %. U odnosu na 1998. godinu, kada je s gubitkom poslovalo 335 tvrtki, čak 442 tvrtke su završile poslovnu 1999. godinu s negativnim rezultatom u iznosu od 162,8 milijuna kuna.

U 1999. godini došlo je do pada zaposlenosti u gospodarstvu, koja je prosječno iznosila 20.921 djelatnik, što je 0,3 % manje nego prethodne godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom bila 1.960 kuna, pri čemu je to u usporedbi s 1998. godinom 5 % više. Pokazatelji poslovanja velikih i srednjih tvrtki Međimurske županije u razdoblju od l-XIl 1998./1999. Tabela 25 1998. 1999. Opis Indeks (iznosi u kn) (iznosi u kn) Broj velikih i srednjih tvrtki 60 57 95,0 Ukupan prihod 3 048 093 425 3 011 177 300 98,7 Ukupan rashod 3 045 817 054 3 030 629 921 99,5 Dobit poslije oporezivanja 71 800 318 83 103 620 115,7 Gubitak poslije oporezivanja 86 557 904 114 454 826 132,2 Broj tvrtki s gubitkom 8 17 212,5 Trošak netto plaća 331 989 510 334 570 072 100,7 Prosječan broj zaposlenih 14 059 13 559 96,4 Prosječna mjesečna neto plaća 1 967 2 056 104,5 Ovim pregledom obuhvaćeno je ukupno 57 tvrtki, koje se prema važećim kriterijima svrstavaju u velike i srednje tvrtke. 22 PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Ostvaren ukupan prihod 1999. godine u iznosu od 3,01 milijardi kuna manji je za 1,3 7c u odnosu na ostvaren ukupni prihod u 1998. godini, dok je ukupan rashod u iznosu 3,03 milijardi kuna manji za 0,5 %. Dobit nakon oporezivanja je ostvarena sa 83 milijuna kuna (povećanje 15,7 %), a s gubitkom je poslovalo 17 tvrtki, stoje čak 112,5 % više nego prethodne godine, u iznosu od 114 milijuna kuna (povećanje 32,2 %). Broj zaposlenih smanjen je za 3,6 % na ukupno 13.559 osoba. Prosječna netto plaća iznosila je 2.056 kn mjesečno, što je povećanje za 4,5 % u odnosu na prosjek iz 1998. godine.

U male tvrtke se prema važećim kriterijima svrstava njih ukupno 1.409 s područja Međimurske županije, čije je poslovanje u 1999. godini obuhvaćeno ovim pregledom. Prema gore navedenim podacima, može se vidjeti da je ostvaren ukupan prihod u iznosu od 2,26 milijardi kuna, što čini povećanje od 2,6 % u odnosu na 1998. godinu. Ukupan rashod malih tvrtki iznosio je 2,23 milijarde kuna (povećanje 1,3 %). Dobit nakon oporezivanja je ostvarena sa 52 milijuna kuna (15,3 % više nego prethodne godine), dok je s gubitkom poslovalo 425 tvrtki u iznosu 48,3 milijuna kuna, pri čemu je ukupni gubitak smanjen za 32,1 % u odnosu na 1998. godinu, ali je broj gubitaša povećan za 29,5 %. Pokazatelji poslovanja malih tvrtki Međimurske županije u razdoblju I-XII 1998./1999. Tabela 26 1998. 1999. Indeks Opis (iznosi u kn) (iznosi u kn) Broj tvrtki 1 404 1 409 100,4 Ukupan prihod 2 196 545 890 2 255 358 234 102,6 Ukupan rashod 2 200 551 364 2 230 827 391 101,3 Dobit poslije oporezivanja 45 194 693 52 140 385 115,3 Gubitak poslije 71 230 734 48 369 482 67,9 oporeziv. Broj tvrtki s gubitkom 328 425 129,5 Trošak netto plaća 138 009 577 157 534 852 114,1 Prosječan broj zaposlenih 6 915 7 362 106,4 Prosječna mjesečna netto plaća 1 663 1 783 107,2 Male tvrtke zapošljavale su ukupno 7.362 osobe, što je povećanje za 6,4 % prema prethodnoj godini. Prosječna neto plaća bila je 1.783 kune mjesečno, i to je 7,1 % više nego 1998. godine. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Dobit tekućeg razdoblja po područjima djelatnosti broj DJELATNOST * A Poljoprivreda, lov i šumarstvo B Ribarstvo C Rudarstvo i vađenje D Prerađivačka industrija E Opskrba el. energ., plinom i toplom vodom F Građevinarstvo G Trgovina * H Ugostiteljstvo 1 Promet, skladištenje i veze J Financijsko posredovanje K Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje L Javna uprava i obrana M Obrazovanje N Zdravstvena i socijalna zaštita 0 Ostale društ., socijalne i osobne uslužne djelatnosti UKUPNO:

Dobit tekućeg razdoblja prema veličini poduzetnika mali poduzet. PODRUČJE DJELATNOSTI 1996. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 993 046 Ribarstvo 18 992 Prerađivačka industrija 11 210 805 Opskrba el. energijom, plinom i toplom vodom Građevinarstvo 6 833 255 Trgovina 15 673 100 Ugostiteljstvo 369 070 Promet, skladištenje i veze 1 406 603 Financijsko posredovanje 1 028 251 Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje 5 934 104 Obrazovanje 96 346 Zdravstvena i socijalna zaštita 18 021 Ostale društ., socijal. i osobne uslužne djelatnosti 449 266 UKUPNO: 44 030 859 Gubitak tekućeg razdoblja po područjima djelatnosti broj DJELATNOSTI poduzeća Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija 308 Građevinarstvo 177 Trgovina 614 Ugostiteljstvo I Promet, skladištenje i veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje 205 Obrazovanje Zdravstvena i socijalna zaštita Ostale društvene, socijalne i osobne usl. djelatnosti UKUPNO: 1 567 Promatrano po područjima djelatnosti, vidljivo je da se najveći broj poduzeća (614) bavi trgovinom kao osnovnom djelatnošću. To je čak 39 % ukupnog broja poduzeća koja normalno posluju i koja su podnijela godišnje financijske izvještaje. Ta poduzeća ostvarila su u 1997. godini 14,3 % od ukupne dobiti, a u odnosu na 1996. godinu dobit u trgovini povećana je za 19,7 %. Iz tabele je vidljivo da 308 poduzeća bavi prerađivačkom industrijom i da sudjeluje sa 62,7 % u ukupno ostvarenoj dobiti, koja je u odnosu na 1996. godinu povećana za 11,2 %. Osim navedenih djelatnosti dobit je povećana u građevinarstvu, POLAZIŠTA PROSTORNIPLAN ŽUPANIJE Tabela 27 dobit dobit indeks % % pod. 97. 1996. 1997. 97/96 1996. 1997.