PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.

Model izdvajanja gradskih naselja ima četiri međuzavisne varijable. Jedna varijabla je broj stanovnika naselja (veličina), a tri su socio-ekonomskog karaktera. Parametri njihove međuzavisnosti dobiveni su korelacijskom analizom (tab. Model izdvajanja gradskih naselja Republike Hrvatske 1991. godine). Model izdvajanja gradskih naselja Republike Hrvatske 1991. godine Tabela 54 Veličina % poljodjel % domaćin % radnika u naselja skog od stava bez mjestu (broj ukupnog poljodjelskog stanovanja stanovnika) stanovništva gospodarstva 2.000 - 10% 50% 5 0 % • w • V 4.999 manje i vise i vise 5.000 - 10 % i 50% • V 9.999 manje i vise 10.000 i • \* vise Prema izvršenim analizama gradsko naselje u Hrvatskoj može biti ono naselje koje ima 2.000 ili više stanovnika, te da pored toga zadovoljava i druge kriterije. Udio poljodjelskog stanovništva u takvom naselju mora biti ispod prosjeka Republike Hrvatske, tj. ispod 10 %, te da barem 50 % njegovog aktivnog stanovništva radi u naselju. 70 PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Tom metodologijom izdvajaju se u Međimurskoj županiji kao priznata gradska naselja: Čakovec, Mursko Središće, Prelog, a pored njih naselje Kotoriba te prigradska naselja s gradskim obilježjima Nedelišće, Ivanovec, Pribislavec, Strahoninec i Senkovec. Broj i veličina gradskih naselja u Međimurskoj županiji 1991 godine Tabela 55 Veličina gradskih Gradska naselja prema broju Stanovništvo naselja stanovnika Broj % Broj % 2.000- 4.999 8 88.89 25317 61.28 5.000- 9.999 10.000- 19.999 1 11.11 15999 38.72 UKUPNO 9 100,0 41316 100,0 + Prijelazna ili urbanizirana naselja su ona koja su doživjela određeni stupanj socio-ekonomske druge preobrazbe, te po svojim obilježjima predstavljaju, kako im ime govori, prijelaz između gradskih i seoskih naselja. S obzirom da je urbanizacija agens njihove preobrazbe, te da ona postupno poprimaju gradska obilježja, nazivaju se i urbaniziranim naseljima. U njima se zapravo miješaju elementi i funkcije gradskog seoskog načina života. Intenzitet preobrazbe ovisi o deagrarizaciji takvih naselja. U njima, dakle, 50 % aktivnog stanovništva radi izvan vlastitih posjeda, a udio poljodjelskog stanovništva iznosi ispod 20 %. Na temelju toga može se zaključiti da u tim naseljima, sociološki gledano, prevladava gradski način života.

Ovo znači da će socio-ekonomske promjene slijediti i druge promjene u naselju, kao što su izgradnja kuća, uređenje naselja, podizanje druge infrastrukture i si. S obzirom da su fizionomske i funkcionalne promjene uvjetovane socio-ekonomskim, one su najčešće kasnije vidljive u naselju. S planerskog aspekta gledano, ovo saznanje može biti od praktične vrijednosti, jer se neke promjene mogu regulirati planskim instrumentima. Urbanizirana naselja podijeljena su u dva stupnja: jače i slabije urbanizirana. Urbanizacija seoskih naselja ovisi o mogućnostima zapošljavanja, te zbog toga ima selektivni karakter. Najizraženija je oko gradova, odnosno centara rada. Model izdvajanja urbaniziranih naselja Republike Hrvatske 1991. godine Tabela 56 % radnika od Stupanj % poljodjelskog aktivnog urbaniziranosti stanovništva stanovništva Jači 10,0 i manje 75,0 i više Slabiji 10,1 - 2 0 , 0 50,0 i više Navedeni model u kojem se do varijabli navedenih dvaju parametara došlo korelacijskom analizom, omogućuju izdvajanje i gradaciju urbaniziranih naselja u dva stupnja: jači i slabiji. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Tipovi naselja prema stupnju urbanizacije - socio-ekonomskoj preobrazbi '91. godine Tabela 57 Broj naselja u % od svih naselja Tip naseljaTip naselja Hrvat Međi- Hrvat Međi t skoj murju skoj murju Urbana 117 9 1,7 7.2 Jače 1880 60 28,1 48 urbanizirana Slabije 1590 37 23,8 29.6 urbanizirana Ruralna 3105 19 46,4 15.2 UKUPNO: 6692 125 100 100 Na prostoru Međimurske županije 1991. godine bilo je 125 samostalnih statistički iskazanih naselja, da bi 1995. godine došlo do izdvajanja naselja Celine dijelom iz Sivice, a dijelom iz Gornjeg Kraljevca, naselja Leskovec iz Štrigove i naselja Slemenice iz Mačkovca, te sada Županija broji 128 naselja, no kako statistički ova naselja nisu bila obrađivana za njih se u analizama ne iskazuju podaci, već se i nadalje vode uz matična naselja.

Većina naselja Međimurske županije prema iskazanim kriterijima spada u red prijelaznih ili urbaniziranih naselja, a čitavo Međimurje bi po tom kriteriju spadalo u jače urbanizirano područje, jer postotak aktivnog stanovništva koje radi izvan svog posjeda iznosi 79,2 %, a poljodjelskog stanovništva u ukupnom iznosi 7 %. Seoska - ruralna naselja - u Hrvatskoj ih je još uvijek 3.105 ili 46,4 % naselja ima izraziti agrarni karakter, dok se u Međimurskoj županiji izdvajaju svega 19 od 125 naselja na temelju iskazanih kriterija kao seoska, među kojima se zbog velikog udjela poljodjelskog stanovništva nalazi i općinsko središte Orehovica. Ona, dakle, nisu doživjela značajnije preobrazbe. Međutim, treba imati u vidu da će i ona doživljavati izvjesne promjene. Neka će se urbanizirati, a neka će jačati svoj agrarni karakter. Za očekivati je da će seoska naselja s većim mogućnostima agrarnog gospodarenja zadržati svoj ruralni karakter, dakako, s adekvatnom modernizacijom života i rada u njemu. Takve pojave također je poželjno planskim mjerama poticati i usmjeravati. CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Stupanj urbanizacije Stupanj urbanizacije ovom prilikom mjerit će se postotnim udjelom gradskog u ukupnom stanovništvu. Model diferenciranja općina i gradova prema stupnju socio ekonomske preobrazbe '91. g. Tabela 58 POLJODJELSKO ZAPOSLENO STANOVNIŠTVO % STANOVNIŠTVO % OPCINA/GRAD OPCINA/GRAD > x R H < x R H OPCINA/GRAD < x 1 2 jače RH urbani urbaniziran OPCINA/GRAD > x 3 slabije 4 RH urbaniziran ruralni tip U ovom modelu koriste se dvije relevantne varijable socio-ekonomskog diferenciranja. To su udio poljodjelskog stanovništva s parametrom x = 9,1 %, te udio zaposlenog stanovništva s parametrom x = 73,6 %.

Odnos parametara poljoprivrednog i zaposlenog stanovništva, koji utječu na tip urbaniziranosti i broj općina i gradova, po pojedinim tipovima urbaniziranosti, vidi se iz tabele 55. Broj i udio općina i gradova prema stupnju socio-ekonomske preobrazbe '91. g. Tabela 59 Broj općina % od ukupno Odnos parametara i gradova grad. i opć. TipTip % /o općina iopćina i poljodjelnog zaposlenog gradovagradova RH MŽ RH MŽ stanovništva stanovništva I z 1 urbani P <9,1; Z >73,6 198 13 40,6 54,17 2 jače P < 9,1; Z <73,6 17 1 3,5 4,17 urbaniziran 3 slabije 4,17 P >9,1; Z >73,6 58 1 11,9 urbaniziran 4 ruralni P > 9,1, Z <73,6 215 9 44,0 37,50 UKUPNO: 488 24 100, 100,0 71 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Odnos parametara i broj općina i gradova po pojedinim tipovima urbanizacije Tabela 60 aktivno stanovništvo u zemlji 91 + (0 N C CC + co teritorijalna jedinica I- 03 o O s-o CO 3 -Q E_£ -__. -__c + CD CD CD < / > CT3 — Q_ CO COCO co gradovi 1 2 3 4 Grad ČAKOVEC 1 12365 739 5735 2749 Grad M. SREDISCE 1 2112 190 1251 364 Grad PRELOG 1 3292 721 1486 697 ukupno gradovi 1 17769 1650 8472 3810 opć. BELICA 4 1449 431 426 445 opć. DEKANOVEC 4 353 109 77 107 opć. DOMASINEC 2 711 199 221 209 opć, D. DUBRAVA 4 1121 386 277 259 opć. D. KRALJEVEC 4 2041 577 773 426 opć. D. VIDQVEC 3 746 176 269 241 opc 1 998 59 637 173 opć. G. MIHALJEVEC 4 920 495 221. 117 opć. KOTORIBA 1 1241 99 658 308 opć. M. SUBOTICA 4 2592 1030 767 638 opć. NEDELISCE 1 4629 335 2271 1352 opć. OREHOVICA 4 974 409 195 277 opć. PODTUREN 4 1 607 594 313 opć. SELNICA 1 1054 201 473 237 opć. STRAHONINEC 1 1110 40 526 319 opć. SV. MARIJA 1 1030 200 429 280 opć 1 1894 235 913 476 opć. SV. MARTIN 1 851 98 438 174 opć. SENKOVEC 1 1100 59 588 246 opć. STRIGOVA 4 1493 550 376 422 opć. VRATIS1NEC 1 873 143 428 218 ukupno općine 1 28902 6438 11557 7237 ukupno ŽUPANIJA 1 46671 8088 20029 11047 međuovisnost aktivnog stanovništva u zemlji N CD o "O CD o o? o CD O i akviimak-i c Ö + + O o CL E 03 &S O O o CO 1 = CO O • + 2 • -—___-••• o 03 + CL > + §••_. E E CD 0 - o CO = (/3 CO CÖ 3 03 CO CL O o o "O 5 6 7 8 9 10 11 12 13 . r J a • L L . ^ r r r i j . . . .

. - r J i ^ • J i r r _r**V. . 1---. 2696 11180 5445 6.0 46.4 44 m ... - .-/.•*• 1, -'- r_.-. 170.8 238 1853 602 9.0 59.2 28.5 .* W9 55.2 j a L r . 274 2457 971 21.9 45.1 29.5 wm. 9-0 45.5 • - - - 3208 15490 7018 9.3 47.7 39.5 mm 115.6 110 981 29.7 29.4 38.3 67.7 11.9 26.7 32 216 139 21.8 39.4 61.2 11.6 11.6 15.0 49 479 258 28.0 31.1 36.3 67.4 27.4 73 609 332 34.4 24.7 29.6 54.3 15.2 43.3 185 1384 611 28.3 37.9 29.9 67.8 10.9 33.4 41 551 282 23.6 36.1 37.8 mm. 10.0 25.2 70 880 243 5.9 63.8 24.3 88:2 ••-. I • -• f > 27.0 48 386 165 53.8 24 17.9 42.0 23.8 18.7 105 1071 413 8.0 53 33.3 86:3 2:8 102.7 476 1881 1114 39.7 29.6 43 72.6 18.1 35.1 487 4110 1839 7.2 49.1 39.7 - - r H88:8 310 61.4 76 548 353 42.0 20 36.2 56.3 13.5 41.6 107 1014 420 35.2 34.5 24.4 58.9 13.0 27.9 - - J - - J - J _ I L : - ( . : 19.1 44.9 30.9 6: : v l . 29.1 89 799 326 75:8 " - • - ' • . • L r . r • r • a r r r - . - • - * - • r * 464 3.6 47.2 41.8 89:2 j a a K a a • _ _ _ 89.7 145 990 /.:¾¾- J ; : O 67 776 347 19.4 41.7 33.7 # 5 ; 3 34.4 179 1568 655 12.4 48.2 34.6 82:8 41.3 • • . • • r . ; a L L L _ _ ^ — 80 692 254 11.5 51.5 29.8 8:1i3 24.9 i - - - - . r r 163 997 409 5.4 53.5 37.2 90:6 2:3 119.1 83 881 505 36.8 25.2 33.8 59.0 15.7 22.4 52 698 270 16.4 49 1 30.9 1:80:0 6:0y 28.5 2717 21511 9954 22.3 40.0 34.4 :374M 8M 41.3 5925 3 7 0 0 1 1 6 9 7 2 17.3 42.9 36.4 ^ 9 ^ m 62.9 STUPANJ URBANIZIRANOSTI URBANI JAČE URBANIZIRAH SLABIJE URBANIZIRAH RU RALU I . * • . • • *•+ K . L . B J B i B B I . L . I B ~ ~ l _ f. .-.-. L J B l • 'S-' '/• B B B B X B L . B B B . T L • - T B L B J _ L _ \ d B L L I B B B r . .

^ ^ ^ ^ ^ J L B B L B r . r . . . B B - B , | f — J B B - B - B — B B p k Bi B- k B * ^ W f B J ^ " ' T - B r ' L * _ J B _ _ . I J i L B*'* .**".-*V.'»'^»-i".'."iJr'; - - r *ysyysyysyyyx-:-i yy .. :j ^ w t f t t t t : : y ^ - - : • : = ; • • > 4 Bi l • + B- Bi 4 4 Bi P 4 B- ' J P - - - B B I . ' • • B B . L I B W • * • " • • • # * • ¥ * • • • • . \ BB IS - • " - - B ) <^\-yA<<<^\yy^wy^-y'^yy^--y-yyy-i •:•*- V > - t f : : y -:• •:: * \y.. .• - / V -y-y-y Slika 23 72 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Prigradska urbanizirana područja nastaju, kako im ime govori, oko gradskih naselja zahvaljujući zapošljavanju stanovništva u gradu dnevnim migracijama. Njihova veličina i oblik ovise o funkciji rada grada, mogućnostima dnevnog migriranja, socio ekonomskim prilikama u okolicama itd. U Međimurskoj županiji izdvaja se Čakovec, čiji je utjecaj znatan na formiranje socio-ekonomske strukture prigradskih naselja koja su gotovo sjedinjena sa samim Čakovcem. Međugradska urbanizirana područja protežu se duž prometnica između dva ili više centara rada. Njihov razvoj omogućen je dnevnim migracijama zahvaljujući prometnim vezama. Ovakva urbanizirana područja protežu se od Zagreba prema Sisku, Varaždinu, Jastrebarskom, Kutini i Krapini. Ovakva urbanizirana područja u slučaju međugradskog odnosa Varaždina i Čakovca dosežu konurbacijski odnos koji prerasta u stvaranje dvojnog grada što u planskim dokumentima treba respektirati. Ovo urbanizacijsko područje proteže se i dalje od Čakovca prema Murskom Središću, te Prelogu.

Samostalna urbanizirana područja razvila su se izvan gradskih područja, mahom oko manjih centara rada. Čine ih obično nekoliko urbaniziranih naselja. Na području Županije to se izražava na prostoru naselja Donja Dubrava - Kotoriba - Donji Vidovec, a česta je pojava fizičkog sjedinjenja područja naselja kao Hemuševec - Draškovec, potez naselja uz Muru okupljenih oko Svetog Martina na Muri od Marofa do Čestijanca, Domašinec - Turčišće, Donji Pustakovec - Sveti Juraj u Trnju, Totovec - Novo selo na Dravi, Kuršanec - Šandorovec, Dunjkovec - Pretetinec. 3 ivoVIA 'Novo Seltf-tia Dra\i CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Grupe naselja po veličini ui Međimurskoj županiji Tabela 61 ukupan broj prosječna broj naselja stanovnika u veličina naselja grupi naselja u grupi veličinaveličinaveličina % o d naseljanaseljanaselja prosjek prosj. broj % broj % grupe nas. MŽ 959 1 2 3 4 5 6 do 100 st. 2 1.6 176 0,15 88 9,18 101-500 St. 57 45,6 17005 14,19 298 31,07 501-1000 st. 34 27,2 24871 20,75 732 76,33 ukupno do 1000 st. 93 74,4 42052 35,08 452 47,13 1001- 2000 st. 19 15,2 25974 21,67 1367 142,54 2001- 5000 st. 12 9,6 35841 29,90 2987 311,47 5001- 20000 st. 1 0,8 15999 13,35 15999 1668,3 959= UKUPNO 125 100,0 119866 100,0 959 100% Osnovni strateški ciljevi urbanog razvoja Odrediti optimalni stupanj urbanizacije (urbane i razvojne transformacije naselja i prostora) Županije primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti, a na osnovu kompleksnih faktora definiranih analitički i spoznajno iz svih sfera uvjetovanosti na promatrani proces.

Jačati sustav središnjih naselja koji će biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije, u funkciji ravnomjernog razvitka. To znači uspostavu centara policentričnog razvoja koji se ostvaruje takvom alokacijom investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte koji pridonose razvitku manjih urbanih i razvojnih središta u žarišta razvoja. GRAVITACUSKI AREAL GRADA ČAKOVCA itivec IOVE C / DOryÄSHffcC , 3 . - - « **"« • ••.'-x.v."-"" -"-V • * • — ——» + • • . , n + r » _ * i * + * Slika 24 73 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI Zaustaviti daljnji ubrzani rast grada Čakovca koji u kružnom području '91. broji 35466 stanovnika ili u gravitacijskom arealu od 5 km na tom području živi oko 38300 stanovnika. Stanje 2000. je promijenjeno te u kružnom području živi oko 38000 stanovnika, a u gravitacijskom arealu od 5 km PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE \ j 41100, što predstavlja 1/3 stanovništva Županije. Na tom prostoru teritorijalno se isprepliće 6 općina, osam samostalnih naselja, od čega su tri sjedišta općina. Kretanje broja stanovnika Čakovca u kružnom gravitacijskom području r=5km Tabela 62 BROJ STANOVNIKA naseljenaseljenaselje 1971. 1981. 1991. 2000. 1 2 3 4 ČAKOVEC 1177311773 14706 15999 17058 IVANOVEC 18601860 20152015 2111 2314 MAČKOVEC 833833 14131413 1535 1401 MIHOVLJAN 12871287 950 1098 1230 NOVO SELO ROK 1113 1271 1443 1602 PRIBISLAVEC 2354 2568 2746 31043104 SAVSKA VES 905 1162 1238 13021302 STRAHONINEC 1821 2260 2580 2904 ŠENKOVEC 1568 1773 2161 2404 NEDELIŠĆE 3741 4192 4535 4744 grad ČAKOVEC 27255 32310 35446 38063 1 ŠTEFANEC 781 791 807 811 DUNJKOVEC 728 800 850 959 PRETETINEC 489 489 506 546 BREZJE 473 476 680| 725 grad ČAKOVEC 29726 34866 38289,41104 Uređenjem organizacijom prigradskog prometa (ceste i željeznica) Čakovca ublažiti doseljavanje okolnog stanovništva u grad. Smanjiti dosadašnji vrlo visoki postotak dnevnih migranata otvaranjem mogućnosti zapošljavanje u domicilnim naseljima ili drugim središtima, te time smanjiti veću stopu doseljenja u Čakovec. Ukoliko bi se zadržala dosadašnja stopa rasta, kako je iskazano u tabeli, došlo bi do neravnoteže odnosa stanovništva Čakovca i njegove okolice, koji bi 2021. iznosio po stopi 71/91 gotovo 45 % od ukupnog stanovništva Županije, dok bi po suvremenoj stopi rasta 81/00 taj broj iznosio svega 36 %.

Temeljem pokazatelja utvrditi kriterije i mjere za racionalno planiranje prostornih obuhvata građevinska područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima. Usmjeravati i poticati razvoj grada Preloga u mreži gradova koji broje 5000 stanovnika, a Mursko Središće i općinska središta veličine preko 2000 stanovnika, kao inicijalna žarišta povećanog komunalnog stambenog standarda, gospodarskih aktivnosti i razvijenim funkcijama usluga kulturnih i kvartarnih djelatnosti, kako bi se uspostavio ravnomjerniji razvoj čitave Županije. Obnoviti povijesna središta gradova i središnjih naselja kao mjesta tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja. B a ^ • - \ a * a T r . • • B B - ^ B Bi L B B . B 4 B ^ + B _ . J + V - M U U M M M U W W B B !!.;k: ;pr;ognQzaipoj; ?? prognoza po stopastopa prognoza po stopastopa stopi 81/00 rastarasta stopi 71/91 rastarasta od 1991. B a • - r fa . 71/9171/91 81/0081/00 2011. 2021. : 2 0 1 1 - : : ::2021¾ 2011. 2021. a J • • M _ B r r J * M B J J B J J j a m f - a - r V . ••. •'•" 1 n L 5 6 7 8 *.__•• ' 11 12 J J L B V r a s a a • - a - — T L B ' \ J . a a 1 1 L *. T r r - r B • . - " . ' * -TT- •.'' 1.55 21742 25346 0,78 18588 ::20098 18703 2022220222 - 1 ' L " : 0.63 2396 2552 0,73 ; 2507 P:: 2696 2442 26262626 : S 1804 1955 0,88 1999 1831 0,81 •' -:1:S31- ä-iew T - B J - v a BB IT VB ^ J L 1,39 1662 14471447 1,37 ; :1428 k-1636 14411441 1651 • B . r v • - r :

1.31 1871 21302130 1,23 ^ i 8 3 £ kk/2069: 18411841 2082 0.77 3203 3460 1,001,00 o!-;%:346:4 : 3827 3352 3704 a h • • B J B J ? : 1395 14821482 1.58 1694 1981 0,000,00 ; y k!39* :kk::1476 . a a T r a L 4 B | B L L | J I J B ; : 1.76 3655 4351 1,331,33 •šk:'k3358 :.;: 383T 3359 38333833 L B L J r + 1.62 29782978 3496 1,621,62 2^867 3366 2977 3495 j a r 0.97 54985498 6053 0,65 \l 5096 ^ 5439 5166 5513 a- 1.32 46099 52571 0,87 : 4 2 0 6 2 k 46098 42480 46561 L a H a J : 828828 0.160.16 834 848848 0,13 : • > • • ; •- : 8 2 3 - kk.::i 8 34 839 0.780.78 992 10721072 0,96 •š :1065 kO-1kt72 10291029 1132 L B 0.17 524 533 0,580,58 :::::.:::..::6:12: 568 602 BB •• LL \ L L • \ J B . r a A. u J a h - • ;; ;; 1.83 I 978 1172 2,272,27 •• ;k :;k : ;v928;v928 .; ;11:96 4066 1335 1.27 49319 55973 0,87 :/:45460 :4991:2 45971 50469 Istražiti problematiku pograničnih predjela, gdje i u manjim naseljima treba razvijati odgovarajuće funkcije, vodeći računa o njihovu velikom značenju u obrani i samozaštiti. Posebno treba poticati i koristiti komparativne prednosti u suradnji i povezivanju pograničnih naselja na rijekama, kao što su Mursko Središće - Lendava, Kotoriba - Murakeresztur, Goričan - Letenje, a uz kopnenu granicu Štrigova - Ljutomer i Trnovec - Središće ob Dravi. 74 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 2 . 2 . 3 . 2 . RAZVOJ DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE D r u š t v e n e d j e l a t n o s t i k a o s a d r ž a j i j a v n o g i n t e r e s a , s v r s t a v a j u s e u v i š e t e m e l j n i h s k u p i n a s r e d i š n j i h u s l u ž n i h f u n k c i j a p r e m a n j i h o v i m g l a v n i m s v o j s t v i m a , č i n e i h n i z o b j e k a t a i u s t a n o v a s p o d r u č j a k a o š t o s u :

u p r a v a , p r a v o s u đ e , u d r u g e g r a đ a n a , p o l i t i č k e s t r a n k e i d r u g e o r g a n i z a c i j e , v j e r s k e z a j e d n i c e , p r o s v j e t a , š k o l s t v o i z n a n o s t , k u l t u r a , z d r a v s t v o , s o c i j a l n a s k r b i š p o r t . K a k o s e v e ć i n a i n s t i t u c i j a d r u š t v e n i h d j e l a t n o s t i r a z v i j a u o k v i r u p o j e d i n i h n a s e l j a , t o j e i n j i h o v a s i s t e m a t i z a c i j a , r a z v o j i h i j e r a r h i j s k o u s t r o j s t v o u u s k o j svezi s r a z i n o m r a z m a t r a n j a r a z v i t k a s u s t a v a p r o s t o r n o g p l a n i r a n j a . P r o c j e n j u j e s e d a j e n a t e r i t o r i j u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e u s p o s t a v l j e n a m r e ž a d r u š t v e n e i n f r a s t r u k t u r e n a n a č i n d a p o k r i v a s a v t e r i t o r i j , š t o o s i g u r a v a s o l i d n u o s n o v u z a d a l j n j i r a z v o j , k a k o d r u š t v e n i h d j e l a t n o s t i t a k o i s o c i j a l n o g r a z v i t k a u c i j e l o s t i . S u k l a d n o r a z v o j u u r b a n i z a c i j e , o d n o s n o r a z m j e r n o g r a v i t a c i j s k o m u t j e c a j u p o t r e b n o j e p r e d v i d j e t i j a č a n j e r a z v o j a i p o d i z a n j a r a z i n e d r u š t v e n e i n f r a s t r u k t u r e , k a k o u s a m o m Č a k o v c u , g r a d o v i m a P r e l o g i M u r s k o S r e d i š ć e , t a k o i u o s t a l i m o p ć i n s k i m s r e d i š t i m a , a p o g l a v i t o o n i m a k o j a s e i s t i č u k a o r a z v o j n a s r e d i š t a .

PROSVJETA P r e d š k o l s k i o d g o j M r e ž a u s t a n o v a p r e d š k o l s k o g o d g o j a u p o s l j e d n j i h d v a d e s e t a k g o d i n a s v e s e v i š e p r o š i r u j e o d p r v i h u s t a n o v a u g r a d u Č a k o v c u , š t o j e u v j e t o v a n o p r e s t r u k t u r i r a n j e m s e o s k i h n a s e l j a u u r b a n i z i r a n a i s m a n j e n j e m u d j e l a p o l j o p r i v r e d n o g s t a n o v n i š t v a . P o t r e b n o j e r a z v i j a t i d a l j n j e p r o š i r e n j e m r e ž e u s t a n o v a p r e d š k o l s k o g o d g o j a , p r v e n s t v e n o u o n i m o p ć i n s k i m s r e d i š t i m a u k o j i m a s u o n e i z o s t a l e , k a o i u o n i m n a s e l j i m a k o j e i m a j u p o t p u n u o s n o v n u š k o l u , u z k o j e , k a o i u p o d r u č n i m š k o l a m a , n u ž n o d j e l u j e p r o g r a m p r e d š k o l s k o g o d g o j a " m a l a š k o l a " k o j a o b u h v a ć a p r e d p o l a z n i k e p r v i h r a z r e d a . P o t r e b n o j e o m o g u ć i t i p o t i c a t i r a z v i j a n j e a l t e r n a t i v n i h p r o g r a m a p r e d š k o l s k o g o d g o j a , k r o z s t i m u l a c i j u o t v a r a n j a p r i v a t n i h v r t i ć a , n a p o s e u m a n j i m s r e d i n a m a . O s n o v n o o b r a z o v a n j e M r e ž a u s t a n o v a s p o d r u č j a o s n o v n o g o b r a z o v a n j a i n t e n z i v n i j e s e f o r m i r a i u p o t p u n j u j e p r e d d v a d e s e t a k g o d i n a , z a h v a l j u j u ć i s p e c i f i č n o m n a č i n u f i n a n c i r a n j a i z g r a d n j e o b j e k a t a d u g o g o d i š n j i m d o p r i n o s o m iz p l a ć a g r a đ a n a . R e z u l t a t j e d u g o g o d i š n j e i z g r a d n j e s u s t a v a o s n o v n i h š k o l a š t o d a n a s p o s t o j i v r l o d o b r a m r e ž a t i h u s t a n o v a , k o j e s u e l e m e n t a r n e i v r l o v a ž n e u f o r m i r a n j u d r u š t v e n o g s t a n d a r d a s t a n o v n i k a M e đ i m u r j a , U o k v i r u s u s t a v a osnovnog o b r a z o v a n j a u Č a k o v c u d j e l u j e i C e n t a r z a o d g o j i o b r a z o v a n j e d j e c e s p o t e š k o ć a m a u r a z v o j u .

CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE K r o z p o t i c a n j e r a z v o j a o s n o v n o g o b r a z o v a n j a p o d i ž e s e s t u p a n j p r o s v i j e ć e n o s t i s t a n o v n i š t v a , š t o j e o s n o v n i p r e d u v j e t o p ć e g n a p r e t k a s r e d i n e . C i l j a n i m r a z v o j e m m r e ž e p o d r u č n i h š k o l a i p o d i z a n j e m n j i h o v i h s t a n d a r d a p o t r e b n o j e o s i g u r a t i j o š b o l j e u v j e t e , n a r o č i t o u p r o s t o r i m a b r i j e ž n o g d i j e l a Ž u p a n i j e , g d j e s p e c i f i č n o s t r a s p r š e n i h n a s e l j a u d a l j u j e k o r i s n i k e o d š k o l e , š t o g l o b a l n o i m a z a p o s l j e d i c u o p a d a n j e d a l j n j e g i n t e r e s a z a š k o l o v a n j e . D a l j n j i u v j e t i p r o v o đ e n j a o s n o v n o g o b r a z o v a n j a n e p r e k i d n o s e u n a p r e đ u j u , a z n a t n i p o m a c i o s t v a r u j u s e o s i g u r a n j e m k v a l i t e t n i h p r a t e ć i h s a d r ž a j a , p o g o t o v o i z g r a d n j o m s p o r t s k i h š k o l s k i h d v o r a n a , k o j e s u č e s t o i p o l i v a l e n t n i o b j e k t i s v i š e n a m j e n s k i m k o r i š t e n j e m , I z v a n s u s t a v a o b a v e z n o g o s n o v n o g o b r a z o v a n j a d j e l u j e i O s n o v n a u m j e t n i č k a š k o l a - g l a z b e n a u Č a k o v c u . D a l j n j i r a z v o j o s n o v n o g o b r a z o v a n j a t r e b a t e ž i t i z a u s p o s t a v o m c j e l o d n e v n o g b o r a v k a d j e c e u š k o l a m a , š t o j e p o n a j p r i j e p o t r e b n o o s t v a r i t i z a d j e c u n i ž i h r a z r e d n i h o d j e l j e n j a . T o z n a č i d a i n a d a l j e t r e b a r a z v i j a t i m r e ž u š k o l a i z g r a d n j o m n o v i h ili z a d r ž a v a n j e m i p r e u r e đ e n j e m p o s t o j e ć i h š k o l a P o t r e b n o j e r a z v i j a t i u v j e t e z a m o g u ć e u v o đ e n j e a l t e r n a t i v n i h p r o g r a m a i o t v a r a n j e n o v i h p r i v a t n i h š k o l a o s n o v n o g o b r a z o v a n j a i d o p u n s k o g o b r a z o v a n j a u v e ć i m r a z v o j n i m s r e d i š t i m a .

S r e d n j e o b r a z o v a n j e N a p o d r u č j u ž u p a n i j e k o n c e n t r a c i j a s r e d n j e g š k o l s t v a j e u g r a d u Č a k o v c u , g d j e s u u t e m e l j e n e s r e d n j e š k o l e g i m n a z i j a , e k o n o m s k o g , g r a d i t e l j s k o g , g o s p o d a r s k o g , t e h n i č k o g i o b r t n i č k o g u s m j e r e n j a . O č e k u j e s e d a l j n j i r a z v o j s r e d n j e g š k o l s t v a s u s p o s t a v o m s r e d n j i h š k o l a u g r a d o v i m a P r e l o g s u s m j e r e n j e m n a g o s p o d a r s t v o i M u r s k o S r e d i š ć e s o d j e l i m a o p ć e g i m n a z i j e . D o p u n s k o o b r a z o v a n j e I z v a n s u s t a v a d j e l u j e P u č k o o t v o r e n o u č i l i š t e u Č a k o v c u , k a o d o p u n s k o o b r a z o v n a u s t a n o v a z a o d r a s l e t e u č e n j e s t r a n i h j e z i k a z a s v e u z r a s t e , D j e l o v a n j e P u č k o g o t v o r e n o g u č i l i š t a n e b i s e s m j e l o o g r a n i č i t i s a m o n a Č a k o v e c i n a d o p u n s k o o b r a z o v a n j e z a s t j e c a n j e z a n i m a n j a , v e ć bi k a o u s t a n o v a u k o j o j s e p r o š i r u j e o b r a z o v a n j e , u k o j o j s e o r g a n i z i r a j u k r e a t i v n e a k t i v n o s t i s v i h d o b n i h i o b r a z o v n i h s k u p i n a s t a n o v n i k a , t r e b a l o d j e l o v a t i p r v e n s t v e n o u g r a d o v i m a P r e l o g i M . S r e d i š ć e , a i u o s t a l i m r a z v o j n i m s r e d i š t i m a .

V i s o k o o b r a z o v a n j e O d v i s o k o š k o l s k i h u s t a n o v a u Č a k o v c u d j e l u j e n a t r a d i c i j i u č i t e l j s k e š k o l e u t e m e l j e n e 1 8 7 9 . g o d i n e V i s o k a u č i t e l j s k a š k o l a Č a k o v e c i n o v o ^ u s p o s t a v l j e n a V i s o k a p o s l o v n a š k o l a c e n t a r Č a k o v e c u s a s t a v u Z a g r e b a č k o g v e l e u č i l i š t a . P o t r e b n o j e v o d i t i p o j a č a n u b r i g u o š k o l o v a n j u v i s o k o o b r a z o v a n i h k a d r o v a , k r o z m j e r e s t u d e n t s k o g k r e d i t i r a n j a , k o j i m a l o k a l n a s a m o u p r a v a o s i g u r a v a p o t r e b n e k a d r o v e i z v o r n o i z l o k a l n o g s t a n o v n i š t v a z a p o t r e b e r a z v o j a s v o g a p o d r u č j a . 75 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI KULTURA P o t i c a n j e k u l t u r n i h d j e l a t n o s t i m a n i f e s t i r a s e k a o r e z u l t a t s t a n j a g o s p o d a r s k i h a k t i v n o s t i i o p ć e g s t a n j a d u h a . O s n o v n e a k t i v n o s t i z a š t i t e , o č u v a n j a i p r e z e n t i r a n j a k u l t u r n e b a š t i n e p r o v o d e s e k r o z r a d M u z e j a M e đ i m u r j a u z p o t i c a n j e o t v a r a n j a m u z e j s k i h p o d r u č n i h o d j e l a . U s u r a d n j i s j e d i n i c a m a l o k a l n e s a m o u p r a v e i d r ž a v n i h i n s t i t u c i j a v o d i s e s k r b o z a š t i t i s p o m e n i k a k u l t u r e , k o j a j e n a j i s t a k n u t i j a u s a k r a l n i m o b j e k t i m a i p o s e b n o v r i j e d n o m s p o m e n i k u S t a r o m g r a d u Č a k o v c a .

C e n t a r z a k u l t u r u Č a k o v e c o s n o v n i j e n o s i t e l j s c e n s k o g k u l t u r n o - u m j e t n i č k o g ž i v o t a , o d d j e l o v a n j a K a z a l i š n o - u m j e t n i č k e d r u ž i n e P i n k l e c d o v i s o k o r a n g i r a n e Š k o l e a n i m i r a n o g f i l m a ( S A F - a ) , s t r a d i c i o n a l n i m M a j s k i m m u z i č k i m m e m o r i j a l o m J o s i p a Š t o l c e r a S l a v e n s k o g , k o j i s e p r o š i r u j e n a i z l o ž b e n u d j e l a t n o s t . N a p r o s t o r u Ž u p a n i j e n a j r a s p r o s t r a n j e n i j e k u l t u r n o - u m j e t n i č k e a k t i v n o s t i , č i j e d j e l o v a n j e t r e b a n j e g o v a t i i p o t i c a t i , s u b r o j n i o g r a n c i k u l t u r n o - u m j e t n i č k i h d r u š t a v a k o j i g a j e i z v o r n i f o l k l o r i m e đ i m u r s k u p o p i j e v k u , u z s c e n s k e a m a t e r s k e s k u p i n e k o j e o d r ž a v a j u ž i v u ć i m n a r o d n e o b i č a j e . I n s t i t u c i j e k n j i ž n i c a i č i t a o n i c a , o d k o j i h j e n a j v e ć a G r a d s k a k n j i ž n i c a i č i t a o n i c a Č a k o v e c , p o r e d k n j i ž n i c a i č i t a o n i c a u P r e l o g u , M u r s k o m S r e d i š ć u , K o t o r i b i , G o r i č a n u i D o n j o j D u b r a v i , p o t r e b n o j e p o t i c a t i š i r e n j e m m r e ž e u v e ć i m o p ć i n s k i m s r e d i š t i m a . SPORT Značenje športa kao istaknute društvene aktivnosti prvenstveno mlađe populacije važno je razvijati stvaranjem boljih uvjeta i unapređenjem novih sadržaja čija aktivnost se proteže kroz cijelu godinu. Značajno poboljšanje usmjereno je na izgradnju sportskih školskih dvorana, a posebno je potrebno istaknuti kupališni kompleks zatvorenih bazena u Čakovcu, čime su stvoreni uvjeti učenja bavljenja plivačkim sportovima, M sportskih objekata je rasprostranjena s a s t o j i o d n a j m a s o v n i j e g n o g o m e t a , m a l i h s p o r t o v a d o s p e c i j a N z i r a n i h s p o r t o v a k a o š t o s u m o t o s p o r t o v i i j a h a n j e .

PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE ZDRAVSTVO Z d r a v s t v e n a z a š t i t a o b u h v a ć a s u s t a v d r ž a v n i h s k u p n i h i i n d i v i d u a l n i h m j e r a z a u n a p r e đ e n j e , č u v a n j e v r a ć a n j e z d r a v l j a . N a č e l a k o j i m a s e p r o v o d i z d r a v s t v e n a z a š t i t a g r a đ a n a u Ž u p a n i j i t e m e l j e s e n a s v e o b u h v a t n o s t i , k o n t i n u i r a n o s t i , d o s t u p n o s t i i c j e l o v i t o m p r i s t u p u u p r i m a r n o j z d r a v s t v e n o j z a š t i t i , a s p e c i j a l n o m p r i s t u p u u s p e c i j a l i s t i č k o - k o n z i l i j a r n o j i b o l n i č k o j z d r a v s t v e n o j z a š t i t i . S v e o b u h v a t n o s t z d r a v s t v e n e z a š t i t e u k l j u č u j e s v e g r a đ a n e R e p u b l i k e H r v a t s k e u o d g o v a r a j u ć e m j e r e z d r a v s t v e n e z a š t i t e . Z d r a v s t v e n a d j e l a t n o s t o b a v l j a s e n a p r i m a r n o j , s e k u n d a r n o j i t e r c i j a r n o j r a z i n i . M r e ž a u s t a n o v a s p o d r u č j a z d r a v s t v e n e z a š t i t e i n t e n z i v n i j e s e f o r m i r a i u p o t p u n j u j e p r e d d v a d e s e t a k g o d i n a , z a h v a l j u j u ć i s p e c i f i č n o m n a č i n u f i n a n c i r a n j a i z g r a d n j e o b j e k a t a d u g o g o d i š n j i m d o p r i n o s o m iz p l a ć a g r a đ a n a , i z g r a đ e n i s u ž u p a n i j s k a b o l n i c a , d o m z d r a v l j a i z n a t a n d i o a m b u l a n t i , P r i m a r n a r a z i n a o b u h v a ć a : d j e l a t n o s t o p ć e m e d i c i n e , š k o l s k u m e d i c i n u , h i g i j e n s k o - e p i d e m i o l o š k u z a š t i t u , z u b o z d r a v s t v e n u z a š t i t u , h i t n u m e d i c i n s k u p o m o ć , m e d i c i n u r a d a , p r i m a r n u z a š t i t u ž e n a i d j e c e , t e l j e k a r n i č k u d j e l a t n o s t . Z d r a v s t v e n e u s t a n o v e n a primarnoj razini su: domovi zdravlja, ustanove za hitnu medicinsku pomoć, ustanove za zdravstvenu njegu u kući i ljekarne.

Sekundarna razina obuhvaća: specijalističkokonzilijamu zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu. Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini su: poliklinike, bolnice - opće i specijalne i lječilišta, od čega u Čakovcu postoji županijska bolnica, T e r c i j a r n a r a z i n a o b u h v a ć a : n a j s l o ž e n i j e o b l i k e z d r a v s t v e n e z a š t i t e i z s p e c i j a l i s t i č k i h d j e l a t n o s t i , z n a n s t v e n o - i s t r a ž i v a č k i r a d i i z v o đ e n j e n a s t a v e n a f a k u l t e t i m a z d r a v s t v e n o g u s m j e r e n j a , a m o ž e s e d j e l o m i č n o o b a v l j a t i i u z d r a v s t v e n i m u s t a n o v a m a n a p r i m a r n o j i s e k u n d a r n o j r a z i n i . Tabela 63 TEMELJNE SKUPINE SREDIŠNJIH ZDRAVSTVENIH USLUŽNIH FUNKCIJA 1 -5 SREDISTE SREDISTE MIKROREGIJE- LOKALNO SREDISTE MAKROREGIJE SREDISTE REGIJE OSTALA SREDIŠTA SREDIŠTE REPUBLIKE (Zagreb, Osijek, -ŽUPANIJE Rijeka i Split) 1. 2. - Više velikih općih - Opća i klinička - Opća bolnica i specijaliziranih bolnica - Dom zdravlja bolnica i klinika - Specijalna - Ljekarna - Hrvatski zavod bolnica OPĆINA 5. - Specijalna bolnica - (Dom zdravlja) - Dom zdravlja - Ambulanta - Ljekarna - Ispostava Područ. - Područni ured za zdravstveno - Dom zdravlja ureda Hrvatskog Hrvatskog zavoda osiguranje - Ljekarna za zavoda za zdravst zdravstveno - Direkcija osiguranje osiguranje 76 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA SOCIJALNA SKRB I RAD Zakonom o ustanovama, ustanove socijalne skrbi postale su javne ustanove, tj. osnivačka prava ima Republika Hrvatska, a izvršava ih Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Sektor socijalne skrbi. Ministarstvo rada i socijalne skrbi nema ustrojenih područnih jedinica.

Ustanove socijalne skrbi na području Županije su domovi umirovljenika, dom za zbrinjavanje starijih i retardiranih osoba u Orehovici te nekoliko novooformljnih privatnih ustanova za zbrinjavanje starijih osoba. Jedan od najvećih problema svih kategorija ustanova socijalne skrbi je nedostatak smještajnih kapaciteta, što se naročito odnosi na ustanove koje zbrinjavaju starije osobe, osobe otežane pokretljivosti i duševno bolesne i mentalno retardirane osobe koje adekvatnu skrb ne mogu dobiti u obitelji. U d o m e n i z a š t i t e d j e c e b e z r o d i t e l j s k o g s t a r a n j a , k o j a s e s m j e š t a v a j u u d o m o v e z a d j e c u i m l a d e ž , o s n o v n a s m j e r n i c a j e o r g a n i z i r a n j e s k r b i k r o z m a n j e d j e č j e d o m o v e , o d n o s n o t z v . o b i t e l j s k e z a j e d n i c e , k a k o b i i m s e p r u ž i l i u v j e t i z a r a s t i r a z v o j n a j s l i č n i j i o n i m a u o b i t e l j i . UPRAVA , LOKALNA SAMO UPRAVAI SUD STVO U s p o s t a v o m t e r i t o r i j a l n o g u s t r o j s t v a Ž u p a n i j e i n j e n o m p o d j e l o m n a j e d i n i c e l o k a l n e u p r a v e i s a m o u p r a v e g r a d o v e i o p ć i n e , M e đ i m u r s k a ž u p a n i j a p o d i j e l j e n a j e n a 3 g r a d a i 2 1 o p ć i n u . Uprava: Poslove državne uprave u Županiji obavljaju županijski uredi, ispostave državnih ministarstava i inspekcije: Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska uprava međimurska i Vatrogasna policija, Ministarstvo obrane - Uprava za obranu, Ministarstvo financija Financijska policija, Porezna uprava, Carinarnica Koprivnica Carinska ispostava Čakovec, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - Područni ured Čakovec, Republički fond mirovinsko-invalidskog osiguranja - Područna služba Varaždin - Ispostava Čakovec, Zavod za zapošljavanje Područna služba Čakovec Zavod za platni promet Čakovec, Hrvatske ceste Zagreb, Ispostava Varaždin, Nadcestarija Čakovec, Hrvatske šume Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, Radna jedinica "Šumarija" Čakovec, a poslove lokalne samouprave obavljaju upravni odjeli.

CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Sudstvo: U sudbenom ustrojstvu uspostavljen je Županijski sud u Čakovcu, uz općinske sudove u Čakovcu i Prelogu. Pravosudna tijela na razini Županije su: Županijsko državno odvjetništvo Državno pravobraniteljstvo Međimurske županije Općinsko državno odvjetništvo Prekršajni sud u Čakovcu Prekršajni sud u Prelogu 2.2.3.3. RAZVOJ PROMETNE I OSTALE NFRASTRUKTURE PROMETNI SUSTAV R a z v o j n a p o l i t i k a p r o m e t a t e m e l j i s e n a s t r a t e š k i m c i l j e v i m a k o j i s e p o s t i ž u p r i m j e r e n i m v r e d n o v a n j e m g e o p r o m e t n o g p o l o ž a j a Ž u p a n i j e u o d n o s u n a m r e ž u g l a v n i h p r o m e t n i h k o r i d o r a d r ž a v e i n j i h o v o g u k l j u č i v a n j a u m r e ž u e u r o p s k i h k o r i d o r a . N a r a z i n i Ž u p a n i j e t o z n a č i o s i g u r a t i k v a l i t e t n o m e đ u s o b n o p r o m e t n o p o v e z i v a n j e p o j e d i n i h d i j e l o v a p r o s t o r a i n j i h o v o u k l j u č i v a n j e u u k u p n i p r o m e t n i s u s t a v , p r v e n s t v e n o p o d i z a n j e m k v a l i t e t e i s i g u r n o s t i , v o d e ć i r a č u n a o s p e c i f i č n o s t i m a p r o s t o r a i n j e g o v e z a š t i t e . Cestovni promet Postojeće trase državnih cesta u Međimurskoj županiji ne zadovoljavaju tehničkim elementima prolaze velikim dijelom kroz naselja, naročito otežano kroz gradove Čakovec, Prelog i Mursko Središće naselja Nedelišće, Mala Subotica i Donja Dubrava, kojima prolazi kroz samo središte.

Iz tog razloga kao prvi strateški cilj planirana je i u programe uvrštena izgradnja južne zaobilaznice grada Čakovca, a zajedno s njom naznačen je i pravac trase brze prometnice od spoja auto-ceste kod Sv. Križa do graničnog prijelaza Trnovec. Kao drugi strateški cilj potrebno je osigurati koridore prolaza državnih cesta D20 kao brze ceste spoj sa Čakovcem, odnosno njegove južne obilaznice s osiguranim odvojkom kraka prema Varaždinu koji se novim mostom preko Drave nadovezuje na sustav brzih prometnica Varaždinske županije i odvojkom prema graničnom prijelazu Trnovec D 208 kao sjeverna obilaznica Nedelišća, koji se na prostoru graničnog prijelaza Trnovec sjedinjuje sa željezničkim prometom i cestovnim prometom Slovenije. Treći strateški cilj je osigurati koridor prolaza državne ceste D209 kao spoj Graničnog prijelaza Mursko Središće (granica Republike Slovenije) - Čakovec - čvor na auto-cesti Čakovec kod Svetog Križa. 77 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI Ukupna dužina županijskih cesta na prostoru Međimurja iznosi 262,4 km. Realizacija novih trasa teći će etapno, i to tako da će se u konceptu trase nove brze prometnice u I. etapi izvesti dionica obilaznice Čakovca i sjeverne obilaznice Nedelišća do graničnog prijelaza Trnovec. Mreža lokalnih cesta na prostoru Međimurja obuhvaća 50 trasa cesta u ukupnoj dužini od 202,3 km, kojom je ostvarena dobra povezanost svih naselja i centara u Međimurju, a svega nekoliko naselja u • * briježnom prostoru nije direktno povezano kategoriziranim cestama.

Ukupna dužina svih kategoriziranih cesta iznosi 476,4 km. Smjernice: otpočeti izradu dokumentacije za brzu prometnicu Sv. Križ - Trnovec s primarnom etapom realizacije južne obilaznice Čakovca i sjeverne obilaznice Nedelišća do graničnog prijelaza Trnovec, na trasi auto-ceste izgraditi novi čvor - Turčišće, u cilju razvoja i unapređenja cestovnog prometa potrebno je raditi na podizanju sustava mreže državnih cesta prekategorizacijom županijskih u državne ceste: Goričan - Čakovec - paralelna cesta s auto-cestom Čakovec - Štrigova - GP Banfi GP Bukovje - Hodošan - Draškovec poboljšati tehničke karakteristike i standarde cesta na svim državnim cestama, modernizirati i korigirati loše tehničke elemente na magistralnim pravcima i postojećim regionalnim i lokalnim prometnicama uz uspostavu pješačkih traka kroz naselja, a na dionicama s intenzivnijim biciklističkim prometom predvidjeti posebne biciklističke putove, naročito na prilazima gradovima i povezivanju većih naselja, osigurati i omogućiti dodatno povezivanje naselja radi veće fleksibilnosti i sigurnosti funkcioniranja prometa u svim uvjetima (povezivanje obilaznicom Preloga državne ceste Čakovec - D. Dubrava s budućom županijskom cestom uz Dravu, a na lokalnoj razini iskazuje se potreba za povezivanjem Kotoribe - Goričana i Slakovca sa Šenkovcem), osigurati omogućiti cestovno povezivanje alternativno preko željezničkog mosta Kotoribe s Murakereszturom - Nagykanizsom u Mađarskoj, za izgradnju pratećih sadržaja uz kategorizirane ceste koji se mogu graditi u javnom pojasu ceste kao što su: cestarske kuće, stacionari, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi, benzinske postaje, servisi, parkirališta, odmorišta i si. potrebno je osigurati uvjete kroz projektnu dokumentaciju ceste, samo na ulazima/izlazima u gradove Čakovec, Prelog i Mursko Središće, te čvoru auto-ceste Čakovec na prostorima izvan granica građevinskog područja, a izvan pojasa ceste potrebno je kroz prostorne planove uređenja gradova i općina definirati prostore povoljne za izgradnju pratećih PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE sadržaja, kao što su restorani prenoćišta i kamionska parkirališta, Željeznički promet Prva željeznička pruga u zemlji bila je pruga Kotoriba - Čakovec - Pragersko, izgrađena 1860.

godine. To je i danas glavni magistralni pravac srednje i istočne Europe prema sjevernojadranskim lukama i Padskoj dolini. Čakovec je Ijezničko raskrižje pravaca željezničkih pruga - pravca prema Varaždinu i Zagrebu i pravca prema M. Središcu i Republici Sloveniji (Lendava). Željeznička pruga Čakovec - Varaždin - Zagreb je željeznička pruga I. reda koja uglavnom bilježi veliki putnički promet i na kojoj prometuju međunarodni putnički vlakovi. Lokalni pravac željezničke pruge Čakovec - M. Središće - R. Slovenija sveden je na lokalne veličine putničkog i teretnog prometa. Smjernice: Željeznički promet zadržava postojeće pravce, a potrebno je: poboljšati povezivanje Čakovca sa Zagrebom novim koridorom, a u općoj orijentaciji svjetskog trenda preusmjerenja brzog i sigurnog putničkog prometa na željeznicu, potrebno je sagledati mogućnosti preseljenja putničkog kolodvora u Čakovcu na sjevernu stranu u kontaktnom prostoru s gradskom jezgrom, poticati korištenje željeznice planiranjem radnih zona i očuvanjem datih mogućnosti, u današnjim potrebama, a naročito za one potrebe koje će se u budućnosti aktivirati, u razvojnim središtima uz željeznicu kao što su Čakovec, Mala Subotica, Donji Kraljevec, Kotoriba i Mursko Središće ne odustajući od pruženih potencijala koji su možda trenutnim stanjem zapostavljeni, zadržati prugu II. reda Čakovec - Mursko Središće. Zračni promet Zračna luka Čakovec, smještena na prostoru između Pribislavca i Beiice, s pristanišnom zgradom, pristaništem i travnatom poletno-sletnom stazom dužine 800 m, u sklopu koje povremeno djeluje padobranska škola i vrše se trenažni letovi pilota. Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se mogućnost njenog svrstavanja u zračne luke 2C kategorije.

U cilju osiguravanja prostornih uvjeta za razvoj nužno je osigurati postojeći slobodni raspoloživi prostor za potrebe budućeg razvitka zračne luke Čakovec u kategoriju 2C, čime se ona uklapa u mrežu zrakoplovnih luka Hrvatske, koja je podijeljena na primarne, sekundarne i tercijarne, kojom bi bio prekriven čitav teritorij Hrvatske u potpunosti, naročito kada se ta mreža upotpuni u priobalju i otocima. 78 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Telekomunikacije Telekomunikacijski sustav veza brzo se mijenja, razvija i znatno raste njegova uloga u razvitku postindustrijskog društva, kako na prostoru Hrvatske, tako i u Međimurskoj županiji. U posljednje vrijeme uslijedila je njegova snažna izgradnja, a uspostavom novih donedavno neslućenih tehnologija došlo je do značajnog povećanja kapaciteta prinosa. Ovo je rezultiralo rekonstrukcijom postojeće mreže i uspostavom novih digitalnih TC-a pa je omogućen priključak na telefoniju na čitavom teritoriju Županije, što je od posebne strateške važnosti. Dobra uspostava telekomunikacijskih sustava u pograničnom području i u ruralnom prostoru pridonosi sigurnosti i podizanju kvalitete života stanovništva. Nove tehnologije mrežnog bežičnog komuniciranja razvijanjem globalnog sustava mobilnog komuniciranja omogućuju bolju, pokrivenost ukupnog područja Županije. Uz već navedene mreže CRONET, MOBITEL i VIPNET, moramo spomenuti da je u radu još jedna m r e ž a b e ž i č n o g k o m u n i c i r a n j a , a t o j e ER MES s u s t a v , t j . p a g i n g s u s t a v k o j i o m o g u ć u j e s l a n j e a l f a n u m e r i č k i h p o r u k a . U s u s t a v u GSM CRO NET m o g u ć e j u s p o s t a v i t i k o r i s n i č k i o d n o s n a d v a n a č i n a - p r e t p l a t n i č k i o d n o s ( p l a ć a n j e p r e t p l a t e i o s t v a r e n i h i m p u l s a ) i SI MPA k o r i s n i k a ( k o r i s n i k t e l e f o n i r a n a r a č u n i m p u l s a n a k a r t i c i , b e z p r e t p l a t e ) .

VODNO GOSPODARSTVO Korištenje voda Korištenje voda dio je upravljanja vodnim resursima u ukupnom okolišu. Osnovna čovjekova potreba za vodom je osiguranje dovoljne količine * f zdrave vode piće, industrijsku proizvodnju, higijenske i komunalne potrebe, te se zahtjevi za velikom količinom vode sve to više povećavaju, Povećanjem potrošnje vode povećavaju se i zagađenja, smanjuju se zalihe zdrave vode, što sve upućuje na učinkovitiju zaštitu i gospodarenje vodama. Vode se koriste i kao energetski potencijal, kao sredstvo za navodnjavanje zemljišta u sušnim periodima ili ocjeđivanje. Vodene površine koriste se u gospodarske svrhe za uzgoj riba, ugodni su i trajno privlačan prostor za odmor, sport i rekreaciju, obitavalište su i okupljalište svih životinjskih vrsta te omogućuju komunikaciju i plovidbu. Vode svojim štetnim djelovanjem ugrožavaju životnu sredinu plavljenjem ili stihijskim razaranjem pa se često od njih treba štititi, što se sve obuhvaća u kompleksnoj djelatnosti vodnog gospodarstva. Velik dio Međimurske županije sačinjava dravsko - murska nizina s već prije opisanim karakteristikama, među kojima je najznačajnija velika debljina vodonosnog sloja. Budući da velike rezerve i kvaliteta pitke vode ovog vodonosnog prostora nadilaze regionalni značaj, potrebno je uvesti koncept "održivog" gospodarenja vodama, kao i upravljanja sustavom CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE vodoopskrbe. Na čitavom nizinskom aluvijalnom prostoru Županije, a osobito u zaštitnim zonama izvorišta, mora se posvetiti puna pozornost kako bi se očuvala kvaliteta vode, pa zahtijeva poseban režim u gospodarenju prostorom:

za prometnu namjenu za poljoprivrednu namjenu industrijsku stambenu namjenu u izgrađenim zonama Režim korištenja prostora prometnu poljoprivrednu namjenu treba podrediti mjerama zaštite prostora: iz zona zaštite vodocrpilišta potrebno je isključiti primjenu agrotehničkih sredstava koja opterećuju tlo i podzemlje, što se posebno odnosi na korištenje prostora pod intenzivnom obradom (voćnjaci u Nedelišću i Prelogu) pri realizaciji prometnica, na dionicama velike propusnosti pokrovnog sloja, primijeniti takva tehnička rješenja koja će spriječiti negativna djelovanja na tlo i podzemlje v - * Posebna zaštita s p o m e n u t o g p o d r u č j a u i z g r a đ e n i m z o n a m a p r i m i j e n i t ć e s e r e a l i z a c i j o m n u ž n o p o t r e b n e o d v o d n j e o t p a d n i h v o d a s t a m b e n i h i r a d n i h e z o n a u z i z g r a d n j u u r e đ a j a z a p r o č i š ć a v a n j e p r i j e i s p u š t a n j a u v o d o t o k e . Vodoopskrba Polazni je stav cilj razvojnog programa vodoopskrbe da svaki stanovnik Međimurske županije treba u doglednoj budućnosti biti opskrbljen dovoljnim količinama kvalitetne pitke vode. Osim toga, vodoopskrbni sustavi moraju podmiriti i sve gospodarske potrebe koje proizlaze iz sadašnjih djelatnosti i iz planova razvoja, Pokrivenost prostora vodoopskrbnim sustavom je cea 90 % ukupnog stanovništva, te je po predviđenoj dinamici širenja mreže dovedena pitka voda u sva naselja Međimurja. U narednom razdoblju bitno je raditi na ostvarenju ciljeva koji osiguravaju trajno, sigurno i kvalitetno opskrbljivanje vodom, održavanju povećanju kapaciteta crpljenja, kao i osiguranju vodocrpilišta od bilo kojih utjecaja koji bi mogli poremetiti kvalitetu vode i njihovu izdašnost.

Smjernice: Povećati sigurnost opskrbljivanja pitkom vodom iz vodoopskrbnog sustava proširenjem kapaciteta vodocrpilišta. Izgradnjom novih vodosprema osigurati sigurno opskrbljivanje, gdje se za to iskazuju potrebe i tehničke mogućnosti dopuštaju. Trajno raditi na praćenju kvalitete vode, zaštiti njenih izvorišta, održavanju unapređivanju sustava cjevovoda i uređaja, poticati racionalno korištenje. Iskorištenje izgrađenih kapaciteta mreže priključivanjem svih domaćinstava. 79 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI O d v o d n j a G r a d Č a k o v e c j e d i n i u M e đ i m u r s k o j ž u p a n i j i i m a i z g r a đ e n u r e đ a j z a p r o č i š ć a v a n j e o t p a d n i h v o d a . P o s t o j e ć a k a n a l i z a c i j a m j e š o v i t o g s u s t a v a ( s k u p l j a f e k a l n e i o b o r i n s k e v o d e ) p o k r i v a g o t o v o 1 0 0 % t e r i t o r i j g r a d a . O t p a d n e v o d e s v i h k o r i s n i k a koji s u n a n j u s p o j e n i d o v o d e s e n a u r e đ a j z a p r o č i š ć a v a n j e . U r e đ a j j e u p r o b n o m p o g o n u o d 1 9 9 8 . g o d i n e , a o d 1 9 9 9 . u t r a j n o m p o g o n u . U i z r a d i je jedinstvena Studija odvodnje Međimurja, kojom će se odrediti optimalni način odvodnje otpadnih i oborinskih voda, promatrano sa stanovišta primjenjivih sustava. Cilj je pronalaziti i primijeniti tehnička rješenja koja će se prilagoditi pravilima struke s mogućom etapnom izgradnjom, koje proizlaze iz konkretnih prilika na terenu, iz kojih slijede u v j e t o v a n e v e l i č i n e z a d e f i n i c i j u p o t r e b n o g s t u p n j a i n a č i n a p r o č i š ć a v a n j a .

S m j e r n i c e : C i l j j e u b r z a t i g r a d n j u k o l e k t o r a i m j e s n e k a n a l i z a c i j s k e m r e ž e u p r s t e n u n a s e l j a o k o Č a k o v c a p o v e z u j u ć i i h n a č a k o v e č k i u r e đ a j z a p r o č i š ć a v a n j e o t p a d n i h v o d a . U ostalim gradovima, velikim naseljima ili grupama naselja izgraditi lokalne, sustave kanalizacije uz obaveznu izgradnju lokalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, temeljene na projekciji rezultata Studije. Izgradnjom uređaja za pročišćavanje grada Čakovca i prigradskih naselja, kao i uređaja za pročišćavanje prije ispuštanja lokalnih kanalizacija u recipijente, postavljen je cilj podizanja kategorije vodotoka na minimum II. kat. Hidromelioracijski sustav Hidromeiioracijskim sustavom slivnog područja Međimurja obuhvaćeni su hidromelioracijski kanali i objekti (preko 400 km kanalske mreže, 600 objekata i 6 retencija koje opskrbljuju sportske ribnjake), s glavnim recipijentima Trnavom i Bistrec Rakovnicom, definirana su četiri sliva: sliv Drave, sliv Mure, sliv Trnave i sliv Bistrec-Rakovnice. Sliv Trnave čine kanali: Murščak, Boščak i Lateralni kanal. Sliv Bistrec-Rakovnica čine kanali: Kotoripski kanal, Vidovečki Bistrec i Veliki Berek. Sliv Mure čine kanali: Jalšovnica, Brodec, Donji potok. Sliv Drave čini odušni kanal Trnava - Drava. Postojeći hidromelioracijski sustav iziskuje stalna ulaganja, što je vrlo bitno zbog očuvanja sustava od propadanja i zadržavanja njegove stalne funkcije.

Postojeća mreža prirodnih vodotoka djelomično će se regulirati, te uz izvedbu novih kanala regulirat će se vodni režim u slivnom području. PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE U r e đ e n j e r e ž i m a v o d a Z n a č a j n u a k t i v n o s t n a p o d r u č j u z a š t i t e o d š t e t n o g i r a z o r n o g d j e l o v a n j a v o d a p r e d s t a v l j a i z g r a d n j a , o d r ž a v a n j e i u r e đ i v a n j e o b j e k a t a z a š t i t e n a s l i v o v i m a r i j e k a D r a v e i M u r e i n j i h o v i m p r i t o c i m a , k o d k o j i h s u p r i s u t n e o p a s n o s t i o d p l a v l j e n j a i b u j i č n i h r a z a r a n j a . U D r a v s k o m s l i v u š t e t n o j e d j e l o v a n j e z n a t n o s m a n j e n o i z g r a d n j o m n a s i p a z a o b r a n u o d v e l i k i h v o d a i izgradnjom hidroenergetskog sustava. Potrebno je još izgraditi nasip od G. Hrašćana do Trnovca, a prisutnost akumulacija iziskuje trajnu pozornost. Na Murskom slivu opasnost od razornog djelovanja rijeke Mure prisutna je u područjima niske obale kod Podturna i Novakovca, dok je u ostalim područjima ona svedena na sigurnu mjeru U sustavu obrane Čakovca od p o p l a v a p o v r e m e n i h b u j i č n i h v o d a u s v r h u n j i h o v i h k o n t r o l i r a n j a o s i g u r a n e s u r e t e n c i j s k e p o v r š i n e . Zaštita voda Vodotoci su najugroženija kategorija okoliša od potoka i kanala, do Mure, Drave i Trnave, jer se najčešće koriste kao otvoreni kanali za ispuštanje otpadnih voda iz naselja; stočnih farmi, ispiranje poljoprivrednih strojeva i si.

Trnava ima posebno visoki stupanj zagađenja cijelim tokom koji ju uvrštava u IV. kategoriju, zbog ispuštanja otpadnih voda grada Čakovca koje sadrže otpadne vode cjelokupne industrije i naseljenog područja. Izgradnjom uređaja za pročišćavanje koji će prihvatiti i otpadne vode prigradskih naselja očekuje se bitno poboljšanje kvaliteta smanjenje stupnja zagađenja vode u Trnavi te vraćanje Trnave u skupinu vodotoka II. kategorije. Slična je situacija, ali u nešto blažem obliku, u drugim manjim vodotocima, koji na nekim dionicama toka postaju otvorena kanalizacija pojedinih naselja. U cilju zaštite vodotoka, ugradnja pročistača na mjestu upuštanja u recipijent trebala bi biti obaveza zagađivača, bez obzira na količinu otpadnih voda (bilo da je to naselje ili pojedinačni zagađivač). Sukladno tome pristupilo se izradi Studije odvodnje Međimurja čime će se odgovoriti sustavom odvodnje, grupiranja i međusobnog povezivanja grupe naselja, te načina i tehnoloških sustava kondicioniranja otpadnih voda prije ispuštanja u recipijente. Kod ovoga najvažnije je riješiti prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda gradova i većih naselja u gravitacijskom arealu vodocrpilišta, a postupno i na čitavom prostoru vodonosnika podzemne pitke vode. Trajni monitoring nad kvalitetom vode i kontrolom zagađenja od ispiranja prometnih površina, napose magistralnih pravaca, upotrebe poljoprivrednih zaštitnih sredstava i svakog drugog mogućeg oblika zagađenja, pored zatvaranja saniranja divljih odlagališta otpada, jedna je od strateških zadaća praćenja i zaštite kvalitete pitke vode.