PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.

G l e d a j u ć i p o t r e b e g o s p o d a r s t v a M e đ i m u r j a , j e d i n o p o d r u č j e u z r i j e k u M u r u i p o d r u č j e i z m e đ u M u r e i D r a v e p r e d s t a v l j a p o v o l j n e t e r e n e z a g o s p o d a r s k e š u m e . C i l j g o s p o d a r s k e š u m e j e p r o i z v o d n j a d r v a , a l i o n a u j e d n o p r u ž a i s v e o s t a l e k o r i s n e f u n k c i j e š u m a . B i t g o s p o d a r s k e š u m e j e u n j e z i n o m u r e đ i v a n j u , j e r s a m o u r e đ e n a p r u ž a o p t i m u m s v o j i h f u n k c i j a . D a k l e , i n t e r e s Ž u p a n i j e t r e b a o b i b i t i u i z r a d i P r o g r a m a g o s p o d a r e n j a z a p r i v a t n e š u m e i n j i h o v o u r e đ i v a n j e . RACIONALNO GOSPODARENJE MINERALNIM SIROVINAMA Eksploatacija šljunka i pijeska Dravsko - murska nizina, pored poljoprivrednih i šumskih površina, u podzemnom sloju o b i l u j e n a s l a g a m a š l j u n k a i p i j e s k a k o j e s u u j e d n o v o d o n o s n i s l o j , š t o s e p r o s t i r e u z n a č a j n i m d i m e n z i j a m a - o d K r i ž o v c a u z M u r u p r e m a j u g u i j u g o i s t o k u . P r e m a p o d a c i m a H i d r o g e o l o š k e s t u d i j e (u njoj s u p o r e d n o v i h s a z n a n j a n a v e d e n i r e z u l t a t i i p o d a c i d o s a d a i z v r š e n i h z n a č a j n i j i h g e o l o š k i h i s p i t i v a n j a ) , n a s l a g e š l j u n k a i p i j e s k a p r o s t i r u s e o d K r i ž o v c a - g d j e s u o t v o r e n e i d u b i n e s v e g a n e k o l i k o m e t a r a p o v e ć a v a j u ć i s e p r e m a j u g u i j u g o i s t o k u - n p r . k o d T o t o v c a d e b l j i n a n a s l a g e i z n o s i 8 2 m , j u g o i s t o č n o o d V u l a r i j e 1 1 2 m , d a b i j u ž n o o d P r e l o g a , o d n o s n o u n a j d u b l j e m d i j e l u v a r a ž d i n s k e d e p r e s i j e , d o s e g l a m a k s i m u m o d 1 4 8 m . I d u ć i d a l j e n i z v o d n o , d e b l j i n a š l j u n č a n i h n a s l a g a n a g l o s e s m a n j u j e , t a k o d a k o d S v e t e M a r i j e i z n o s i o k o 6 0 m i v e ć n a p o t e z u K o t o r i b a - D o n j a D u b r a v a n i j e v e ć a o d 2 0 m .

5 8 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Kvartarni vodonosni kompleks izdužen je paralelno toku Drave, a sastoji se od šljunaka s pijescima vjerojatno donjopleistocenske, te dokazano srednje i g o m j o p l e i s t o c e n s k e s t a r o s t i . G r a n u l o - m e t r i j s k o m a n a l i z o m k v a r t a r n o g š l j u n k a i p i j e s k a u s t a n o v l j e n i s u s v i m o g u ć i v a r i j e t e t i š l j u n k a s 2 5 % p j e s k o v i t e k o m p o n e n t e p r e k o p o d j e d n a k i h p o s t o t a k a o d š l j u n k o v i t i h p i j e s a k a u k o j i m a i m a 7 5 % p j e s k o v i t e k o m p o n e n t e . Š l j u n a k i p j e s k o v i t i š l j u n a k s u d o m i n a n t n i . I d u ć i o d z a p a d a k a i s t o k u z a p a ž a s e r e g i o n a l n a z a k o n i t o s t p o s t u p n o g s m a n j e n j a z r n a u š l j u n c i m a . M u r s k a n i z i n a z a o s t a j e u o d n o s u n a d r a v s k u , k a k o p r o s t i r a n j e m t a k o i d e b l j i n o m š l j u n k o v i t o - p j e s k o v i t i h n a s l a g a . V o d n o s n i š l j u n c i i p i j e s c i s u d i j e l o m p l e i s t o c e n s k e s t a r o s t i a d i j e l o m s u v j e r o j a t n o s t a r i j i . P o j a s v o d o n o s n i h n a s l a g a u z M u r u u M e đ i m u r j u n a j u ž i j e i z m e đ u M . S r e d i š ć a i P o d t u r n a . G l a v n i n u s e d i m e n a t a č i n e s l a b o s o r t i r a n i p j e s k o v i t i š l j u n c i . I d u ć i p r e m a i s t o k u p r o m j e r z r n a o p a d a , t a k o d a k o d P o d t u r n a n a l a z i m o s i t n o z m e š l j u n k e u i z m j e n i s p i j e s k o m . D e b l j i n a š l j u n k o v i t o - p j e s k o v i t i h n a s l a g a o d K r i ž o v c a i z n o s i s v e g a n e k o l i k o m e t a r a , k o d M i k l a v c a 7 , 8 m d o k n a p o t e z u o d K r i ž o v c a d o p o t o k a B r o d e c a r a s p o r e d v o d o n o s n i h n a s l a g a n i j e p o z n a t . O d P e k l e n i c e n a z a p a d d o s l o v e n s k e g r a n i c e d e b l j i n a s e k r e ć e i z m e đ u 5 i 1 0 m , a v e ć e d e b l j i n e o d n o s e s e n a p o d r u č j e s j e v e r n o o d H l a p i č i n e . N a j v e ć e d e b l j i n e u n i z v o d n o m d i j e l u M u r e k r e ć u s e k o d G o r i č a n a o k o 4 0 m .

K o d D o m a š i n c a s e n i z i n e D r a v e i M u r e s p a j a j u t a k o d a s u k v a r t a r n i š l j u n c i i p i j e s c i r a s p o r e đ e n i u o b l i k u lijevka izduženog u pravcu zapad-istok, tvoreći zajednički vodonosni kompleks. Bliže Muri dominira pijesak, dok je šljunak pretežno manjeg zrna i udjelom je podređen. Prema Dravi udio i promjer zrna šljunka raste. Povećanjem graditeljskih aktivnosti, proširenjem proizvodnje u građevinskoj industriji, razmjerno se povećavaju i potrebe za šljunkom i pijeskom. Na području Županije registrirano je 30 šljunčara. Samo 8 ih ima odobrenje za eksploataciju šljunka i pijeska prema Zakonu o rudarstvu ili prema Zakonu o vodama, a na 22 mjesta šljunak se vadi ilegalno. Pretpostavlja se 3 da se ukupno godišnje iskopa oko 600 - 700 000 m šljunka i pijeska. Na spomenutom području nalazi se niz napuštenih šljunčara (većih i manjih) - neke od njih obrasla je visoka vegetacija, u nekima se nalazi voda, najviše ih je pretvoreno u divlje odlagalište otpada, a tek nekoliko ih je privedeno korisnoj namjeni i sanirano u svrhu ribnjaka ili rekreacijskih površina. Eksploatacija šljunka i pijeska bit će i dalje značajna djelatnost vezana uz građevinarstvo, a uz p r e t p o s t a v k u d a ć e p o t r e b e z a t o m s i r o v i n o m b i t i v e ć e , t o ć e b i t i z n a č a j n i j i p r o b l e m o d r e đ i v a n j a p r o s t o r a p o g o d n i h z a i s k o p . B u d u ć i d a e k s p l o a t a c i j a š l j u n k a i p i j e s k a o d u z i m a p o l j o p r i v r e d n e p o v r š i n e i o s t a v l j a t r a j n e p o s l j e d i c e u k r a j o l i k u , u c i l j u r a c i o n a l n o g k o r i š t e n j a m i n e r a l n i h s i r o v i n a i p r o s t o r a p o t r e b n o j e :

e k s p l o a t a c i j u v r š i t i n a i z d a š n i j i m n a l a z i š t i m a k o j a o m o g u ć u j u d u g o t r a j n u e k s p l o a t a c i j u n a v e ć i m d u b i n a m a CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE istovremeno voditi računa o racionalizaciji k o r i š t e n j a p r o s t o r a , t e o g r a n i č i t i t u d j e l a t n o s t n a o n e p r o s t o r e g d j e s e v e ć v r š i e k s p l o a t a c i j a , n a n a p u š t e n e , a p o g o d n e p r o s t o r e z a i s k o p , t e n a o n e p r o s t o r e g d j e s u i s p i t i v a n j i m a d o k a z a n e i z d a š n e z a l i h e m i n e r a l n i h s i r o v i n a v o d i t i r a č u n a o s a n a c i j i i b u d u ć o j n a m j e n i n a p u š t e n o g e k s p l o a t a c i j s k o g p o l j a ( r i b n j a k ili s p o r t i r e k r e a c i j a n a v o d i ) O g r a n i č a v a j u ć i d j e l a t n o s t i s k o p a š l j u n k a i p i j e s k a n a n e k o l i k o p r o s t o r a v e ć i h d i m e n z i j a , o m o g u ć i l o b i s e d u g o r o č n u e k s p l o a t a c i j u k o j a b i m o g l a p o d n i j e t i p o t r e b e g r a đ e v i n s k e i n d u s t r i j e i p r o i z v o d n j e g r a đ e v i n s k i h p r o i z v o d a . S a n a c i j a t i h š l j u n č a r a p r i m j e r e n i j a j e z a s p o r t s k o - r e k r e a t i v n u n a m j e n u s p o š u m l j e n i m o b l i k o v a n i m o b a l a m a , t e ć e t a k o f o r m i r a n i p r o s t o r i č i n i t i n o v i k r a j o l i k , E k s p l o a t a c i j a g l i n e I s t r a ž i v a n j e m r e z e r v i o p e k a r s k e g l i n e n a g l i n o k o p u Š e n k o v e c u s t a n o v l j e n o j e d a s e n a s l a g e d o d u b i n e o k o 1 4 m s a s t o j e p r e t e ž n o o d p r a š i n a s t e g l i n e d o g l i n o v i t o g p r a h a u n u t a r k o j i h s u č e s t i g l i n o v i t i p r o s l o j c i c e n t i m e t a r s k i h d o d e c i m e t a r s k i h d i m e n z i j a . I s p o d n j i h s l i j e d e s i t n o z r n a t i p i j e s c i k o j i n i s u n o s i o c i p o d z e m n e vode.

S a d a š n j e r e z e r v e u e k s p l o a t a c i j s k o m p o d r u č j u Š e n k o v e c o s i g u r a v a j u k o r i š t e n j e z a n a r e d n i h t r i d e s e t a k godina. RACIONALNO GOSPODARENJE VODNIM RESURSIMA Na području Međimurja s ciljem prostornog izdvajanja vodonosnog horizonta, prikupljeni su i sistematizirani podaci mnoštva strukturnih, pijezometarskih i geomehaničkih bušotina i bunara. Prema hidrogeološkoj rajonizaciji sjeverne Hrvatske na području Međimurja izdvojene su dvije veće hidrogeološke jedinice: brežuljkasto i brdovito područje, izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti (unutar te jedinice razlikujemo područje Međimurskih gorica te čakovečki praporni ravnjak) - ravničarsko područje izgrađeno od kvartamih naslaga Ravničarsko područje je s h i d r o g e o l o š k o g s t a n o v n i š t v a n a j z n a č a j n i j a c j e l i n a u M e đ i m u r j u a i u s j e v e r o z a p a d n o j H r v a t s k o j , a č i n i j u n i z i n a D r a v e i M u r e . D e b l j i n a n a s l a g a k v a r t a m i h š l j u n a k a i p i j e s a k a k o j i č i n e v o d o n o s n i s l o j p o v e ć a v a s e o d z a p a d a k a i s t o k u , d a b i n a j v e ć u d e b l j i n u d o s e g l a j u ž n o o d P r e l o g a o d 1 1 2 m , o d n o s n o u n a j d u b l j e m d i j e l u V a r a ž d i n s k e d e p r e s i j e d o s e ž e m a k s i m u m o d 1 4 8 m . K v a r t a r n i v o d o n o s n i k o m p l e k s i z d u ž e n j e p a r a l e l n o t o k u D r a v e .

59 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI K r o v i n u k v a r t a r n o g v o d o n o s n o g k o m p l e k s a D r a v e s a č i n j a v a j u p r a h , g l i n a i p r a š i n a s t i p i j e s a k , a d e b l j i n a k r o v i n e k r e ć e s e o d 0 , 5 d o 4 , 0 m , a n a j č e š ć e i z m e đ u 1 , 0 i 2 , 0 m . U z a p a d n o m d i j e l u o v e h i d r o g e o l o š k e c j e l i n e k r o v i n a č e s t o g o t o v o i n e d o s t a j e , t a k o d a s e u t a n k o m s l o j u h u m u s a p o j a v l j u j e o b i l j e v a l u t i c a š l j u n k a . Najčešće se u vertikalnom presjeku krovinskih naslaga ispod humusnog pokrivača debljine oko 0,5 m javlja sloj zaglinjenog šljunka do pijeska koji prema dnu prelazi u šljunke vodonosnog sloja. Veće debljine krovinskih naslaga lokalnog su karaktera i javljaju se u području Čakovca (2 do 2,5 m), kod Ivanovca (do 3 m), Podbresta (3 do 3,5 m), Svete Marije (3 do 4 m) i na području Donjeg Kraljevca (2 do 4 m, iznimno do 6 m). Hidraulička vodljivost vodonosnog sloja u pravilu je viša u zapadnom nego u istočnim predjelima, a to znači da se najveća transmisivnost prvog šljunčanog sloja može očekivati na području između Vularije i Preloga. Manje vrijednosti u nizini Drave su u krajnjim zapadnim i istočnim te rubnim predjelima. Danas u Međimurju postoje dva crpilišta - crpilište Nedelišće s većim značajem i većeg kapaciteta i crpilište Prelog. Danas se u Nedelišću crpljenje vode vrši iz 5 bunara ukupne izdašnosti 500 l/s, a u Prelogu 100 l/s. Dominantni element u obnavljanju podzemnih voda je procjeđivanje iz starog korita Drave. Infiltracija oborina će kod većih količina crpljenja imati još manju važnost radi značajnog utjecaja akumulacijskog jezera HE "Čakovec" na veličinu potencijala u tom području.

U sadašnjoj fazi eksploatacije u priljevno područje crpilišta nije uključeno ni jedno od obližnjih naselja. Međutim, pri eksploataciji oko 500 l/s strujne linije će zahvatiti naselja Gornji Hrašćan, Trnovec i Macinec kao i Trnavu, a time i potencijalna zagađenja iz tog prostora. Kvaliteta podzemne vode na ovom crpilistu posljednjih je godina dobra. Uzroci visokih koncentracija nitrata u razdoblju od 1983. - 1989. nisu istraženi. Pretpostavlja se da nitrati u vodi potječu iz gnojenja poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi unutar strujnih linija prema crpilistu. Na vodocrpilištu Prelog danas je u eksploataciji jedan bunar, u obnavljanju podzemnih voda prevladava bočno napajanje iz akumulacije HE "Dubrava", što pozitivno utječe na izdašnost crpilišta. Nedostatak kvalitetne krovine, relativno visoka razina podzemne vode i strujanje prema crpilistu iz pravca Preloga predstavljaju faktore koji mogu pridonijeti potencijalnom zagađenju podzemnih voda. Sada je kvaliteta podzemne vode na crpilistu vrlo dobra, čak i u pogledu sadržaja nitrata. Daljnja koncepcija razvoja vodoopskrbnog sustava temelji se na eksploataciji podzemnih voda na crpilistu Nedelišće i crpilistu Prelog. J PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 2 . 1 . 3 . OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA Sustavna briga o okolišu mora biti prisutna na svim razinama prostornog planiranja i djelovanja u prostoru, Suvremena načela i standardi zaštite okoliša, te očuvanje vrijednih dijelova okoliša moraju biti dio osnovnih kriterija u procesu planiranja prostora.

Prema PPURH-u, da bi prostorno planiranje bilo učinkovito u smislu zaštite okoliša, prostorni planovi trebaju sadržavati mjere za provođenje zaštite prostora i okoliša, te mjere sanacije, a potrebno je utvrditi polazne okolnosti: Opterećenost i dosadašnja ugroženost prostora, odnosno stupanj očuvanja kvalitete, te prihvatljivi kapaciteti prostora Ukupna ljudska djelatnost nije do sada ugrozila ekološku ravnotežu ovog prostora, osim vodotoka. Pored Mure i Drave koje na naše područje dolaze onečišćene do III. kategorije, neki vodotoci pretvoreni su u otvorene kanalizacijske sustave: Trnava, Lateralni kanal, Donji potok u Murskom Središću. Takav način odvodnje otpadnih voda u potpunosti je neprihvatljiv. Izgradnjom uređaja za pročišćavanje bitno će se poboljšati stanje kvalitete vode Trnave, ali ostaju i dalje ekološki ugroženi vodotoci u Šenkovcu, Mihovljanu, Murskom Središću i drugdje. Koliki je stupanj očuvanosti kvalitete okoliša potrebno je utvrditi nakon izvršenih mjerenja kvalitete osnovnih komponenti okoliša (tla, voda, zraka). Najveće opterećenje za okoliš (tlo i vode) predstavlja moguće nekontrolirana primjena agrotehničkih sredstava (umjetna gnojiva, herbicidi, pesticidi), koji ne ugrožavaju samo tlo, već i vodotoke - potoke do čijih se obala - P neposredno nalaze obradive površine, čijim ispiranjem štetne tvari dospijevaju do obala i korita potoka. Nekontrolirano i neadekvatno odlaganje otpada u velikoj mjeri ugrožava okoliš. Najveće odlagalište otpada u Županiji, Totovec, smješteno je na napuštenoj šljunčani propusnom terenu, te bez ikakve tehničke opremljenosti prijeti zagađenju podzemnih voda. Istu ugroženost predstavlja deponija na teritoriju Grada Preloga (smještena . u blizini vodozaštitne zone vodocrpilišta), kao i niz ostalih koje se nalaze na neprimjerenom šljunčanom tlu.

• m Budući da promet na auto-cesti nije uspostavljen u punoj mjeri, pretpostavlja se da auto-cesta nije ni izvor buke u takvoj mjeri da bi se morale poduzeti mjere za njezino sprečavanje. Stoga je u buduće potrebno voditi brigu o razini buke na dionici gdje se auto-cesta približava naselju (Donji Hrašćan), te poduzeti mjere za zaštitu buke. Zbog velike gustoće naseljenosti, prostor 2 Međimurske županije opterećenje sa 99,32km 60 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA građevinskog područja, što u ukupnoj površini Županije iznosi 13,61 %. Unutar građevinskog područja ne nalazi se samo stanovanje, već se javljaju mali ili veći proizvodni pogoni (unutar poslovnih ili pak stambenih zona), a tradicionalno poljodjelstvo zamjenjuje se suvremenom poljoprivrednom proizvodnjom. Poželjno je da se proizvodni pogoni i kapaciteti smještavaju unutar r a d n i h z o n a , k a k o s v o j o m f u n k c i j o m n e b i o p t e r e ć i v a l i z o n e s t a n o v a n j a , a u t e h n o l o š k o m p r o c e s u m o r a j u b i t i p r i m i j e n j e n i s t a n d a r d i o o č u v a n j u i z a š t i t i o k o l i š a . S t a n j e , n e d o s t a c i i p o t r e b a o p r e m l j e n o s t i t e h n i č k o m i n f r a s t r u k t u r o m P r a ć e n j e s t a n j a o k o l i š a v r š i s e n a o s n o v u m j e r e n j a i p r a ć e n j a p r o m j e n a u o k o l i š u u z v o đ e n j e p o s e b n i h i o p ć i h d o k u m e n a t a ( i z v j e š ć a o s t a n j u o k o l i š a i p r o g r a m a m j e r a ) . N a t e m e l j u d o k u m e n a t a m o g u ć e j e u t v r d i t i v r i j e d n o s t i i z n a č a j k e p r o s t o r a , k a o i m o g u ć n o s t i i o g r a n i č e n j a k o r i š t e n j a p r o s t o r a .

U M e đ i m u r s k o j ž u p a n i j i p r a ć e n j e s t a n j a o k o l i š a p r o v o d i s e d j e l o m i č n o - s u s t a v n o s e p r o v o d i p r a ć e n j e k v a l i t e t e v o d a - v o d o t o k a i p o d z e m n i h v o d a , a n e p o z n a t i s u p o d a c i o s t a n j u k v a l i t e t e t l a i z r a k a , p a p r e m a t o m e n i s u s t v o r e n e o s n o v e z a v a l o r i z a c i j u p o j e d i n i h v r i j e d n i h d i j e l o v a o k o l i š a . P r i r o d n e i s t v o r e n e v r i j e d n o s t i k o j e t r e b a z a š t i t i t i u v o đ e n j e m o d r e đ e n e k a t e g o r i j e z a š t i t e i p l a n s k i m m j e r a m a k o r i š t e n j a p r o s t o r a U c i l j u u t v r đ i v a n j a p r i r o d n i h v r i j e d n o s t i i k a t e g o r i - j a z a š t i t e k o j u o d r e đ e n i p r o s t o r z a v r e đ u j e , p o t r e b n o j e i z v r š i t i v a l o r i z a c i j u p r i r o d n i h c j e l i n a i p r o s t o r a Ž u p a n i j e , a p r o v e d b e n i m m j e r a m a o v o g P l a n a i p l a n o v a u ž e g p o d r u č j a u t v r d i t i n a č i n k o r i š t e n j a z a š t i ć e n i h p r o s t o r a i n j i h o v i h k o n t a k t n i h z o n a . Propisi, sporazumi i konvencije koji vrijede za određeno područje i određeni tip prostora Preporuke i smjernice Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, odredbe Zakona o zaštiti prirode i međunarodnih konvencija koje se odnose na zaštićena područja, te preporuke IUCN-a (Svjetska unija za zaštitu prirode) potrebno, je uvažiti pri izradi prostornoplanskih dokumenata, posebno u onom segmentu koji određuje korištenje i gospodarenje prostorom.

Cilj u očuvanju ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Međimurske županije trebao bi biti uspostava sustava praćenja stanja u okolišu i utvrđivanja osjetljivih prostora (radne zone, intenzivno obrađivane poljoprivredne površine, vodene površine i vodotoci, zone zaštite vodocrpilišta). Na osnovu tih rezultata, te primjenom zakona i propisa iz domene zaštite okoliša, moguće je poduzeti mjere za otklanjanje nepovoljnog stanja, utvrditi opterećenost pojedinih lokacija nepovoljnim utjecajima i emisijama ili pak utvrditi osobito vrijedne dijelove okoliša. Navedene ocjene bile bi osnovni kriteriji u određivanju razmještaja planiranih funkcija i djelatnosti i u odabiru budućih tehnologija i zahvata na prostoru Županije. CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Stanje kvalitete vodotoka Stanje kvalitete vode Drave i Mure prati se uzimanjem uzoraka (za postaju Mure kod Goričana, za postaje Drave kod Varaždina i Donje Dubrave), pa ispitivanje vrše ovlašteni laboratoriji (Medicinski centar ft Škola Š t a G o r n j i d i o D r a v e u H r v a t s k o j d o u š ć a M u r e m o ž e s e p o s r e d n j i m g o d i š n j i m v r i j e d n o s t i m a r e z u l t a t a i s p i t i v a n j a s t a n d a r d n i h p a r a m e t a r a k v a l i t e t e v o d e s v r s t a t i u v o d o t o k e I I . - I I I . v r s t e , š t o j e l o š i j e o d p r o - p i s a n e I I . k a t e g o r i j e i z U r e d b e o k a t e g o r i z a c i j i v o d o t o k a . D i o M u r e o d g r a n i c e s a S l o v e n i j o m d o u š ć a u D r a v u m o ž e s e p o s r e d n j i m g o d i š n j i m v r i j e d n o s t i m a s t a n d a r d n i h p a r a m e t a r a k v a l i t e t e v o d e s v r s t a t i u v o d o t o k e I I I . v r s t e , a t o j e l o š i j e o d p r o p i s a n e k a t e g o r i j e , O d 1 9 8 3 . g o d i n e R i b a r s k i c e n t a r i z Z a g r e b a , a k a s n i j e Z o o l o g i j s k i z a v o d P r i r o d o s l o v n o - m a t e m a t i č k o g f a k u l t e t a S v e u č i l i š t a u Z a g r e b u , p r o v o d i s e z o n s k a i s t r a ž i v a n j a b i o l o š k i h s v o j s t a v a v o d e u s u s t a v i m a a k u m u l a c i j s k i h j e z e r a H E Č a k o v e c i H E D u b r a v a r a d i u t v r đ i v a n j a f l o r i s t i č k i h , f a u n i s t i č k i h i s a p r o b i o l o š k i h z n a č a j k i i s t r a ž i v a n i h l o k a l i t e t a , t e p r a ć e n j a s u k c e s i j a b i o c e n o z a u n o v o f o r m i r a n i m e k o - s u s t a v i m a n a s t a l i m n a k o n i z g r a d n j e t i h s u s t a v a i p r a ć e n j a k v a l i t e t e v o d e u l i n e a r n i m s u s t a v i m a h i d r o e l e k t r a n a .

P r e m a U r e d b i o k a t e g o r i z a c i j i v o d o t o k a , z a s v e v o d o t o k e u M e đ i m u r j u k a o g r a n i č n a v r i j e d n o s t k a k v o ć e v o d e p r o p i s a n a j e I I . k a t e g o r i j a , o s i m T r n a v e z a k o j u j e p r o p i s a n a I I I . k a t e g o r i j a . S m a t r a s e d a j e s g l e d i š t a z a š t i t e v o d o t o k a t a k v a k a t e g o r i z a c i j a o b j e k t i v n o p r o p i s a n a , s i z n i m k o m z a T r n a v u , k o j a b i n a k o n i z g r a d n j e u r e đ a j a z a p r o č i š ć a v a n j e o t p a d n i h v o d a p r e š l a u d r u g u k a t e g o r i j u . F i z i k a l n o - k e m i j s k a i s p i t i v a n j a m e đ i m u r s k i h vodotoka pokazuju da je njihova kvaliteta u 1994. godini bila znatno lošija od propisane. Najlošije stanje utvrđeno je u Trnavi iza ušća Lateralnog kanala i na Štrigovskom potoku. Pored otpadnih voda industrije i pučanstva kakvoću vode međimurskih vodotoka narušavaju i gusto raspoređene poljoprivredne površine koje se najčešće obrađuju do samih njihovih obala, što omogućuje ispiranje gnojiva pesticida u vodotoke. Uz poljoprivredne površine gornjeg dijela Međimurja vezan je i problem površinske erozije oranica, čije se plodno tlo ispire i taloži u koritima vodotoka i uzrokuje njihovu zamuljenost. Zbog neriješenih problema sanitarnih odlagališta vodotoci Međimurja često su mjesto za odlaganje različitog otpada, a nerijetko se u njih ubacuje višak neiskorištenih zaštitnih agrotehničkih sredstava i otpadnih voda nastalih ispiranjem poljoprivredne mehanizacije.

Svi ti problemi štetno se odražavaju na biocenoze međimurskih vodotoka, te izazivaju kvalitativno i kvantitativno osiromašenje njihove karakteristične flore i faune. Vodotoci su velikim dijelom izgubili svoju funkciju staništa vodenih biljaka, beskralježnjaka i kralježnjaka tog dijela sliva Mure, a njihovo loše stanje utječe i na samu Muru. 61 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE STANJE KVALITETE VODOTOKA Slika 19 Ugrožene su ribe u retencijama Selnica, Dragoslavec, Jegersek i Šenkovec, koje su osim za zaštitu naselja od poplava, namijenjene za uzgoj ribe, šport i rekreaciju. U ovo suvremeno doba, opterećeno izrazitom težnjom za ubrzanim razvojem, potrebno je spriječiti zastarjele i za prostor štetne tehnologije, neracionalno trošenje resursa i prostora koji bi donijeli brze učinke, a dugoročno nanijeli štetu okolišu. Cilj prostornog razvoja na državnoj kao i regionalnoj razini je sprečavanje ovakvih nepovoljnih štetnih pojava u prostoru koje bi narušile ekološku ravnotežu i ekološke vrijednosti ovog našeg prostora. 62 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ Najznačajniji č i m b e n i k dugoročnog društvenogospodarskog razvitka i korištenja prostora je njegovo stanovništvo. O n o p o s t u p n o mijenja svoje vitalne značajke, pa odatle o d r e đ e n a sporost u odvijanju demografskih p r o c e s a . N a njih djeluju biološki, d r u š t v e n o - g o s p o d a r s k i , kulturno-obrazovni, zdravstveno-socijalni, psihološki, politički, etički i drugi čimbenici. S a m o pozitivnim mijenjanjem i djelovanjem na d e m o g r a f s k e tijekove i obilježja stanovništva, moguće je ostvariti uvjete koji će omogućiti postizavanje pozitivnih promjena i rezultata ili zaustaviti negativna demografska kretanja u razvitku stanovništva nekog prostora.

Demografska slika Hrvatske bitno je i teško narušena, ograničene su mogućnosti biološke revitalizacije stanovništva. U uvjetima njegovog sve većeg starenja očituju se posljedice teške društvene i gospodarske krize (određeni broj stanovnika i nadalje je s boravkom u inozemstvu), velikih stradanja i migracija kao posljedice Domovinskog rata, što sve ostavlja posljedice koje nije jednostavno procijeniti na duži rok. Prioritetni ciljevi demografskog razvoja Hrvatske, a tako i Međimurske županije, jesu dugoročni i na županijskoj razini se sagledavaju kao smjernice za: - ublažavanje ispravljanje negativnih demografskih tendencija, što pretpostavlja osiguranje optimalnog općeg kretanja stanovništva, uključujući povoljniji prirodni priraštaj i zaustavljanje negativnih migracijskih tokova, - osiguranje ravnomjernijeg razmještaja stanov- \ # ništva na prostoru Županije, - stalno poboljšanje strukturnih i ostalih obilježja stanovništva, - osiguranje uvjeta za pozitivne učinke širenja procesa urbanizacije u svim dijelovima Županije, - usporenje rasta gradskog stanovništva, s namjerom bržeg rasta stanovništva u općinskim središtima i centralnim naseljima, s ciljem razvoja koncepcije policentričnog razvitka, CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE - svestrano revitaliziranje demografski w najugroženijih i strateški značajnih područja (pogranično područje), - d e m o g r a f s k o obnavljanje ruralnih naselja u svim dijelovima Ž u p a n i j e gdje z a to postoje objektivne potrebe i m o g u ć n o s t i uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva, - s m a n j e n j e interesa, osobito kod mlađeg stanovništva, za o d l a s k o m na rad u inozemstvo i trajno iseljenje, te poticanje povratka hrvatskog stanovništva iz drugih z e m a l j a u d o m o v i n u .

M j e r a m a populacijske politike, kao podrška i usmjerenje prostornog razvitka, trebaju poslužiti smjernice, aktivnosti i mjere u d o k u m e n t i m a Nacionalni program demografskog razvitka RH, Zakon o obnovi i Zakon o područjima posebne državne skrbi, koje je izradilo Ministarstvo razvitka i obnove, a donio Sabor '95. i '96. godine. Na osnovu podataka koji pokazuju kako se kretao broj stanovnika između 1981. i 1991., te obzirom na sve promjene koje su se dogodile nakon toga, buduće demografske promjene u znatnoj mjeri ovisit će o budućem društveno gospodarskom razvitku nastavku suvremenih procesa preobrazbe u prostoru Međimurske županije, ali i u širem okruženju. Ima naznaka da će se zadržati pozitivno prirodno kretanje stanovništva. Deagrarizacija u ovom prostoru ne mora imati za posljedicu daljnje iseljavanje stanovništva iz većeg broja naselja, ako se postupno osigura zapošljavanje dotadašnjeg agrarnog stanovništva u novim neagrarnim djelatnostima u ovom području. Uz to treba pribrojiti odgovarajući broj stalno nastanjenih prognanika i izbjeglica u ovom prostoru, te očekivati mogućnost daljnjeg manjeg useljavanja novog i mlađeg stanovništva iz drugih područja, uključujući među njih trajne ili privremene iseljenike u inozemstvu, koji će se vratiti u svoj zavičaj. Dugoročno gledano, može se prema tome pretpostaviti da će se nastaviti s povećanjem broja stanovnika Međimurja, pa se zato može prognozirati da bi 2015. godine na temelju suvremene stope rasta stanovnika (81-00.) na području Međimurske županije bilo evidentirano oko 134.760 stanovnika.

Tabela 49 Prognoza broja stanovništva Međimurske županije po stopi rasta 71/91. BROJ STANOVNIKA 1961. 1971. 1981. 1991. ukupno 112073 115660 116822 119866 ŽUPANIJA 112073 119866 116822 115660 119866 115660 119866 Temelji pretpostavka o promjenama demografskih struktura su u mogućim pozitivnim učincima aktivne populacijske politike i pozitivnog gospodarskog razvitka, Ako do toga dođe može se očekivati zadržavanje povoljnih odnosa među dobnim skupinama stanovništva, zadovoljavajuću aktivnost stanovništva te stopa rasta prognoza stanovništva po stopi rasta 2000. 2 0 0 1 . 2011. 2015. 2021. 126243 71/91 0.18 122026 124225 125339 126464 61/91 0.224 128201 126773 125360 126243 81/00 0.410 132039 134760 137538 126243 81/00 0.410 130062 135481 126243 71/00 0.300 131229 sve veće zapošljavanje u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima. Očekivane promjene u domaćinstvima trebaju biti u blagom postupnom povećavanju njihovog ukupnog broja pa se zato procjenjuje da bi do 2015. godine mogao porasti njihov broj u Međimurskoj županiji na oko 41.000 domaćinstava. 63 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Tabela 50 Broj i prosječna veličina domaćinstava u Međimurskoj županiji, gradovima i općinama broj stalnih stanova 1981. 1991. 1 2 *** ukupno gradovi 11676 13563 ukupno općine 19721 21938 ukupno ŽUPANIJA 31407 35501 S a m o p r i m j e n o m d u g o r o č n e a k t i v n e p o p u l a c i j s k e p o l i t i k e i u s l i j e d t o g a z a d r ž a v a n j e m p o z i t i v n i h p r i r o d n i h i m i g r a c i j s k i h t o k o v a , u z d u ž a n g o s p o d a r s k i i d r u š t v e n i r a z v i t a k , m o g u ć e j e u d u ž e m v r e m e n s k o m r a z d o b l j u o č e k i v a t i d a l j n j e p o z i t i v n o k r e t a n j e o v i h d o s a d a š n j i h d e m o g r a f s k i h t r e n d o v a i p r o c e s a u M e đ i m u r s k o j z u p a n i j M e đ i m u r j e j e n a j g u š ć e n a s e l j e n i p r o s t o r u R H s a 1 6 4 , 3 s t a n o v n i k a / k m , š t o j e g o t o v o d v o s t r u k o o d i r~\ i l i - • • -N-. _ • / i 2 _r*"N j _ * t • JL" prosjeka RH koji iznosi 85 st/km . Gustoća naseljenosti 2 na prostoru Županije kreće se od 38 do 100 st/km , što karakterizira prostore briježnog područja, 101,00 do 165,00 st/km pretežito se odnosi na prostor Donje Međimurja, dok gustoća od 165 do 400 st/km karakterizira područje gradova Prelog, M. Središće i prigradskih naselja Čakovca, a najveće gustoće sa 400 2 - 1000 st/km bilježe Nedelišće i grad Čakovec.

Sagledavajući smjernice demografskog razvoja neosporno je da na razini Županije treba poduzimati mjere kojima će se ublažiti ili zaustaviti postojeći poremećaji i poticati pozitivni utjecaji na demografske tokove. C i l j e v i i p r o j e k c i j e n a r a z i n i Ž u p a n i j e P r v o j e p o t r e b n o z a u s t a v i t i n e g a t i v n e d e m o g r a f s k e p r o c e s e u d e p o p u l a c i j s k i m p o d r u č j i m a n a p r o s t o r i m a i s t o č n o g d i j e l a M e đ i m u r j a , b r i j e ž n o g i p o g r a n i č n o g p r o s t o r a , g d j e s u t i p r o c e s i n a j j a č i , a u n e k i m p r o s t o r i m a b i l j e ž e s e i t r a j u j o š o d 1 9 1 0 . g o d i n e . broj domaćinstava prosječna veličina domaćinstva 1981. 1991. 2015. 1981. 1991. 2015. 3 4 5 6 7 8 12192 13607 16834 3,447 3,281 | 3,2 20416 21736 23933 3,664 3,790 3,4 • 32608 35343 40767 3,583 3,594 3,3 J e d n a k o z n a č a j n o p o t r e b n o j e s t v a r a t i u v j e t e i r e a l i z i r a t i p r e t p o s t a v k e z a u r a v n o t e ž e n i j i r a z v o j n a s e l j a , n a l i n i j i p o l i c e n t r i č n o g r a z v i t k a , j a č a n j e m s e k u n d a r n i h c e n t a r a n a o s o v i n i u r b a n i z a c i j e M e đ i m u r j a k o j a s e p r o s t i r e n a p r a v c i m a Č a k o v e c - P r e l o g , Č a k o v e c - M u r s k o S r e d i š ć e , Č a k o v e c - Š t r i g o v a . O v i m e s e ž e o s i g u r a t i r a z v o j m a n j i h i s r e d n j i h o p ć i n s k i h s r e d i š t a s t v a r a n j e m u v j e t a ž i v o t a i r a d a u m j e s t u s t a n o v a n j a i s k l j u č u j u ć i m i g r a c i j s k e p r o c e s e p r e m a Č a k o v c u .

v ^ T I " ~-J £ I * L-t L-fc"I * * Temeljem demografskih obilježja na prostoru Međimurske županije možemo diferencirati urbana, ruralna i pogranična područja. Urbana područja predstavljaju prostore gradova i velikih naselja s većom koncentracijom stanovništva, koje je strukturirano prema socio-ekonomskim kriterijima i prema utjecaju na gravitacijski prostor. Najveće središte je Čakovec koji je samostalno odrediv u gradove veličine od 1 0 - 3 0 000 stanovnika, no po svom utjecajnom području radiusa 5 km Strategijom prostornog uređenja RH svrstava se u veće srednje gradove, te sa 37.000 stanovnika pozicionira se GUSTOĆA NASELJENOSTI 38.72-100.00 101.00-165.00 :->:<">»»:'X*:j • : • : • : * : • : • > : - . . • ' : • : ^ *_*_-_ 166.00-200.00 201.00-400.00 y.'.y-'. 40140-991.07 Slika 20 n a 1 8 . m j e s t o . C i l j j e k o n t r o l i r a t i d a l j n j u e k s p a n z i j u Č a k o v c a i n j e g o v e o k o l i c e j e r o n a p r o i z l a z i i z d e p o p u l a c i j e o s t a l i h p r o s t o r a Ž u p a n i j e , a n a p o s e p o g r a n i č n i h i p e r i f e r n i h p r o s t o r a . S l u ž b e n o s u n a p r o s t o r u Ž u p a n i j e j o š s a m o d v a g r a d a , P r e l o g i M u r s k o S r e d i š ć e , k o j i s u u g r u p i v e l i č i n e d o 5 0 0 0 s t a n o v n i k a ( 4 3 0 0 i 3 3 3 0 ) . U o v u s k u p i n u 6 4 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA s i g u r n o d a s e s v o j i m k a r a k t e r i s t i k a m a s o b i l j e ž j i m a l o k a l n i h i v a ž n i j i h l o k a l n i h s r e d i š t a s v r s t a v a j u i n a s e l j a č i j a v e l i č i n a p r e l a z i 2 . 0 0 0 s t a n o v n i k a , t e j e u n j i m a p o t r e b n o s v i m m j e r a m a p o t i c a t i f o r m i r a n j e g r a d s k o g k a r a k t e r a n a s e l j a , č i m e s e p o d i ž e s t u p a n j k v a l i t e t e ž i v o t a u n j i m a i n j i h o v o j g r a v i t a c i j s k o j o k o l i c i .

R u r a l n a p o d r u č j a k a r a k t e r i z i r a v e l i k u d i o p o l j o p r i v r e d n o g s t a n o v n i š t v a , u z d u ž e p r i s u s t v o d e p o p u l a c i j s k i h p r o c e s a n a s e l u i n e k i m v e ć i m s r e d i š t i m a . C j l j e v i i n t e r v e n i r a n j a u t o m p r o s t o r u s u u s m j e r e n i n a p o t i c a n j e o b n o v e i r e v i t a l i z a c i j e s e l a , o s i g u r a n j e k v a l i t e t n e k o m u n a l n e i n f r a s t r u k t u r e , d o b r e m e đ u s o b n e v e z e s a s r e d i š t i m a r a z v o j a , u n a p r e đ e n j e d r u š t v e n e i n f r a s t r u k t u r e , r a z v i j a n j e p r i m j e n u s u v r e m e n i h t e h n o l o g i j a u p o l j o d j e l s t v u , p o v e ć a n j e k v a l i t e t e d o s e z a n j e m k v a l i t e t n e m a r k e s v o j i h p r o i z v o d a , t e o s p o s o b l j a v a n j e i p r e s t r u k t u r i r a n j e s t a n o v n i š t v a u n e p o l j o d j e l s k e d j e l a t n o s t i o b i t e l j s k o g p o d u z e t n i š t v a u k u ć n o j r a d i n o s t i , s e o s k o m t u r i z m u i s i . G u s t a n a s e l j e n o s t i s v e b o l j a r a z i n a k o m u n a l n o g o p r e m a n j a , u s p o s t a v o m r a z g r a n a t e m r e ž e k o m u n a l n i h s u s t a v a v o d o o p s k r b e , e l e k t r o o p s k r b e , p l i n o o p s k r b e , t e l e k o m u n i k a c i j a , t e d o b r o g p r o m e t n o g p o v e z i v a n j a , b r i š e s e r a z l i k a k v a l i t e t e r a d a i ž i v o t a i z m e đ u u r b a n o g i r u r a l n o g p o d r u č j a , p a s e v j e r u j e m o p r i b l i ž a v a m o t r e n u t k u p o v r a t k a i l i z a u s t a v l j a n j u o d l a s k a i z r u r a l n i h p o d r u č j a u g r a d o v e .

CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE P o g r a n i č n a p o d r u č j a M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e s e r a z l i k u j u i d i f e r e n c i r a j u u d v i j e k a r a k t e r i s t i č n e g r u p e , J e d n a j e p r o s t o r b r i j e ž n o g r a š t r k a n o n a s e l j e n o g p r o s t o r a s m a l i m b r o j e m s t a n o v n i k a u n o v o n a s t a l o m p o g r a n i č n o m p r o s t o r u p r e m a S l o v e n i j i . D r u g a g r u p a j e p r o s t o r p o g r a n i č n o g p o j a s a u z r i j e k u M u r u s i z r a z i t o v e l i k i m n a s e l j i m a i o p ć i n s k i m s r e d i š t i m a p r e m a R e p u b l i c i M a đ a r s k o j , k o j i j e p r o s t o r d u g o r o č n o u p r o š l i m v r e m e n i m a b i o b r e m e n i t d r u š t v e n o - p o l i t i č k i m o g r a n i č e n j i m a u r a z v o j u . I j e d a n i d r u g i p r o s t o r b i l j e ž e , o s i m g r a d a M u r s k o g S r e d i š ć a , d u g o g o d i š n j u n e g a t i v n u p o p u l a c i j s k u b i l a n c u , i d e p o p u l a c i j s k e p r o c e s e , z a k o j e n o v o m u s p o s t a v o m m e đ u n a r o d n i h o d n o s a v i š e n e p o s t o j e o p r a v d a n i r a z l o z i , v e ć b i m o g l i b i t i p o t i c a j z b l i ž a v a n j a l j u d i , p o v e ć a n j a p r o m e t a m e đ u s o b n o g p o g r a n i č n o g p o v e z i v a n j a . N a r a v n o d a z a s v e o v o t r e b a u s m j e r a v a t i p o t i c a j n e k o n k r e t n e m j e r e d r ž a v e k r o z p r o g r a m e r a z v o j a p o g r a n i č n i h p o d r u č j a , POGRANIČNO PODRUČJE postojeće / planirano GRANIČNI CESTOVNI PRIJELAZ GRANIČNI PRIJELAZ ZA POGRANIČNI PROMET PLANIRANI GRANIČNI PRIJELAZ ZA POGRANIČNI PROMET GRANIČNI ŽELJEZNIČKI PRIJELAZ . . .

Slika 21 65 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI Demografska predviđanja PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Prognoza kretanja stanovnika MŽ, gradova i općina po stopi rasta 71/91 i stopi 61/91 i 81/00 Tabela 51 broj stopa prog. po stopa teritorijalne stanovnika rasta 71/91 rasta jedinice 1991. 2000. 71/91 2011. 2021 61/91 ukupno gradovi 75215 48071 0.76 51972 56072 0.798 ukupno općine 44651 78298 -0.14 73187 72194 -0.074 ŽUPANIJA 119866 126243 0.18 124225 126464 0.224 P r o g n o z a b r o j a s t a n o v n i k a t e m e l j e m s t o p e r a s t a 7 1 / 9 1 i 6 1 / 9 1 n i j e r e a l n a j e r j e v e ć d a n a š n j i b r o j s t a n o v n i k a n a d m a š i o t e p r o g n o z e , š t o j e p o s l j e d i c a D o m o v i n s k o g r a t a i s t a l n o g d o s e l j e n j a s t a n o v n i š t v a u Ž u p a n i j u . S u v r e m e n a s t o p a r a s t a k o j a o b u h v a ć a p e r i o d o d 8 1 . - 2 0 0 0 . g o d . t e u s e b i o b u h v a ć a p r i j e r a t n a k r e t a n j a o d 8 1 . - 9 1 . i u t j e c a j i m i g r a c i j s k i h t o k o v a o d 9 1 . - 2 0 0 0 . , a p r e s l i k a v a g a n a n a r e d n o r a z d o b l j e d o 2 0 2 1 . g o d . , u k a z u j e n a d a l j n j i p o r a s t b r o j a s t a n o v n i k a p a g a o v a j P l a n p r i h v a ć a . V i d l j i v o j e d a s e o v o m p r o g n o z o m b i l j e ž i u s p o r e n i r a s t g r a d o v a , a p o v e ć a v a p o r a s t b r o j a s t a n o v n i k a o p ć i n a , o d n o s n o u s p o r a v a p a d b r o j a s t a n o v n i k a u d e p o p u l a c i j s k i m i p o g r a n i č n i m p o d r u č j i m a Ž u p a n i j e .

prog. po stopa prog. po 81/00 prog. po 81/00 61/91 rasta od 2000. od 1991. 2011. 2021 81/00 2011. 2021. 2011. 2021. 56680 52347 0.71 5196 55776 51443 55216 73569 74114 0.24 80397 82354 78921 80842 128201 125360 0.41 132249 137831 130199 135695 D o b n a s t r u k t u r a s t a n o v n i š t v a M e đ i m u r j a u k a z u j e d a j e Ž u p a n i j a n a g r a n i c i i z m e đ u p r a g a s t a r o s t i i s t a r o s t i , s a 2 9 % p o p u l a c i j e m l a đ e o d 1 9 g o d . i 1 6 % s t a r i j e o d 6 0 g o d . D o b n a s t r u k t u r a M e đ i m u r j a i s k a z a n a k o e f i c i j e n t o m s t a r e n j a 0 , 5 6 3 u k a z u j e n a o d n o s s t a n o v n i š t v a s t a r i j e g o d 6 0 g o d . p r e m a p o p u l a c i j i o d 0 - 1 9 g o d . i m a n j i j e o d p r o s j e č n o g z a 0 , 6 6 6 . S t a n o v n i š t v o n e k o g p o d r u č j a s v r s t a v a s e p r e m a m e đ u s o b n o m u d j e l u m l a d o g i s t a r o g s t a n o v n i š t v a u s e d a m d o b n i h t i p o v a o d 1 - 7 , t j . o d i z r a z i t e m l a d o s t i ( t i p 1) d o i z r a z i t o d u b o k e s t a r o s t i ( t i p 7 ) . ( a u t o r S . Š t e r c ) DOBNA OBILJEŽJA NASELJA 2 IZRAZITA MLADOST 3 MLADOST 4 KASHA MLADOST 5 HA PRAGU STAROSTI 6 - 7 DUBOKA STAROST - IZRAZITO DUBOKA STAROST .•-v«sv-v*v*v.' >:"::<Ä::%: v.-.-s'-.y.v Slika 22 66 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Model razvrstavanja nekog područja po dobnim obilježjima u 7 tipova Tabela 52 7 TIPOVA STANOVNIŠTVA PO DOBNIM SKUPINAMA 0-19 >60 TIP OBILJEŽJE I >=35 <=8 1 izrazita mladost r >=30 <=10 2 mladost >30 >10 3 kasna mladost 0-19 >60 TIP OBILJEŽJE <30 <=15 4 na pragu starosti <30 >15 5 starost <=25 >=20 6 duboka starost <=20 >=25 7 izrazito duboka starost Dobna i spolna struktura i tipologija područja po dobnom obilježju teritorijalne jedinice Tabela 53 dobne skupine brojbroj prosječ.prosječ.

teritorijalna jedinicateritorijalna jedinicateritorijalna jedinica stanovnistanovni staroststarost 0-19 20-59 >60 gradovi - općinegradovi - općinegradovi - općine ka'91.ka'91. 1 2 3 4 5 1 Grad ČAKOVEC 29996 34.20 9155 16814 4027 2 GradM. SREDISCE 6631 34.83 2001 3601 1029 3 Grad PRELOG 8024 36.39 2228 4282 1514 ukupno gradovi 44651 34.69 13384 24697 6570 11 BELICA 3635 37.01 972 1932 731 2 DEKANOVEC 941 35.51 275 505 161 3 DOMAŠINEC 2590 36.37 695 1437 458 4 D. DUBRAVA 2536 38.21 599 1400 537 55 D. KRALJEVEC 5313 37.02 1390 2888 1035 66 D. VIDOVEC 1756 38.50 328 1140 288 7 GORIČAN 3221 36.01 928 1694 599 8 G. MIHALJEVEC 2080 36.86 565 1098 417 9 KOTORIBA 3579 37.02 935 1948 696 10 SUBOTICA 5689 35.23 1717 2996 976 11 NEDELIŠĆE 11248 34.08 3518 6174 1556 12 OREHOVICA 3038 36.33 857 1599 582 1313 PODTUREN 4663 36.01 1330 2482 851 1414 SELNICA 3322 34.29 1042 1789 491 15 STRAHONINEC 2580 33.37 807 1489 284 1616 SV. MARIJA 2601 37.52 695 1330 576 1717 SV. JURAJ 5012 34.63 1525 2734 753 18 SV. MARTIN 2987 35.26 889 1598 500 19 SENKOVEC 2537 34.60 724 1492 321 20 STRIGOVA 3493 37.08 933 1848 712 21 VRATISINEC 2394 34.41 743 1295 356 ukupno općine 75215 35.72 21467 40868 12880 ukupno ŽUPANIJA 119866 35.33 34851 65565 19450 S a g l e d a v a j u ć i k r o z i s k a z a n e i n d e k s e s t a r e n j a , k o j i p r e d s t a v l j a j u b r o j č a n a v r i j e d n o s t u p u ć u j e n a s t a r i j u p o p u l a c i j u , a s m a t r a s e k a d a T e m e l j e m i s k a z a n o g u o č a v a s e d a s e n a p r o s t o r u Ž u p a n i j e g r a d o v i Č a k o v e c , M u r s k o S r e d i š ć e t e o p ć i n e M a l a S u b o t i c a , S e l n i c a , S t r a h o n i n e c i V r a t i š i n e c s v r s t a v a j u u p o d r u č j a ( t i p 3 ) k a s n e m l a d o s t i , a o s t a l a p o d r u č j a u t i p o v e ( 4 - 6 ) s o b i l j e ž j e m o d " n a p r a g u s t a r o s t i " d o " d u b o k e s t a r o s t i " . O v o u k a z u j e n a p o t v r d u o č e k i v a n o g r e l a t i v n o m a l o g p o r a s t a s t a n o v n i š t v a Ž u p a n i j e p a s e s v i p o m a c i m o g u o č e k i v a t i j e d i n o u u n u t a r n j o j p r e s t r u k t u r a c i j i , o k o j i m p r o c e s i m a t r e b a v o d i t i p o s e b n u p a ž n j u i u s m j e r a v a t i i h u p o ž e l j n i m t o k o v i m a .

dob tip podtip pod spolna struktura brojbroj indeksindeks ručja poručja po žena nažena na starenjastarenja dobnomdobnom žensko 100100 0-19 >60 muško obilježjuobilježju muškihmuških 6 7 8 9 10 11 12 43.99 31 13 3 14609 15387 105 51.42 30 16 3 3277 3354 102 67.95 28 19 5 3969 4055 102 49.09 30 15 3 21855 22796 104 75.21 27 20 5 1777 1858 105 58.55 29 17 5 443 498 112 65.90 27 18 5 1268 1322 104 89.65 24 21 6 1234 1302 106 74.46 26 19 5 2536 2777 110 87.80 19 16 5 870 886 102 64.55 29 19 5 1585 1636 103 73.81 27 20 5 1022 1058 104 74.44 26 19 5 1729 1850 107 56.84 30 17 3 2773 2916 105 44.23 31 14 4 5515 5733 104 67.91 28 19 5 1500 1538 103 63.98 29 18 5 2314 2349 102 47.12 31 15 3 1690 1632 97 35.19 31 11 3 1268 1312 103 82.88 27 22 5 1242 1359 109 49.38 30 15 4 2483 2529 102 56.24 30 17 5 1476 1511 102 44.34 29 13 5 1232 1305 106 76.31 27 20 5 1703 1790 105 47.91 31 15 3 1192 1202 101 60.00 29 17 5 36852 38363 104 55.81 29 16 5 58663 61203 104 o d n o s s t a n o v n i š t v a s t a r i j e g o d > 6 0 g o d . i m l a đ e g < 1 9 g o d . , v e ć a j e i n d e k s v e ć i o d 4 0 d a j e p o p u l a c i j a u š l a u p r o c e s s t a r e n j a ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 6 7 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI 2.2.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE U 1991. godini Hrvatska je imala 4.475 US $ društvenog proizvoda po stanovniku. U središnjem dijelu Hrvatske ostvarivalo se 1990. godine od 4.778 do 5.347 US $ po stanovniku, osim Zagreba i velikih gradova, u kojima je stupanj razvijenosti znatno iznad prosjeka.

Nakon dugog vremena dominacije industrije u gospodarstvu, Hrvatska ulazi u razdoblje dominacije tercijarnih djelatnosti. Danas u gospodarstvu Hrvatske tercijarni sektor sudjeluje s 51,8 %. Kontinentalni prostori i dalje su više usmjereni prema poljodjelstvu i industriji, a priobalni prema uslugama. Slične preobrazbe događaju se i u prostoru Međimurske županije, no one se najviše manifestiraju promjenom strukture gospodarstva. Ovo se manifestira rastakanjem velikih tvrtki u granama sekundarnih djelatnosti graditeljstvu, metalna i tekstilna industrija, na malo poduzetnička poduzeća i preorijentacijom na usluge i trgovinu. Međimursko je gospodarstvo najvećim dijelom koncentrirano u središnjem dijelu u Čakovcu i prigradskim naseljima 52 %, dok se u području Prelog - D. Kraljevec nalazi 6 %, Murskog Središća 4 %, Kotoribe - Donje Dubrave, Goričana, Štrigove i ostatka Županije 38 %. Stanovništvo je također većinom smješteno u središnjem dijelu s tendencijom da se tamo i dalje povećava. Danas u Međimurju 37,25 % stanovnika živi u gradovima (političko-teritorijalnim jedinicama). Gustoća nastanjenosti je gotovo dvostruko 2 veća u gradovima (sa 246 st/km ) nego u općinama (sa 2 137 st/km ). Razdoblje do kraja ovog stoljeća, pa i početak 21. stoljeća, predstavlja vrlo složenu etapu u gospodarskom razvitku. Predstoji kao nužnost kvalitativne strukturne promjene, i veće uključivanje u transformacijske procese svjetskog gospodarstva. Smatra se, da će se revitalizacija gospodarskog razvitka trebati odvijati u dvije faze. Prva faza, do kraja ovog stoljeća, treba predstavljati konsolidaciju gospodarstva, stvaranje uvjeta za postupno ubrzanje efekata, te početak strukturnih promjena. Nakon toga, u sljedećih 20-tak godina, predviđa se kontinuirani dinamični gospodarski rast i realizacija daljnjih bitnih strukturnih promjena u pravcu uključivanja u gospodarske i tehnološke transformacije svjetskog gospodarskog sustava.

Utvrđivanje, ocjena stanja i promjene osnovne strukture međimurskog gospodarstva: Potrebno je izgraditi i uspješno razvijati međunarodno konkurentno gospodarstvo, te povećati gospodarske učinke u zemlji i povezanosti s europskim gospodarskim razvojnim tokovima, koja počiva na optimalnom korištenju svojih PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE komparativnih prednosti, na odgovarajućim prirodnim vrijednostima, ljudskom potencijalu. Potrebno je temeljiti svoj gospodarski razvitak na bržem razvitku nekih gospodarskih djelatnosti. U izboru osnovnih pravaca razvitka prednost se daje onim djelatnostima kod kojih raspoloživi resursi, tržišni uvjeti i tehnički napredak omogućavaju brži razvitak. ma dosta poljodjelskog zemljišta - obradivih i pašnjačkih površina 49.605 ha, pa na 100 hektara poljodjelskog zemljišta dolazi 252 stanovnika, što je zbog velike gustoće naseljenosti nepovoljnije od hrvatskog prosjeka 148 stanovnika na 100 ha, pa to upućuje na korištenje poljoprivrednog zemljišta pored ratarskih i povrtlarskih kultura, i na voćarsku i vinogradarsko-vinsku proizvodnju. Osnovna orijentacija zbog specifičnih uvjeta geologije i hidrogeologije prostora Županije, te zaštite podzemnog rezervoara pitke vode treba biti usmjerenje poljoprivrede na proizvodnju zdrave hrane. Od poljodjelstva živi 13.984 ili 11,2 % stanovnika, dok je ono glavno zanimanje za 10.015 ili 8,0 % radno aktivnih stanovnika, što je precijenjeno, jer se među njima nalazi i oko 20 % osoba starijih od 65 godina. Poljodjelstvo nije više veliko izvorište radne snage, niti transfer stanovništva iz poljodjelskih područja više ozbiljnije pritišće urbanizaciju.

Poljodjelstvo stvara 13 % društvenog proizvoda Hrvatske, dok poljodjelstvo i prehrambena industrija sudjeluju s 8 % u hrvatskom izvozu. Za 10 15 godina normalnog razvoja poljodjelstvo u gospodarskoj strukturi Hrvatske moralo bi poprimiti današnju strukturu razvijenih zemalja Europe. Za to moraju sazrijeti uvjeti zemljišno posjedovne strukture (na ukupno 345.163 čestice dolazi 94.929 posjednika ili 3,6 čestica po posjedniku), zakonodavstvo o poljoprivrednom zemljištu (nasljeđivanje), poticaji za intenzivnu • • * proizvodnju na velikom posjedu proizvodnji zdrave hrane povrtlarskih kultura na manjim posjedima. / ndustrija prestaje biti najvažnija i povlaštena grana gospodarstva u Hrvatskoj. Udio prerađivačke industrije iznosi u narodnom dohotku Hrvatske 30 %, zaposlenosti 21 % i izvozu 91 %. Do sada je industrija bila prekomjerno koncentrirana ü nekoliko većih gradova. Hrvatska industrija osjetno zaostaje u proizvodnosti i zato je manje konkurentna na svjetskom tržištu. Zato strateško pitanje nije kako pojačati poziciju hrvatske industrije u strukturi gospodarstva, vec kako industriju učiniti proizvodnijom i konkurentnijom. Napredak hrvatske 68 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA industrije podrazumijeva nabavku moderne tehnologije, uvođenje učinkovite organizacije, dobro rukovođenje i osvajanje novih tržišta, te je u tu svrhu neophodno privatizirati industriju i privući inozemne investitore, što istovjetno važi i za Međimursku županiju. U gospodarskoj strukturi prednost u razvijanju trebaju imati one industrije koje koriste komparativne prednosti: položaj, prirodne resurse (sirovine), sposobne radnike, tržište, kapital, tradiciju, znanje i drugo. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti da se kod otvaranja prema europskim udruživanjima i stupanja u integrativne procese ne otvore uvjeti za import starih i onečišćavajućih tehnologija, kojih se razvijeni svijet želi osloboditi.

Hrvatska zbog svog položaja i obilježja pomorske i primorske zemlje europskog Mediterana ima prednost u razvijanju dviju velikih gospodarskih orijentacija: turističkog i pomorskog gospodarstva, koje uveliko ovisi o proizvodnji i opskrbi zdravom hranom i iz našeg područja. Hrvatska ima odlične uvjete za razvoj turizma mediteranskog tipa, koji se zasebno izdvaja kao strukturna značajka i daje mu se prednost ispred drugih razvojnih opcija. Godine 1980. Hrvatska je ugostila 4,5 % turista europskog Mediterana i sudjelovala s 2,3 % u deviznom priljevu tog turističkog područja, najvećeg u svijetu. Za iznadprosječni razvoj turizma ne postoje ozbiljnije tržišne zapreke, a prirodni resursi Hrvatskog jadranskog primorja (ali i drugih hrvatskih krajeva u unutrašnjosti zemlje) omogućuju stvaranje veće i raznovrsnije turističke ponude, u što se i Međimurska županija može svrstati svojom ponudom. Moraju rješavati infrastrukturni problemi, osigurati i provoditi svekolika zaštita okoliša i krajolika, primjenjivati specifična rješenja pri svakoj turističkoj investiciji posebno vodeći računa o ograničavajućim demografskim čimbenicima, brižno upravljati turističkim resursima i tako stvarati preduvjete za uspješan razvitak turizma. ŠUMARSTVO Obzirom na mali udio šumskih površina u ukupnoj površini Međimurske županije, te njihovog smanjenja potapanjem pod akumulacijsko jezero od posebnog je interesa zaštita šuma, te održavanje njihove višenamjenske funkcije. Na području županije valja u najvećoj mjeri koristiti ekološku i socijalnu funkciju šuma, a sve uništene šumske ili neobradive površine valja obnoviti pošumljivanjem.

POLJODJELSTVO Osnovni cilj politike u poljodjelstvu je razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te ostvarivanje poljodjelskih CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE proizvoda na način da se u najvećoj mjeri zaštite prirodni potencijali zemlje. Obzirom da će poljodjelstvo i dalje biti jedna od značajnih gospodarskih grana, te zbog rastuće potražnje za zemljištem valja štititi vrijedna obradiva zemljišta od moguće nekontrolirane izgradnje. Stoga treba u najvećoj mogućoj mjeri čuvati i koristiti zemljišta za poljodjelsku svrhu, a trenutačno neobrađene i zapuštene poljodjelske površine privesti njihovoj svrsi. Poticati i provoditi komasaciju i melioraciju poljoprivrednog zemljišta, uz primjenu modela očuvanja i zaštite krajolika, a tehničkih rješenja bliskih prirodi. INDUSTRIJA Prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temeljiti na uspostavljanju široke mreže manjih i raznolikih proizvodnih jedinica i daljnjem razvoju već formiranih i planiranih većih i složenih gospodarskih cjelina u Čakovcu i razvojnim centrima Prelogu, Murskom Središću, Donjem Kraljevcu, Kotoribi i središtima u kojima za to budu iskazani uvjeti i potrebe, a koje su od posebnog značenja za područje cijele Županije. Locirati i odrediti tip i veličinu proizvodnih kapaciteta u sklopu zona mješovitih namjena (pretežito poslovnih) u lokalnim središtima, a na čitavom području osigurati uvjete za poticanje obiteljskog poduzetništva. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA Obzirom na značajnu izgradnju velikih prometnih sustava (autocesta) u neposrednoj blizini javlja se povećana potreba za otvaranjem eksploatacijskih polja šljunka i pijeska. Kako se ove eksploatacije pojavljuju upravo na dijelu koji je osjetljiv obzirom na krajobrazne vrijednosti, vrijedno poljoprivredno zemljište i rezerve podzemne kvalitetne vode, nužno je najstrožim mjerama spriječiti nekontroliranu daljnju eksploataciju, a postojeća polja sanirati.

TURIZAM Snažnije afirmirati razvitak seoskog turizma, uspostavom vinskih cesta, organiziranim i međusobno koordiniranim aktivnostima. Razvoj turizma integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta (stari grad), kulturni spomenici. Turistički aktivirati područja zaštićenog krajolika, kao atraktivnog prostora, ali na način prihvatljiv opterećenju okoliša (vrijedni dijelovi prirodne baštine), uz Muru. Afirmirati lovstvo i ribolovstvo, te ostale športske aktivnosti (vodeni športovi i kupališta) u sklopu turističke ponude. Planirati biciklističke staze u Međimurju kao nastavak europskih biciklističkih putova. 69 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI 2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I OSTALE INFRASTRUKTURE 2.2.3.1. RAZVOJ NASELJA Kako je poznato, gradovi se od seoskih naselja razlikuju po veličini, funkcijama, izgledu, načinu života stanovništva, kao i drugim obilježjima. U svijetu postoje različiti načini izdvajanja gradskih od ostalih naselja. U većini zemalja u tu svrhu koriste se modeli s kombinacijom više varijabli i parametara. Za potrebe utvrđivanja stupnja i dinamike urbanizacije nužno je izdvojiti gradska od ostalih naselja. Ovom prilikom naselja će se najprije diferencirati u tri kategorije: gradska (urbana), prijelazna (urbanizirana) i seoska (ruralna) naselja. U diferenciranju će se poslužiti modelima s nekoliko varijabli i parametara. TIPOVI NASELJA Gradska naselja U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme u izdvajanju gradova primjenjivao upravni princip. Prema njemu općinske uprave (vijeća) su status grada na svojem teritoriju dodjeljivale po vlastitom nahođenju. To je razlog da će se za razne potrebe gradove izdvojiti korištenjem adekvatnih obilježja.