PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornih struktura Županije u opredjeljenja Županije i države 3.2. Organizacija i osnovna namjena i koriš 3.2.1.

80 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA V o d o t o c i s u u o k o l i š u i u n u t a r n a s e l j a v r i j e d a n p e j s a ž n i e l e m e n t k o j i j e p o t r e b n o s a č u v a t i s a s v i m p r i r o d n i m e l e m e n t i m a - z e l e n i l o m , o b l i k o m k o r i t a , o b a l a . P o s e b a n p r o b l e m p r e d s t a v l j a j u a k t i v n i i l i p o t e n c i j a l n i z a g a đ i v a č i u o k v i r u p o j e d i n i h z a š t i t n i h z o n a v o d o c r p i l i š t a , a k o j i s e p r e m a o d r e d b a m a P r a v i l n i k a o z a š t i t n i m m j e r a m a i u v j e t i m a z a o d r e đ i v a n j e z o n a s a n i t a r n e z a š t i t e i z v o r i š t a v o d e z a p i ć e , t a m o n e b i s m j e l i n a l a z i t i . O č i g l e d n o j e d a j e d o s a d a š n j i s u s t a v z a š t i t e i z v o r i š t a v o d e z a p i ć e , k o j i j e z a s n o v a n p o g l a v i t o n a n a v e d e n o m p r a v i l n i k u , n e u č i n k o v i t i n e d j e l o t v o r a n . M e đ u t i m , m e h a n i z m i z a š t i t e p o d z e m n i h v o d a , k o j i b i t r e b a l i o m o g u ć i t i p r o g r e s i v n o s m a n j e n j e p o s t o j e ć e g z a g a đ e n j a , k a o i s p r e č a v a n j e b u d u ć e g z a g a đ e n j a , v e ć s u s a d r ž a n i u o k v i r u p o s t o j e ć e g z a k o n o d a v s t v a , U s k l a đ i v a n j e m a k t i v n o s t i p o j e d i n i h s u b j e k a t a , k o j e b i m o g l e u t j e c a t i n a z a g a đ e n j e p o d z e m n e v o d e , s o d r e d b a m a i z Z a k o n a o z a š t i t i o k o l i š a , Z a k o n a o v o d a m a , Z a k o n a o p r o s t o r n o m u r e đ e n j u , t e n j i h o v i h p o d z a k o n s k i h a k a t a o s t v a r e n a j e v i š e n e g o d o v o l j n a p r a v n a p o d l o g a z a š t i t e p o d z e m n i h v o d a , o d n o s n o o b j e k a t a z a n j i h o v u e k s p l o a t a c i j u .

ENERGETSKI SUSTAV Vodni potencijal rijeke Drave na području Međimurja iskorišten je izgradnjom dviju hidroelektrana ukupnog kapaciteta 162 MW. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u poglavlju 3.3. Vodnogospodarski sustav navodi mogućnosti korištenja hidroenergetskog potencijala rijeka u Republici Hrvatskoj od kojih su najizdašniji vodotoci pogranične rijeke, među kojima i rijeka Mura. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske naglašava potrebu usuglašavanja interesa svih budućih korisnika prostora te preispitivanje ostalih vrijednosti prostora (prirodnih, ekoloških). Budući da je Mura pogranična rijeka koja na svom kratkom protoku kroz Hrvatsku graniči s tri države, za način korištenja rijeke naveden u Programu, potrebno je usklađivanje interesa sa susjednim državama Slovenijom i Mađarskom. Ovaj Plan prepoznaje i ističe vrijednosti riječnog krajolika Mure, opredjeljuje se za njegovu zaštitu svrstavajući ga u kategoriju zaštićenog krajolika (u poglavlju 2.2.5. Zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina). Na prostoru Međimurja eksploatacija nafte i plina vršena je četrdesetih godina ovog stoljeća kada su i iskorištena gotovo sva nalazišta ugljena (murski rudnici). Intenzivna istraživanja u traženju plina i nafte provode se posljednjih dvadeset godina i neka nalazišta su registrirana, dok ih je malo u eksploataciji. I danas je područje Međimurske županije od interesa kao istražno područje za naftu, plin i geotermalne vode. Dosadašnji pozitivni rezultati istraživanja, potakli su intenzitet aktivnosti od strane INA-Naftaplin u istraživanju plina i geotermalne vode. Na području Županije postoji 5 eksploaracijskih polja: Vučkovec, Zebanec, Vukanovec te dva polja u Mihovljanu. Polja Zebanec i Mihovljan nisu u ovogodišnjem planu CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE p r o i z v o d n j e . U t i j e k u j e e k o n o m s k o s a g l e d a v a n j e p o n o v n o g p o k r e t a n j a p r o i z v o d n j e s o b z i r o m n a n o v e c i j e n e n a f t e n a s v j e t s k o m t r ž i š t u , k a o i e v e n t u a l n o g p l a s m a n a u r a f i n e r i j u n a f t e L e n d a v a . N a p o l j u V u č k o v e c u t i j e k u j e t e h n o - e k o n o m s k a p r o c j e n a p r o i z v o d n j e , N a o s n o v u v e c r a n i j e i z v r š e n i h r a d o v a p r i k u p l j e n i h p o d a t a k a i m j e r e n j a s a g l e d a v a j u s e m o g u ć n o s t i z a p r o i z v o d n j u g e o t e r m a l n i h v o d a .

U t i j e k u j e i t e h n o l o š k o s a g l e d a v a n j e m o g u ć n o s t i d a s e n e k e b u š o t i n e ( M e r h a t o v e c 1 , L o p a t i n e c 1 a ) k o r i s t e k a o u t i s n e z a o t p a d n e t e h n o l o š k e f l u i d e n a s t a l e u p r o c e s u p r o i z v o d n j e n a f t e i p l i n a n a p o d r u č j u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e . A k o s e u t v r d e g e o l o š k e m o g u ć n o s t i p r i š l o b i s e i z r a d i o s t a l e d o k u m e n t a c i j e , u k l j u č u j u ć i i i z r a d u s t u d i j e u t j e c a j a n a o k o l i š . E l e k t r o o p s k r b a Međimurje je pokriveno mrežom zračnih i kabelskih vodova tako da se nove potrebe potrošača za električnom energijom mogu kvalitetno i brzo riješiti u kratkom vremenskom roku. Smjernice: Nastaviti na poboljšanju sigurnog prijenosa električne energije rekonstrukcijom elektro energetskih mreža, modernizacijom trafostanica i veze s njima. Plinoopskrba Sustavom plinoopskrbe u Međimurskoj županiji, mrežom plinovoda pokriveno je gotovo cijelo područje. Priključeno je 118 naselja (podaci potkraj 1999. godine), 19 100 domaćinstava (ili 54 % ukupnog broja) i 1 378 pravnih subjekata. Uočljiv je podatak niskog udjela priključenih domaćinstava u odnosu na mogućnosti koje pruža izvedena mreža plinskih instalacija u naseljima, što ukazuje na još uvijek visoke troškove priključaka iskorištenja tog energenta i slabe materijalne prilike polovice broja domaćinstava Županije. Smjernice:

Za daljnje projektiranje i razvod koristi se kao osnova Studija opskrbe zemnim plinom Međimurja, izrađena 1991. godine na koju je dala suglasnost INA Naftaplin. Osigurati veći postotak priključenja na plinoopskrbnu mrežu sniženjem troškova. Osigurati dovoljne količine plina l za ekstremne uvjete. 81 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI ZBRINJAVANJE OTPADA Otpad je jedan od najvećih zagađivača okoliša zbog neadekvatnog deponiranja - depresije i napuštene šljunčare pretvorene su u odlagališta otpada. U Prostornom planu Općine Čakovec - izmjenama i dopunama 1993. g. definirani su na temelju "Geološke i hidrogeološke studije Međimurja" prostori koji po svojim prirodnim karakteristikama (nepropusnosti tla) mogu biti pogodni za odlaganje otpada. Provedbenim odredbama Prostornog plana utvrđeni su uvjeti i režim odlaganja otpada prema najstrožim kriterijima zapadnoeuropskih sredina. Određivanje strategije gospodarenja otpadom na cjelokupnom teritoriju države, s ciljevima smanjenja nastajanja otpada, obaveze reciklaže otpada, gradnje sanitarnih odlagališta, primjenom propisa kakvi danas vrijede u Europi i primjena te strategije, primarna je zadaća u provođenju zaštite prostora. Zakon propisuje da su se jedinice lokalne samouprave - gradovi i općine dužni brinuti o zbrinjavanju komunalnog otpada, županije o provođenju mjera o postupanju s neopasnim tehnološkim otpadom, a država o provođenju mjera postupanja s opasnim otpadom. Temeljem ovoga potrebno je na prostoru Županije osigurati provedbu ovih načela na način:

da se preispitaju mogućnosti prostora Županije koji osiguravaju uvjete za provođenje pojedinačnih rješenja zbrinjavanja otpada teritorijalnih jedinica lokalne samouprave, da se utemelje načela zajedničkog provođenja mjera zbrinjavanja komunalnog otpada općina i gradova, zajedno sa Županijom o provođenju mjera zbrinjavanja tehnološki neopasnog otpada, pri čemu je prvenstveno potrebno kroz načela očuvanja i zaštite okoliša brinuti o zaštiti PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE podzemnog vodonosnog rezervoara pitke vode, ali i maksimalno sagledavati trenutno prihvatljive tehnološke, financijske i gospodarske mogućnosti, da se otpočne s djelovanjem odmah jer daljnje toleriranje prisutnosti 100-tinjak divljih ugrožavajućih odlagališta (od kojih su neka u neposrednoj blizini zaštitnih područja vodocrpilišta), svakodnevno prijeti nepopravljivom posljedicom zagađenja vodenog resursa pitke vode, koristiti prihvatljiva rješenja izgradnje jedinstvene zajedničke sanitarne deponija za cijelu Županiju, što u budućnosti ne odlaže prihvaćanje novih provjerenih tehnologija sagledavanih i kroz objedinjavanje i rješavanje problema gospodarenja i zbrinjavanja otpada sa susjednim županijama, ukoliko u budućnosti sazrijevanjem tehnologija, gospodarskih i financijskih mogućnosti dođe do opredjeljenja o zajedničkom zbrinjavanju završnom tretmanu obrade ostataka otpada, i nadalje će sanitarno odlagalište biti iskorišteno kao prostor prikupljanja sortiranja skladištenja pojedinih vrsta komunalnog i neopasnog otpada sekundarnih sirovina, UGROŽENOST. RANJIVOST PROSTORA POSTOJEĆE ODLAGALIŠTE (Totouec)

POSTOJEĆA ODLAGALIŠTA ( u ^ a u n o m nelegalna) ŠLJUNČARE POTOCI VODOHOSHO PODRUČJE , , /.--X-"''''-"-'-'- .-. .vv 1 . Zaštitna zona u rpilista — -_-. -.. ^ ^ . - . *,- .^ -,-. •- v •• •-•• - v - , •;-' v i yy.. v v v • 2. Zaštitna zona vodocrpilišta < . - . . » . , , - , • . . » . - • . . . 3.Zaštitna zona vodocrpilišta Slika 25 - evidentiranjem zagađivača i elaboriranjem stanja u prostoru kvantitativnim pokazateljima pristupiti sanaciji: - divljih deponija - centralne i najveće deponije Totovec Nakon saniranja nužno je utvrditi mjere i uspostaviti sustav kontrole provođenja mjera zaštite okoliša, i - 82 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Krajolik je ukupna vizualna pojavnost koja uključuje topografiju, oblike, stvorene uzorke, odnosno slike područja. Krajobraz odražava povijesni razvitak korištenja prostora, nekadašnji i sadašnji odnos ljudi prema okolišu. Rezultanta je brojnih čimbenika i procesa koji su se odvijali ili se odvijaju u prostoru. zgled slike nekog područja određene su međudjelovanjem ljudskih i prirodnih čimbenika. Krajolik kao složena sastavnica okoliša ima važnu kulturnu, društvenu i gospodarsku ulogu. U suvremeno doba, kvaliteta i raznolikost mnogih krajolika opada kao posljedica razvoja novih tehnologija, što nepovoljno utječu na kvalitetu življenja stanovništva. Iz tih razloga tijelo Vijeća Europe pokrenulo je izradu europske konvencije o krajoliku s ciljem zaštite, planiranja i održivog gospodarenja krajolicima. Ovi ciljevi ne odnose se samo na izmjene jedinstvenih, već na "svakodnevne, obične krajolike" koji presudno utječu na kvalitetu okruženja u kojem živi europsko stanovništvo predstavlja bogatstvo raznolikog kulturnog, prirodnog gospodarskog nasljeđa Europe. Krajolik kao estetska simbolična kategorija neprikladno je zaštićena najčešće prepuštena razvojnoj sukcesiji (gubljenju identiteta, degradaciji, neprikladnoj sanaciji). Stoga bi zaštita krajolika trebala biti važna sastavnica u procesu p r o s t o r n o g p l a n i r a n j a s j a s n o o d r e đ e n i m c i l j e v i m a u p r o s t o r n i m p l a n o v i m a i p l a n o v i m a u r e đ e n j a p r o s t o r a :

1 . Z a š t i t a , v i d o v i z a š t i t e k r a j o l i k a 2 . O d r e đ i v a n j e r a n j i v o s t i , p o d o b n o s t i , p r i m j e r e n o s t i p r o s t o r a z a z a h v a t e u p r o s t o r u 3 R j e š a v a n j e o p r e č n i h i n t e r e s a i k o n f l i k t n i h s i t u a c i j a U d e f i n i r a n j u i p r o v o đ e n j u t i h c i l j e v a p o t r e b n o j e p r e t h o d n o u t v r d i t i : 1. procjenu krajolika - odrediti zajednička obilježja i tip krajolika, da bi se na osnovu toga mogli utvrditi izuzetno vrijedni krajolici, a oni pak onda postaju predmetom određenog vida zaštite 2. vrednovanje kroz planerski proces - planovi bi trebali sadržavati optimalni proces razvoja i zaštite (posebno važno u poljodjelskom krajoliku) 1. Procjena krajolika je proces u kojem se krajolik opisuje, klasificira, vrednuje. Opis je skupljanje, iznošenje informacija, na osnovu kojeg se vrši klasifikacija, svrstavanje u pojedine tipove krajolika prepoznatljive prema posebnim obilježjima. Obilježje krajoliku daje poseban uzorak, dominacija jednog ili kombinacija vise elemenata koji se dosljedno pojavljuju u pojedinom krajoliku. Vrednovanjem krajolika ukazuje se na pejsažne vrijednosti, bilo regionalnog, bilo lokalnog značaja. Pritom nema utvrđenih strogih kriterija, općevažecih i općepoznatih metoda, a najčešći kriteriji koji se primjenjuju jesu: raznolikost - raznovrsnost posebnost - rijetkost - jedinstvenost atraktivnost - slikovitost tipičnost - karakterističnost CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Pored ovih kriterija, u prostorno planske dokumente potrebno je unijeti postojeće negativne pojave koje su prisutne u prostoru (degradacija, devastacija i si.)

2. Vrednovanje kroz prostorno - planski proces Postupak vrednovanja zahtijeva vrijednosti kojima se sadašnje stanje krajolika nastoji zadržati u što je moguće većoj mjeri. U procesu planiranja potrebno je sagledati probleme posljedica koje unosi razvoj u postojeće krajobrazne strukture. Prostorno planiranje kao integralni proces uključuje u sebi zaštitno planiranje uređenje krajolika s ciljevima ostvarivanja zdrave čovjekove okoline, osigurava da čovjekovo djelovanje bude manje štetno i opasno u sustavu krajolika. Integralno vrednovanje krajolika nije samo zbroj pojedinačnog vrednovanja, bilo prirodnih ili antropogenih vrijednosti, već se temelji na pozitivnom osjećaju doživljaju pripadnosti određenom prostoru i ostvarenoj ugodi koju izaziva izgled prostora. Ono definira svojstvenost slike krajolika i doživljaj autohtonosti - zavičajnosti. Krajobrazna osnova (kao p r o s t o r n o - p l a n s k a p o d l o g a ) s i n t e z a j e v r i j e d n o s t i p r o s t o r a ( p r i r o d n e , e k o l o š k e , k u l t u r n o - p o v i j e s n i h , e s t e t s k i h i g o s p o d a r s k i h ) t e o d r e đ u j e p o d r u č j a z a j e d n i č k i h k r a j o b r a z n i h o b i l j e ž j a s n a z n a k o m p o g o d n o s t i , o s j e t l j i v o s t i i l i r a n j i v o s t i , t j . u g r o ž e n o s t i . D a j e p r e p o r u k e i m j e r e r e ž i m a k o r i š t e n j a s m j e r n i c e k a k o s e n e b i g u b i l a s v o j s t v e n o s t , i d e n t i t e t p r o s t o r a .

Međimurska županija nema razrađenu krajobraznu osnovu - dokument koji bi dao ocjenu krajolika i njegovu valorizaciju te preporuke i mjere za njegovo planiranje i očuvanje. Preporuka PPURH-a i ovog plana je izrada krajobrazne osnove Međimurja s ciljem: valorizacije krajobraznih vrijednosti na ovom po površini relativno malom prostoru ali zasigurno bogatom raznolikošću, utvrđivanja smjernica preporuka zaštite krajobraznih vrijednosti na zakonskoj razini, krajobrazna osnova je planerska podloga za prostorne planove svih razina u smislu određivanja pogodnih prostora za zahvate u prostoru ili pak osjetljivih ugroženih prostora za smještaj pojedinih djelatnosti i ljudskih aktivnosti. Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske) Međimurje pripada krajoliku sjeverozapadne Hrvatske, a prema vizualnoj regionalizaciji (podjela prema vizualnom doživljaju krajolika) Međimurje pripada cjelini riječne doline Mure. Poznavajući prostor i krajolik Međimurja, njegova obilježja, te na osnovu spomenutih klasifikacija, ovaj krajolik možemo prema tipološkim karakteristikama svrstati u nekoliko cjelina: 83 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI urbanizirani krajolik kultivirani krajolik Donjeg Međimurja kultivirani krajolik Gornjeg Međimurja prirodi blizak krajolik rijeke Mure prirodi blizak krajolik rijeke Drave (vrlo mali udio koji se odnosi na stari tok Drave) Urbanizirani krajolik izdvaja se središnji, najgušće naseljeni prostor Županije (a pripada i najgušće naseljenim prostorima Hrvatske)

Čakovec kao najveću urbanu cjelinu okružuju naselja formirana u izgrađene, međusobno odvojene cjeline gabariti izgrađenih cjelina i zelenilo naselja usklađeni su i čine harmoničnu cjelinu prostor između naselja je kultivirani krajolik s manjim šumskim površinama i livadama Kultivirani krajolik Donjeg Međimurja najvećim dijelom čine ga poljodjelski krajolik i naselja, a mali dio su šume i šumarci formiran je tradicionalnim načinom poljodjelske proizvodnje, ali i velikom naseljenošću, koja se očituje kroz usitnjenost posjeda, veliku iskorištenost i male dimenzije građevinskih parcela stvorenu sliku krajolika čini mozaičnost korištenja poljodjelskih kultura, mozaik oraničnih površina, livada, šumaraka, što stvara krajobraznu i biološku raznolikost krajolika u vizualnom doživljaju naselja prevladava masa zelenila s crkvenim tornjem kao dominantnim elementom - orijentirom u ravničarskom prostoru naselja su ruralnog tipa s visokim stupnjem vizualnog sklada, te predstavljaju vrijedne prostore bio i krajobrazne raznolikosti s » • I . . . - 4 _ \ . _•-.'•. - ' . - • " .•- .v.v,- *-%%- y,- - I : * : • > -—4 . , . - . - , * , . - . "—"• ~ ^ _ 4 . h • . - . h ^ ^ _ ^ - _ ' . 4 L 4 . - .•'•'•:•'*:-; :>I* . _ 4 - * i ' » - » . . < - . . '• .'.-.- - , . - • , • * - . - F 4 - 4 .• :•:•:•:«•: :-yy ._ 4. . 4 > M , i . « 4 > 1 4 4. 4. * • . * 4/ * " * • H.-4. * . * . * . 4. 4. 4. 4* " . > . • : • : • > : • : ' / ; . ' : ; ' ; : ; • » . - : - : • : • : • ; : • ; • 4 . 1 _ t _ * t 4 . • * • • . 1 - - . . .•.•.:•*• ••• v -:-:---:-:-:-:-:-:-:-.

- , - . - , - • : - . - . - . . . . .•--•' - • •m m m M * — • . • — • - • - — • 4 . 1 / - * ¥• 1 • » • : • . - . - - . • : - - • ; - • ••:•:•* .-:- i i 4W •f. , : . " . . ^ - * . v . A y / , : . , , v „ • - - i . : : ( 1 . .:--:=: " - : v . : * ->-• w 4 . - 4 . . I * * V 4 .* •.• : - » - i , - - 4 - . . . 4 . - . . - - . _ — - ^ . ' . . . " • . - 4 4 4 ™ - 4 . 4 - - . - - 4 . 4 4 4 . - 4 - - . .- - . . 4 4 • . _ . ' . F. . " • j • 4 I v . --•• . - - - h * - v n" v.-.".;-; ;•:•;»>.- . \ h L • • - • - — — — • - - * - • - • 4 - . . . . - . • , • - ' 4 • - y . - . ' • . - • : - • • • - . ' _ F . ' ." ' . V . " . II IF / • - V . " . ' . - . ' , - . " 4 . - , - , - . - 4 % . * - . - < . , . . . - ^ . - • . . - - - - , - 4 - . - , 1 . - . . * - . . - • - J 4 • ¥ 4 - - - - V.--X .^-.-.. '-.-.v . ^ - - ^ - - . - 4. . 4 _ . * _ _ _ # 4 " • * • " " * ™ - - ^ ™ " - . • — • * ^ - " " .-.".^ . _ - - ...---.4.-,.,.,.,,-,,,. . . _. - . . - , - . ^ ^ - " » - " , ^ S -ys ._•%%•*•.• • - ' - ' - • ^ . - : - - . - - - . • : • • • : " ' " < > - . - * ^ 1 T .•.•:•:_:.;.-.•• v . • y , , ' y - • - - ..-SS. jf - .•' '• ^ ¥ 4 - ' F • H l_d r # - * v » - • - • » > I ' I H < * i # ' - * » • : ' ' » - . • . i - i - i b i r 1 * 1 • * - ' > > I ' F \ * » . • * . ^ " - . ^ ' - . 1 i . - * - - I . F s '. -. 4 - b - > - , - - • , - - - - • - - • • • . • - » - • . • . • 1 ; : : : . - - - " * h * % • - - . rvi.iv* b I - .» . 1 . - . ' - : : ^ : : - . : - : - - • • - : • : - . • : • : - : - . ! <-•••>:•: : . <•:• ' : - : - ' - t ' - , - - • . ' , - - • . • • - • - , . - , - . - A :•: • : :•- *•*•- . ' _ • . ' . ' . ' . . - .

: : / > • : - > : : - v . " - :•- . - : ^ - - : <*: • ; > : • : > ' - x • : . • . •:•:;: l . - - i t - ^ 1 F h f r * # h f r l * * - " F • ' t • . - t - • F * I fr • * * 1 • _ - . •.-- : - * - , - , - ' -•> . - ^ ' . • - •->. 4 , 4 , 4 , - - ^ P - - 4 - - - 4 - - - 4 - 4 - - 1 a - - « - - - . - - I . . . + - 4 - J : » : - . - . t . .:-:-- « , y ( - •• • •' • . " J ' ' ' » : 4 - W v M ' " • ' . - . 4 4 ^ + . . . - 1 . - 4 - _ - i . . 4 - . - . - f — - _ - . _ 4 4 > 4 4 4 - . - i - . + 4 - + . 4 t - 4 . • - - _ • - _ . * , " , * , * , • . • ^ _ , - : - ' • .- H• - . < . • . ' . • . '. - 4 1 4 4 4. •4. b" / • - ^ • . 4 » • P - F t . * - • - L • , - ' ^ - - - ^ - - . . - -4 : - . - : : . - : - - - . - : - - 1 •-:*:-:-*- _- • •V » • • - : - : : : : : - : - : ^ ' r 1 I , J r , , " • . - - • > * . • • • I . F . - - - - - . ^ - I ! « ! * - » , ' - 4 - " . • • - ' • " I - • * V l - . - - - . - . V - • " \ . ' . - ' , , - 4 - 4 " ' ^ . " _ " • . ' . * | * l ' | ' l ' , - | - _ - _ _ ' _ 4 • . r r L I • - . - : - : - : - : - : J -• ' • : - - : - : - - : - : • > - . . / . : • * : F \ - . - > 1 . * • - P . J 4 . . % k ^ ^ ^ : • : - : - : - ^ ^ ^ : • ^ • • - ^ • - • . • - ^ : H ' ^ - ^ • . - . • - • . - • : . > . - - • - - . • • - • ' - - » - • • :-:-:-.-:-:-:-::: b - i - i - . , . . 4 • I - F - : - ! , , , •:-:w . V . " / I " , 1 ' , ' • , . I n 1 4 4 J - • - < 4 - ' 4 - 4 - 4 - 4 - - - . - 4 - . . * 4 - 4 - . - . " PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE veliku ugroženost krajolika predstavljaju deponije otpada širom cijelog krajolika od najvećih u Totovcu i Prelogu, do pojedinačnih, malih i većih u ostalim naseljima Kultivirani krajolik Gornjeg Međimurja obilježje ove krajobrazne cjeline određuju reljef i vegetacija velik je udio šuma, a na poljodjelskim površinama na osunčanim obroncima prevladavaju vinogradi i voćnjaci krajolik je izrazito estetske vrijednosti - brežuljkasti predjeli s naglašenim otvorenim vizurama, s mozaičkom strukturom korištenja poljodjelskih v * površina u toj cjelini izdvaja se Štrigova - kao povijesna urbano-ruralna cjelina, iznimne kulturno-povijesne vrijednosti i naglašene estetske komponente u vizualnom doživljavanju cjelokupnog krajolika ranjivost krajolika očituje se u prekomjernoj izgrađenosti kuća za odmor na grebenima brežuljaka, koja je utjecala na još veću usitnjenost posjeda Prirodi blizak krajolik Mure krajolik u kojem dominira priroda, prirodna dinamika rijeke Mure, poplavne šume i livade antropogeni učinci vrlo su mali, i to na prostoru gdje je Mura granična rijeka s Mađarskom izrazito visok stupanj prirodnih vrijednosti unutar obrambenih nasipa rijeke Mure veće šumske površine ostaci su nizinskih šuma na prostoru Murščaka i na prostoru između Goričana (na zapadu), pruge (na jugu) i Kotoribe (na istoku)

ovaj krajolik karakterizira visok stupanj biološke i krajobrazne raznolikosti međunarodnog značaja KRAJOBRAZNE CJELINE PRIRODI BLIZAK KRAJOLIK V ..< •V - - - . _ _ - . . rijeka Drave i M u e KULTIVIRANI KRAJOLIK gornje Međrntrje URBANIZIRANI KRAJOLIK - - - - - \ KULTIVIRANI KRAJOLIK .-w* . / f J 4.* s v .' ' •-- *m r " . J . y > » : - • ..• 4 4 - 1 I r i • - b " , v . y . - . t , • . - : • : • : • . ' ; ' , - . • » ' . • , > - . - . - - • • . - - . . : • : - ' . : f • \ ' V . /.-• / .-•--- • • / . , • - , • • ' , - ' .,-mm:.y- , - ^ : - : - : - : : • : • > ; : - : - > : • : - : • : - : K ' .4 .4 4 . 4 -::-x-:. v • - . - " . - : - , - / : . . 4 ^ - - ^ * . - -:-.-.-.-.--:-:-:-. ^ / . - • - - - . h I 4 . . F . - . * _ * t T " ^ . . - • * - - - Slika 26 84 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Prirodi blizak krajolik Drave odnosi se na prostor starog toka Drave, ostatke dravskih šuma koje su "nestale" izgradnjom hidroenergetskog sustava na Dravi te na ostatke bivšeg krajolika Drave izuzetno vrijedan krajolik uz prirodni tok Drave nizvodno od završetka odvodnog kanala do ušća Mure, s rukavcima i meandrima (prostor Velikog Otoka i Velikog Pažuta) - staništa vodenih ptica ugroženost krajolika nedostatak vode u koritu Drave, nedovoljni protok biološkog minimuma ne omogućava nužne uvjete za opstanak krajolika ranjivost krajolika - eksploatacija šljunka i pijeska iz korita starog toka rijeke Drave - narušena je ekološka ravnoteža u riječnom krajoliku, uništeni su sprudovi i mnoga staništa konfliktno područje - devastacija prostora divljom izgradnjom, (montažnom ili čvrstom) pojedinaca - "korisnika prostora", nasuprot zaštiti prirode i javnog interesa SMJERNICE I MJERE ZA ZAŠTITU I UNAPREĐENJE KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajolik kako bi se sačuvale lokalne posebnosti i njegov identitet, a planiranjem velikih gospodarskih i infrastrukturnih građevina, te pri projektiranju trasa za infrastrukturnu mrežu potrebno je voditi računa o njihovu uklapanju u krajolik.

U najvećoj mogućoj mjeri potrebno je očuvati: postojeće šumske oaze - šume u Međimurju imaju malu gospodarsku, ali veliku zaštitnu ulogu (zaštita od erozije), a značajna je njihova rekreacijsko - sociološka i estetska komponenta vodotoke sačuvati prirodni tok Mure unutar obrambenih nasipa duž postojećih regulacijskih i melioracijskih zahvata omogućiti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih i vlažnih biotopa i ambijenata, zadržati i vratiti živicu između međa u funkciji biološke i krajobrazne raznolikosti - ograničiti hidroenergetske i melioracijske zahvate, izbjegavati geometrijske regulacije vodotoka - obnoviti stari tok Drave protokom potrebnog biološkog minimuma tokom cijele godine, ne dopustiti velike oscilacije razine vode u koritu, obnoviti stare rukavce Drave - zadržati prirodne tokove potoka, posebno u naseljima gdje je njihova velika uloga u stvaranju krajolika naselja Preporuke zaštite krajobraznih vrijednosti u okviru planova prostornog uređenja: formiranje građevinskih područja - naselja treba planirati tako da se očuva postojeći karakter i oblik, treba izbjegavati raspršenu izgradnju, izgradnju duž cesta ili reljefnih uzvisina, kako se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE izgradnja izvan granica građevinskog područja treba biti kontrolirana u veličini gabarita, izbjegavati gradnju u zaštićenim predjelima ili uz vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente, a značajnije vizure potrebno je štititi od zaklanjanja većom izgradnjom planirane koridore infrastrukture potrebno je objedinjavati i izvesti tako da se osigura dojam cjelovitosti prostora, a izbjegavati ih u zaštićenim zonama osobito vrijedan krajolik treba i zakonski zaštititi od nepoželjnih intervencija očuvati ruralni krajolik - očuvati sliku naselja kao cjeline oivičene vrtovima, okućnicama i visokim zelenilom voćnjaka i šumaraka, ne dopustiti odstupanja u visini izgradnje očuvati krajobrazne elemente koji formiranju identitet naselja kao što su vodotoci, zeleni trgovi, javne zelene površine, predvrtovi Osobito značajna mjera za zaštitu krajobraznih vrijednosti Međimurja je:

1. pokretanje postupka zakonsku zaštitu krajobraznih vrijednosti: zaštićeni krajolik - prostor uz Muru (postupak je u toku), prostor uz Dravu, posebni rezervat - Veliki Otok, Veliki Pažut, te pojedini prostori uz Muru unutar obrambenog nasipa zaštita pojedinačnih spomenika prirode i parkovne arhitekture 2. izrada plana područja posebnih obilježja za prostor uz Dravu, bit će osnova za uravnoteženo korištenje prostora uz akumulacijska jezera - rekreacijske aktivnosti uz zaštitu prirodnih obilježja (formira se novi krajolik sprudove obrasta vegetacija, stvaraju se nova staništa vodenih ptica i životinja) 3. izrada plana područja posebnih obilježja uz rijeku Muru bit će osnova za način i oblike korištenja ovog vrijednog prirodnog prostora 4. prepoznavanje I prihvaćanje vrijednosti kultiviranog krajolika Gornjeg i Donjeg Međimurja - to opredjeljenje treba biti ugrađeno kao osnova u izradi nižih planova prostornog uređenja (od prostornih planova uređenja općina i gradova, urbanističkih planova uređenja do detaljnih planova uređenja) 85 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI 2.2.5. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO- -POVIJESNIH CJELINA 2.2.5.1 KULTURNA BAŠTINA - PRIJEDLOG ZAŠTITE Sagledavajući cjelokupno povijesno graditeljsko nasljeđe Međimurja, m o ž e se konstatirati da se ono ne odlikuje osobitom brojnošću i bogatstvom, stoga je prepoznavanje njegove vrijednosti, očuvanje i zaštita od osobite važnosti. U navedenim tipovima obilježavanja zaštite povijesnih i spomeničkih cjelina najbrojniji su pojedinačni objekti, ostaci povijesnih sredina, od kojih je uz povijesno-urbanističku cjelinu Čakovca, s a m o osam zaštićeno upisom u registar spomenika kulture. Svi su oni u povijesno-kulturnom nasljeđu ovog kraja važni čimbenici. U ciljevima zaštite tog nasljeđa upisom u registar zaštićenih spomenika kulture trebala bi se naći adekvatna kategorija zaštite nad svim evidentiranim, ali i n e e v i d e n t i r a n i m p o j e d i n a č n i m s p o m e n i c i m a k u l t u r e , D a b i s e p o s t i g a o t a j c i l j p o t r e b n o j e i z v r š i t i i n v e n t a - r i z a c i j u i v a l o r i z a c i j u c j e l o k u p n o g n a s l j e đ a M e đ i m u r j a , t e n a o s n o v u t i h p o s t u p a k a p r e d l o ž i t i o d g o v a r a j u ć u \ s • • zaštitu.

Z a š t i t a , n a o s n o v u s p o m e n u t i h p o s t u p a k a k o j i ć e j o j p r e t h o d i t i , t r e b a l a b i s a d r ž a v a t i : 1. Zaštitu otvorenih povijesnih sredina: Urbano ruralne cjeline: Prelog, Štrigova Ruralne cjeline: Sivica, Podturen, Zasadbreg, Selnica, Gornji Kraljevec, Donji Vidovec, Kotoriba (izdvojena cjelina - stari dio naselja sjeverno od pruge) i Donja Dubrava (stari dio naselja) PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE 2. Zaštitu pojedinih spomenika graditeljske baštine: Evidentirane sakralne, civilne građevine, spomenici (pilovi, poklonci, skulpture) Do sada neevidentirane pojedine građevine unutar zaštićenih cjelina Pojedine građevine j a v n o g značaja (škole) Građevine - spomenici suvremene arhitekture 3. Zaštitu s p o m e n i k a etno baštine (zbog nestanka mnogih evidentiranih spomenika ruralnog graditeljstva potrebno je izvršiti novu inventarizaciju i valorizaciju tog dijela graditeljskog nasljeđa). Za pokretanje postupka zaštite kao osnova mogu poslužiti raspoloživi podaci o evidentiranim pojedinačnim spomenicima graditeljskog nasljeđa, kao i djelomični podaci o tradicijskoj seoskoj arhitekturi Međimurja (obrađeno u "Osnovi tradicijske seoske arhitekture Gornjeg Međimurja"). 4. Zaštitu pokretnih s p o m e n i k a kulture (inventar c r k a v a , k a p e l a , s k u l p t u r e ) U p o s t u p k u i z r a d e i d o n o š e n j a p r o s t o r n i h p l a n o v a u r e đ e n j a , o p ć i n e i g r a d o v i m o g l i b i d a t i o c j e n u o b j e k a t a k u l t u r n o - p o v i j e s n o g n a s l j e đ a ( p o r e d o n i h o d ž u p a n i j s k o g z n a č a j a ) k o j i s u p o s e b n o v a ž n i z a n j i h o v u l o k a l n u s r e d i n u i a k t o m z a š t i t e p r o g l a s i t i i h z a š t i ć e n i m a .

N a t a j n a č i n j e d i n i c a l o k a l n e u p r a v e i s a m o u p r a v e p r e p o z n a j e z n a č a j i v r i j e d n o s t s v o g k u l t u r n o g n a s l j e đ a , k o j e m o ž e b i t i i z u z e t n o v a ž n o z a t a j p r o s t o r , č i m e s e KULTURNA BASTINA CS GRADSKA NASELJA C_3 GRADSKO SEOSKAHASELJA ClVILU A GRAĐEVINA SAKRALNA GRAĐEVINA ARHEOLOŠKE SRED Slika 27 n r ^ ^ i \ / f . / čuvaju identitet i povijesna obilježja životne sredine pripadnika te zajednice. Tim aktom zaštite vezuje se i briga o očuvanju spomenika kulturne i graditeljske baštine, 86 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 2 . 2 . 5 . 2 . PRIROD NAB AS TINA U k r a j o l i k u M e đ i m u r s k e ž u p a n i j e u o č a v a s e d a j e n j e g o v i s t o č n i d i o i s k l j u č i v o r a v n i c a , d o k j e z a p a d n i k o m b i n i r a n o p o d r u č j e , s a s t a v l j e n o iz b r e ž u l j a k a i r u b n i h n i z i n a d u ž D r a v e i M u r e . R a v n i č a r s k i d i o j e d a n j e o d k r a j n j i h z a p a d n i h i z d a n a k a P a n o n s k e n i z i n e i u r e l j e f n o - p e j s a ž n o m s m i s l u p o t p u n o j e r a v a n , l a k o o v a j p r o s t o r i z r a z i t o o s k u d i j e v a š u m s k i m p o v r š i n a m a , p e j s a ž n i d o j a m n i j e t a k a v , z a h v a l j u j u ć i u s i t n j e n o s t i p o s j e d a i u v e z i s t i m , o b i l j e m ž i v i c a i š u m a r a k a š t o o b o g a ć u j e u k u p n u s l i k u k r a j a .

D o m i n i r a i p a k k u l t i v i r a n k r a j o l i k k o j e m o p e t s i t n i p o s j e d d a j e j e d n u o d t e m e l j n i h o b i l j e ž j a . V o d e n e p o v r š i n e , t o k o v i D r a v e i M u r e o b r u b l j u j u o v a j p r o s t o r , a u z n j i h o v e b r o j n e r u k a v c e i n e k a d a š n j e m e a n d r e n a l a z i m o s p e c i f i č n u v e g e t a c i j u , k o j a d a j e p o s e b n o o b i l j e ž j e o v o m d i j e l u M e đ i m u r j a . B r e ž u l j k a s t i ( " b r i j e ž n i " ) d i o M e đ i m u r j a p r i p a d a u g e o m o r f o l o š k o m s m i s l u t i p i č n o m p e r i p a n o n s k o m r e l j e f u . R e l a t i v n a v i s i n a o v o g " r e b r a s t o g " r e l j e f a i z n o s i s a m o 1 0 0 - 1 5 0 m , r e l j e f j e m e đ u t i m n e o b i č n o r a z v e d e n s o b i l j e m m o d i f i k a c i j a . A g r a r n e e l e m e n t e o v o g k r a j o l i k a o v d j e č i n e p r e t e ž n o v i n o g r a d i i v o ć n j a c i ( n a p r e l a z n o j z o n i n i s k i h , b l a g i h b r e ž u l j a k a i o r a n i c e ) s n a s e l j i m a č e s t o n a h r p t o v i m a b r e ž u l j a k a . Š u m a j e z n a t n o v i š e n e g o u n i z i n s k o m d i j e l u , a s v i o v i e l e m e n t i r e z u l t i r a j u v r l o v r i j e d n i m , s l i k o v i t i m k r a j o l i k o m , k o j e g j e m o g u ć e d o ž i v j e t i s b e z b r o j l o k a c i j a i v i d i k o v a c a . B i l j n i p o k r o v V e l i k a n a s e l j e n o s t M e đ i m u r j a i r e l a t i v n o l a k a p r i s t u p a č n o s t š u m a i m a l e s u z a p o s l j e d i c u d r a s t i č n o s m a n j e n j e š u m s k i h p o v r š i n a , a u p r e o s t a l i m š u m a m a d o š l o j e d o z n a t n e d e g r a d a c i j e . B u d u ć i d a u M e đ i m u r j u n i j e b i l o d o d a n a s d e t a l j n i h b o t a n i č k i h i š u m a r s k i h i s t r a ž i v a n j a , d o s t a j e t e š k o d a t i p r i k a z a u t o h t o n i h š u m s k i h z a j e d n i c a . C j e l i n u M e đ i m u r j a s a s v o j a d v a r e l j e f n o r a z l i č i t a d i j e l a č i n e d v a t e m e l j n a r a z l i č i t a t i p a š u m s k e v e g e t a c i j e .

U D o n j e m M e đ i m u r j u n a j z n a č a j n i j a š u m s k a z a j e d n i c a j e š u m a h r a s t a l u ž n j a k a , k o j a s e p o j a v l j u j e u d v i j e s u b a s o c i j a c i j e , v l a ž n i j o j s j a s e n o m ( n e k a d a b r i j e s t o m ) , j o h o m i t o p o l o m i s u š n i j o j s g r a b o m , k l e n o m i t r e š n j o m . S o b z i r o m d a s u s v i v o d o t o c i r e g u l i r a n i , i z m i j e n j e n j e v o d n i r e ž i m , t e j e u M e đ i m u r j u d o š l o d o p o j a v e s u š e n j a h r a s t a l u ž n j a k a . T u s u i š u m e c r n e i b i j e l e j o h e ( u g l a v n o m u z D r a v u ) , k a o i š u m e v r b e i t o p o l e , k o j e s u d a n a s v e ć i m d i j e l o m r a z v i j e n i j e u š i k a r a s t o m o b l i k u U G o r n j e m M e đ i m u r j u g l a v n e s u š u m s k e z a j e d n i c e : š u m a h r a s t a k i t n j a k a i o b i č n o g g r a b a , š u m a k i t n j a k a i p i t o m o g k e s t e n a , š u m a b u k v e i n a j z a n i m l j i v i j a š u m a o b i č n o g b o r a ( k o j e i m a i n a k o n t a k t u s D o n j i m M e đ i m u r j e m ) . Š u m a h r a s t a k i t n j a k a i g r a b a j e n a j v e ć i m d i j e l o m iskrčena jer je bila vrlo prikladna za izgradnju naselja i širenje poljodjelskih površina (oranice, livade, pašnjaci, vinogradi, voćnjaci). Mjestimice je ta šumska zajednica ostala, ali je toliko degradirana da ju je i teško prepoznati. Suma hrasta kitnjaka i pitomog kestena bila je isto tako izložena zahvatu čovječje ruke.

ZA CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE Š u m a b i j e l o g b o r a u B a l o g o v c u j e j e d i n a p r i r o d n a b o r o v a š u m a u H r v a t s k o j s j e v e r n o o d S a v e . U b i l j n o m p o k r o v u u z š u m e r a z v i j e n e s u l i v a d n e , m o č v a r n e i v o d e n e z a j e d n i c e . B u d u ć i d a j e i z v o r n i š u m s k i p o k r o v M e đ i m u r j a u k r a j n j o j m j e r i p o t i s n u t , p r e o s t a l e p r i r o d n e š u m e , š u m a r c i , m o r a j u s e v r e d n o v a t i n e s a m o k a o p o s l j e d n j e o a z e š u m e , n e g o i k a o s t a n i š t a o d r e đ e n i h v r s t a g r m l j a i p r i z e m n o g b i l j a , L i v a d n e z a j e d n i c e p r e t e ž n o s u r a z v i j e n e u z d o l i n u r i j e k a i n j i h o v i h p r i t o k a . N a s t a n i š t i m a , n a k o j i m a v o d a n e s t a g n i r a d u g o , z a s t u p a n e s u d o l i n s k e l i v a d e , a n a n i ž i m t e r e n i m a , g d j e s e v o d a t r a j n i j e z a d r ž a v a , r a z v i j e n e s u m o č v a r n e l i v a d e . D o l i n s k e l i v a d e r i j e t k o s u s e s a č u v a l e u s v o j o j p r i r o d n o j s t r u k t u r i j e r s u v e ć i m d i j e l o m p r e o r a n e ili i m j e u m j e t n i m g n o j i v i m a i z m i j e n j e n r a z v i t a k . M o č v a r n e l i v a d e p r i p a d a j u z a j e d n i c i l i v a d n i h š a š e v a i z a j e d n i c i b u s i k e . N a r u b o v i m a v o d o t o k a , m r t v i h r u k a v a i b a r a r a z v i j e n j e t r š č a k ( z a j e d n i c a t r s k e i š i r o k o l i s n a t o g r o g o z a ) , a v r l o j e r i j e t k a i z a n i m l j i v a z a j e d n i c a m a l o g r o g o z a i t r s k e . M o č v a r n o j v e g e t a c i j i p r i p a d a j u i z a j e d - n i c a j e ž i n c a , t e z a j e d n i c a v i s o k i h š a š e v a . T i p i č a n o b l i k v e g e t a c i j e v o d e n j a r a j e z a j e d n i c a l o p o č a i l o k v a n j a R i j e t k i p r i m j e r s t e p s k e v e g e t a c i j e i f a u n e u H r v a t s k o j , k o j i j e z a d r ž a o p r i r o d n e k a r a k t e r i s t i k e , u n a t o č i z m j e n i p r i r o d n i h u v j e t a n a k o n i z g r a d n j e d r e n a ž n i h k a n a l a , j e p r o s t o r G l o b e t k e ( p o č e t a k d r a v s k e n i z i n e )

k o j i s e p r o t e ž e u p o d n o ž j u b r e ž u l j a k a u d u ž i n i n e k o l i k o k i l o m e t a r a s j e v e r o z a p a d n o o d Č a k o v c a . B i o l o š k a o b i l j e ž j a D r a v e O d 1 9 8 3 . g o d i n e R i b a r s k i c e n t a r , a k a s n i j e P M F iz Z a g r e b a , p r o v o d e s e z o n s k a i s t r a ž i v a n j a b i o l o š k i h s v o j s t a v a v o d e u s u s t a v i m a a k u m u l a c i j s k i h j e z e r a H E Č a k o v e c i H E D u b r a v a r a d i u t v r đ i v a n j a f l o r i s t i č k i h , f a u n i s t i č k i h i s a p r o b i o l o š k i h z n a č a j k i i s t r a ž i v a n i h l o k a l i t e t a , t e p r a ć e n j a s u k c e s i j a b i o c e n o z a u n o v o f o r m i r a n i m e k o - s u s t a v i m a n a s t a l i m n a k o n i z g r a d n j e t i h s u s t a v a i p r a ć e n j a k v a l i t e t e v o d e u l i n e a r n i m s u s t a v i m a h i d r o e l e k t r a n a . z n a v e d e n i h i s t r a ž i v a n j a m o g l i b i s m o i z d v o j i t i k o n s t a t a c i j u d a a k u m u l a c i j s k a j e z e r a H E Č a k o v e c i H E D u b r a v a p r i p a d a j u s l a b o p r o d u k t i v n i m j e z e r i m a , B i o l o š k i m i n i m u m H E Č a k o v e c j e n a g o r n j o j g r a n i c i s l a b o p r o d u k t i v n e v o d e , a b i o l o š k i m i n i m u m H E D u b r a v a j e i z r a z i t o s l a b o p r o d u k t i v n a v o d a . T o k o m v i š e g o d i š n j i h i s t r a ž i v a n j a n a p o d r u č j u s u s t a v a H E Č a k o v e c r e g i s t r i r a n o j e u k u p n o 3 6 v r s t a r i b a , a d i n a m i k a r a z v o j a r i b l j i h p o p u l a c i j a o v i s n a j e o p r o d u k t i v n o s t i s t a n i š t a , t j . o k o l i č i n i v o d e n o g b i l j a i ž i v o t i n j a k o j i m a s e r i b e h r a n e , š t o j e p o v e z a n o s e k o l o š k i m u v j e t i m a k o j i s u u l i n e a r n i m h i d r o e n e r g e t s k i m s u s t a v i m a H E Č a k o v e c i H E D u b r a v a v r l o p r o m j e n j i v i i p o d n e p o s r e d n i m s u u t j e c a j e m č o v j e k o v i h p o t r e b a z a e l e k t r i č n o m e n e r g i j o m .

Utjecaj hidroelektrana na Dravu Današnje stanje Drave u Hrvatskoj do ušća Mure, odraz je značajnih promjena u tom dijelu dravskog sliva, nastalih u vrijeme i nakon izgradnje akumulacijskih jezera HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava, te pripadajućih derivacijskih kanala. 87 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI Izgrađeni hidroenergetski objekti omogućili su proizvodnju jeftine i ekološki čiste energije, no istodobno su prouzročili velike ekološke promjene u prostoru. Tijekom izgradnje akumulacijskih jezera posječene su šumske površine uz Dravu, a punjenjem akumulacija potopljeno je njeno korito zajedno sa sprudovima, riječnim otocima i rukavcima te vrbici, močvarna i brojna druga prirodna staništa uz rijeku, koja su zamijenjena velikim vodenim površinama. Tako drastično posezanje u prirodna područja velike hidrografske rasčlanjenosti i biološke raznolikosti rezultiralo je njihovim nestankom i stvaranjem novih jednoobraznih sustava protočnih jezera, podređenih potrebama korištenja hidropotencijala Drave proizvodnju električne energije. Hidroelektrane su izazvale promjene vodnog režima Drave između Ormoža i Donje Dubrave, te režima podzemnih voda u zaobalju akumulacijskih jezera i Drave. Veći dio vode iz akumulacijskih jezera propušta se u derivacijske kanale na turbine strojarnica hidroelektrana, a preostala voda odlazi u prirodno korito Drave, koje se uglavnom održava na razini tzv. biološkog minimuma, tj- najmanjeg protoka za proživljavanje flore i faune Drave. To se odrazilo na smanjenje erozivne snage Drave, ali je došlo i do velikih poremećaja prijašnje dinamičke ravnoteže rijeke i prirodnih staništa njenog zaobalja, ovisno o vodnom režimu Drave. Branama akumulacijskih jezera i smanjenjem protoka Drave usporen je i spriječen normalan prijenos sedimenata niz rijeku, što rezultira pojačanom sedimentacijom i podizanjem dna u jezerima, te sraštavanjem sprudova uz dijelove Drave između jezera. Nizvodno od zadnjeg jezera korito Drave se produbljuje i ukopava u teren zbog prekinutog procesa nadoknađivanja segmenata koji se prenose niz rijeku. Ustave i strojarnice također predstavljaju nepremostive prepreke migracijama i prirodnom rasprostranjivanju ribljih populacija.

Biološka obilježja Mure Biološka istraživanja Mure provode se svake godine u sklopu hrvatsko-mađarskih ispitivanja kvalitete rijeka Mure, Drave i Dunava. S hrvatske strane istraživanja provodi Odjel za sanitaciju okoline Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" iz Zagreba. U mrtvim rukavcima Mure, plićacima, močvarama, napuštenim šljunčarama i sporijim dijelovima toka zastupljeno je osam zajednica višeg vodenog bilja: zajednica žablje i vodene leće, male vodene leće, žabljeg šejka, vodenih škarica, zajednica čahura i vodenih leća, običnog rogolista, blaga i hajdučke trave te zajednica štitastolisnog plovka. U ocjeni stanja ihtiofaune Mure korišteni su podaci ribolovnih društava Međimurja i susjedne Slovenije, te literaturni podaci slovenskih autora, pa su u vodama Mure registrirane 32 vrste riba raspoređene u 9 porodica, koje tu žive stalno ili povremeno, a najbrojnija je porodica šaranki. Posebna zanimljivost ovog područja je izuzetno rijetka riba crnka (Umbra krameri) koja se ovdje uspjela zadržati kao glacijalni relikt, a može se naći u nekim mrtvim rukavcima Mure. lako je Mura rijeka čija kvaliteta vode ne zadovoljava propisanu PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE II. kategoriju, zadržala je raznovrsnost i bogatstvo svoje ihtiofaune. Šume uz Dravu i Muru Nizinske šume uz Dravu od izuzetnog su značenja za dravsku nizinu ako se uzmu u obzir sve njihove opće korisne funkcije u prostoru, kao što su hidrološke, klimatske, protuerozijske, protuimisijske, vjetrobrane, zdravstvene, turističke, rekreacijske i estetske funkcije.

Kod izgradnje akumulacijskih jezera HE Čakovec i HE Dubrava te su šumske površine značajno smanjene (oko 1500 ha). Izgrađeni hidroenergetski sustavi izazvali su pad razine podzemnih voda u područjima oko starog korita rijeke Drave, zbog čega su se šumske površine koje su stoljećima bile pod specifičnim režimom opskrbljivanja vodom našle u promijenjenim ekološkim uvjetima na koje se neki freatofiti (topole, vrbe, hrast lužnjak) nisu uspjeli prilagoditi, te je došlo do usporavanja njihovog rasta i sušenja nekih dijelova tih sastojina. Te šume odlikuju se i bogatstvom faune, a naročito vrstama koje su drugdje ugrožene ili su već nestale. Ponegdje uz obale rijeke Drave, te uz njene rukavce i pritoke može se još naći vidra, koja je zbog intervencija čovjeka u ovom području na rubu izumiranja. Vidra, većina ptičjih vrsta i šišmiša, krastače, sljepić, vjeverica i zedrav su vrste zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Šume uz Muru najvećim su dijelom prirodna sastava. Zbog intenzivne sječe i lošega gospodarenja u prošlosti, do danas se uz Muru zadržalo malo kvalitetnih šuma. Takvo je šumsko područje, zvano Murščak, nekada predstavljalo izuzetno vrijedne šume hrasta lužnjaka i graba, a danas je kao najočuvanije od preostalih dijelova tih šuma ostalo područje zvano Đurđek. Osim šuma johe sve šumske zajednice uz Muru imaju dobro razvijen sloj grmlja, što ih čini prikladnim staništima za bogatu faunu tog područja. PRIJEDLOG ZAŠTITE Usprkos tome što su evidentirane kvalitete međimurskog krajolika bile sadržaj u Prostornom planu Općine Čakovec, u kojem su izdvojeni neki posebno vrijedni prostori, do sada ni jedan od tih prirodnih predjela ne podliježe zaštiti.

Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske ne predviđaju na prostoru Županije niti jedan oblik zaštite prirodnih vrijednosti od važnosti za državu. Na osnovu valorizacije prostora uz rijeke Muru i Dravu (najveći prirodni riječni tokovi u Europi) izvršene u sklopu međunarodnog projekta "European Life Line Mura-Drava", te na osnovu saznanja da su određeni prostori uz te rijeke u susjednim zemljama već zaštićeni (na razini zaštićenog krajolika) ili je postupak zaštite u toku, te na osnovu već prije navedene analize krajobraznih vrijednosti, mogu se utvrditi sljedeći ciljevi zaštite osobito vrijednih prirodnih cjelina. 1. Posebni rezervati: Veliki Otok, Mura - pojedinačni prostori uz Muru između obrambenih 88 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA nasipa bez antropogenih utjecaja 2 Zaštićeni krajolik: Zaštićeni krajolik Mura Zaštićeni krajolik Drava 3 Park šuma Balogovec 4 Zaštićeni spomenici prirode i parkovne arhitekture U prostorno-planskoj dokumentaciji pored uvažavanja zakonske zaštite navedenih prostora potrebno je uvažiti prirodne vrijednosti ovih osobito vrijednih dijelova Županije: prostor Gornjeg Međimurja svi vodotoci (potoci i kanali), posebno Trnava, Bistrec, Rakovnica, Jalšovec retencije k u l t i v i r a n i k r a j o l i k D o n j e g M e đ i m u r j a m o z a i č n e strukture kojeg čine oranice, livade, šumarci i vodotoci Okoliši civilnih i sakralnih građevina, koji pripadaju graditeljskoj baštini, bili su formirani ili kao parkovi ili su ih okruživale autohtone vrste drveća koje su oplemenjivale taj prostor.

Danas su ti prostori najčešće devastirani, a od parkovnih cjelina ostala su samo pojedinačna stabla. Budući da oni predstavljaju kulturnu i prirodnu baštinu potrebno ih je rekonstruirati i obnoviti. Isto tako, drvoredi na ulazima u naselja i drvoredi uz glavne prometnice činili su sliku krajolika i naselja. Njihovom obnovom ponovno bi se naglasila važnost pojedinih pravaca i vizura. U prostornim planovima užeg područja (prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan uređenja općina) potrebno je primijeniti preporuke IUCN za gospodarenje u zaštićenim područjima: preferiranje tradicionalnog načina proizvodnje poljoprivrednih kultura, njegovanje i održavanje autohtonih kultura CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE zaštita šuma i šumskog područja izbjegavanje magistralnih prometnih pravaca unutar zaštićenih područja svih kategorija obrtničkim pogonima dati prednost zbog povoljnijeg odnosa prema zaštićenim područjima, a usvojiti samo ekološki održive industrijske procese izbjegavati masovni turizam u zaštićenim područjima, a za smještaj novih objekata postaviti standarde i okvire koji će spriječiti da se oni nameću u prostoru koji će spriječiti preveliku koncentraciju posjetitelja, zbog mogućeg opterećenja prostora i zagađenja Budući da na prostoru Međimurske županije ne postoji ni jedan dokument koji bi sadržavao pregled o prirodnoj baštini biljnim životinjskim PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU PRIRODNE BAŠTINE PARK ŠUMA ZAŠTIĆENI KRAJOLIK POSE REZERVAT Slika 28 z a j e d n i c a m a t e u g r o ž e n i m i z a š t i ć e n i m v r s t a m a k o j e obitavaju na ovim prostorima, potrebno je:

izvršiti inventarizaciju i valorizaciju prirodne baštine Međimurja na temelju tog dokumenta, u cilju zaštite prirodne baštine posebno izdvojiti prirodne cjeline, predjele i pojedinačne objekte (šumska područja, vodotoci, izvori, specifični biotopi, endemi, primjerci starih pojedinačnih stabala ili skupine stabala i slično) utvrditi mjere zaštite, način korištenja prostora na osnovu programa lokalne sredine, ali prvenstveno uz uvažavanje ekoloških principa, i na taj način uskladiti razvoj jedinica lokalne samouprave sa zaštitom prirodne baštine Zaštićena bi područja trebala postati žarište novih ruralnih strategija spajajući očuvanje prirode s obnovom tradicionalnog seoskog gospodarstva. Nakon što se proglasi zaštita, idući korak u zaštićenim područjima je planiranje i upravljanje na način kako to propisuje Zakon o zaštiti prirode. 89 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA CILJEVI 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NA PROSTORU ŽUPANIJE 2.3.1 RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA Racionalno korištenje prostora zahtijeva pomnu analizu njegovih mogućnosti u odnosu na iskazane potrebe, što bolju funkcionalnu organizaciju uz optimalnu iskoristivost štedljivim korištenjem raspoloživih resursa. Ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora ostvaruju se kroz: sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja građevinskih područja naselja i stimuliranje optimalnog korištenja postojećih građevinskih područja, svim instrumentima politike uređenja prostora, racionalni odnos prema prostoru osiguranjem uvjeta za razvitak gospodarstva, na načelima da gospodarske djelatnosti prvenstveno treba smještavati u vec formiranim zonama (sagledavajući mogućnosti za nužna proširenja) i tamo gdje to infrastruktura dopušta, preispitivanje mogućnosti saniranja ili unapređenja postojećih djelatnosti koje po kriterijima zaštite okoliša ne odgovaraju prostoru u kojem su locirane na razinu prihvatljivosti u prostoru, a u slučaju da to nije moguće, potrebno je planirati izmještanje, O č e k i v a n o k r e t a n j e b r o j a s t a n o v n i k a , d o m a ć i n s t a v a i s t a l n i h s t a imaju izrađene PUMN - o v e broj stanovnika 1991.

ukupno stanovni2001. poPPO Čak(bivše) popo GUP-u ispis brojaka 5/2000.stopi 71/48 gradovi 1 2 3 4 1 ČAKOVEC 15999 17058 23750 22500 2 MURSKO SREDISCE 3331 3768 4103 4534 3 PRELOG 4274 4509 3792 6000 sjedišta općina 1 BELICA 2498 2576 2273 3426 2 DEKANOVEC 941 919 810 0 3 DOMASINEC 1968 2019 2154 2427 4 DONJA DUBRAVA 2536 2539 2449 3081 5 D. KRALJEVEC 1653 1746 1473 2142 6 D. VIDOVEC 1756 1766 1846 0 7 GORIČAN 3221 3343 2898 4323 8 G. MIHALJEVEC 298 299 454 0 9 KOTORIBA 3579 3527 3347 3965 10 MALA SUBOTICA 2269 2258 2468 0 11 NEDELIŠČE 4535 4744 4933 6423 12 OREHOVICA 1761 1760 1781 0 13 PODTUREN 1735 1815 1887 0 14 SELNICA 1059 1166 1053 0 15 STRAHONINEC 2580 2904 2993 3400 16 SVETA MARIJA 1835 1839 1731 0 17 SV. JURAJ - LOPATINEC 868 955 975 0 18 SV. MARTIN/MURI 531 514 596 700 19 SENKOVEC 2161 2404 3585 3000 20 STRIGOVA 558 455 . 479 822 21 VRATISINEC 1520 1586 1894 0 PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE zaustaviti svako daljnje širenje i propisati mjere za sanaciju prostora, izbjegavanje zaposjedanja površina vrijednih resursa, pri odabiru i planiranju novih infrastrukturnih koridora, uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti postojećih, s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i da im se poboljšaju tehničke karakteristike. Gospodarenju prostorom na području Županije u segmentu razvoja naselja i osiguranja prostornih uvjeta za njihov nesmetani, očekivani, a prije svega na objektivnim osnovama utemeljeni razvitak, pristupalo se oduvijek racionalno. Takav odnos proizlazi iz velike napučenosti stanovnika na malom, a poljoprivrednom prostoru, koji je oduvijek bio garancija opstanka. Može se zaključiti da su sva naselja višestruko preispitivana i osigurani su im uvjeti za njihov razvoj, vodeći računa da se iskoriste sve date mogućnosti u okviru raspoloživog prostora sa ciljem zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta.

Prikaz dosadašnjeg kretanja broja stanovništva u korelaciji s građevinskim područjem naselja, iskazanim prognozama po planskoj dokumentaciji PPO bivše Općine Čakovec, na osnovu stope rasta 71/48. za 2001., izrađenih planova GUP-a i PUMN-ova većih naselja, te ispisa iz registra stanovnika sadašnjeg broja stanovnika (stanje 5. mjesec 2000.) te prognozom po suvremenoj stopi rasta 81/00. za plansko razdoblje 2011., 2015. i 2021. godine. - i n o v a i g r a đ e v i n s k a p o d r u č j a z a s r e d i š t a o p ć i n a i n a s e l j a k o j a Tabela 64 broj '1991. prognoza stanovnika izgrađenost naselja dio podrunaseljaha stopi Stopi stopi u G.P. doma 81/00 81/00 81/00 naselja ćinstvastalnihstanova2011. po 2015. po 2021. po izgrađeniGrađevinsko čje utvrđeno ili PUMN-u % izgrađ./ 10 5 6 7 8 9 12 _l 1 1 5367 5236 18588 19328 20098 750.0 1150.00 65.22 1019 1003 4304 4572 4856 231.2 311.80 74.15 1294 1307 4664 4736 4809 218.5 326.53 66.92 655 650 2699 2756 2815 154.7 184.40 83.89 245 245 894 884 873 70.5 76.42 92.25 541 548 2008 2003 1998 148.3 167.82 88.37 797 833 2440 2397 2354 135.7 180.84 75.04 472 490 1838 1881 1926 152.0 191.48 79.38 517 519 1691 1658 1625 125.0 133.50 93.63 885 972 3394 3418 3442 207.5 237.50 87.37 10-1 95 283 277 270 26.0 30.00 86.66 1289 1123 3627 3674 3721 189.5 256.70 73.82 608 632 2233 2222 2211 196.5 207.50 94.70 1376 1348 5096 5265 5439 208.4 245.00 85.06 436 400 1845 1884 1925 80.0 100.06 79.95 514 516 1698 1647 1598 93.5 108.10 86.49 305 317 1306 1375 1447 101.5 123.87 81.94 736 740 3358 3587 3831 121.8 159.12 76.55 539 567 1776 1748 1721 128.5 152.68 84.16 268 262 307 305 303 68.0 76.00 89.47 131 134 519 522 524 66.1 76.40 86.52 676 636 2867 3107 3366 230.4 309.93 74.34 163 174 453 452 451 82.2 92.00 89.35 398 382 1663 1700 1737 98.0 116.41 84.19 90 ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE MEĐIMURSKA ŽUPANIJA broj stanovnika Čak 1991.

ukupno 2001. poPPO(bivše) po ispis brojastanovnika 5/2000.stopi 71/48poGUP-u naselje 1 2 3 4 1 G. HRAŠĆAN 902 951 1115 1320 2 IVANOVEC 2111 2314 2408 2996 3 MACKOVEC 1535 1401 1973 2200 4 MIHOVLJAN 1098 1230 1018 1500 5 NOVO SELO ROK 1443 1602 1328 1850 6 PRIBISLAVEC 2746 3104 3064 3076 7 SAVSKA VES 1238 1302 1262 1570 ukupno 74539 78373 85892 81255 V i d l j i v o j e d a j e p r o g n o z a i p r o c j e n a b r o j a s t a n o v n i k a u r a s k o r a k u u p r o s j e k u z a 2 0 - t a k p o s t o , š t o i n i j e t a k o i z n e n a đ u j u ć e , n o s v a t a n a s e l j a d o ž i v l j a v a j u p o r a s t p a i z a n a r e d n o r a z d o b l j e u o k v i r u s v o j i h g r a n i c a i m a j u d o v o l j n o r e z e r v i z a o č e k i v a n i r a z v o j . U o č l j i v o j e d a i s k o r i s t i v o s t g r a đ e v i n s k o g p o d r u č j a i z g r a d n j o m z a d o v o l j a v a i d a s e k r e ć e u p r o s j e k u o k o 8 0 što o s i g u r a v a p r o s t o r n e m o g u ć n o s t i % , Očekivano kretanje broja stanovnika, domaćinstava i CILJEVI PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE broj 1991. prognoza stanovnika izgrađenost naselja dio podrunaselja stopi81/00 stopi81/00 stopi u ha G.P. doma stalnih 81/00 naselja ćinstva stanova2011. po 2015. po2021. po izgrađeniGrađevinsko čje utvrđeno ili PUMN-u % izgrađ./ 5 6 7 8 9 10 11 12 253 239 969 978 986 67.0 84.00 79.76 616 610 2507 2600 2696 155.3 167.82 92.54 430 417 1531 1594 1660 107.2 139.76 76.70 250 327 1428 1529 1636 49.5 115.02 43.04 402 374 1832 1947 2069 166.2 190.95 87.04 824 782 3464 3641 3827 150.9 175.50 85.98 376 388 1391 1433 1476 63.0 75.30 83.67 22483 22266 82673 85120 87690 4648.9 5962,41 77.97 z a o č e k i v a n i r a s t n a s e l j a b e z v e ć i h p o t r e b a z a p r o š i r e n j e m n j e g o v i h g r a n i c a . N a j v e ć a i s k o r i š t e n o s t g r a đ e v i n s k o g p o d r u č j a b i l j e ž i s e u s r e d i š t i m a o p ć i n a .