Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja južne privredne zone Dekanovec

7. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98. i 35/99.), članka 15. Statuta Općine Dekanovec •>•> ("Službeni glasnik Međimurske županije broj 4/97.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine ("Službeni glasnik Međimurskežupanije br. 7/99.), Općinsko vijeće Deakanovec na 8. sjednici, održanoj 13. 12. 2000. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja južne privredne zone Dekanovec I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja južne privredne zone Dekanovec (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 488.000,00 5.000,00 5.000,00 Detaljnjim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora ovog dijela naselja Dekanovec.

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata ovog DPU je na istočnom rubu općine Dekanovec, sjeverno od prometnice Dekanovec - Domašinec, istočno od Ulice M. Kovača i južno od Prvomajske ulice. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine. Granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 12,5 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadži: I. Obrazloženje, II. Odredbe za provođenje. Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. Situacija - podloga za izradu DPU, 2. Detaljna namjena površina, 3. Plan prometa, 4. Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža, Broj 6 "SLUŽBENI 5. Plan komunalne infrastrukture mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina, 7. Uvjeti gradnje. III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: - površine postojećih građevnih čestica - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/, - površine za formiranje novih građevnih čestica i izgradnju građevina - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M2/, - površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - mješovite, pretežito poslovne namjene /oznake M3/, - površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina za potrebe privrede /oznake 11/, - površine za formiranje građevne čestice i iz gradnju građevina - sportsko - rekreacijske namjene /oznake Rl/, - površine komunalno-servisne namjene - otvoreni kanal /oznake Kl/, - površine za formiranje građevnih čestica za iz gradnju građevina ili postavu uređaja komunalne infrastrukture /oznake IS/, - ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/, - površine namijenjene formiranju javnih parkirališta /oznake P/, - zaštitne zelene površine uz prometnice /oznake Zl/, - površine zelenih površina u sastavu uličnih ko ridora/linijske oznake/, - površine namijenjene izvedbi pješačkih staza u sastavu uličnih koridora /linijske oznake/.

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. Građevne čestice predviđene ovim Detaljnim planom uređenja namijenjene su izgradnji građevina GLASNIK " Stranica 441 čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Mj pretežito namjena /Ml i M2/ omogućava formiranje građevne česticee čestice i gradnju stambene građevine uz koju je dopuštena: - dogradnja, odnosno nadogradnja poslovnih sadržaja, kao pratećih u dijelu osnovne, stambene građevine, i - dogradnja, odnosno izgradnja zasebnih, pomoćnih građevina - garaža i gospodarskih građevina.

Članak 7.

Članak 7. Površine mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M3/ moguće je koristiti za formiranje građevnih čestica i gradnju prvenstveno poslovne građevine, uz koju je kao prateću funkciju moguće graditi i stambenu građevinu, odnosno dio građevine.
Članak 8. Površine za potrebe privrede /oznake 11/ namijenjene su formiranju građevne čestice i izgradnji poslovnih građevina, uz koje je kao prateću funkciju moguće graditi i dijelove građevina stambene na mjene.
Članak 9. Površine sportsko rekreacijske namjene /oznake Rl/ namijenjene su formiranju čestice sportsko-rekreacijskih sadržaja na kojoj je moguće uređivati otvorena sportska igrališta, ali i graditi zatvorene građevine koje svojom namjenom odgovaraju navedenom sadržaju, pod čime se prvenstveno podrazumijeva sportska dvorana. Raspored sportskih igrališta, dan u grafičkim prilozima DPU-a, je dan na razini prijedloga i nije obvezujući. V

Članak 10.

Članak 10. Površina komunalno-servisne namjene /oznake Kl/ formira građevnu česticu postojećeg otvorenog kanala.
Članak 11. Površina za formiranje građevne čestice za iz gradnju građevina ili postavu uređaja komunalne infrastrukture /oznake IS/ namijenjena je izgradnji tra- M fostanice. Izgradnja nadzemnih građevina, odnosno postava uređaja komunalne infrastrukture dopuštena je i na drugim građevnim česticama, posebice u okviru čestice sportsko - rekreacijske namjene. Stranica 442 tt SLUŽBENI
Članak 12. Zelene površine u pravilu nisu namijenjene iz gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dopušta postav nadzemnih infrastrukturnih uređaja, ukoliko se time ne ugrožava promet, odnosno korištenje zelenih površina u zaštitne ili rekreacijske svrhe. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 13.

Članak 13. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuju se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu iz graditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj Čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 14. Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određena: - okvirna planska veličina iskazana kao površina u četvornim metrima i - koeficijent izgradivosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice.

Članak 15.

Članak 15. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. GLASNIK" Broj 6 Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 % planirane površine.
Članak 16. susjednih među tica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gde je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. Maksimalno tri susjedne građevne čestice mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se njena površina u organizacijskom smislu tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 17.

Članak 17. Veličina i površina građevina, koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja, ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (brutto) površinu građevina, - maksimalno dopuštenu visinu građevina /V/, - maksimalno dopušteni broj i tip etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/, maksimalno dopušteni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 18.

Članak 18. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
Članak 19. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena \f • površina i iznosi: za mješovitu, pretežito stambenu namjenu unutar Ml/ kig<= 35 Broj 6 "SLUŽBENI - za novoplanirane građevne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ kig <= 0,35, - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M3/ kig <= 0,40, - za privrednu namjenu /oznake 11/ kig <= 0,40, - za sportsko-rekreacijsku namjenu /oznake Rl/ kig <= 0,30, - za izgradnju građevina ili postavu uređaja infrastrukture na zasebnoj građevnoj čestici /oznake IS/ kig <= 0,80.

Članak 20.

Članak 20. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (brutto) iz građene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Otvorena sportska igrališta ne smatraju se građevinama u smislu prethodnog stavka te se ne uračunavaju u obračun kis-a i kig-a.
Članak 21. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml i M2/ kis <= 1,00, - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M3/ kis <= 1,20, - za privrednu namjenu /oznake 11/ kis <= 1,20, - za sportsko-rekreacijsku namjenu /oznake Rl/ kis <= 0,30, - za izgradnju građevina ili postavu uređaja infrastrukture na zasebnoj građevnoj čestici /oznake IS/ kis <= 0,80.

Članak 22.

Članak 22. Ukupna (brutto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža svih iz građenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Clanak.23. Ukupna (brutto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml i M2/ - 100 % površine građevne čestice, * GLASNIK" Stranica 443 - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M3/ - 120 % površine građevne čestice, - za privrednu namjenu /oznake 11/ - 120 % površine građevne čestice, - za sportsko-rekreacijsku namjenu /oznake Rl/ - 30 % površine građevne čestice, - za izgradnju građevina ili postavu uređaja infrastrukture na zasebnoj građevnoj čestici /oznake IS/ - 80 % površine građevne čestice. C lanak 24. Maksimalno dopuštena visina građevina NI u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine i iznosi: za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml i M2/ V=6,60 m, - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M3/ V=6,60 m, namjenu m - za sportsko-rekreacijsku namjenu /oznake Rl/ V=8,00 m, - za izgradnju građevina ili postavu uređaja infrastrukture na zasebnoj građevnoj čestici /oznake IS/ V=4,0 m, - za pomoćne i gospodarske građevine (garaže, šupe, spremišta i si.) V=4,0 m, sve mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini.

Članak 25.

Članak 25. r Maksimalno dopušten broj etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/, unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. Maksimalno dopušten broj etaža građevina pomoćnih građevina /Epom/, unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE.
Članak 26. smislu natkriveni podrume i uređena potkrovlja. rumom poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, od nosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža, čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Katom se smatra etaža koja završava stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,60 m od poda etaže. Stranica 444 £4 SLUŽBENI Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,60. m. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 27.

Članak 27. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena površina i ovim provedbenim odredbama. Za građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /Ml i M2/ osnovna građevina je stambena u čijem sastavu je moguće urediti kao prateće poslovne sadržaje, a pomoćne građevine su garaže i gospodarske građevine. Za građevne čestice pretežito poslovne namjene /M3/ osnovna građevina je poslovna, uz ateću funkciiu moeuće sraditi stambene površine, a pomoćne građevine su garaže i druge građevine servisne namjene u odnosu na osnovnu poslovnu građevinu. Za građevnu česticu privredne namjene /11/ osnovna građevina namijenjena obavljanju privrednih aktivnosti, a prateću namjenu čini mogući stambeni prostor. Za građevnu česticu sportsko-rekreacijske na mjene /Rl/ osnovna građevina je sportska građevina, a prateću namjenu čine drugi javni društveni sadržaji te u manjem obimu ugostiteljski sadržaji. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 28.

Članak 28. Smještaj građevina na novdplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 29. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje GLASNIK" Broj 6 obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 30.

Članak 30. Način oblikovanja građevina treba se temeljiti na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 31. Odvodnja vode s krovnih ploha, orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici, treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne Čestice. Krovne plohe, orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 32.

Članak 32. Dijelovi građevine koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorem se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm širine i 120 cm visine, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm ili 15 x 20 cm. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 33. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na temelju parcelacijskog elaborata i opremanja građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 34.

Članak 34. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Broj 6 U SLUŽBENI Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.
Članak 35. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,60 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 50 cm, te da ograda ne šteti prometnoj preglednosti ulice. Ograda između dviju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena.

Članak 36.

Članak 36. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina/100 i sljedećih brojeva ovisno o projektom određenoj namjeni: - za trgovinu i ugostiteljstvo - 2, - za druge poslovne sadržaje - 1, - za stanovanje - 1. Parkirališta za potrebe sportsko-rekreacijskih sadržaja unutar obuhvata ovog DPU rješavaju se uređenjem planiranih javnih parkirališta/oznakaP/.

Članak 37.

Članak 37. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 38. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba dva nova ulična koridora /oznake UK1 i UK2/ i dviju površina javnih parkirališta za potrebe korištenja sportsko-rekreacijskih sadržaja /oznake P/. GLASNIK " Stranica 445

Članak 39.

Članak 39. Za novoplanirane ulice određuje se širina asfaltkolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu otvorenih, odnosno zatvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina.
Članak 40. Površina otvorenog kanala djelomično se treba urediti zatvaranjem i uređenjem kolnog prilaza novoplaniranim privrednim građevnim česticama i zaštitne zalene površine.

Članak 41.

Članak 41. Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predvidjeti jednostrano ili dvostrano u širini minimalno 1,20 m. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 42. Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe i plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža, a položaj vodova dan je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.

Članak 43.

Članak 43. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu. Vodovodnu i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnim propisima.
Članak 44. Odvodnju otpadnih sanitarno-fekalnih voda treba riješiti preko sustava zatvorenih septičkih taložnica. Stranica 446 "SLUŽBENI Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti preko zelenog pojasa otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti s postojećom mrežom odvodnih kanala.

Članak 45.

Članak 45. Kućne priključke na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne građevine. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. Nakon izvedbe mreže odvodnje na razini naselja građevne čestice moguće je spojiti na ovu infrastrukturnu mrežu. 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 46.

Članak 46. Izvedena i planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazana je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dan je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 47. Napaj anj e el. energijom novoplaniranih ulica treba projektirati spojem na planiranu transformatorsku stanicu. Izuzetno od prethodnog stavka prvu fazu urbani zacije područja obuhvata moguće je spojiti na postojeću zračnu niskonponsku mrežu do iskorištenja postojećih kapaciteta opskrbe el. energijom ovog dijela naselja Dekanovec. Vodove niskonaponske zračne mreže treba smjestiti unutar koridora ulica ili unutar površine građevnih čestica do maksimalno 1,00 m od linije regulacije.

Članak 48.

Članak 48. U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. Razmak rasvjetnih osigurati dobru prometnih GLASNIK" Broj 6
Članak 49. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. Većim potencijalnim korisnicima el. energije, posebno u dijelu područja obuhvata namijenjenom izgradnji privrednih građevina, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 50.

Članak 50. Idejno rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dan je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i oravilima struke.
Članak 51. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica.

Članak 52.

Članak 52. Kućni priključci izvode se spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 53. Javne zelene površine čine sve zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti po jedinoj građevnoj čestici, odnosno javnoj prometnoj površini. Broj 6 "SLUŽBENI Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane w ulice. Zaštitne zelene površine uz prometnice čine površine pokosa uz postojeću glavnu cestu Dekanovec - Domašinec te uz Ulicu M. Kovača te novoplanirana površina u predviđenoj zoni zatvaranja dijela otvorenog kanala. NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 54.

Članak 54. Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dopušteno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama ovog Detaljnog plana uređenja. Građevine se mogu graditi kao samostojeće /oznaka SS/ ili se kod mješovitog načina gradnje /oznaka MJ/ tipologija gradnje odabire ovisno o funkciji građevine između samostojeće ili gradnje u kompleksu.
Članak 55. Unutar postojećih građevnih čestica može se vršiti dogradnja, rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina i interpolacija novih u skladu s odredbama ovog Detaljnog plana uređenja.

Članak 56.

Članak 56. Za prostor obuhvata ne predviđa se izgradnja zajedničkih javnih skloništa. Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s posebnim propisima.
Članak 57. Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na te melju posebnih zakona i propisa donesenih na te melju zakona. 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 58. Parkirališta za osobna vozila s brojem mjesta većim od 6 i parkirališta za teretna vozila trebaju imati riješen način skupljanja otpadnih ulja s parkirališne površine. GLASNIK " S t r a n i c a 447