Odluka o donošenju detaljnog plana uređenja uličnog poteza M. Kovačau Šenkovcu

5. Na temelju 28. Zakona o im uređenju (NN RH br. 30/94. i 68/98.)," članka 12. ;ramom mj prostoru Općinsko vijeće na svojoj 6. sjednici od 16. 06. 1998. donosi ODLUKU o donošenju detaljnog plana uređenja uličnog poteza M. Kovača u Šenkovcu I. OPĆE ODREDBE _ * r Ćlanak 1. Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja uličnog poteza Ulice Marka Kovača u Šenkov GLASNIK« Strana 443 cu, odnosno jugozapadnog rubnog prostora centra naselja Šenkovec (u daljnjem tekstu: Detaljni plan). II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA

Članak 2.

Članak 2. Detaljni plan sastoji se od: a) Tekstualnog obrazloženja s poglavljima: - 1. Uvod 2. Ocjena mogućnosti uređenja prostora, i cilj ostvarenja Detaljnog plana 3. Planirano detaljno uređenje prostora b) Grafičkog dijela s nacrtima: i 1. Plan postojećeg stanja, MJ = 1 : 1000 2. Plan namjene površina, MJ = 1 : 1000 3. Urbanističko tehnički uvjeti, MJ .= 1 : 1000 4. Plan infrastrukture, MJ = 1 : 1000 Tekstualno obrazloženje i grafički dio sastavni om fc_-F taljni plan. III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA 1. OPĆE ODREDBE

Članak 3.

Članak 3. Detaljni plan uređenja uličnog poteza Ulice Marka dokument V * im se utvrđuje detaljna namj žim uređenja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uviete za 12 elemente stora. Cilj izrade i donošenja Detaljnog plana je detaljna razrada i određivanje varijantnih mogućnosti izgrađivanja i korištenja prostora jugozapad nog dijela centra naselja Šenkovec u skladu s osnovnim konceptom razvoja naselja definiranim PUMNom Mačkovec, Šenkovec, Mihovljan. Prostori obuhvaćeni ovim E m m anom • • >jom namjenom, prostornom ;amzacijom 1 ikovnim karakteristikama od bana struktura prijelaza između potpuno stambenog, odnosno pretežno stambenog dijela naselja u potpuno javni prostor centra. Obuhvat Detaljnog plana utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine šenkovec, u površini od cea 1,10 ha, a granice, obuhvata nrikazane su grafičkim prikazima. 2. NAMJENA POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je grafičkim prikazom Plan namjene površina u mjerilu 1:1000 kojim je definirana namjena površina za: _ prometnice (oznaka PR), pješačke i biciklističke staze (oznaka PS), Strana 444 »SLUŽBENI parkiranje autobusa (oznaka PA), zelene površine (ZE), izgradnju građevina i uređaja komunalne infrastrukture (oznaka K), izgradnju građevina stambene i/ili poslovne namjene (brojčana oznaka). Navedene namjene utvrđuju se osnovnim ili pretežitim, u okviru kojih je moguće razvijati i ostale kompatibilne namjene.

Članak 5.

Članak 5. Poslovna namjena podrazumijeva izgradnju građevina prvenstveno u svrhu privrednih djelatnosti uslužnog karaktera odnosno drugih javnih sadržaja i privrednih djelatnosti koje bukom i emisijama u okoliš ne ugrožavaju okolno stanovanje, s mogućnošću izgradnje stanovanja kao prateće funkcije. Stanovanje se definira kao pretežita namjena unutar koje je moguće razvijati i druge kompatibilne privredne djelatnosti, prvenstveno uslužnog tipa, koje bukom i emisijama u okoliš ne ugro žavaj LI stanovanje. 3. REŽIMI UREĐIVANJA PROSTORA
Članak 6., Ovim Detaljnim planom utvrđuju se sljedeći režimi uređivanja prostora; režim izgradnje. režim uređenja zemljišta, režim privremenog zaposjedanja. 3.1. Režim izgradnje

Članak 7.

Članak 7. —- Izgradnja građevina orijentiranih na novoplaniranu ulicu sjeverno od Ulice Marka Kovača i paralelnu s njom, uvjetovana je izgradnjom prometnice koja je osnova novoplanirane ulice. L Građevine i uređaji komunalne infrastrukture mogu se graditi na zasebnim građevnim česticama koje moraju imati pristup s javne prometnice ili se mo mijenjenih izgradnji drugih stambenih i/ili poslovnih građevina. Ne dozvoljava se izgradnja građevina na površinama označenim kao zelene površine, osim građevina i uređaja komunalne infrastrukture čija ukupna b r u t o tlocrtna površina u tom slučaju ne smije prelaziti 20% predmetne čestice. Postojeće građevine m o g u se rekonstruirati i privesti planskoj namjeni prema uvjetima definiranim ovim Detaljnim planom. 3.2. Režim uređenja zemljišta r r H

Članak 8.

Članak 8. _» Uređenje zemljišta obuhvaća parcelacija građevnih čestica koja se provodi ü skladu s grafičkim prilogom br. 3. i opremanje građevnih čes GLASNIK« Broj 5 tica građevinama i uređajima komunalne infrastrukture. Nivo komunalnog opremanja određen je oba vezom priključivanja građevne čestice, odnosno građevine na asfaltiranu javno-prometnu površinu te građevine i uređaje komunalne infrastrukture za opskrbu električnom energijom, plinom i pitkom vodom, uređaje odvodnje otpadne vode i uređaje telekomunikacija. Idejna rješenja sustava, trasa i koridora i građevinskih čestica za izgradnju građevina i uređaja komunalne infrastrukture prikazana su na grafičkom prikazu br. 4. L Uređenje ulica provodi se na temelju glavnih projekata ulica koji trebaju riješiti uređenje planiranih prometnica, pješačkih, odnosno biciklističkih površina i hortikulturno uređenje zelenih po vršina za zelene površine koje su ovim Detaljnim planom određene u sastavu uličnog koridora. 3.3. Režim privremenog zaposjedanja

Članak 9.

Članak 9. Montažni kiosci odnosno kontejneri korisne 2 površine do 12 m , poslovne ili stambene namjene, mogu se privremeno, najduže na rok od 3 godine, postaviti na građevnoj čestici stambene i/ili po slovne namjene. t Uvjeti postave i priključenje montažnih kioska na građevine i uređaje komunalne infrastrukture identični su kao za pomoćne građevine. Pokretne naprave za koje nije potrebno priključenje na uređaje komunalne infrastrukture (po kretni štandovi, elementi dječjih igrališta i slične naprave) mogu se postavljati na javne površine u skladu s odredbama posebnih propisa. 4. SMJERNICE I URBANISTIČKO-TEHNIČKI UVJETI ZA OBLIKOVANJE GRAĐEVNIH ČESTICA, IZGRADNJU I REKONSTRUKCIJU •GRAĐEVINA I UREĐAJA

Članak 10.

Članak 10. Ovim Detaljnim planom utvrđuju se sljedeće, smjernice i urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju građevina i uređaja: oblik i veličina građevne čestice, namjena građevina, smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, r veličina i površina građevina, način i uvjeti priključenja građevne čestice, od nosno građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, Livjeti za uređenje građevne čestice i arhitektonsko oblikovanje građevina, način sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, posebni uvjeti građenja na temelju drugih za kona i propisa donesenih na temelju zakona. Broj 5 »SLUŽBENI 4.L Oblik i veličina građevne čestice

Članak 11.

Članak 11. Oblik i veličina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne i/ili stambene čestice definirani su grafičkim prikazom br. 3. Okvirna planska veličina pojedinih građevnih čestica određena je površinom u četvornim metrima, simbolički je označena pojedinačnim brojevima od 1 do n (za građevne čestice stambene i/ili poslovne namjene), odnosno slovima (PR, PA, ZE, K) za površine druge namjene i prikazana je tabelarno u sklopu tekstualnog opisa.
Članak 12. Točne površine građevnih čestica utvrđuju se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom ili izvodom iz katastarskog operata, ukoliko su građevne čestice definirane ovim planom identične postojećim katastarskim česticama. Odstupanja u površini pri formiranju novih građevnih čestica od Detaljnim planom predviđene površine mogu se kretati do ± 5%. 4.2. Namjena građevina

Članak 13.

Članak 13. Na građevnim česticama označenim pod r. br. 1 — 6 na grafičkim prilozima br. 2 i 3 mogu se graditi građevine poslovne i/ili stambene namjene u smislu članka 5.. ove Odluke. Na svakoj od u prethodnom stavku navedenih građevnih čestica može se izgraditi jedna poslov na i jedna stambena građevina, odnosno jedna po slovna ili jedna stambena građevina odnosno jedna poslovno-stambena građevina. Poslovna i stambena namjena trebaju imati odvojen pristup. Uz osnovne građevine poslovne ili stambene namjene moguće je graditi i pomoćne i prateće građevine (npr. garaža za osobno vozilo, nadkrivene nadstrešnice, spremište i slično). Pomoćne i prateće građevine uz stambeni, od nosno poslovni prostor u pogledu na smještaj na građevnoj čestici i uvjete izgradnje tretiraju se namj ima 4.3. Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici

Članak 14.

Članak 14. Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici pristupne jav ne prometne površine. Građevna linija je linija koja određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline, na toj liniji, radi formiranja oblikovne strukture ulice odnosno najboljeg iskorištavanja površine građevne čestice u odnosu na primijenjenu urbanističku strukturu uličnog poteza. Linija granice izgradnje građevina je linija koja definira granicu mogućeg razastiranja tlocrtne po GLASNIK« Strana 445 vršine građevina unutar građevne čestice i omogućuje slobodu lociranja građevine prema posebnim zahtjevima namjene. Površina omeđena građevnim linijama i linijama granice izgradnje građevina je površina unutar koje se mogu razviti tlocrti građevina. Izvan ove površine ne smije se graditi, osim građevina čija apsolutna visini ne prelazi +0,30 m iznad kote uređenog terena. Linije iz prva tri stavka, ovog članka prikazane SLI na grafičkom prikazu br. 3.
Članak 15, imaj M M nice građevne čestice. Građevna linija građevina orijentiranih na novoplaniranu ulicu, paralelnu s Ulicom M. Kovača, određuje se kao linija koja je paralelna s regulacijskom linijom ove ulice i od nje udaljena 8,00 m prema unutrašnjosti građevne čestice, od nosno nalazi se na pravcLi gradnje postojeće građevine na čestici br. 1. 4.4. Veličina i površina građevina _ _

Članak 16.

Članak 16. Izgrađenost građevne čestice definirana je odnosom ukupne bruto tlocrtne površine svih građevina i površine parcele. Maksimalna izgrađenost građevne čestice ne smije prelaziti 0,40, odnosno Ig 0,40. Bruto tlocrtna površina građevine u smislu ove odluke je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice.
Članak 17. Iskoristivost građevne čestice definirana je odnosom devina i površine parcele. Maksimalna iskoristive građevne čestice ne smije prelaziti 0,80, odnos 0,80. Bruto razvijena površina građevina u smislu suma nadzemnih

Članak 18.

Članak 18. - U smislu ovog Detaljnog plana etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor uključujući nadkrivene terase, prostor ispod nadstrešnica i uređe na potkrovlja. Nadzemnom etažom smatra m đenog terena, odnosno kote javne površine prila za građevini ukoliko je ona apsolutno niža od kote uređenog terena.
Članak 19. Sve građevine mogu imati podrum. Podrumom se smatra prostor čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog te rena, odnosno kote javne površine prilaza građe- Strana 446 »SLUŽBENI vini ukoliko je ona apsolutno niža od kote uređenog terena.

Članak 20.

Članak 20. Maksimalna rađevina određena je visinom donje kote najvišeg vijenca mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini ukoliko je ona apsolutno niža od kote uređenog terena i iznosi 6,00 m. • _ 4.5. Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevina na javno-prometnu s/ # komunalnu infrastrukturu površinu i
Članak 21. Građevine ili dijelovi građevine stambene na mjene u pravilu su orijentirani, imaju pristup i priključuju se na postojeću infrastrukturnu mrežu iz Ulice Marka Kovača. Građevine ili dijelovi građevine poslovne na mjene u pravilu su orijentirani, imaju pristup i priključuju se na uređaje komunalne infrastrukture na novoplaniranu ulicu sjeverno od ulice Marka Kovača i paralelnu s njom. Poslovne građevine ili poslovni dijelovi građevina koji su planom predviđeni za izgradnju na _. građevnim česticama br. 1—6, orijentirani su na novoplaniranu ulicu, paralelnu s Ulicom M. Kovača, priključuju se na planiranu infrastrukturnu mrežu u čijoj izgradnji vlasnici građevina partici piraju prema uvjetima definiranim posebnimpropisima. Pomoćne i prateće građevine uz stambeni, od nosno poslovni prostor trebaju imati pristup s is te javne površine kao i građevina osnovne na mjene. Maksimalna vršna snaera za svaku građevinsku stambene na je sa kW 4.6. Uvjeti za uređenje građevne čestice i arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 22.

Članak 22. M Kod izgradnje građevine koja kao osnovnu ili prateću namjenu ima poslovne sadržaje potrebno je unutar građevne čestice osigurati prostor za smještaj vozila korisnika poslovnih sadržaja. Minimalna površina za izgradnju parkirališta poslovne ili pretežito poslovne građevine je 10% parcele.
Članak 23. Uz liniju regulacije stambenih građevina mogu će je graditi dvorišne ograde. Ograde se mogu izvoditi kao pune i transparentne do maksimalne visine 1,80 m. Visina pune ograde ili punog dijela ograde ne smije biti viša od 1,00 m. le prema susjednoj građevnoj maksimalno 2,00 m. Ona može ) tome postoji pismeni d< & među vlasnika.

Članak 24.

Članak 24. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti rije GLASNIK« Broj 5 šena na način da se skupljaju unutar građevne čestice na kojoj se nalazi građevina. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
Članak 25. Dijelovi građevine koji su od ruba susjedne građevne čestice udaljeni manje od 3 m ne mogu imati otvore. Otvorom se ne smatraju prozori staklene povr- » 2 šine do 0,40 m i pregrade izvedene u staklenoj opeci ili sličnim fiksnim monolitnim staklenim materijalima. 4.7. Način sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 26.

Članak 26. Svaka građevina treba u okviru građevne čestice imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada koje mora biti dostupno s javne V • površine. Ostale uvjete sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima određuje tijelo državne uprave nadležno za izdavanje lokacijskih dozvola. 4.8. Posebni uvjeti građenja na temelju drugih zakona i propisa donesenih tem
Članak 27. Posebne uvjete građenja koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu definira tijelo državne uprave nadležno za izdavanje lokacijskih dozva la na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona.

Članak 28.

Članak 28. U građevinama u obuhvatu ovog Detaljnog pla na ne planira se izgradnja javnih skloništa, već se sklanjanje ljudi i materijalnih dobara predviđa u podrumima građevina i zaklonima koji se grade u neposrednoj ratnoj opasnosti, odnosno na druge načine predviđene prostornim planovima višeg ranga i posebnim propisima. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE \
Članak 29. Za tumačenje ove Odluke ovlašćuje se Poglavarstvo Općine Šenkovec.
Članak 30. T M Sastavne dijelove Detaljnog plana iz članka 2. ove Odluke potpisuje predsjednik Općinskog vijeća, a izrađuju se u šest primjeraka od kojih se dva čuvaju u arhivi Općine, a ostali stavljaju na raspolaganje nadležnim upravnim . službama u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. \ Broj 5 »SLUŽBENI

Članak 31.

Članak 31. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnimpropisima
Članak 32. danom Službenom glasniku Međimurske županije«. OPĆINA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA