Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja Pribislavec

25. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.), članka 23. Statuta Općine Pnbislavec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 1/04.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Pribislavec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 8/04.), Općinsko vijeće Općine Pribislavec na 4. sjednici, održanoj 1. 10. 2005. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja Pribislavec I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. i) Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja romskog naselja u Pribislavcu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), GLASNIK" Broj 11 dostaviti dopunu Programa mjera Ministarstvu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo i Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije u roku od 15 dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". Odluka o dopuni Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku Međimurske ii županije OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PODTUREN KLASA: 021-05/2002-01/357/1 URBROJ: 2109/13-2002-01 Podturen, 5. 11.2002. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Antun Posavec, v. r. RIBISLAVEC kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: - detaljna namjena površina, - uvjeti uređenja zemljišta i uklanjanja građevina koje priječe komunalno uređenje područja, - način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, - uvjeti osnivanja građevnih čestica i legalizacije bespravnih građevina za koje se ocjenjuje da ih nije nužno ukloniti u postupku komunalnog uređenja naselja, uvjeti izvođenja građevinskih zahvata na postojećim, bespravnim građevinama (interpolacija, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, dogradnji i nadogradnji) uvjeti osnivanja novih građevnih čestica i izgradnje građevina, na području za razvoj naselja.

Članak 2.

Članak 2. i) Područje obuhvata detaljnog plana uređenja Broj 11 "SLUŽBENI obuhvaća dio građevinskog područja naselja Pribislavec - romsko naselje koje se nalazi u jugozapadnom dijelu Pribislavca. 2) Granica građevinskog područja Pribislavca određena je Prostornim planom uređenja Općine, a * obuhvat DPU-a određen je kao prostor četvrti koju unutar građevinskog područja Pribislavca naseljava romska populacija. 3) Granica građevinskog područja i granica obuhvata DPU-a su prikazane na kartografskim prikazima. 4) Površina obuhvata DPU- a iznosi cea 7,72 ha.

Članak 3.

Članak 3. i) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje IL Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe, 5. Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe i javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. i) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina. 2) Unutar obuhvata DPU-a nlanira se uređenje namjena 4 postojeće, katastarski provedene građevne čestice stambene namjene /oznaka SI/ postojeće građevne čestice stambene namjene - za koje se planom predlaže djelomična preparcelacija radi uklapanja u planirani dio naselja /oznaka S2/, novoplanirane građevne čestice stambene namjene unutar područja za razvoj naselja ~ /oznaka- S3/, ■ GLASNIK " Stranica 1453 površina infrastrukturnih sustava - čestica za izgradnju transformatorske stanice /oznaka IS/, zelene površine uz ulični koridor /oznaka Zl/, površina čestica kolnih prilaza pojedinačnim građevnim česticama stambene namjene. /oznaka KP s pripadajućom numeričkom oznakom/, ulični koridori /oznaka UK s pripadajućom numeričkom oznakom/ i zelene površine i pješačko-biciklističke staze unutar uličnih koridora /linij ska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. i) namjene, u smislu ovom 2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. 1) Stambena namjena /SI, S2 i S3/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju, odnosno legalizaciju postojećih građevina stambene namjene. 2) Umjesto stambene građevine, na pojedinoj građevnoj čestici može se graditi poslovna građevina, tihih i čistih gospodarskih djelatnosti (uredi, tihi obrti trgovački ili ugostiteljski sadržaji) ili društvenih djelatnosti - predškolske ili obrazovne djelatnosti, prostori udruga i slično. 3) Osnovna građevina može se graditi i kao stambeno-poslovna, pri čemu može objediniti sadržaje stanovanja i poslovne sadržaje iz prethodnog stavka. 4) Izuzetno se na građevnoj čestici čija širina nije manja od 12,5 m, a površina nije manja od 260,0 m , uz jednu građevinu stambene ili stambenoposlovne namjene, može graditi jedna prateća građevina namijenjena za: - trgovinu dnevne opskrbe, te druge vrste specijaliziranih trgovina za prodaju proizvoda široke potrošnje (odjeće, obuće, pokućstva, alata i drugo) ugostiteljsku djelatnost (caffe bar, slasticama, bistro, restoran i slično), uslužnih i servisnih obrtničkih djelatnosti i obrtničkih servisa (frizer, automehaničar, stolar, tesar, klesar i slično), uz uvjet da prostori za obavljanje bučnih djelatnosti od susjednih stambenih građevina budu udaljeni najmanje 8,0 m) Stranica 1454 44 SLUŽBENI 5) Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine - garaža, spremište drva i alata i slično.

Članak 7.

Članak 7. 1) Površina infrastrukturnih sustava /oznake IS/ namijenjena je izgradnji transformatorske stanice, a unutar čestice je mo locirati i građevine drugih mreža infrastrukture, pod uvjetom ne smetaju trafostanici.
Članak 8. 1) Kolni prilazi /oznaka KP sa pripadajućom numeričkom oznakom kolnog prilaza/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina za pristup pojedinačnim česticama kojima nije moguće osigurati direktni izlaz na ulične koridore. 2) Unutar čestica kolnih prilaza moguće je locirati kućne priključke česticama do kojih se dolazi kolnim prilazom.

Članak 9.

Članak 9. F L i) Ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina koje služe za uređenje cesta, te pripadajućih pješačkih i zelenih površina, te lociranju mreža komunalne infrastrukture. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 10. i) Detaljnim uvjetima uređenjai korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina utvrđuje se: veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, namjena građevina, smještaj građevina na građevnoj čestici, oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 11.

Članak 11. i) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim DPU-om. 2) Odstupanja od ovim planom dane parcelacije mogu se kretati do maksimalno 5 % površine čestice. GLASNIK" Broj 11 3) Odstupanja prema prethodnom stavku mogu se utvrditi radi odstupanja u geodetskoj izmjeri pri izradi podloge za DPU ili stanja u katastru zemljišta od stanja u naravi, a korekcije međa mogu se vršiti na način da se između čestica ne ostavljaju površine koje nisu u skladu s namjenom i uvjetima uređenja i gradnje definiranim ovim DPU-om.

Članak 12.

Članak 12. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 13. v i) U kartografskom prikazu br. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 2) U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj određen koeficijent izgrađenosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice, a svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodatno je određena i površina za lociranje građevine.

Članak 14.

Članak 14. 1) Granice postojećih stambenih građevnih čestica, čije međe se planom ne mijenjaju /oznaka SI/ poklapaju se s katastarskim česticama. 2) Granice preoblikovanih građevnih čestica /oznake S2/ i novoplaniranih građevnih čestica /oznake S3/ utvrđuju se prema parcelaciji danoj ovim planom. 3) Interpolacije novih čestica, odnosno promjena ovim DPU-om utvrđenih granica građevnih čestica /oznake SI, S2 i S3/ moguća je jedino izuzetno, i to u slučaju: - okrupnjavanja, odnosno objedinjavanja najviše tri susjedne građevinske čestice ü jednu, pod uvjetom da na novoj građevnoj čestici nije izgrađeno više od jedne stambene građevine i Broj 11 "SLUŽBENI cijepanja postojećih građevnih čestica na najviše dvije, pod uvjetom da čestica na kojoj j e izgrađena postojeća stambena građevina ima površinu koja je barem 2,5 puta veća od ukupne bruto površine svih građevina na čestici, a površina novoodcijepljene građevinske čestice nije manja od 250,0 m , te da obje imaju direktan prilaz na javnu površinu uličnog koridora širine minimalno 2,4 m. 4) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, osnovanih prema uvjetima iz stavka 3 ovog članka, može iznositi najviše 0,4, odnosno izgrađenost čestica može biti najviše 40%.

Članak 15.

Članak 15. i) Ukoliko se susjedne građevinske čestice čija parcelacija je utvrđena DPU-om objedinjuju u jednu, površine za razvoj građevina na česticama se spajaju. 2) Tako objedinjena građevna čestica u svim ostalim elementima uređenja smatra se jednom građevnom česticom, odnosno na njoj je moguće graditi najviše jednu stambenu građevinu, jednu prateću građevinu, te više pomoćnih. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 16. i) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata DPU ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina osnovne namjene /Vosn/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina pomoćnih građevina /Vpom/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina osnovne i prateće namjene /Eosn/i - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža v pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 17.

Članak 17. i) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove 1 odluke' vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. GLASNIK" Stranica 1455 3) Sa kig <= 0,40 određuje se koeficijent izgradivosti svih građevnih čestica, odnosno čestica stambene namjene /oznaka SI, S2 i S3/, te čestice za gradnju građevina infrastrukturnih sustava - trafostanice /oznake IS/.

Članak 18.

Članak 18. 4 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Sa kis <= 1,00 određuje se koeficijent iskoristivosti građevnih čestica stambene namjene /oznaka SI, S2 i S3/. 4 3) Sa kis <= 0,40 određuje se koeficijent iskoristivosti građevne čestice za gradnju građevine infrastrukturnih sustava - trafostanice /oznake ISA
Članak 19. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. 2) Vosn označava visinu osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici, a Vpom označava visinu pomoćne građevine na čestici. 3) Unutar obuhvata ovog DPU, maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ iznosi: - Vosn = 4,80 m za osnovne i prateće građevine na česticama stambene namjene /oznakeSl,S2iS3/, - Vosn = 4,00 m za građevinu infrastrukture - transformatorsku /oznake IS1/ i Vpom 3,00 m za sve pomoćne građevine, koje se mogu graditi samo na česticama stambene namjene.

Članak 20.

Članak 20. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. 2) Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,00 m ispod kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. 3) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostoj; visine nadozida do L50 m.
Članak 21. 1) Eosn označava broj etaža osnovne građevine i Stranica 1456 "SLUŽBENI ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici., a Epom označava visinu pomoćne građevine na čestici. 2) Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dozvoljen broj etaža građevina iznosi: Eosn Po+P+Pk (podrum + prizemlje + potkrovlje) za sve osnovne i prateće građevine na stambenim građevnim' česticama /oznake S1,S2 i S3/, Eosn P (prizemlje) za građevinu infrastrukture transformatorsku stanicu /oznaka IS/. »om P ;emlje) za sve pomoćne građevine ;e , drvarnice, spremišta i $ grade kao samostojeće stambenim građevnim česticama 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina.
Članak 23. 1) Pratećom građevinom (odnosno pratećim sadržajem) smatra se građevina (odnosno prateći sadržaj) čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, ovisno o pretežitosti namjene građevne čestice, definirane u članku br. 6. ovih odredbi.
Članak 24. 1) Pomoćne građevine se dijele na: r - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja. 2) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine su garaže, drvarnice, alatnice i slično. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slično. 4) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine. 5) Ukupna površina pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja, ograničava se na GLASNIK" Broj 11 2 najviše 16,0 m , a mogu se graditi na građevnim česticama uz osnovnu stambenu građevinu: na postojećim građevnim česticama /oznake SI/ i na preoblikovanim stambenim česticama /oznake S2/ najmanje 5,0 m iza stražnjeg pročelja stambene građevine i najmanje 5,0 m od susjedne stambene građevine, na novoplaniranim stambenim česticama /oznake S3/ unutar zone gradnje pomoćnih + građevina.

Članak 24.

2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ CESTICI
Članak 25. i) Unutar postojećih stambenih građevnih česticama /oznake SI/ i preoblikovanih stambenih građevnih čestica /oznake S2/ mogu se legalizirati postojeće bespravno izgrađene građevine, te vršiti novi zahvati adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i interpolacije na način koji osigurava: - direktni kolni prilaz na česticu s javne prometne površine u širini najmanje 2,4 m, - udaljenost osnovne građevine od regulacijske linije (međa prema prilaznoj javnoj površini), najmanje 3,0 m, osim za kartografskim prikazom br 1. prikazane izgrađene građevine, koje se u postupku legalizacije zadržavaju, na izmjerenim pozicijama, a čije udaljenosti od linije regulacije mogu biti i manje od 3,0 m, - lociranje pomoćnih građevina najmanje 5,0 m iza ulične međe, - udaljenost svih građevina od ostalih međa građevne čestice, najmanje za širinu strehe, - udaljenost osnovne građevine na čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m i - udaljenost pomoćne građevine na čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m, - udaljenost pomoćnih građevina s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, međusobna udaljenost osnovnih građevina može biti i manja, ukoliko je to uvjetovano prostornim ograničenjima građevne čestice, ali u tom slučaju glavnim projektom treba dokazati ispravnost poduzetih mjera za zaštitu od požara i to u odnosu na osiguranje vatrogasnog pristupa i mjera za zaštitu od prenošenja požara s jedne građevine na drugu.

Članak 25.

Broj 11 "SLUŽBENI
Članak 26. 1) Smještaj građevina novoplaniranim građevnim česticama /oznake S3/ određen je kartografskim prikazom br. 7. - Uvjeti gradnje građevina. 2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica: - određena površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne i prateće namjene i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, - površina unutar koje se mogu graditi samo pomoćne građevine. 3) Linija regulacije u smislu ovog detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. 4) Prateće građevine lociraju iza građevine osnovne namjene ili ih se može oblikovati na način da s osnovnom građevinom čine jedinstveni arhitektonski kompleks. 5) Prostorije pratećih građevina, u kojima se odvija bučna djelatnost, potrebno je od stambenih građevina na susjednim česticama udaljiti minimalno 8,0 m. 6) Pomoćne građevine mogu se dodatno locirati po dubini čestice, iza građevine osnovne i prateće namjene i unutar područja za razvoj osnovnih i pratećih građevina. 7) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama treba udaljiti najmanje 5,0 m.

Članak 27.

Članak 27. 1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje osnovne građevine na toj liniji. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 28. 1) Stambene građevine treba u pravilu oblikovati kao samostojeće ili u kompleksu s pratećim poslovnim funkcijama. 2) Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu biti građene kao samostojeće ili biti dograđene na osnovnu građevinu. 3) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja moguće je graditi kao samostojeće ili u kompleksu GLASNIK " S t r a n i c a 1457 s drugim pomoćnim građevinama. 4) Oblikovanje građevina treba prilagoditi tradicijskoj arhitekturi područja, odnosno preferira se gradnja prizemnica s tavanom ili potkrovljem uređenim za korištenje. 5) Kod uređenja potkrovlja preferira se lociranje prozora na zabatu, a ne na krovu. 6) Poželjno je oblikovanje terasa na način da su natkrivene trijemom izvedenim produženjem krovne plohe. 7) Građevine se mogu oblikovati kao prizemnice s potkrovljem ili visoke prizemnice s podrumom i potkrovljem, odnosno tavanom. 8) Građevine mogu imati podrum.

Članak 29.

Članak 29. 1) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Svi istaci na građevini strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 30.

Članak 30. • ■ 1) međe manje od 3,00 m ne mogu imati 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA

Članak 31.

Članak 31. i) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Stranica 1458 M Broj 11 "SLUŽBENI GLASNIK 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i komunalno opremanje građevne čestice.
Članak 32. 1) Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i osiguranje uvjeta za izvedbu prometnice i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. 2) Minimalni opseg uređenja područja za mogućnost gradnje je izvedba javnog kolnog prilaza unutar uličnog koridora do građevne čestice, kao makadamskog puta 3) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.

Članak 33.

Članak 33. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. 2) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 1,60 m. 3) Ukoliko na dijelu građevne čestice slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja izvan čestice.
Članak 34. 1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine. 2) Unutar područja.obuhvata, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe i to prema slijedećim normativima: broj parkirališnih namjena Koefi ili garažnih građevine cijent mjesta na 1 DRUŠTVENA 2 DJELATNOST 100 m korisnog 2 ODGOJA I prostora OBRAZOVANJA 2 TRGOVINA, 2 100 m korisnog USLUGE, UGO 4 prostora STITELJSTVO 3 STAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica 2 (lokali), manjih od 100,0 m korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini.

Članak 35.

Članak 35. i) Za površine javnog režima korištenja, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE, TE JAVNIH PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH PO VRŠINA ITRGOVA
Članak 36. i) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa. 2) Planirana je izvedba 8 uličnih koridora /oznake UK1-UK8/.

Članak 37.

Članak 37. V * i) Ulične koridore od UK1 do UK4 eine površine koje su geodetskom izmjerom 2002. godine utvrđene kao javne površine - ulice. 2) Ulični koridor UK5 čini površina koja je geodetskom izmjerom 2002. godine utvrđena kao javna površina, ali se ovim planom djelomično korigira (širi) i produžuje. 3) Ulični koridori od UK6 - UK8 formiraju se temeljem parcelacije dane ovim planom.
Članak 38. \ i) Ulice se projektiraju, grade odnosno rekonstruiraju prema sljedećim tehničkim karakteristikama: asfaltni kolnik ulica od UK1 UK6 treba biti širine minimalno od 4,50 do 5,50 m, a ulica UK7 - UK8 treba biti širine minimalno 5,0 - 6,0 m. izuzetno od prethodne alineje dionica ulice UK7 od spoja s UK4 do spoja na UK6 može se u I. fazi izvesti samo unutar čestice postojećeg poljskog puta, I Broj 11 "SLUŽBENI a u II. fazi se može koridor proširiti prema parcelaciji danoj planom. visinsko vođenje trase kolne i pješačke površine treba prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama, unutar koridora je potrebno osigurati mogućnost vođenja infrastrukture prema kartografskim prikazima 4. i 5., uključujući i mogućnost izvedbe otvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina, na dionicama gdje je to dano kao mogućnost, - pješačke staze širine minimalno 1,2 m, a maksimalno 1,6 m predviđaju se kao jednostrane, ili obostrane, - pješačke staze se predviđaju od kolnika odijeliti zelenim pojasom, a - zeleni pojas unutar uličnog koridora treba smjestiti između linije regulacije i kolnika, odnosno između pješačke staze i kolnika, prema raspoloživom slobodnom prostoru i karakterističnom poprečnom profilu ulice.

Članak 38.

2) Dijelove uličnih koridora UK1-UK4 koji zbog postojeće gruntovne situacije nije moguće izvesti u skladu sa širinama danim ovim planom moguće je zadržati unutar postojećih gruntovno utvrđenih koridora, ali ih nije dozvoljeno smanjivati, a dijelovima takvih dionica izvedbu kolnih i pješačkih površina, kao i polaganje infrastrukture potrebno je prilagoditi stanju na terenu, uz poštivanje propisanih razmaka instalacija.
Članak 39. 1) Planirane kolne prilaze pojedinačnim česticama /oznaka KP s pripadajućom numeričkom oznakom/ potrebno je izvesti kao slijepe ulice, asfaltiranjem ili opločenjem čitave površine koridora u istoj razini. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTUR NE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1. OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA SANITARNO-FEKALNIH I OBORINSKIH VODA I OPSKRBA PLINOM

Članak 40.

Članak 40. i) Planirane trase mreža voodopskrbe, odvodnje otpadnih voda i plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. - Plan komunalne GLASNIK" Stranica 1459 infrastrukture - mreže vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 41. i) Uređenje područja za razvoj naselja predviđa daljnje širenje postojeće razvodne mreže vodoopskrbe koja je izvedena u dijelu područja obuhvata - unutar koridora UK3. 2) Ukoliko iz tehničkih razloga bude potrebno, moguće je smjer glavnog vodoopskrbnog voda izvesti: - spojem kroz UK1 i dalje kroz koridor ulice koja je PPUO-om Pribislavca predviđena kao prilazna cesta za romsko naselje, na postojeću vodoopskrbnu mrežu unutar koridora prometnice Čakovec - Pribislavec i/ili - kroz koridor UK7 i UK4 na mrežu u postojećoj stambenoj ulici. 3) Planom se predviđa produživanje razvodne mreže unutar koridora ulica i povezivanje mreže u prsten. 4) Materijal razvodnog cjevovoda treba projektirati kao PE HD.

Članak 42.

Članak 42. 1) U projektu mreže vodoopskrbe treba predvidjeti protupožarnu zaštitu izvedbom nadzemnih hidranata smještenih na udaljenosti u rasponu od 50 do 150 m.
Članak 43. 1) Ovim planom se dugoročno predviđa izvedba razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda naselja sa vezom prema sjeveru na kolektor IV sustava odvodnje Grada Čakovca i postojeći čakovečki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 2) Projekti za postojeći dio naselja su izrađeni 2001., ali mreža nije izvedena, pa je s obzirom na povećanje područja naselja koje se predviđa ovim planom potrebno preispitati profile cjevovoda, odnosno izvršiti preprojektiranje mreže s obzirom na povećani kapacitet. 3) U trenutku izvedbe sustava odvodnje fekalnih voda za naselje, sve čestice predviđene ovim planom potrebno j e spojiti na navedeni kanalizacijski sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije.

Članak 44.

Članak 44. i) Do izvedbe mreže javne odvodnje sanitarno - fekalnih voda, zbrinjavanje sanitarno-fekalnih voda se u prvoj fazi se predviđa izvedbom nepropusnih, trodijelnih septičkih taložnica, Stranica 1460 Broj 11 "SLUŽBENI GLASNIK" pojedinačno za svaku građevnu česticu. 2) Septičke taložnice potrebno je locirati na vlastitoj građevnoj čestici, najmanje 2,0 m udaljeno od ulične međe. 3) Taložnice se ne smiju izvoditi kao upojne (tzv. „crne") jame. 4) Taložnice je potrebno redovito prazniti, sukladno posebnom propisu. 5) Nije dozvoljeno direktno izlijevanje sanitarno - fekalnih voda u vodotoke, kao ni u sustav oborinske odvodnje.

Članak 45.

Članak 45. i) Odvodnja oborinskih voda s javnih površina u naselju predviđa se riješiti zatvorenom uličnom mrežom oborinske odvodnje, prema kartografskom prikazu br. 4., a koji se veže na sustav oborinske odvodnje naselja Pribislavec. 2) Recipijent za oborinsku odvodnju je kanal Trnava, lociran južno od naselja. 3) Oborinsku odvodnju pojedinačnih čestica potrebno je riješiti upuštanjem u sustav oborinske odvodnje naselja ili direktnim ispuštanjem na zelene površine vlastite čestice,
Članak 46. 1) Izgradnja mreže plinoopskrbe predviđa se produženjem postojeće niskotlačne mreže u postojećoj stambenoj ulici u Pribislavcu lociranoj istočno od romskog naselja. 2) Razvod niskotlačne mreže unutar naselja predviđen je unutar koridora ulica i to a način da se spoji u prstenasti sustav, a trase su prikazane na kartografskom prikazu br. 4. 3) Materijal voda treba definirati kao PE HD. 4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu 0,20 0,60 i kanalizaciji ._ plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 o;30