Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja Piškorovec

27. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00., / 32/02. i 100/04.), članka 15. Statuta Općine Mala Subotica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 2/05.) i Programa mjera za unapređenje-stanja u prostoru općine ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/05.), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na 4. sjednici, održanoj 1. 10. 2005. godine, donijelo je Stranica 1438 "SLUŽBENI ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja romskog naselja Piškorovec I.OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. i) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja romskog naselja Piškorovec, koje se nalazi na području Općine Mala Subotica (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljni plan uređenja donosi se kao dio socijalno komunalnog programa legalizacije bespravno izgrađenog naselja, naseljenog romskom populacijom, te njegove daljnje urbanizacije sukladne uvjetima iz Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica. 3) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: - detaljna namjena površina, - uvjeti uređenja zemljišta, - način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, - uvjeti osnivanja građevnih čestica legalizacije bespravnih građevina za koje se ocjenjuje da ih nije nužno ukloniti u postupku komunalnog uređenja naselja, uvjeti izvođenja građevinskih zahvata na postojećim, bespravnim građevinama (interpolacija, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, dogradnji i nadogradnji) uvjeti osnivanja novih građevnih čestica i izgradnje građevina, unutar građevinskog područja naselja.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata detaljnog plana uređenja identično je građevinskom području naselja Piškorovec, određenom u Prostornom planu uređenja Općine Mala Subotica. 2) Granica građevinskog područj a naselj a i granica obuhvata DPU-a prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina građevinskog područj a naselj a površina obuhvata DPU iznose cea 15,90 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje GLASNIK" Broj 11 II. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa _ 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe 5. Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. i « 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE PO VRŠINA

Članak 4.

Članak 4. i) Namjena površina prikazana je na i kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina. 2) Unutar građevinskog područj a naselj a Piškorovec planira se uređenje površina slijedećih namjena: - stambena namjena /oznaka SI/ - novoformirane građevne čestice stambene namjene postojećeg dijela naselja - obuhvaća čestice koje se formiraju radi legalizacije izgrađenih građevina, stambena namjena /oznaka S2/ - novoplanirane građevne čestice stambene namjene, društvena namjena čestica za osiguranje sadržaja društvenog doma s mogućnošću uređenja pratećih sadržaja trgovine i ugostiteljstva, te gradnje sakralne građevine - kapele ili crkve /oznaka Dl/, društvena namjena - čestica za i izgradnju predškolske ustanove, prvenstveno dječjeg vrtića /oznaka D2/ sportsko-rekreacijska namjena - čestica za uređenje sportskih igrališta i pratećih servisa, odnosno sportskog kluba /oznaka Rl/, površina za uređenje središnjeg trga /oznaka T/, Broj 11 " SLUŽBENI površina vegetacijskog pojasa, odnosno proširenja korita i izgradnje zaštitnih građevina kanala Trnava /oznaka Zl/, površina za uređenje dječjeg igrališta /oznaka Z2/ površine infrastrukturnih sustava - čestice za izgradnju transformatorskih stanica /oznaka IS1/, površine infrastrukturnih sustava - čestice za izgradnju plinske redukcijske stanice /oznaka IS2/, površina čestica uličnih koridora /oznaka UK sa pripadajućom numeričkom oznakom/, površina čestica kolnih prilaza pojedinačnim građevnim česticama stambene namjene /oznaka KP s pripadajućom numeričkom oznakom/, površina čestica pješačkog prolaza /oznaka PP/ i zelene površine i pješačko-biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog uređenja prostora prema ovom DPU-u je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. 1) Stambena namjena /S1 i S2/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju osnovne građevine stambene namjene. 2) Umjesto stambene građevine, na pojedinoj građevnoj čestici može se graditi poslovna građevina, tihih i čistih gospodarskih djelatnosti (uredi, tihi obrti trgovački ili ugostiteljski sadržaji) ili društvenih djelatnosti - predškolske ili obrazovne djelatnosti, prostori udruga i slično. 3) Osnovna građevina može se graditi i kao stambeno-poslovna, pri čemu se može objediniti sadržaje stanovanja i poslovne sadržaje iz prethodnog stavka. 4) Izuzetno se na građevnoj čestici čija širina nije manja od 12,5 m, a površina nije manja od 260,0 m , uz jednu građevinu stambene ili stambenoposlovne namjene, može graditi jedna prateća građevina namijenjena za: - trgovinu dnevne opskrbe, te druge vrste specijaliziranih trgovina za prodaju proizvoda široke potrošnje (odjeće, obuće, pokućstva, alata i drugo) GLASNIK " S t r a n i c a 1439 ugostiteljsku djelatnost (caffe bar, slasticama, bistro, restoran i slično), - uslužnih i servisnih obrtničkih djelatnosti i obrtničkih servisa (frizer, automehaničar, stolar, tesar, klesar i si.), uz uvjet da prostori za obavljanje bučnih djelatnosti od susjednih stambenih građevina budu udaljeni najmanje 8,0 m)

Članak 6.

5) Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine - garaža, spremište drva i alata i slično.
Članak 7. 1) Površina društvene namjene /oznaka Dl/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju kompleksa građevina javnih sadržaja - društvenog doma s prostorijama za građanske udruge, trgovačke sadržaje, te tihe i čiste uslužne i ugostiteljske sadržaje. 2) Unutar kompleksa može se locirati i sakralna građevna - crkva ili kapela. 3) Kao prateći sadržaj u okviru kompleksa mogu se u višoj etaži pojaviti sadržaji kolektivnog stanovanja do ukupno 40% korisne površine građevnog kompleksa. 4) Servisne i pomoćne sadržaje kao što su garaže i spremišta potrebno je integrirati u korpuse osnovnih sadržaja. 5) Kompleks j e potrebno projektirati istovremeno, a može ga se oblikovati kao kompleks fizički povezanih ili samostojećih građevina. 6) Izvođenje kompleksa moguće je predvidjeti po fazama. 7) Oblikovanjem kompleksa potrebno je formirati odnos prema površine predviđenoj za trg. 8) Poželjno je dio čestice urediti kao javni park.

Članak 8.

Članak 8. 1) Površina društvene namjene /oznaka D2/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju predškolske odgojne ustanove prvenstveno dječjeg vrtića, a mogu se unutar građevine locirati prostori dječjih jaslica i male škole, te prostori za specijalizirane obrazovne i odgojne djelatnosti. 2) Servisne i pomoćne sadržaje kao što su garaže i spremišta potrebno je integrirati u građevni kompleks. 3) Dio čestice potrebno je urediti kao dječje igralište i park. \ Članak 9. 1) Površina sportsko-rekreacij ske namjene /oznake Rl/ namijenjena je formiranju čestice Stranica 1440 Broj 11 "SLUŽBENI GLASNIK" sportsko rekreacijskih sadržaja, na kojoj je moguće uređivati otvorena sportska igrališta izgraditi građevinu sportskog kluba. 2) Servisne i pomoćne sadržaje kao što su garaže i spremišta potrebno je integrirati u osnovnoj građevni.

Članak 10.

Članak 10. 1) Površina za uređenje središnjeg trga /oznaka T/ namijenjena je uređenju pješake površine središnjeg mjesnog trga, s funkcijom građanskog okupljanja i trgovine na otvorenom. 2) Unutar površine trga nije dozvoljena gradnja građevina visokogradnje, već samo parterno hortikulturno uređenje, te postava urbane opreme. 3) Unutar trga moguće je iznimno: - izgradnja poklonca ili kapele površine do 50,0 m , - postava jednog tipskog kioska površine do 2 12,0 m , bez drugih dogradnji, za prodaju novina, postava javne plastike sakralne ili svjetovne skulpture, - postava fontane ili javne crpke za pitku vodu i - povremena postava pokretnih stolova trgovinu na otvorenom, pod uvjetom da je trajanje organizirano kao privremeno, (jednodnevno) događanje. 4) Unutar čestice trga nije dozvoljeno urediti parkirališta, niti na drugi način koristiti trg za parkiranje vozila.

Članak 11.

Članak 11. 1) Površina vegetacijskog pojasa kanala Trnava /oznaka Zl/ ima funkciju očuvanja prostora utjecaja kanala od gradnje. 2) Unutar površine nije dozvoljeno osnivati građevne čestice, uređivati kolne prilaze,niti graditi građevine ili ograde. 3) Unutar površine moguće je vršiti zahvate na rekonstrukciji kanala kojima se osigurava njegova funkcija, kao što su širenje korita, izgradnja zaštitnih građevina i slično.
Članak 12. w 1) Površina za uređenje dječjeg igrališta /oznaka Z2/ namijenjena je uređenju dječjeg igrališta i/ili sportskih igrališta kao otvorenih prostora. 2) Unutar površine se dozvoljavaju samo parterni zahvati, te postava igrala, klupa za sjedenje i druge pripadajuće opreme.

Članak 13.

Članak 13. i) Površine infrastrukturnih sustava /oznake IS1/ * * namijenjene su izgradnj i transformatorskih i stanica, a unutar čestica je moguće locirati i građevine drugih mreža infrastrukture, pod uvjetom da ne smetaju trafostanici. 2) Površine infrastrukturnih sustava /oznake IS2/ namijenjene su izgradnji plinskih redukcijskih stanica.
Članak 14. - i) Ulični koridori /oznaka UK sa pripadajućom numeričkom oznakom uličnog koridora/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina koje služe za uređenje cesta, te i pripadajućih pješačkih i zelenih površina, te lociranju mreža komunalne infrastrukture.

Članak 15.

Članak 15. i) Kolni prilazi /oznaka KP sa pripadajućom numeričkom oznakom kolnog prilaza/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina za pristup pojedinačnim česticama kojima nije moguće osigurati direktni izlaz na ulične koridore. 2) Unutar čestica kolnih prilaza moguće je locirati kućne priključke česticama do kojih vode kolni prilazi.
Članak 16. ta i) Pješački prolaz /oznake PP/ namijenjeni je uređenju pješačke površine, koja se može uređivati isključivo parterno. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH CESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 17.

Članak 17. i) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 18. i) Građevne čestice formiraju se prema r parcelaciji danoj ovim DPU-om. 2) - Odstupanja od ovim planom dane parcelacije mogu se kretati do maksimalno 5% površine čestice. _ 3) Odstupanja prema prethodnom stavku mogu se Broj 11 " SLUŽBENI utvrditi radi odstupanja u geodetskoj izmjeri pri izradi podloge za DPU ili stanja u katastru zemljišta od stanja u naravi, a korekcije međa mogu se vršiti na način da se između čestica ne ostavljaju površine koje nisu u skladu s namjenom i uvjetima uređenja i gradnje definiranim ovim DPU-om.

Članak 19.

Članak 19. 1) Formiranje stambenih građevnih čestica /oznaka SI/, u postojećem, bespravno izgrađenom dijelu naselja, moguće je prema parcelaciji definiranoj brojčanom oznakom i znakom „p", a načelno se poklapa s korištenjem zemljišta, utvrđenom geodetskom izmjerom postojećeg stanja, koju je izvršila tvrtka Geotop d.o.o. Mala Subotica 2002. i 2005. godine. 2) U kartografskom prikazu br. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je na ovakav način formiranoj građevnoj čestici određen: - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 3) Interpolacije novih čestica, odnosno promjena međa građevnim česticama utvrđenim ovim planom moguća je jedino izuzetno, i to u slučaju: - okrupnjavanja, odnosno objedinjavanja susjednih građevinskih čestica u jednu, pod uvjetom da na novoj građevnoj čestici nije izgrađeno više od jedne stambene građevine i - cijepanja postojećih građevnih čestica na najviše dvije, pod uvjetom da površina čestice na kojoj je izgrađena postojeća stambena građevina nije manj a od dvostruke bruto površine stambene građevine i pripadajućih pomoćnih (garaže, drvarnice i drugih), a površina novoodcijepljene građevinske 2 čestice nije manja od 250,0 m , te da obje imaju direktan prilaz na javnu površinu uličnog koridora širine minimalno 2,4 m. 4) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, osnovanih prema uvjetima iz stavka 3 ovog članka, može iznositi najviše 0,4, odnosno izgrađenost čestica može biti najviše 40%.

Članak 20.

Članak 20. 1) Unutar područja za razvoj naselja, koje čini ostatak građevinskog područja, koji nije izgrađen, svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka- broj građevne čestice. GLASNIK " S t r a n i c a 1441 2) U kartografskom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 3) U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određena površina za lociranje građevine, te koeficijent izgrađenosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice ili bruto dozvoljena površina gradnje građevina na čestici.

Članak 21.

Članak 21. 1) Ovisno o potrebama korisnika, moguće je najviše tri susjedne planirane građevne čestice stambene namjene, objediniti u jednu, pri čemu se površine za razvoj građevina spajaju. 2) Tako objedinjena građevna čestica u svim ostalim elementima uređenja smatra se jednom građevnom česticom, odnosno na njoj je moguće graditi najviše jednu stambenu građevinu, jednu prateću građevinu, te više pomoćnih. 3) Svako kasnije cijepanje čestica, koje se formiraju spajanjem parcela utvrđenih ovim planom, treba osigurati minimalnu česticu koja se utvrđuje - minimalnom širinom od 10,5m, te minimalnom dužinom od 24,0 m, odnosno, ukoliko su nepravilnog oblika, minimalnom 2 površinom od 250,0 m .

Članak 22.

Članak 22. 1) Dimenzije građevnih čestica društvene namjene /oznake Dl i D2/, sportsko-rekreacijske namjene /oznake Rl/, središnjeg trga /oznake TV, vegetacijskog pojasa kanala Tmava /oznaka Zl/, dječjeg igrališta /oznake 721 i površine građevina trafostanice /oznaka ISl/ utvrđene su parcelacijom ovog DPU-a, ne mogu se cijepati, niti pripajati drugim česticama.
Članak 23. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. • Stranica 1442 "SLUŽBENI 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 24.

Članak 24. i) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata DPU ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina osnovne namjene/Vosn/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina pomoćnih građevina /Vpom/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina osnovne i prateće namjene /Eosn/i maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 25.

Članak 25. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti svih građevnih čestica stambene namjene /oznaka SI i S2/ određuje se sa kig <= 0,40. 4) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za društvene djelatnosti /oznaka Dl i D2/ i čestica za gradnju trafostanica /oznake IS 1 / i plinskih redukcijskih stanica /oznake IS2/ određuje se sa kig <= 0,40. 5) Umjesto koeficijenta izgrađenosti određuje se maksimalna bruto tlocrtna površina građevine: - za česticu namijenjenu uređenju sportskih i rekreacijskih sadržaja /oznaka Rl/, i to sa 2 300,0 m , - za česticu središnjeg trga /oznaka T/, ukoliko se na čestici gradi fontana, poklonac, kapela ili postavlja skulptura, i 2 to od 50,0 m ,

Članak 26.

Članak 26. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Sa kis <= 1,00 određuje se koeficijent GLASNIK" Broj 11 iskoristivosti građevnih čestica: - stambene namjene /oznaka SI i S2/, te društvene djelatnosti /oznaka Dl i D2/. 3) Sa kis <= 0,40 određuje se koeficijent iskoristivosti građevnih čestica za gradnju građevina trafostanice /oznake IS1/ i plinskih redukcijskih stanica /oznake IS2/. 4) Umjesto koeficijenta izgrađenosti određuje se maksimalna bruto površina građevine: - za česticu namijenjenu uređenju sportskih i rekreacijskih sadržaja /oznaka Rl/, i to sa 2 300,0 m , - za česticu središnjeg trga /oznaka T/, ukoliko se čestici gradi fontana, poklonac, kapela ili postavlja skulptura, i to od 50,0 m\

Članak 27.

Članak 27. D Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. 2) Vosn označava visinu osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici., a Vpom označava visinu pomoćne građevine na čestici. 3) Unutar obuhvata ovog DPU, maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ iznosi: - Vosn = 6,60 m za građevine društvenih djelatnosti /oznake Dl i D2/ Vosn = 4,80 m za osnovne i prateće /ine na česticama stambene namjene /oznake Vosn 4,00 m za građevine transformatorske stanice /oznake IS 1/ , plinske redukcijske stanice /oznake IS2/ i sportski klub /oznake Rl/ i Vpom 3,00 m za sve pomoćne građevine, koje se mogu kao samostalne građevine graditi samo na česticama stambene namjene.

Članak 28.

Članak 28. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. 2) Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,00 m ispod kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. 3) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,50 m. Broj 11 "SLUŽBENI
Članak 29. 1) Eosn označava broj etaža osnovne građevine i ukoliko je dozvoljena - prateće građevine na čestici, a Epom označava visinu pomoćne građevine na čestici. 2) Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dozvoljen broj etaža građevina iznosi: Eosn = P+K (ili PK) (prizemlje + kat ili potkrovlje) za građevine na građevnim česticama društvenih djelatnosti /oznaka D1 i D2/, Eosn = P+Pk (prizemlje + potkrovlje) za sve osnovne i prateće građevine na stambenim građevnim česticama, Eosn == P (prizemlje) za građevine transformatorske stanice /oznake IS 1/ , plinske redukcijske stanice /oznake IS2/ i sportski klub /oznake Rl/ Epom P (prizemlje) za sve pomoćne građevine - garaže , drvarnice, spremišta i slično, ukoliko se grade kao samostojeće na stambenim građevnim česticama. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 30.

Članak 30. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina.
Članak 31. 1) Pratećom građevinom (odnosno pratećim sadržajem) smatra se građevina (odnosno prateći sadržaj) čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, ovisno o pretežitosti namjene građevne čestice, definirane u člancima br. 6., 7., 8., 9. i 10. ovih odredbi.
Članak 32. i) Pomoćne građevine se dijele na: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja. 2) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine su garaže, drvarnice, alatnice i slično. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slično. J * Stranica GLASNIK 1443 4) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine. 5) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja mogu se graditi na građevnim česticama pretežito stambene namjene: - unutar izgrađenog dijela naselja 5,0 m iza stražnjeg pročelja stambene građevine na čestici i najmanje 5,0 m od susjedne stambene građevine, a - u području za razvoj naselja unutar zone gradnje pomoćnih građevina a njihova ukupna površina ograničena je na najviše 2 16,0 m .

Članak 32.

2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ CESTICI
Članak 33. i) Smještaj građevina na građevnim česticama postojećeg dijela naselja dijelom je uvjetovan strukturom postojeće bespravne izgradnje, a legalizacija postojećih građevina i novi zahvati adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i interpolacije mogući su na način koji osigurava: - sigurnost u korištenju građevine koja se legalizira u pogledu osiguranja uvjeta bitnih za građevinu, te suvremenih normi u dimenzioniranju prostora, ovisno o namjeni, - kolni prilaz na vlastitu i susjedne građevne čestice s javne prometne površine u širini najmanje 2,4 m, udaljenost osnovne građevine od regulacijske linije (međa prema prilaznoj javnoj površini), najmanje 3,0 m, osim za kartografskim prikazom br 1. prikazane izgrađene građevine, koje se u postupku legalizacije zadržavaju na izmjerenim pozicijama, a čije udaljenosti od linije regulacije mogu biti i manje od 3,0 m, - lociranje pomoćnih građevina najmanje 5,0 m iza ulične međe, - udaljenost svih građevina od ostalih međa građevne čestice, najmanje za širinu strehe, - udaljenost osnovne građevine ha čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m, - udaljenost pomoćnih građevina s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, može biti i manja, ukoliko je Stranica 1444 " SLUŽBENI L to uvjetovano prostornim ograničenjima građevne čestice, ali u tom slučaju glavnim projektom treba dokazati ispravnost poduzetih mjera za zaštitu od požara i to u odnosu na osiguranje vatrogasnog pristupa i mjera za zaštitu od prenošenja požara s jedne građevine na drugu.

Članak 33.

3) Legalizacija građevina bespravno izgrađenih unutar zaštitnog pojasa trase zračnog elektroenergetskog voda 35 kV dalekovoda Dekanovec Prelog i planiranog zamjenskog podzemnog 10 kV srednjonaponskog voda Dekanovec TSBS „Škarje" moguća je samo uz posebnu suglasnost HEP-a u odnosu na zaštitu od opasnosti elektroenergetskih vodova. 4) Građevine za koje se ne ishodi suglasnost iz prethodnog stavka nije dozvoljeno koristiti za stanovanje, poslovnu niti društvenu namjenu koja + podrazumijeva zadržavanje ljudi u građevini, a preporuča ih se srušiti.

Članak 34.

Članak 34. 1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7. - Uvjeti gradnje građevina. 2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica javne namjene unutar građevinskog područja naselja, određena površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne i prateće namjene i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, a za stambene građevne čestice navedeno je definirano ili pojedinačno za česticu ili za univerzalno za ulični niz istog tipa gradnje. 3) Linija regulacije u smislu ovog detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. 4) Prateće građevine lociraju iza građevine osnovne namjene ili ih se može oblikovati na način da s osnovnom građevinom čine jedinstveni arhitektonski kompleks. 4 5) Prostorije pratećih građevina, u kojima se odvija bučna djelatnost, potrebno je od stambenih građevina na susjednim česticama udaljiti minimalno 8,0 m. 6) Pomoćne građevine potrebno je locirati u dubinu čestice, odnosno: - ukoliko se lociraju unutar područja za razvoj osnovnih građevina, iza građevine osnovne i prateće namjene, i/ili - unutar područja za razvoj pomoćnih građevina. 7) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama treba udaljiti najmanje 5,0 m. GLASNIK " Broj 11

Članak 35.

Članak 35. i) Za novoplanirane građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje osnovne građevine na toj liniji. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 36. 1) Stambene građevine treba u pravilu oblikovati kao samostojeće ili u kompleksu s pratećim poslovnim funkcijama. 2) • Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu biti građene kao samostojeće ili biti dograđene na osnovnu građevinu. 3) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja moguće je graditi kao samostojeće ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama. 4) Građevina društvenih djelatnosti - društveni dom sa pratećim sadržajima treba biti oblikovana kao arhitektonski kompleks, pri čemu građevine mogu ili ne moraju biti fizički povezane. 5) Građevina društvenih djelatnosti - dječji vrtić može se oblikovati kao samostojeća građevina, a ukoliko se predviđaju prateći sadržaji, može se oblikovati kao građevni kompleks. 6) Zbog visokih podzemnih voda građevine javne namjene ne mogu imati podrume, a kod stambenih građevina podrumi se mogu predvidjeti, ali uz obaveznu građevinsku zaštitu od utjecaja podzemnih voda.

Članak 37.

Članak 37. 1) Oblikovanje stambenih građevina treba prilagoditi tradicijskoj arhitekturi područja, odnosno preferira se gradnja prizemnica s tavanom ili potkrovljem uređenim za korištenje. 2) Kod uređenja potkrovlja preferira se lociranje prozora na zabatu, a ne na krovu. 3) Poželjno je oblikovanje terasa na način da su natkrivene trijemom produženjem krovne plohe.
Članak 38. 1) Građevine javne namjene na česticama oznake D1, D2 i R1 mogu se suvremeno oblikovati kao gradnja s ravnim ili skrivenim kosim krovom. 2) Ukoliko se u oblikovanju građevina primjenjuje kosi krov, potrebno je krov oblikovati na način da se primjena elemenata krovnih kućica ili niza zabata, svede na minimalno funkcionalno uvjetovanu. Broj 11 "SLUŽBENI

Članak 39.

Članak 39. 1) le s krovnih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i i - zadiru susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine mo

Članak 40.

Članak 40. i) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u srmslu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 41.

Članak 41. i) može samo na uređenim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i komunalno opremanje građevne čestice.
Članak 42. i) Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i osiguranje uvjeta za izvedbu prometnice i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. 2) Minimalni opseg uređenja područja za mogućnost gradnje je izvedba javnog kolnog prilaza unutar uličnog koridora ili ovim planom definirane čestice kolnog prilaza do građevne čestice, kao makadamskog puta. 3) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i GLASNIK " Stranica 1445 telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.