Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja sportsko-rekreacijskog centra Novakovec

18. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), članka 19. Statuta Općine Podturen ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/02.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Podturen ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/00.), Općinsko vijeće Općine Podturen na 25. sjednici, održanoj 26. 6. 2003. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja sportsko - rekreacijskog centra Novakovec I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja sportsko rekreacijskog centra u Novakovcu (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno V DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detaljnjim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora dijela naselja Novakovec lociranog sjeverno od kanala Muršćak i kontaktnog prostora sportsko rekreacijske namjene izvan građevinskog područja naselja. GLASNIK " Stranica 423 objavit će se u "Službenom glasniku Međimurske žu panije". OPĆINSKO POGLAVARSTVO OPĆINE OREHOVICA Klasa: 021-05/03-01/15 Ur. broj: 2109/22-03-01 Orehovica, 9. 5. 2003. NAČELNIK Franjo Bukal, v. r PODTUREN

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata Detaljnog plana uređenja smješteno je sjeverno od kanala Muršćak, zapadno od postojećeg makadamskog puta koji vodi do nogometnog igrališta i južno od područja šume. Površina obuhvata iznosi cea 9,55 ha. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Podturen. Granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 9,55 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža 5. Plan komunalne infrastrukture mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina Stranica 424 "SLUŽBENI III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/; površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina - mješovite, pretežito poslovne namjene /oznake M2/; površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina - mješovite, stambeno - turističke namjene /oznaka M3/; površine za formiranje građevnih čestica i izgradnju građevina - mješovite, sportsko - turističke namjene /oznaka M4/; površine za formiranje građevne čestice i uređenje sportsko - rekreacijskih terena /oznake Rl/; površine za formiranje građevne čestice za uređenje sportskog ribnjaka /oznake R2/; površine namijenjene uređenju parkirališta i kolnog prilaza /oznake Pl/; površine namijenjene izvedbi pješačkih staza /oznaka P2 / i ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/.

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je građevna čestica. Građevne čestice predviđene ovim Detaljnim planom uređenja namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Mješovita, pretežito stambena namjena /M1 / omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine uz koju je dozvoljena: dogradnja, odnosno nadogradnja poslovnih sadržaja, kao pratećih, u dijelu osnovne, stambene građevine, izgradnja prateće poslovne građevine i izgradnja pomoćnih građevina,

Članak 7.

Članak 7. Površine mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju poslovne građevine uz koju je dozvoljena: GLASNIK" Broj 3 dogradnja, odnosno nadogradnja proizvodnih sadržaja, kao pratećih, u dijelu osnovne, poslovne građevine, dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih sadržaja, kao pratećih, u dijelu osnovne, poslovne građevine, izgradnja prateće proizvodne građevine i izgradnja pomoćnih građevina. Poslovnim sadržajima smatraju se gospodarske djelatnosti trgovine, uslužne i komunalno servisne djelatnosti. Proizvodnim sadržajima smatraju se djelatnosti industrijske i obrtničke proizvodnje. Unutar područj a obuhvata DPU industry ska proizvodnja ograničena je površinom i uvjetno je moguća ukoliko se ne radi o bučnim i potencijalnio opasnim djelatnostima.

Članak 8.

Članak 8. Površine mješovite, stambeno - turističke namjene /oznaka M3/ moguće je koristiti za formiranje građevnih čestica i gradnju: jedne građevine stambene namjene u sklopu koje je kao prateći sadržaj moguće organizirati ugostiteljske ili smještajno - turističke sadržaje ili građevine koja će po osnovnoj funkciji biti ugostiteljsko - turistička, a u sklopu koje se može organizirati do najviše dvije stambene jedinice i izgradnja pomoćnih građevina.
Članak 9. Površine mješovite, sportsko - turističke namjene /oznaka M4/ moguće je koristiti za formiranje građevnih čestica i gradnju: građevine koja će po osnovnoj funkciji biti ugostiteljsko - turistička ili građevine sportskog kluba u sklopu koje je moguće urediti ugostiteljski sadržaj.

Članak 10.

Članak 10. Površine sportsko - rekreacijske namjene /oznake Rl/ namijenjene su formiranju čestice sportsko - rekreacijskih sadržaja, na kojoj je moguće: uređivati otvorena sportska igrališta, i to kao obvezna nogometno i pomoćno nogometno igralište, te kao moguća tenis igrališta i druga sportska igrališta, u dijelu čestice, označenom u kartografskom prikazu br. 7 kao površina za razvoj tlocrta osnovne i prateće građevine, graditi kao osnovnu građevinu sportskog, nogometnog kluba i uz nju prateću građevinu ugostiteljske namjene. * Broj 3 " SLUŽBENI

Članak 11.

Članak 11. Površina rekreacijske namjene /oznake R2/ namijenjena je za uređenje rekreacijskog ribnjaka, uz koji je moguće u dijelu čestice, označenom u kartografskom prikazu br. 7 kao površina za razvoj tlocrta osnovne i prateće građevine, graditi kao osnovnu građevinu sportskog, ribičkog kluba i uz nju prateću građevinu ugostiteljske namjene.
Članak 12. Zelene površine u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja, ukoliko se time ne ugrožava promet. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA V

Članak 13.

Članak 13. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, namjena građevina, smještaj građevina na građevnoj čestici, oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 14. Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Svakoj novoplaniranoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: način uređenja površine čestice, smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici izuzev čestica namijenjenih sportu i rekreaciji /oznake Rl i R2/ određen koeficijent izgrađenosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice. GLASNIK " S t r a n i c a 425 Česticama namijenjenim sportu i rekreaciji /oznake Rl i R2/ određena je maksimalna bruto površina svih građevina koje se na njoj mogu graditi, i to: za česticu br. 13 i namjene zauređenje rekreacijskog ribnjaka /oznake R2/ s 250,0 m i za česticu br. 16 i namijenjene uređenju 2 sportskih terena /oznake R2/ s 500,0 m .

Članak 15.

Članak 15. Okvirna planska veličina čestica iskazana je tabelarno u članku 22. ovih odredbi. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 % planirane površine.
Članak 16. Ovisno o potrebama korisnika, moguće je najviše dvije susjedne planirane građevne čestice objediniti u jednu, pri čemu se površine za razvoj građevina spajaju. Ukoliko se objedinjuju čestice različitih namjena, prilikom organizacije čestice i smještaju građevina, treba uzeti u obzir da je planom određeni građevni pravac obvezatan za lociranje osnovne, odnosno prateće građevine, a pomoćne građevine treba smjestiti unutar područja određenog za pomoćne građevine.
Članak 17.. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. v Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gde je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 18.

Članak 18. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ukupnu (bruto) površinu građevina, maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, Stranica 426 " SLUŽBENI maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/ i maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 19.

Članak 19. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/je u smislu ove Odluke odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Ukupna (bruto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini.

Članak 20.

Članak 20. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. OZNA planirana NAČIN KA NAMJENA površina GRADNJE GRAĐE GRAĐEVNE građevne kig kis GRAĐEVNE ČESTICE čestice VINA 2 ČESTICE (m ) 1 M2 MJ 1.667,0 0,4 1,20 2 M2 MJ 1.676,0 0,4 1,20 3 M2 MJ 1.673,0 0,4 1,20 4 M2 MJ 1.669,0 0,4 1,20 5 M2 MJ 1.662,0 0,4 1,20 6 M4 MJ 1.657,0 0,4 1,20 7 M3 MJ 1.260,0 0,4 1,20 8 Ml MJ 1.260,0 0,4 1,20 9 Ml MJ 1.260,0 0,4 1,20 10 Ml MJ 1.260,0 0,4 1,20 11 Ml MJ 1.260,0 0,4 1,20 12 Ml MJ 1.247,0 0,4 1,20 13 R2 MJ 30.065,0 / / 14 P2 / 6.271,0 / / 15 Pl / 4.014,0 / / 16 Rl MJ 17.345,0 / / Zl / 6.593,0 / / UK1 / 3.018,0 / / UK2 / 4.179,0 / / GLASNIK " Broj 3 Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/je u smislu ove Odluke odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Ukupna (bruto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini.

Članak 21.

Članak 21. Maksimalno dozvoljen broj etaža definiran je zasebno za građevine osnovne i prateće namjene, te zasebno za pomoćne građevine. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Katom se smatra etaža koja završava stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida višeg od: 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili 0,60 m od gornje kote stropa kata.

Članak 22.

Članak 22. Veličina i površina građevina, unutar područja obuhvata DPU, određena je parametirima iz sljedeće tabele: maksimalna V(m) Vpom(m) bruto osnovna i pomoćna površina svih Emax Epom prateća građe građevina 2 građevina vina (m ) 2000,40 6,60 3,00 3/P(VP)+l+Pk/ 1/P 2011,20 6,60 3,00 3/P(VP)+l+Pk/ 1/P 2007,60 6,60 3,00 3/P(VP)+l+Pk/ 1/P 2002,80 6,60 3,00 3/P(VP)+l+Pk/ 1/P 1994,40 6,60 3,00 3/P(VP)+l+Pk/ 1/P 1988,40 6,60 / 3/P(VP)+l+Pk/ / 1512,00 6,60 / 3/P(VP)+l+Pk/ / 1512,00 6,60 3,00 3/P(VP)+l+Pk/ 1/P 1512,00 6,60 3,00 3/P(VP)+l+Pk/ 1/P 1512,00 6,60 3,00 3/P(VP)+l+Pk/ 1/P 1512,00 6,60 3,00 3/P(VP)+l+Pk/ 1/P 1496,40 6,60 3,00 3/P(VP)+l+Pk/ 1/P 250,00 3,80 / 1/P 1/P / / / / / 500,00 / / / / / 3,80 / 1/P 1/P / / / / / / / / / / / / / / / Broj 3 "SLUŽBENI 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23. Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 24. Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena j e određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, ovisno o pretežitosti namjene građevne čestice određene u točki 1. ovih odredbi i čija površina ne prelazi površinu osnovne građevine.
Članak 25. Pomoćne građevine se dijele na: pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine, pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne, stambene građevine su garaže, alatnice, vrtni paviljoni i slično. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne, poslovne građevine su garaže, nadstrešnice za vozila, spremišta, otvorena skladišta i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice), staklenici, plastenici i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine. Ukupna površina pomoćnih građevina treba biti manja od površine građevine osnovne namjene. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja mogu se graditi na građevnim česticama pretežito stambene namjene, a njihova ukupna površina 2 ograničena je na 90,0 m . 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 26.

Članak 26. Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica unutar građevinskog područja naselja, određena površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne i prateće namjene i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. GLASNIK " Stranica 427 Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. Prateće građevine načelno se lociraju iza građevine osnovne namjene ili ih se može oblikovati na način da s osnovnom građevinom čine jedinstveni arhitektonski kompleks. Pomoćne građevine potrebno je locirati iza građevine osnovne ili prateće namjene. . Članak 27. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koj i određuje obavezu izgradnje osnovne građevine na toj liniji.

Članak 28.

Članak 28. Za građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja naselja, na česticama sportsko - rekreacijske namjene /oznake Rl i R2/, kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina određeno je područje unutar kojeg se mogu locirati. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 29. Način oblikovanja građevina, primjena materijala i boja treba biti usklađena s prostorom koji čini r kontaktnu zonu Zaštićenog krajolika Mure. Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.

Članak 30.

Članak 30. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 31.

Članak 31. + Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Stranica 428 "SLUŽBENI Otvorima se u smislu stavka članka smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koje nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 32.

Članak 32. Oblikovanje građevina izvan granica građevinskog područja naselja uvjetovano je lokacijom unutar Zaštićenog krajolika Mure i ograničeno: visinom vijenca s najviše 3,80 m od uređenog terena proporcijama usklađenim s tradicionalnom ruralnom arhitekturom, oblikovanjem na način koji omogućava boravak na otvorenom (nadstrešnice, povezani vanjski i unutarnji prostori), obvezom korištenja materijala tipičnih za tradicionalnu gradnju - drveta, opeke, glinenog crijepa, šop-a, vapnene žbuke i slično, zabranom ugradnje građevinskih elemenata od metala i plastičnih materijala, te klinkera, betonskih elemenata i blokova u uređenju vanjskih prostora. U oblikovanju vanjskih prostora građevina potrebno je primjenjivati autohtone biljne vrste, prvenstveno one koje se nalaze u neposrednom okruženju, odabranih na temelju projekta horti- + kulture. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA

Članak 33.

Članak 33. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. namjena građevine 1 INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 2 UREDSKI PROSTORI 3 TRGOVINA,USLUGE, UGOSTITELJSTVO 4 SPORTSKE GRAĐEVINE 5 STAMBENE GRAĐEVINE GLASNIK" Broj 3 Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 34. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i osiguranje uvjeta za izvedbu uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazanje na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.

Članak 35.

Članak 35. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0 m. Ukoliko na dijelu građevne čestice slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.
Članak 36. Čestice sportsko - rekreacijskih sadržaja nije potrebno ograđivati. Izuzetno je potrebno ograditi česticu ribnjaka na regulacijskoj liniji uz planiranu prometnicu UK2. Ogradu treba izvesti kao zaštitnu, žičanu ogradu, bez vidljivih betonskih dijelova, visine iznad 1,60 m, uz koju je moguće predvidjeti sadnju prikladnog raslinja.

Članak 37.

Članak 37. Unutar građevinskog područja naselja Novakovec potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe, i to prema sljedećim normativima: broj parkirališnih ili garažnih koeficijent mjesta na 0,45 1 zaposlenika — 2 100 m korisnog prostora 9 4 100 m korisnog prostora 0,20 1 gledatelja 1 1 stan Broj 3 " SLUŽBENI Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine.
Članak 38. Parkiralište za potrebe sportsko - rekreacijskog centra, koj i uključuje sadržaje otvorenih sportskih igrališta i područje sportskog ribolova, predviđeno je na vlastitoj čestici. 2 Cestica parkirališta je površine cea 4.000 m , a na njoj je planirano uređenje minimalno 70 parkirališnih mjesta.

Članak 39.

Članak 39. Za površine javnog režima korištenja, a posebno za uređenje ribnjaka, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 40. Prometno rješenje ulične mreže dato j e kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba dva nova ulična koridora /oznake UK1 i UK2/, i jedne površine s javnim parkiralištem za potrebe sportsko - rekreacijskih sadržaja /oznake Pl/.

Članak 41.

Članak 41. Ulice se projektiraju, grade odnosno rekonstruiraju prema sljedećim tehničkim karakteristikama: asfaltni kolnik treba biti širine minimalno 4,50 do 6,00 m s prilagođavanjem vođenja trase terenu, te mogućnošću izvedbe otvorenih, odnosno zatvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina, zeleni pojas treba smjestiti između linije regulacije i kolnika prema raspoloživom slobodnom prostoru i karakterističnom poprečnom profilu ulice. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama.

Članak 42.

Članak 42. Pješačke staze unutar uličnih koridora treba locirati jednostrano, uz liniju regulacije i u širini minimalno 1,20 m. GLASNIK " S t r a n i c a 429 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 43. Planirane trase mreža vodoopskrbe, odvodnje fekalnih voda i plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 Plan komunalne infrastrukture - vodovodna, i mreže plinoopskrbe i odvodnje, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.

Članak 44.

Članak 44. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu naselja Novakovec. Vodovodnu i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnim propisima.
Članak 45. Prilikom projektiranja i izgradnje mreže odvodnje za naselje Novakovec potrebno je predvidjeti mogućnost priključenja područja obuhvata DPU na navedenu mrežu. Odvodnju otpadnih sanitarno fekalnih voda unutar područja obuhvata DPU, nakon izgradnje sustava javne odvodnje, treba riješiti priključenjem na planiranu mrežu odvodnje. Do izgradnje sustava odvodnje, unutar područja obuhvata DPU, skupljanje otpadnih voda treba predvidjeti, individualno za svaku česticu, izgradnjom nepropusnih septičkih taložnica, čije pražnjenje se treba provoditi temeljem posebnih propisa. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti preko zelenog pojasa otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti s postojećom mrežom odvodnih kanala, odnosno izlijevati se u kanal Muršćak.

Članak 46.

Članak 46. Kućne priključke na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne građevine. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. Stranica 430 "SLUŽBENI Nakon izvedbe mreže odvodnje na razini naselja, građevne čestice moguće je spojiti na ovu infrastrukturnu mrežu. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta