Detaljni plan uređenja dijela gospodarske (industrijske) zone sjever u Donjem Kraljevcu

11. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), članka 25. Statuta Općine Donji Kraljevec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/00.), Općinsko vijeće Općine Donji Kraljevec na 18. sjednici, održanoj 8. 7. 2003. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela gospodarske (industrijske) zone sjever u Donjem Kraljevcu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja dijela gospodarske (industrijske) zone sjever u Donjem Kraljevcu (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detaljnjim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i tele komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora ovog dijela gospodarske (industrijske) zone u Donjem Kraljevcu.

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata ovog DPU locirano je sjeverno od glavne sjeverne sabirnice industrijske zone u Donjem Kraljevcu i zapadno od Čakovečke ulice. Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 8,7 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: površine za formiranje novih građevnih čestica i izgradnja građevina gospodarske namjene - poslovne ili proizvodne /oznake Kl/ parkirališne površine /oznaka P/ prilazni put /oznaka PR/ i ulični koridor /oznaka UK1/
Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je građevna čestica. • * Građevne čestice namijenjene su izgradnj i građevina čija pretežita namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.

Članak 6.

Članak 6. Na građevnim česticama gospodarske, poslovne ili proizvodne namjene, /oznake Kl/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na okoliš. Broj 3 Stranica 390 "SLUŽBENI GLASNIK" Uz njih je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti.
Članak 7. U smislu prethodnog članka gospodarskim građevinama, poslovne ili proizvodne namjene se smatraju građevine za tihe i čiste djelatnosti, te za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti i to: gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti financija, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti, skladištenja i trgovačkih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja, kao i kiosci za obavljanje jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, postavljeni na građevnim česticama samostojećih, individualnih stambenih građevina, a gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti industrijske ili obrtničke proizvodnje, odnosno prerade, tehničkih servisa, građevinarstva, rudarstva, skladištenja, prijevoza ili komunalnih djelatnosti, u kojoj uslijed obavljanja djelatnosti potencijalno dolazi do povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode ili tla, te negativnih pojava koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari, eksplozije i drugo, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 8.

Članak 8. U smislu prethodnog članka gospodarskom građevinom smatra se: za poslovne namjene - građevina za tihe i čiste djelatnosti, odnosno građevina za obavljanje djelatnosti financija, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti, skladištenja i trgovačkih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili za gađenja okoliša, za proizvodne namjene - građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, odnosno građevina za obavljanje industrijske ili obrtničke proizvodnje, odnosno prerade, tehničkih servisa, građevinarstva, rudarstva, skladištenja, prijevoza ili komunalnih djelatnosti, u kojoj uslijed obavljanja djelatnosti potencijalno dolazi do povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode ili tla, te negativnih pojava koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari, eksplozije i drugo, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 9.

Članak 9. Zelene površine u sastavu uličnog koridora u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja, kao što su npr. plinske redukcijske stanice, ukoliko se time ne ugrožava promet. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 10. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuju se: veličina i oblik građevnih čestica, veličina i površina građevina koje se mogu iz graditi na građevnoj čestici, namjena građevina, smještaj građevina na građevnoj čestici, oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 11.

Članak 11. Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: način uređenja površine čestice, smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određen: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 12.

Članak 12. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 % planirane površine. Broj 3 "SLUŽBENI
Članak 13. formirati među Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. Susjedne građevne čestice mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se njena površina u organizacijskom smislu tretira jedinstvenom građevnom česticom. Veće građevne čestice moguće je podijeliti na dvije građevne čestice, uz uvjet da minimalna širina obaju novonastalih čestica ne bude manja od 28 m, uz poštivanje svih relevantnih uvjeta za gradnju na novoformiranim manjim građevnim česticama. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 14.

Članak 14. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, ukupnu (brutto) površinu građevina, maksimalno dopuštenu visinu građevina /V/, maksimalno dopušteni broj i tip etaža građevina /E/. V
Članak 15. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Od luke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ovisi r o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi za gospodarsku namjenu /oznaka Kl/ kig <= 0,40

Članak 16.

Članak 16. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i GLASNIK " Stranica 39 1 iznosi za gospodarsku namjenu /oznaka Kl/ kis 1,20.
Članak 17. Ukupna (bruto) površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža svih iz građenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Ukupna (bruto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno za gospodarsku namjenu /oznaka Kl/ - 120 % površine građevne čestice.

Članak 18.

Članak 18. Maksimalno dopuštena visina građevina NI na po dručju obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevina i iznosi V=7,00 m, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, dijelovi građevina mogu imati i veću visinu vijenca od 7,00 m.
Članak 19. Maksimalno dopušten broj etaža građevina osnovne namjene, unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja iznosi 3 etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT.

Članak 20.

Članak 20. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida 150 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. Katom se smatra etaža koja završava stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropne konstrukcije. potkr cm Stranica 392 55 "SLUŽBENI GLASNIK Broj 3 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 21.

Članak 21. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina. Za građevnu česticu gospodarske namjene /oznaka Kl/ osnovna građevina je namijenjena obavljanju poslovnih aktivnosti iz domene proizvodnje, trgovine, uslužnih i komunalno - servisnih djelatnosti. Pomoćne građevine izvan osnovnog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno - istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 22.

Članak 22. Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 23. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 24.

Članak 24. Način oblikovanja građevina treba se bazirati na suvremenoj industry i građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti korp može gasnog koridora. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 25.

Članak 25. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 26. Sukladno planiranoj kategorizaciji južne prometnice /oznake UK1/ kao županijske ceste, pročelja građevina orijentirana na tu cestu treba oblikovati primjereno značaju navedene prometnice. Primjereno značaju županijske prometnice treba predvidjeti i vanjsko uređenje građevnih čestica orijentiranih na nju. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA

Članak 27.

Članak 27. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom. Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometni mogućnost mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe vodnje, elektroopskrbe, telekomunikacija, javnerasvjete, te uređenje parkirališnih površina, pješačko - biciklističke staze i zelenog pojasa s drvoredom za južnu prometnicu (oznaka UK1).

Članak 28.

Članak 28. Kad planirane mreže budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture. Broj 3 " SLUŽBENI
Članak 29. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.
Članak 30. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, kao prozračne i žičane zaštitne ograde. Visina ulične ograde može biti najviše do 1,80 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na NAMJENA GRAĐEVINE GLASNIK " S t r a n i c a 393 međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0 m.

Članak 31.

Članak 31. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Izuzetno od prethodnog stavka za građevne čestice broj 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 i 15 parkirališna mjesta mogu biti predviđena na prostoru parkirališnih površina ispred građevne čestice, a na samoj čestici razlika do potrebnog broja parkirališnih mjesta. Minimalni prema POTREBAN BROJ MJESTA BROJ MJESTA NA 1. industrija i skladišta 1 2. uredski prostori m l 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo m
Članak 32. Sve građevne čestice imaju predviđen jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu. Izuzetno od prethodnog stavka za građevne čestice broj 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 i 15 kolni prilaz na ulični koridor UK1 je predviđen preko pristupnog prilaza uz parkirališne površine. f

Članak 33.

Članak 33. Za površine javnog režima korištenja, a to se posebno odnosi na prometnicu oznake UK1 i parkirališne površine s kolnim prilazima građevnim česticama, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 34. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa.

Članak 35.

Članak 35. Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih mreža ture. v 1 zaposleni 0,45 PGM 20 PGM prostora 40 PGM 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 36. Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe i plinoopskrbe, kao i planirana mreža odvodnje prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.

Članak 37.

Članak 37. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu. Vodovodnu i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim propisima.
Članak 38. Odvodnju otpadnih sanitarno - fekalnih voda treba riješiti priključenjem na mrežu javne odvodnje. Sanitarno - fekalne vode mogu se u prvoj fazi riješiti sustavom trodjelnih zatvorenih septičkih taložnica. Stranica 394 "SLUŽBENI Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu odvodnje treba pročistiti do razine određene posebnimpropisima.

Članak 39.

Članak 39. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti preko zelenog pojasa otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti s postojećom mrežom odvodnih kanala ili upuštanjem u mješoviti sustav odvodnje naselja te konačnim tretmanom otpadnih voda uređajem za pročišćavanje .otpadnih voda planiranim na razini naselja. Odvodnju voda s prometnih površina parkirališta i drugih otvorenih popločenih površina na građevnim česticama treba riješiti spojem na sustav za odvodnju otpadnih voda, u skladu s posebnim pro- * * pisima.

Članak 40.

Članak 40. Priključke građevina na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 41. Izvedena i planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj.vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 42.

Članak 42. U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i ■ * izvesti javnu rasvjetu. Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. Prosječni razmak između stupova je predviđen na cea 20 m, odnosno na način da osigura dobru osvjetljenost ulice. Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnihtijela. Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. GLASNIK" Broj 3

Članak 43.

Članak 43. Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera, a većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije odrediti izvedba vlastitog napajanja el. # * energijom. Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji raz vod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža

Članak 44.

Članak 44. Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulice.

Članak 45.

Članak 45. Priključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip, lokaciju postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 46. Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, odnosno javnoj prometnoj površini. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određenje karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. Unutar koridora prometnice oznake UK1 planirana je obostrana izvedba dvaju zelenih pojasa, a unutar jednog od njih predviđa se izgradnja drvoreda.

Članak 47.

Članak 47. Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20 % površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. Broj 3 "SLUŽBENI U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i ozelenjena parkirališta.
Članak 48. Preko javne površine kolnih prilaza treba se omogućiti izlaz na ulični koridor /oznaka UK1/ građevnim česticama gospodarske namjene, poslovne ili proizvodne /oznake Kl/, brojeva 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 i 15. Kolne prilaze treba izvesti kao asfaltirane ili na drugi način popločene staze maksimalne širine 5,0 m. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA