Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambeno-poslovne zone uz školu u Podturnu

9. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98. i 35/99.), članka 15. Statuta Općine Podturen ("Službeni glasnik Međimurske županije" br. 3/94.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Podturen, Općinsko vijeće Podturen na 33. sjednici, održanoj 24. 11. 2000. godine, donijelo je ODLU K U o donošenju Detaljnog plana uređenja stambeno - poslovne zone uz školu u Podturnu I. OPĆE ODREDBE
Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja stambeno - poslovne zone uz školu u Podturnu (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detaljnjim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora ovog dijela naselja Podturen.

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata ovog DPU smješteno je južno od prometnice Dekanovec - Podturen, južno od mjesnog groblja te istočno od zgrade osnovne škole i postojećih otvorenih sportskih igrališta. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Podturen. Granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 6,0 ha. Stranica 586 u SLUŽBENI II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadži: I. Obrazloženje, II. Odredbe za provođenje. Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. Situacija - podloga za izradu DPU, 2. Detaljna namjena površina, 3. Plan prometa, 4. Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža, 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža, 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina, 7. Uvjeti gradnje. III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: - površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/, - površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake M2/, - površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - mješovite, pretežito poslovne namjene namjene /oznake M3/, - površine za formiranje građevne čestice i iz gradnju građevina - društvene, odgoj no-obrazovne namjene /oznake Dl/, - površine za formiranje građevne čestice i iz gradnju građevina - sportsko-rekreacijske namjene /oznake Rl/, - površine komunalno-servisne namjene - građevne čestice mrtvačnice /oznake Kl/, GLASNIK" Broj 6 - površine za formiranje čestice parka i izgradnju građevina komunalno-servisnih uslužnih djelatnosti vezanih uz funkciju groblja /oznake K3/, - površine za formiranje građevnih čestica za iz gradnju građevina ili postavu uređaja komunalne infrastrukture /oznake IS/, - ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/, - površine namijenjene formiranju kolnog prilaza česticama osnovne škole i groblja i uređenju javnih parkirališnih površina /oznake P/, - površine namijenjene izvedbi pješačkih staza u sastavu uličnih koridora/linijske oznake/, - površine zelenih površina u sastavu uličnih ko ridora/linijske oznake/.

Članak 5.

Članak 5. Radi bolje opće preglednosti DPU na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, prikazane su i namjene postojećih građevnih čestica u kontaktnom prostoru područja obuhvata i to: - čestica društvene, pretežito zdravstvene na mjene s postojećom ambulantom /oznake D2/, - čestica društvene, vjerske namjene s postojećom katoličkom crkvom Sv Martina iz 15. st., barokizirane u 18. st /oznake D3/, - česticom komunalno-servisne namjene - mjesnog groblja /oznake K2/ i -jednom česticom mješovite poslovno-stambene namjene /oznake M2/. Cestice iz prethodnog stavka ne nalaze se unutar obuhvata ovog DPU te se stoga na njih ne primjenjuju odredbe uređenja i gradnje iz ove Odluke.

Članak 6.

Članak 6. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je građevna čestica. Građevne čestice, predviđene ovim Detaljnim planom uređenja, namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina. V _
Članak 7. Mješovita, pretežito stambena namjena /Ml/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine uz koju je dopuštena: - dogradnja, odnosno nadogradnja poslovnih sadržaja, kao pratećih u dijelu osnovne, stambene građevine i - dogradnja, odnosno izgradnja zasebnih, pomoćnih građevina - garaža i gospodarskih građevina. Broj 6 "SLUŽBENI

Članak 8.

Članak 8. Površine mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ moguće je koristiti za formiranje građevnih čestica i gradnju građevine, koja će već prema iskazanom interesu, biti stambena ili poslovna, a moguće je da se izgradnjom arhitektonskog kompleksa objedine obje funkcije u jednoj ili dvije građevine. Vrsta djelatnosti na novoformiranim grad. česticama ne smije bukom ili emisijama u okoliš ugrožavati stambeno susjedstvo.
Članak 9. Površine mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M3/, moguće je koristiti za formiranje građevnih čestica i gradnju prvenstveno poslovne građevine, uz koju je kao prateću funkciju moguće graditi i stambene površine.

Članak 10.

Članak 10. Površine društvene, odgojno-obrazovne namjene /oznake Dl/, namijenjene su za formiranje i građevne čestice i uređenje okoliša postojeće osnovne škole.
Članak 11. Površine sportsko-rekreacijske namjene /oznake R1 / namijenjene su formiranju čestice sportsko- -rekreacijskih sadržaja, na kojoj je moguće uređivati otvorena sportska igrališta, ali i graditi zatvorene građevine koje svojom namjenom odgovaraju navedenom sadržaju, pod čime se prvenstveno podrazumijeva sportska dvorana.
Članak 12. Površina komunalno-servisne namjene /oznake Kl/ formira građevnu česticu postojeće mrtvačnice sa servisnim pristupom i površinom ispraćajnog trga.

Članak 13.

Članak 13. Površine za formiranje čestice parka i izgradnju građevina komunalno-servisnih uslužnih djelatnosti vezanih uz funkciju groblja /oznake K3/, namijenjene su uređenju površine koja će se koristiti kao javna, bez obzira na vlasništvo čestice, a na kojoj se može izgraditi kompleksna građevina sa sadržajima vezanim uz potrebe groblja - cvjećarom, prodajom pogrebne opreme i sličnim djelatnostima. Poželjno je da se neizgrađeni dijelovi površine čestice iz prethodnog stavka urede kao parkovna V • površina. GLASNIK" Stranica 587

Članak 14.

Članak 14. Površina za formiranje građevnih čestica za iz gradnju građevina ili postavu uređaja komunalne infrastrukture /oznake IS/ namijenjena je izgradnji trafostanice. Izgradnja nadzemnih građevina, odnosno postav uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena je i na drugim građevnim česticama, posebice u okviru čestice sportsko-rekreacijske namjene.
Članak 15. Zelene površine u pravilu nisu namijenjene iz gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dopušta postav nadzemnih infrastrukturnih uređaja, ukoliko se time ne ugrožava promet. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 16.

Članak 16. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuju se: - veličina i oblik građevnih čestica. - veličina i površina građevina koje se mogu iz graditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 17. Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određena: Stranica 588 "SLUŽBENI - okvirna planska veličina iskazana kao površina u četvornim metrima i - koeficijent izgradivosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice.

Članak 18.

Članak 18. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 % planirane površine.
Članak 19. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 20.

Članak 20. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovise o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (brutto) površinu građevina. - maksimalno dopuštenu visinu građevina /V/, - maksimalno dopušteni broj i tip etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/, - maksimalno dopušteni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 21.

Članak 21. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. GLASNIK" Broj 6
Članak 22. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena površina i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ kig <= 0,30, - za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namj M2/kig 0,40, - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M3/ kig <= 0,40, - za društvenu, odgojno obrazovnu namjenu /oznake Dl/ kig <= 0,60, - za sportsko-rekreacijsku namjenu /oznake Rl/ kig <= 0,30, - za komunalno-servisnu namjenu /oznake Kl i K3/ kig <= 0,40, - za izgradnju građevina ili postav uređaja infrastrukture na zasebnoj građevnoj čestici /oznake IS/ kig <= 0,80. V

Članak 23.

Članak 23. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (brutto) iz građene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
Članak 24. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena površina i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ kis <= 1,00, - za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M2/ kis <= 1,20, - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M3/ kis <= 1,20, - za društvenu, odgojno obrazovnu namjenu /oznake Dl/ kis <= 1,20, - za sportsko-rekreacijsku namjenu /oznake Rl/ kis <= 0,60, - za komunalno-servisnu namjenu /oznake Kl i K3/ kis <= 1,00, - za izgradnju građevina ili postavu uređaja infrastrukture na zasebnoj građevnoj čestici /oznake IS/ kis <= 0,80. \ e -

Članak 25.

Članak 25. Ukupna (brutto) površina građevina, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Broj 6 "SLUŽBENI
Članak 26. Ukupna (brutto) površina ovisi o namjeni građevne čestice, određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka Ml/ 100 % površine građevne čestice, - za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M2/ 120 % površine građevne čestice, - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M3/ 120 % površine građevne čestice, - za društvenu, odgojno-obrazovnu namjenu /oznake Dl/ 120 % površine građevne čestice, - za sportsko-rekreacijsku namjenu /oznake Rl/ 60 % površine građevne čestice, - za komunalno-servisnu namjenu /oznake Kl i K3/ 100 % površine građevne čestice, - za izgradnju građevina ili postav uređaja infrastrukture na zasebnoj građevnoj čestici /oznake IS/ 80 % površine građevne čestice.

Članak 27.

Članak 27. Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine i iznosi 6,60 m mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini.
Članak 28. Maksimalno dopušten broj etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/ unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. Maksimalno dopušten broj etaža građevina pomoćnih građevina /Epom/ unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE.

Članak 29.

Članak 29. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od m ispod kote uređenog terena, rađevini Prizemljem se smatra iznad Katom se smatra etaža koj a završava sa stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,60 m od poda etaže. GLASNIK" Stranica 589 Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,60 m. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 30. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice prema kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena površina i ovim provedbenim odredbama. Za građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /Ml/, osnovna građevina je stambena u čijem sastavu je moguće urediti kao prateće poslovne sadržaje, a pomoćne građevine su garaže i gospodarske građevine. Za građevne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /M2/ osnovna građevina je stambena ili poslovna, a pomoćne su garaže i druge građevine servisne namjene u odnosu na osnovnu (poslovnu ili stambenu) građevinu. Za građevne čestice pretežito poslovne namjene /M3/ osnovna građevina je poslovna, uz koje je kao prateću funkciju moguće graditi stambene površine, a pomoćne građevine su garaže i druge građevine servisne namjene u odnosu na osnovnu poslovnu građevinu. Za građevnu česticu društvene, odgojnoobrazovne namjene /Dl/ osnovna građevina je osnovna škola, prateću namjenu čine stambeni prostor neposredno vezan uz funkcioniranje škole i druge društvene namjene od javnog interesa mještana, a pomoćne su građevine komunalnog opremanja.

Članak 30.

Za građevnu česticu sportsko-rekreacijske na mjene /Rl/ osnovna građevina je sportska dvorana, a prateću namjenu čine drugi sportski i javni društveni sadržaji od javnog interesa mještana te u manjem obimu ugostiteljski sadržaji. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 31. Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. Stranica 590 <u SLUŽBENI

Članak 32.

Članak 32. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je u smislu ovog Detaljnog plana uređenja pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.
Članak 33. Smještaj građevina koje se interpoliraju unutar građevne čestice osnovne škole /Dl/ određenje: - prema linijama regulacije građevne čestice, linija gradnje određuje se na način da građevine ne budu od linije regulacije udaljene manje od 6,0 m, - minimalna udaljenost novih građevina od ostalih međa građevne čestice određuje se s 0,60 m, - izuzetno se kompleks sportske dvorane, planiran na susjednoj građevnoj čestici, može predvidjeti kao građevni aneks na postojeću školsku zgradu. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 34.

Članak 34. Način oblikovanja građevina treba se bazirati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 35. Odvodnja vode s krovnih ploha, orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici, treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe, orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 36.

Članak 36. Dijelovi građevine, koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 55 Broj 6 GLASNIK Otvorem se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm širine i 120 cm visine, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm ili 15 x 20 cm. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 37. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 38.

Članak 38. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.
Članak 39. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,60 m. Ograda između dviju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena.

Članak 40.

Članak 40. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina /100/ i sljedećih brojeva ovisno o projektom određenoj namjeni: - za trgovinu i ugostiteljstvo - 2, - za druge poslovne sadržaje - 1, - za stanovanje - 1.
Članak 41. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. Broj 6 Stranica 591 "SLUŽBENI GLASNIK" 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 42.

Članak 42. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba dva nova ulična koridora /oznake UK1 i UK2/ i jedne prilazne površine s javnim parkiralištem za potrebe groblja i osnovne škole /oznake P/.
Članak 43. Za novoplanirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu otvorenih, odnosno zatvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina.

Članak 44.

Članak 44. Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predvidjeti jednostrano ili dvostrano u širini minimalno 1,20 m. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 45. Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe i plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža, a položaj vodova dan je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.

Članak 46.

Članak 46. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu. Vodovodnu i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnim pro- • * pisima.
Članak 47. Odvodnju otpadnih sanitarno - fekalnih voda treba riješiti preko sustava zatvorenih septičkih taložnica. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti preko zelenog pojasa otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti s postojećom mrežom odvodnih kanala.

Članak 48.

Članak 48. Kućne priključke na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne građevine. Vodomjerno okno se u pravilu smješta uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. Nakon izvedbe mreže građevne čestice moguć« spojiti na ovu infrastrukturnu mrežu. 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 49. Izvedena i planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 Plan komunalne infrastrukture elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dan je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 50.

Članak 50. Napajanje el. energijom novoplaniranih ulica treba projektirati spojem na planiranu transformatorsku stanicu. Izuzetno od prethodnog stavka prvu fazu urbani zacije područja obuhvata moguće je spojiti na postojeću zračnu niskonaponsku mrežu do iskorištenja postojećih kapaciteta opskrbe el. energijom ovog dijela naselja Podturen. Vodove niskonaponske zračne mreže treba smjestiti unutar koridora ulica ili unutar površine građevnih čestica do maksimalno 1,00 m od linije regulacije. Stranica 592 " SLUŽBENI

Članak 51.

Članak 51. U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. Razmak rasvjetnih tijela treba osigurati dobru osvjetljenost javnih prometnih površina.
Članak 52. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Kućne priključne ormariće treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. Većim potencijalnim korisnicima el. energije, posebno u dijelu područja obuhvata namijenjenom izgradnji privrednih građevina, može se ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom neovisno od ulične niskonaponske mreže. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 53.

Članak 53. Idejno rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 54. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica.