Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja zapadnog dijela Ulice N. S. Zrinskog u Belici

Broj 4 "SLUŽBENI
Članak 50. Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temeliu Dosebnih zakona i DroDisa donesenih na te rn« 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 51. Parkirališta za osobna vozila s brojem mjesta većim od 6 i parkirališta za teretna vozila trebaju imati riješen način skupljanja otpadnih ulja s parkirališne površine.
Članak 52. Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada, koje mora biti dostupno s javne prometne površine.

Članak 53.

Članak 53. Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na liš određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 54. Izvornik Detaljnog plana uređenja područja Travnik - zapad u Belici ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.
Članak 55. Izvod iz ovog Detaljnog plana uređenja u svrhu izrade glavnog projekta treba obavezno sadržavati: - presliku obrasca izvoda iz DPU s navedenim brojem planirane građevne čestice ili katastarskim brojem zemljišnih čestica koje čine predmetnu građevnu česticu. - presliku dijela kartografskih prikaza br. 2, 3, 4, 5, 6 i 7 s pripadajućim legendama, na kojoj je vidljiva predmetna građevna čestica, i - presliku Odluke o donošenju DPU.

Članak 56.

Članak 56. Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. Preslika, koja ne sadrži sve elemente navedene u članku 55. ove Odluke, ili nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz Detaljnog plana uređenja. GLASNIK " S t r a n i c a 239
Članak 57. m posebnim propisima
Članak 58. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VIJEĆE BELICA Klasa: 021-05/00-01/89 Ur. broj: 2109/3-02-00 Belica, 8. 9. 2000. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Lovrencic, v. r o Na temelju članka 28. Zakona o prostornom a ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98. i 35/99.), čla glasnik Međimurske županije" broj ) i Programa mj <pra za unapređenje stanja u prostoru Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske žu panije" broj 9/98. i 2/00.), Općinsko vijeće Belica na 18. sjednici, održanoj 8. 9. 2000. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja zapadnog dijela Ulice N. S. Zrinskog u Belici I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja zapadnog dijela Ulice N. Š. Zrinskog u Belici (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detalj nj im planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora ovog dijela naselja Belica. Stranica 240 "SLUŽBENI

Članak 2.

Članak 2. smješteno om završetku Belice u smjeru Pribislavca, i rađenom između stambenog naselja i karting staze, odnosno zračne luke u Pribislavcu. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske žu panije" broj 9/98. i 2/00.)- a granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 1,5 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje. Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. Situacija - podloga za izradu plana, 2. Detaljna namjena površina, 3. Plan prometa, 4. Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža, 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe i javne rasvjete te telekomunikacijska mreža, 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina, 1. Uvjeti gradnje. III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: - površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/, - površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - mješovite, pretežito poslovne namjene /oznake M2/, GLASNIK " Broj 4 - površine postojeće građevne čestice mješovite namjene /oznake M3/, - ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora 1-2/, - javne zelene površine - /linijske oznake za zeleni pojas unutar uličnog koridora/ i - površine namijenjene izvedbi pješačkih staza u sastavu uličnih koridora /linijske oznake/.

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. Građevne čestice, predviđene ovim Detaljnim planom uređenja, namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Mješovita, pretežito stambena namjena /Ml/ omogućava gradnju stambene građevine uz koju je dopuštena gradnja: pratećih građevina zasebne poslovne građevine uz stambenu građevinu, odnosno dijela poslovne građevine u sklopu stambene građevine, koji će služiti isključivo poslovnoj namjeni, i - pomoćnih građevina - garaža i gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrednog gazdinstva. Mješovita, pretežito poslovna namjena /M2/ omogućava gradnju poslovne građevine uz koju je dopuštena gradnja: pratećih građevina zasebne stambene građevine uz poslovnu građevinu, odnosno dijela stambene građevine u sklopu poslovne građevine, koji će služiti isključivo stanovanju, i pomoćnih građevina garaža i drugih građevina servisne namjene, u odnosu na osnovnu - poslovnu građevinu ili prateću - stambenu građevinu. Vrsta djelatnosti na novoformiranim grad. česticama ne smije bukom ili emisijama u okoliš ugrožavati okolinu stambenog susjedstva.

Članak 7.

Članak 7. Postojeća građevna čestica mješovite namjene /M3/ omogućava gradnju stambene i poslovne građevine, uz koje je dopuštena gradnja pomoćnih građevina garaža i gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrednog gazdinstva. Poslovnom gradnjom se u ovom slučaju smatraju i infrastrukturne građevine, kao što su benzin ske crpke i slično. Broj 4 " SLUŽBENI Na j građevnoj čestici mogu biti izgrađene lamo stambene namjene, samo poslovne namj kombinacija objih namjena.
Članak 8. Zelene površine u pravilu nisu namijenjene iz gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dopušta postav nadzemnih infrastrukturnih uređaja, ukoliko se time ne ugrožava promet. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 9.

Članak 9. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuju se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici. - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 10. Građevne čestice novoplaniranog uličnog poteza formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina, svakoj su građevnoj čestici određeni: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj su građevnoj čestici određeni: - okvirna planska veličina, iskazana kao površina u četvornim metrima, i - koeficijent izgradivosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice.

Članak 11.

Članak 11. Točna površina građevne čestice utvrđuje se GLASNIK " S t r a n i c a 241 parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 posto planirane površine.
Članak 12. formimeđu tica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja, Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gde je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 13.

Članak 13. Veličina i površina građevina, koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja, ovise o namjeni i površini građevne čestice.
Članak 14. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (brutto) površinu građevina, - maksimalno dopuštenu visinu građevina /V, - maksimalno dopušteni broj i tip etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/ i - maksimalno dopušteni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 15.

Članak 15. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je, u smislu ove Odluke, vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
Članak 16. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ identičan je za sve građevne čestice unutar obuhvata plana, neovisno o namjeni čestice, i iznosi kig <= 0,40. Stranica 242 "SLUŽBENI
Članak 17. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove odluke odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Članak 18.

Članak 18. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ identičan je za sve građevne čestice unutar obuhvata plana, neovisno o namjeni čestice, i iznosi kis <= 1,20.
Članak 19. Ukupna (brutto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža svih iz građenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Ukupna (brutto) površina za sve građevne čestice unutar obuhvata ovog DPU iznosi maksimalno 120 % površine građevne čestice.

Članak 20.

Članak 20. Maksimalno dopuštena visina građevina /V/, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, određena je kao visina najvišeg vijenca građevine i iznosi 6,60 m, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. V
Članak 21. Maksimalno dopušten broj etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/ unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja, iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. Maksimalno dopušten broj etaža građevina pomoćnih građevina /Epom/ unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE.

Članak 22.

Članak 22. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, od nosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,60 m od poda etaže. GLASNIK" Broj 4 Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,60 m. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23. Namj namj određena namjenom građevne čestice prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjeni ovim enim odredbama Za građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /Ml/ osnovna građevina je stambena, prateće građevine su poslovne, a pomoćne su garaže i gospodarske građevine u funkciji poljoprivrednog gazdinstva. Za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /M2/ osnovna građevina je poslovna, prateća je stambena, a pomoćne su garaže i druge građevine servisne namjene, u odnosu na osnovnu (poslovnu) ili prateću (stambenu) građevinu. Za postojeću građevnu česticu mješovite na mjene /M3/ osnovna građevina je poslovna, stambena ili infrastrukturna, a pomoćne su ostale građevine servisne namjene u odnosu na osnovnu građevinu. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA N_/ GRAĐEVNOJ CESTICI

Članak 24.

Članak 24. Smještaj građevina na novoplaniranim građev- •_ nim česticama određen je kartografskim prikazom br.7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od navedenih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici pristupne javne prometne površine.
Članak 25. Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.

Članak 26.

Članak 26. Smještaj građevina, koje se interpoliraju unutar postojeće građevne čestice mješovite namjene /oznaka M3/, određenje: Broj 4 "SLUŽBENI - prema liniji regulacije građevne čestice prema pristupnom putu, linija gradnje određuje se u odnosu na već postojeće građevine, ali tako da građevine ne budu od linije regulacije udaljene manje od 6,0 m, - minimalna udaljenost novih građevina uz među građevne čestice br. 4 ne smije biti manja od 5,0 m, - minimalna udaljenost građevina od ostalih međa može biti 1,0 m. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 27.

Članak 27. Način oblikovanja građevina treba se bazirati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Građevina osnovne namjene jednako kao i prateće, odnosno pomoćne građevine, može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 28. i Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 29.

Članak 29. Dijelovi građevine koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorom se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm širine i 120 cm visine, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm ili 15 x 20 cm. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 30. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. GLASNIK " S t r a n i c a 243 Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 31.

Članak 31. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu, orikazan ie na grafičkom mlj i zaštite površina
Članak 32. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,60 m. Ograda između dviju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena. Iznimno, za privredne čestice, koje se koriste u svrhu industrijske ili obrtničke proizvodnje ili skladištenja, ograda može biti do 4,0 m visine, i u tom slučaju se mora izvesti kao prozračna, žičana ograda.

Članak 33.

Članak 33. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina /100/ i sljedećih brojeva, ovisno o projektom određenoj namjeni: - za trgovinu i ugostiteljstvo - 2 - za druge poslovne sadržaje - 1 - za stanovanje - 1
Članak 34. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE Stranica 244 Broj 4 "SLUŽBENI GLASNIK"

Članak 35.

Članak 35. Prometno rješenje ulične mreže dato je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba nastavka uličnog koridora Ulice N. S. Zrinskog /UK1/, sa spojem na postojeći makadamski put i jedne nove pristupne ulice novoplaniranim građevnim česticama /UK2/, koja se treba izvesti kao slijepa sa završnim okretištem. V
Članak 36. Za novoplanirani dio ulice /UK1/ određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m. Za novoplaniranu ulicu /UK2/ određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 4,50 do maksimalno 5,50 m i okretištem minimalnih dimenzija 12,0 x 12,0 m. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. • Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu otvorenih, odnosno zatvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina. Visinski elementi križanja označeni su na kartografskom prikazu br. 3, kao orijentacija za fazu izrade glavne projektne dokumentacije.

Članak 37.

Članak 37. Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predvidjeti jednostrano ili dvostrano u širini minimalno 1,20 m. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 38. Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe i plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i mreža, a položaj zom karakterističnih

Članak 39.

Članak 39. Vodoopskrbu i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu u Ulici N. Š. Zrinskog. Vodovodnu i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnimpropisima.
Članak 40. Odvodnju otpadnih sanitarno - fekalnih voda treba riješiti preko sustava zatvorenih septičkih taložnica. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti preko zelenog pojasa otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima, koji se trebaju spojiti s postojećom mrežom odvodnih kanala.

Članak 41.

Članak 41. Kućne priključke na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne građevine. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. Nakon izvedbe mreže odvodnje na razini naselja, građevne čestice moguće je spojiti na ovu infrastrukturnu mrežu. 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 42.

Članak 42. Izvedena i planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazano je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 43. Napajanje el. energijom novoplaniranih ulica treba projektirati spojem na postojeću zračnu niskonaponsku mrežu. Vodove niskonaponske zračne mreže treba smjestiti unutar koridora ulica ili unutar površine građevnih čestica do maksimalno 1,00 m od linije regulacije.

Članak 44.

Članak 44. U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i izvesti javnu rasvjetu. Broj 4 " SLUŽBENI Razmak rasvjetnih tijela treba osigurati dobru osvjetljenost javnih prometnih površina.
Članak 45. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 46.

Članak 46. Idejno rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. x vivj\v/iiiuini\uwJJ öivLi ini**ežu ti vuci p i \J\ Vivlll dLl V izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 47. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica.

Članak 48.

Članak 48. Kućni priključci izvode se spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip, lokaciju postava i način priključka priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 49. Javne zelene površine čine zelene površine u sastavu uličnog koridora /linijska oznaka/. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GLASNIK " S t r a n i c a 245