Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja Travnik - sjever u Belici

7. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98. i 35/99.), članka 15. Statuta Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/94.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske žu panije" broj 9/98. i 2/00.), Općinsko vijeće na 18. sjednici, održanoj 8. 9. 2000. godine donijelo je O DLU K U o donošenju Detaljnog plana uređenja područja Travnik - sjever u Belici GLASNIK" Stranica 227 Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 150,00 do 500,00 kuna.".

Članak 7.

Članak 7. U Odluci riječi "Odsjek za komunalno gospo darstvo" mijenjaju se u "Upravni odjel za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša".
Članak 8. Ovlašćuje se Odbor za Statut i Poslovnik da izda pročišćeni tekst ove Odluke.
Članak 9. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Grada Preloga, a objavit će se u "Službenom glasniku Međimurske županije". GRADSKO VIJEĆE PRELOG Klasa: 021-05/00-01/720 Ur. broj: 2109/14-00-01 Prelog, .20. 6. 2000. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Milan Logožar, v. r. Ova Odluka objavljena je na oglasnoj ploči Grada Preloga 21. 6. 2000. godine, a stupila je na snagu 28. 6. 2000. godine. BELICA I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja područja Travnik - sjever u Belici (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje ovog dijela naselja Belica. Stranica 228 C4 SLUŽBENI

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata ovog DPU smješteno je južno od Ulice kralja Tomislava i obuhvaća katastarsku česticu br. 5575/2 i dijelove katastarskih čestica br. 5575/1 i 5570 k.o. Belica. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Belica ("Službeni glasnik Međimurske žu panije" broj 9/98. i 2/00.), a granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 0,50 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 3. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. Situacija - podloga za izradu plana 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe i javne rasvjete te telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: - površinu za formiranje jedne građevne čestice i izgradnju građevina - mješovite, pretežito stambene namjene /oznake Ml/, - novoformirani ulični koridor /oznaka UK/, - javne zelene površine - /linijske oznake za zeleni pojas unutar uličnog koridora/ i GLASNIK" Broj 4 - površine namijenjene izvedbi pješačkih staza u sastavu uličnih koridora /linijske oznake/.

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je građevna čestica. Građevna čestica, predviđena ovim Detaljnim planom uređenja, namijenjena j e izgradnji građevina, čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Mješovita, pretežito stambenastan namjena /M1 / ornog)eućava eradniu stambene dopuštena gradnja: pratećih građevina zasebne poslovne građevine uz stambenu građevinu, odnosno dijela poslovne građevine u sklopu stambene građevine, koji će služiti isključivo poslovnoj namjeni, i - pomoćnih građevina - garaža i gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrednog gazdinstva.

Članak 7.

Članak 7. Zelene površine u pravilu nisu namijenjene iz gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dopušta postav nadzemnih infrastrukturnih uređaja, ukoliko se time ne ugrožava promet. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 8. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina ovim Detaljnim planom utvrđuju se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 9.

Članak 9. Građevna čestica formira se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Broj 4 U SLUŽBENI U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina, određeni su : - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina, građevnoj čestici određeni su: - okvirna planska veličina iskazana kao površina u četvornim metrima i - koeficijent izgradivosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice.

Članak 10.

Članak 10. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +/- 8 posto planirane površine.
Članak 11. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gde je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA \ /

Članak 12.

Članak 12. Veličina i površina građevina, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar obuhvata ovog DPU, iskazuju se kroz: - koeficijent izgradivosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, ukupnu (brutto) površinu građevina, - maksimalno dopuštenu visinu građevina /V7, - maksimalno dopušteni broj i tip etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/ i maksimalno dopušteni broj i tip etaža po li građevina /Epom/.
Članak 13. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. GLASNIK " Stranica 229 Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ iznosi kig <= 0,40.

Članak 14.

Članak 14. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (brutto) iz građene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ iznosi kis <= 1,00.
Članak 15. Ukupna (brutto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža svih iz građenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Ukupna (brutto) površina građevne čestice unutar obuhvata ovog DPU iznosi maksimalno 100 % površine građevne čestice.

Članak 16.

Članak 16. Maksimalno dopuštena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevina i iznosi 6,60 m, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini.
Članak 17. Maksimalno dopušten broj etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/, unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja, iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. Maksimalno dopušten broj etaža građevina pomoćnih građevina /Epom/, unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja iznosi 3 etaže i to: PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE.

Članak 18.

Članak 18. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, od nosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Stranica 230 "SLUŽBENI Katom se smatra etaža koj a završava sa stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,60 m od poda etaže. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,60. m. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 19.

Članak 19. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 Detaljna namjena površina i ovim provedbenim odredbama. Za građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /Ml/ osnovna građevina je stambena, prateće građevine su poslovne, a pomoćne su garaže i gospodarske građevine u funkciji poljoprivrednog gazdinstva. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 20. Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za građevnu česticu unutar obuhvata ovog DPU određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici pristupne javne prometne površine.

Članak 21.

Članak 21. Osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, za građevnu česticu je određen i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od linije regulacije. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 22. Način oblikovanja građevina treba se bazirati na suvremenoj industrij i građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Građevina osnovne namjene treba biti oblikovana kao samostojeća građevina. GLASNIK" Broj 4 Prateće, odnosno pomoćne građevine, mogu biti oblikovane kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.

Članak 23.

Članak 23. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. d a n a k 24. Dijelovi građevine, koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m, ne mogu imati otvore. Otvorom se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm širine i 120 cm visine, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm ili 15 x 20 cm. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNE CESTICE

Članak 25.

Članak 25. Graditi se može samo na uređenoj građevnoj čestici. Formiranjem građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, a prema ovom Detaljnom planu uređenja, ona se može smatrati uređena, jer ima osiguranu mogućnost priključenja na postojeću mrežu komunalne infrastrukture i pristup iz postojeće Ulice kralja Tomislava. Sekundarni pristup na predmetnu građevnu česticu moguće je ostvariti i iz novoplanirane ulice /oznaka UK/, nakon njenog formiranja.
Članak 26. Način, odnosno smjer priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu, prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina. Broj 4 CQ SLUŽBENI

Članak 27.

Članak 27. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,60 m. Ograda između dviju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena.
Članak 28. Na građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Minimalni broj parkirališnih mjesta po građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina /100/ i sljedećih brojeva, ovisno o projektom određenoj namjeni: - za trgovinu i ugostiteljstvo - 2 - za druge poslovne sadržaje - 1 - za stanovanje - 1 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 29.

Članak 29. Prometno rješenje ulične mreže dato je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba nove ulice /označene s UK/, koja se spaja na postojeću glavnu prometnicu koja prolazi kroz naselje Belica, a u budućnosti ostavlja mogućnost pristupa na još neurbanizirano područje naselja.
Članak 30. IU ulicu /UK/ određuje se širina minimalno 5.00 do maksimalno m Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu. Ulični koridor i planirane kolne i pješačke trase, kao i zelene površine treba oblikovati na način da se omogući polaganje komunalne infrastrukturne mreže unutar uličnog koridora. Prilikom oblikovanja koridora potrebno je uklopiti postojeći zatvoreni kanal oborinskih voda, koji prolazi zemljištem planiranog uličnog koridora. GLASNIK " S t r a n i c a 23 1 Visinski elementi križanja označeni su na kartografskom prikazu br. 3, kao orijentacija za fazu izrade glavne projektne dokumentacije.

Članak 31.

Članak 31. Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predvidjeti jednostrano ili dvostrano u širini minimalno 1,20 m. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 32. Izvedena mreža vodoopskrbe i plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža.
Članak 33. Odvodnju otpadnih sanitarno - fekalnih voda treba riješiti preko sustava zatvorenih septičkih taložnica. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti preko zelenog pojasa, postojećim otvorenim i zatvorenim kanalom unutar koridora Ulice kralja Tomislava i postojećim zatvorenim odvodnim kanalom unutar trase buduće ulice UK.

Članak 34.

Članak 34. % Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. 3.2,2. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 35. Izvedena mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazana je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža.
Članak 36. Napajanje el. energijom novoplanirane ulice, do urbanizacije područja Travnik, nije potrebno iz voditi.
Članak 37. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu Stranica 232 i4 SLUŽBENI mrežu u Ulici kralja Tomislava, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 38.

Članak 38. Postojeća telekomunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža.
Članak 39. Kućni priključci izvode se spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Tip, lokaciju postava i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 40.

Članak 40. Javne zelene površine čine zelene površine u sastavu uličnog koridora /linijska oznaka/. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 41. Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje. Na novoformiranoj građevnoj čestici graditi je dopušteno unutar površine za razvoj tlocrta građevina.
Članak 42. Za prostor obuhvata ne predviđa se izgradnja zajedničkih javnih skloništa. Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s posebnim propisima.

Članak 43.

Članak 43. Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na te melju posebnih zakona i propisa donesenih na te melju zakona. GLASNIK " Broj 4 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ C lanak 44. Parkirališta za osobna vozila s brojem mjesta većim od 6 i parkirališta za teretna vozila trebaju imati riješen način skupljanja otpadnih ulja s parkirališne površine.
Članak 45. Građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za skupljanje komunalnog otpada, koje mora biti dostupno s javne prometne V * površine.

Članak 46.

Članak 46. Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 47. Izvornik Detaljnog plana uređenja područja Travnik - sjever u Belici ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.
Članak 48. Izvod iz ovog Detaljnog plana uređenja u svrhu izrade glavnog projekta treba obavezno sadržavati: - presliku obrasca izvoda iz DPU s navedenim brojem planirane građevne čestice ili katastarskim brojem zemljišnih čestica koje čine predmetnu građevnu česticu, - presliku dijela kartografskih prikaza br. 2, 3, 4, 5, 6 i 7 s pripadajućim legendama, na kojoj je vidljiva predmetna građevna čestica, i - presliku Odluke o donošenju DPU.

Članak 49.

Članak 49. Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. Preslika, koja ne sadrži sve elemente navedene u članku 48. ove Odluke, ili nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz Detaljnog plana uređenja.
Članak 50. Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 51. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u 55 "Službenom glasniku Međimurske županije . Broj 4 U SLUŽBENI Klasa: 021-05/00-01/88 Ur. broj :2109/3-02-00 Belica, 8. 9. 2000. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Stjepan Lovrenčić, v. r