Odluka o donošenju Detaljnog plana •uređenja zone stanovanja i privrede - - Istarskonaselje u Murskom Središću

14. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj . 30/94., 68/98. i 35/99.), članka 30. Statuta Grada Mursko Središće 5 ("Službeni glasnik Međimurske županije ' broj 5/97.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Mursko Središće ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 2/99. i 1/00.), Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na 2. sjednici, održanoj 13. 9. 2001. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja zone stanovanja i privrede - Istarsko naselje u Murskom Središću I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja zone stanovanja i privrede - Istarsko naselje u Murskom Središću, kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. - » * Detaljnjim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telew komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i , korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora ovog dijela Murskog Središća.

Članak 2.

Članak 2. 4 Područje obuhvata ovog DPU smješteno je zapadno'od Ulice J. Broza Tita, južno od čestice tekstilne tvrtke Modeks d.d. i sjeverno od Ulice Josipa Sajnovića. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Mursko Središće. Broj 4 U SLUŽBENI % Granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 4,40 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 3. Detaljni ni an uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: ■ _ I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina h - i 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - vodovodna i plinska mreža _ # 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje HI. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: - . površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina stambene namjene - višestambene r /oznake S/ površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - mješovite, pretežito višestambene namjene /oznake Ml/ + površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznake M2/ površine za formiranje građevne čestice i iz gradnju građevina - javne i društvene - predškolske namjene/oznaka D l / w površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - javne i društvene - vjerske, odnosno kulturne namjene /oznaka D2/ zaštitne zelene površine uz prometnice /oznakaZl/ GLASNIK" Stranica 207 javne zelene površine, javni park s dječjim igralištem /oznake Z2/ zelene površine u sastavu građevne čestice predškolske ustanove /oznaka Z3/ površine namijenjene formiranju javnih parkirališta /oznake P/ površine namijenjene formiranju garaža u funkciji okolnih višestambenih građevina /oznake G/ površine posebne namjene /oznaka N/ nami- > jenjene proširenju gruntišta jedne od susjednih građevnih čestica /čestice br. 1, 2, 3 ili postojeće privredne čestice tvrtke Modeks/ ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je građevna čestica. Građevne čestice predviđene ovim Detaljnim pla- ■ nom uređenja namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna F namjena površina. — *
Članak 6. Površine stambene namjene /oznaka S/ ornogućavaju formiranje građevne čestice i izgradnju, odnosno rekonstrukciju postojeće, višestambene građevine. Mješovita, pretežito višestambena namjena /oznaka Ml/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju, odnosno rekonstrukciju postojeće, višestambene građevine u dijelu koje je dopušteno uređenje poslovnih sadržaja, kao pratećih. Površine mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ moguće je koristiti za formiranje građevnih čestica i gradnju građevine, koja će, već M prema iskazanom interesu, biti stambena ili poslovna, a moguće je da se izgradnjom arhitektonskog kompleksa objedine ove funkcije u više funkcionalno povezanih građevina. Poslovne djelatnosti smještene na ovim površinama ne smiju bukom ili emisijama u okoliš ugrožavati stambeno susjedstvo. Površine javne i društvene, predškolske namjene /oznaka Dl/ namijenjene su formiranju građevne čestice i gradnji građevine predškolske namjene (dječji vrtić, jaslice i druge kompatibilne prateće namjene). Površine javne i društvene, vjerske, odnosno kulturne namjene /oznaka D2/ namijenjene su formiranju građevne čestice i izgradnji građevine vjerskog, odnosno kulturnog sadržaja s pratećim funkcijama.

Članak 6.

Zaštitne zelene površine uz prometnice/oznaka Zl/, javne zelene površine - javni park s dječjim igralištem Voznaka Z2/ i zelene površine li sastavu građevne čestice predškolske ustanove, /oznaka Z3/ u M V i Stranica 208 " SLUŽBENI pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina. Izuzetno se na zelenim zaštitnim površinama uz prometnice /oznaka Zl/ dopušta izvedba nadzemnih infrastrukturnih uređaja i postava reklamnih panoa, ukoliko se time ne ugrožava promet. Površine za uređenje javnih parkirališta /oznake P/ namijenjene su isključivo u svrhu izvedbe javnih parkirališta. Dijelovi ovih površina mogu se koristiti kao pristupi pojedinim građevnim česticama ili kao pješačko - biciklističke površine. + Površine oznake /G/ namijenjene su formiranju građevnih čestica za izgradnju garažnih građevina i uređenje parkirališta prvenstveno namijenjenih korisnicima višestambenih zgrada "Istarskog naselja". , Površina oznake /N/ obuhvaća područje postojeće depresije u terenu, koju je potrebno nasipati do razine okolnog područja, te se kao takva može smatrati rezervnom površinom koja se može priključiti jednoj od susjednih građevnih čestica radi proširenja gruntišta. Priključenjem ove čestice jednoj od susjednih koeficijenti izgradivosti i iskoristivosti površine građevne čestice obračunavaju se na povećanu površinu, ali se na površini oznake N ne dopušta gradnja građevina visokogradnje, dok je moguće uređenje parkirališta, otvorenih skladišnih prostora i slično. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 7, + Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuju se:

Članak 6.

r veličina i oblik građevnih čestica ^ veličina i površina građevina koje se mogu iz- F graditi na građevnoj čestici namjena građevina — smještaj građevina na građevnoj čestici - oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA *?
Članak 8. Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
Članak 9. U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: GLASNIK" Broj 4 način uređenja čestice, a neizgrađenim građevnim česticama dodatno i smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture

Članak 10.

Članak 10. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određen: koeficijent izgradivosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice.
Članak 11. Okvirna planska veličina pojedine čestice iskazana je käo površina u četvornim metrima i dana je tabelarno, za svaku pojedinu česticu, u tekstualnom obrazloženju ovog Detaljnog plana uređenja. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s navedenim tabličnim iskazom okvirnih planskih površina. + Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od + - 8 % planirane površine.

Članak 12.

Članak 12. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti "u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 13. Više susjednih građevnih čestica iste namjene moguće je objediniti u jedinstvenu građevnu česticu, pri čemu se površine za razvoj tlocrta građevine spajaju, a koeficijenti iskoristivosti i izgradivosti čestice obračunavaju na ukupnu površinu. Površinu oznake /N/, kojoj je pridružen broj gr. čestice 28 obavezno je potrebno pripojiti jednoj od susjednih građevnih čestica /br. 1, 2, 3 ili privrednoj građevnoj čestici smještenoj sjeverno od navedene površine/. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 14.

Članak 14. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata DPU ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ r Broj 4 "SLUŽBENI koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ukupnu (brutto) površinu građevina, maksimalno dopuštenu visinu građevina /V/, maksimalno dopušteni broj i tip etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/, maksimalno dopušteni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 15.

Članak 15. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
Članak 16. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i -- iznosi za stambenu - višestambenu namjenu /oznaka S/ kig <= 0,60 za mješovitu, pretežito višestambenu namjenu /oznaka Ml/ kig <= 0,60 za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M2/ kig <= 0,40 . za javnu i društvenu namjenu /oznake Dl i D2/ kig <=0,40 za garaže u funkciji višesambenih zgrada /oznake G/kig <= 0,40 L

Članak 17.

Članak 17. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/je u smislu ove odluke odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. L Članaka 8. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i r iznosi: M za stambenu - višestambenu namjenu /oznaka S/kis<=3,00 za mješovitu, pretežito višestambenu nam jenu/oznaka Ml/ kis <= 3,00, a za dogradnju posto- + jećih građevina kis <=1,20 - za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu rfamjenu /oznaka M2/ kis <= 1,20 za javnu i društvenu namjenu /oznake Dl i D2/ kis <= 1,20 r za garaže u funkciji višestambenih zgrada /oznake G/ kis <= 0,40 LASNIK " Stranica 209 r

Članak 19.

Članak 19. r Ukupna (brutto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža, svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici.
Članak 20. r Ukupna (brutto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: za stambenu - višestambenu namjenu /oznaka S/ - 300 % površine građevne čestice [ za mješovitu, pretežito višestambenu namjenu /oznaka Ml/ - 300 % površine građevne čestice za mješovitu, stambenu i/ili-poslovnu namjenu » /oznaka M2/ - 120% površine građevne čestice . za javnu i društvenu namjenu /oznake Dl i D2/ - 120 % površine građevne čestice r za garaže u funkciji višestambenih zgrada /oznake G/ - 40 % površine građevne čestice r T W

Članak 21.

Članak 21. Maksimalno dopuštena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Maksimalno dopuštena visina novoplaniranih građevina/V/iznosi: + V=4,00 m za pomoćne objekte, garaže V=6,60 m za građevinu predškolske namjene ■ w V=8,00 m za vjerske, odnosno građevine namijenjene kulturi, kao i za građevine stambene i poslovne namjene - ' V=l 2,00 m za višestambene građevine r

Članak 22v.

Članak 22v Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dopušten broj etaža građevina - osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/ iznosi: za stambene građevine višestambenog načina gradnje /oznaka VS/ - 4 etaže i to PODRUM + VISOKO PRIZEMLJE + 2 KATA za građevine mješovite namjene višestambenog načina gradnje /oznaka VS/ - 5 etaža i to PODRUM + PRIZEMLJE + 2 KATA + UREĐENO A. POTKROVLJE L r za građevine mješovite urbane tipologije /oznaka MJ/ - 3 etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE (ili KAT) nagrađevnim česticama br. 12 i 13 4 ■ Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dopušten broj etaža pomoćnih Stranica 21 0 " SLUŽBENI —i građevina, u koje se ubrajaju i garažne građevine na zasebnim česticama, /Epom/, iznosi 1 etaža i to PRIZEMLJE.

Članak 23.

Članak 23. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, od- % nosno kote javne površine prilaza građevini. a * Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Katom se smatra etaža koja završava stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,60 m od poda etaže. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,60 m. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 24.

Članak 24. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, . prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i ovim provedbenim odredbama. Za građevne čestice višestambene namjene /oznaka S/ osnovna građevina je višestambena zgrada, a pomoćnim građevinama se smatraju garaže izgrađene na zasebnim građevnim česticama /oznake G/. % Za građevne čestice mješovite, "pretežito višestambene namjene /oznaka Ml/ osnovna građevina je višestambena. u dijelu koje je moguće urediti, kao prateće; poslovne sadržaje, a pomoćne građevine su garaže izgrađene na zasebnim građevnim česticama /oznake G/. Za građevne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ osnovna građevina je stambena ili poslovna, a pomoćne su garaže i druge građevine servisne namjene, u odnosu na osnovnu (poslovnu ili stambenu) građevinu. Za građevnu česticu javne i društvene, pred školske namjene /oznaka Dl/ osnovna, građevina je predškolska ustanova, prvenstveno dječji vrtić ili jaslice, a uz ovu građevinu je u kompleksu moguće urediti i druge sadržaje kompatibilne osnovnoj namjeni. Za građevnu česticu javne i društvene - vjerske, odnosno kulturne namjene /oznaka D2/ osnovna građevina je vjerska, odnosno građevina namijenjena kulturi,.u dijelu koje je moguće kao prateću namjenu urediti manji stambeni prostor neposredno vezan uz funkcioniranje osnovne namjene i drugi kompatibilni sadržaji kojima se povećava centralna funkcija ovog dijela naselja. y GLASNIK" Broj 4 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 25.

Članak 25. r ft Smještaj novoplaniranih građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku građevnu česticu određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 26. * j Način oblikovanja građevina treba se bazirati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.

Članak 27.

Članak 27. M Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema * susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. w Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina öd međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobräne. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, ili čestica javnih prometnih površina, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 28.

Članak 28. Dijelovi građevine koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. - i- Otvorom se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm sinne i cm opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski promjera 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 29. Graditi se može samo na uređenim građevnim čes- , tičama. Broj 4 "SLUŽBENI Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 30.

Članak 30. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Način, odnosno smjer priključenja novoplaniranih građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je L na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.
Članak 31. Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. - Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,60m. Ograda između dvaju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena.

Članak 32.

Članak 32. Na građevnim česticama mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe: Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina/100 i sljedećih brojeva ovisno o projektom određenoj namjeni: za trgovinu i ugostiteljstvo - 2 . - za druge poslovne sadržaje - 1 za stanovanje - 1 Ostale građevne čestice unutar obuhvata ovog DPU imaju parkirališne i garažne kapacitete predviđene na zasebnim građevnim česticama predviđenim za izgradnju garaža /oznake G/ i javnim parkiralištima /oznaka P/

Članak 33.

Članak 33. A. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE GLASNIK " Stranica 21 1
Članak 34. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba četiri ulična koridora /oznake UK1, UK2, UK3 i UK4/, i dvije površine javnih parki- M r rališta. V

Članak 35.

Članak 35. * Za novoplahirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m. Izuzetno, širinu postojećeg kolnika prilaza stambenim zgradama /oznake UK2/ potrebno je proširiti što je više moguće, a minimalno na 4,0 m. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama širine najmanje 3,0 m. Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu otvorenih, odnosno zatvorenih kanala za odvodnju oborinske vode s javnih prometnih površina.

Članak 36.

Članak 36. Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predw vidjeti jednostrano ili dvostrano u širini minimalno 1,20 m. Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati u sastavu građevnih čestica javne namjene, parkirališnih površina ili javnih zelenih površina. Širina pješačkih staza izvan uličnih koridora određuje se s min. 2,50 m do 3,00 m. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom V

Članak 37.

Članak 37. Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe; odvodnje i plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - vodovodna, kanalizacijska i plinska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 38. u Vodoopskrbu, odvodnju i plinoopskrbu treba rir ješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu odvodnje - kolektor I - prema kartografskom prikazu. Mreže vodoopskrbe, odvodnje plinoopskrbe treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije podzemnih hidranata prema posebnim propisima. *■ * ~ Stranica 212 " SLUŽBENI

Članak 39.

Članak 39. Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti odvodnjom u kanalizacijsku mrežu, koja je na razini Murskog Središća predviđena -a ■ v _■ m kao mješovita.
Članak 40. Kućne priključke na vodovodnu i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, odnosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne i javne građevine. M Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. '3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta w

Članak 41.

Članak 41. Izvedena i planirana mreža elektroöpskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 42. Napajanje el. energijom planiranih ulica treba projektirati spojem na postojeću transformatorsku stanicu, a mrežu je moguće izvesti kao zračnu ili podzemnu kabelsku kanalizaciju L Ukoliko je to moguće, pojedinačne građevne čestice moguće je spojiti na postojeću zračnu niskonaponsku mrežu, do iskorištenja postojećih kapaciteta opskrbe el. energijom ovog dijela naselja. Vodove niskonaponske zračne mreže treba smjestiti unutar koridora ulica kao ili unutar površine građevnih čestica do maksimalno 1,00 m od linije regulacije.

Članak 43.

Članak 43. ■ • U sklopu niskonaponske mreže treba projektirati i _ izvesti javnu rasvjetu. L Razmak rasvjetnih tijela treba osigurati dobru osvjetljenost javnih prometnih površina.
Članak 44. Niskonaponske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji raz vod. \ GLASNIK" Broj 4

Članak 45.

Članak 45. Većim potencijalnim korisnicima el. energije, posebno u dijelu područja obuhvata namijenjenom izgradnji poslovnih građevina, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el energije odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže. 3.2.3 Telekomunikaeijska mreža
Članak 46. Idejno rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. V