Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela centra u Murskom Središću

13. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom M uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98. i 35/99.), članka 30. Statuta Grada. Mursko Središće ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/97.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Mursko Središće ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 2/99. i 1/00.), Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na 2. sjednici, održanoj 13. 9. 2001. godine, donijelo je - i ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela centra u Murskom Sredisću I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom odlukom donosi se Detaljni plan uređenja dijela centra u Murskom Sredisću, kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i tele komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina - i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora ovog dijela naselja. .
Članak 2. Područje obuhvata ovog DPU dio je centra grada Murskog Središća, a obuhvaća prostor sjeverno od Trga braće Radić, južno od rijeke Mure, te se proteže od Trga bana Jelačića cea 150 m u smjeru zapada. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Pro- F gramom mjera za unapređenje stanja uprostoru Grada Mursko Središće. Granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 1,9 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA

Članak 3.

Članak 3. r Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadži: r I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje r Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. ' Situacija - podloga za izradu DPU * 2. Detaljna namjena površina M 3. Plan prometa r 4. Plan komunalne infrastrukture - vodovodna, kanalizacijška i plinska mreža Stranica 200 "SLUŽBENI 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elekr troopskrbeJavne rasvjete i telekomunikacijska mreža 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, kojim je definirana namjena površina za: površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka Ml/ površine za formiranje građevne čestice i iz gradnju građevina -javne i društvene namjene /oznaka Dl/ površine za formiranje građevnih čestica i iz gradnju građevina - javne i društvene namjene i/ili ugostiteljsko turističke namjene /oznaka D2/ ■ površina za formiranje -čestice za izgradnju privezišta /oznaka LI/ i vodena površina rijeke Mure /oznaka VA površine za formiranje građevnih čestica za iz gradnju građevina ili postavu uređaja komunalne infrastrukture /oznaka IS/ javne zelene površine, javni park /oznaka Zl/ javna zelena površina s prostorom za smještaj prepumpne stanice mreže odvodnje /oznaka Z2/ ■ pješačke i zelene površine /oznaka PP1/ pješačke, zelene i parkirališne površine /oznaka PP2/ i površine namijenjene formiranju javnih parkirališta /oznaka P/ ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je građevna čestica. f Građevne čestice, predviđene ovim Detaljnim planom uređenja, namijenjene su izgradnji građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čes- L tice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. _\ stambene M koristiti za formiranje GLASNIK" Broj 4 građevnih čestica i gradnju građevine, koja će, već prema iskazanom interesu, biti stambena ili poslovna, a moguće je da se izgradnjom arhitektonskog kompleksa M objedine obje funkcije. Vrste poslovnih djelatnosti trebaju biti primjerene centralnoj funkciji ovog dijela grada, odnosno, ne smiju bukom niti emisijama u okoliš narušavati funkcioniranje centra. Površine javne i društvene namjene /oznaka Dl/ namijenjene su formiranju građevne čestice, rekonstrukciji, dogradnji, odnosno nadogradnji građevina javne ili društvene namjene u skladu s uvjetima određenim ovim DPU-om. Površine javne i društvene, i/ili ugostiteljsko - turističke namjene /oznaka D2/ namijenjene su for 1 miranju građevne čestice i izgradnji novog ili rekonstrukciji, dogradnji, odnosno nadogradnji postojeće građevine javne i društvene i/ili ugostiteljsko - turističke namjene. Površina /oznaka LI/ namijenjena je za izgradnju privezišta za čamce i splavi na rijeci Muri i uređenju obale. Javne zelene površine - javni park /oznake Zl/ namijenjene su uređenju parkovnih površina i šetališta uz Muru, te nisu predviđene za izgradnju građevina.

Članak 6.

Javna zelena površina /oznaka 72/ namijenjena je uređenju u hortikulturnom smislu, a ujedno je to i prostor za smještaj prepumpne stanice mreže odvodnje. Pješačke i zelene površine /oznaka PP1/ namijenjene su uređenju pješačkih staza i hortikulturnom uređenju preostale površine. Pješačke, zelene i parkirališne površine /oznaka PP/ namijenjene su uređenju pješačkih staza, hortikulturnom uređenju, te izvedbi parkirališta na dijelu naznačene površine, prema detalju danom kartografskim prikazom br. 5 - Plan prometa. Površine za uređenje javnih parkirališta /oznake P/ namijenjene su isključivo u svrhu izvedbe javnih parkirališta. Dijelovi ovih površina mogu se koristiti kao pristupi pojedinim građevnim česticama ili kao pješačko - biciklističke površine. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 7.

Članak 7. r L Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuju se: veličina i oblik građevnih čestica veličina i površina građevina koje se mogu iz graditi na građevnoj čestici w namjena građevina . - smještaj građevina na građevnoj čestici oblikovanje građevina i Broj 4 "SLUŽBENI uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 8. ■ _■ Građevne čestice formiraju se prema ovom Detaljnom planu uređenja. Svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. - U kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: način uređenja površine čestice, _. smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.

Članak 9.

Članak 9. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici određena: okvirna planska veličina iskazana kao površina u četvornim metrima, koeficijent izgradivosti /kig/ građevne čestice i koeficijent iskoristivosti /kis/ građevne čestice.
Članak 10. Okvirna planska veličina pojedine čestice iskazana je kao površina u četvornim metrima i dana je tabelarno, za svaku pojedinu česticu, u tekstualnom obrazloženju ovog Detaljnog plana uređenja. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s navedenim tabličnim iskazom okvirnih planskih površina. Dopuštena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od + - 8 % planirane površine.

Članak 11.

Članak 11. r T_ Granice susjednih građevnih čestica treba formirati ■ na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dopušteno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 12. Veličina i površina građevina, koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja, ovise o namjeni i površini građevne čestice. / GLASNIK " S t r a n i c a 201 Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: r koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ukupnu (brutto) površinu građevina, maksimalno dopuštenu visinu građevina /V/, maksimalno dopušteni broj i tip etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/, maksimalno dopušteni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/

Članak 13.

Članak 13. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. er- ■ Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Od luke vertikalna projekcija svih zatvorenih, odnosno natkrivenih dijelova građevine na građevnu česticu.
Članak 14. - i Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina, te općoj izgrađenosti područja obuhvata DPU i iznosi: za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka Ml/ o za građevne čestice broj 5, 7, 8 i 9 - kig <= 0,60 i o za građevne čestice broj 6, 10,11, 12 i 13 - kig <=0,80 j m L za javnu i društvenu namjenu /oznake D l / o za građevnu česticu broj 2 - kig <=0,80 i o za građevnu česticu broj 4 - kig <= 0,60. r za javnu i društvenu namjenu i/ili ugostiteljsko - turističku /oznaka D2/ o za građevnu česticu broj 3 - kig < 0,80 o za građevnu česticu broj 14 - kig =0,60 - za površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ - grad. čestica br. 1 - kig <-0,80

Članak 15.

Članak 15. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove odluke odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
Članak 16. _■ Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi: za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka M l / o za građevnu česticu broj 7 - kis ^ 1,20 o za građevne čestice broj 13 - kis : 1 /60 S t r a n i c a 202 " SLUŽBENI o za građevne čestice broj 5, 8 i 9 - kis <=1,80 o za građevne čestice broj 6, 10, 11 i 12 - kis <=2,40 za javnu i društvenu namjenu /oznake D l / o za građevnu česticu broj 4 - kis <= 1,20 i o za građevnu česticu broj 2 - kis <=2,40 za javnu i društvenu namjenu i/ili ugostiteljsko - turističku /oznaka D2/ o za građevnu česticu broj 14 - kis <=2,00 i o za građevnu česticu broj 3 - kis <=2,40 za površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ - grad. čestica br. 1 - kis 0,80

Članak 17.

Članak 17. ■ Ukupna (brutto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dopuštena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici.
Članak 18. Ukupna (brutto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - De- F taljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: za mješovitu, stambenu i/ili poslovnu namjenu /oznaka Ml/ o za građevnu česticu broj 7 - 120 %, o za građevne čestice broj 13 - 160 %, o za građevne čestice broj 5, 8 i 9 - 180 % p za građevne čestice broj 6, 10, 11 i 12 - 240 % r za javnu i društvenu namjenu /oznake D l / o za građevnu česticu broj 4 - 120 % 4 o za građevnu česticu broj 2 - 240 % za javnu i društvenu namjenu i/ili ugostiteljsko - turističkuVoznaka D2/ o za građevnu česticu broj 14 - 200 % o za građevnu česticu broj 3 - 240 % za površine infrastrukturnih sustava /oznaka A. IS/ - grad. čestica br. 1 80°/c0 sve obračunato po površini građevne čestice.

Članak 19.

Članak 19. Maksimalno dopuštena visina građevina /V/ u + smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine .mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini i iznosi: L V=4,00 m za građevine na grad. čestici broj 1; V=6,60 m za građevine na grad. česticama broj 4 , 5 , 6 , 7 , 8 , 9 , 10, 11, 13 i 14; V ^ O O m za građevine na grad. čestici broj 12; V=9,00 m za građevine na grad/česticama broj 2 i 3. ) GLASNIK " Broj 4
Članak 20. Maksimalno dopušten broj etaža građevina osnovne namjene i pratećih građevina /Eosn/, unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja, iznosi: % Eosn == jedna (1) etaža, PRIZEMLJE, za građevnu česticu broj 1 Eosn dvije (2) etaže i to PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE za građevne čestice broj 4, 7, 13 i 14 _ Eosn = tri (3) etaže i to: o PRIZEMLJE + 1. KAT + 2. KAT za građevne čestice broj 2 i 3, te o PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE za građevne čestice broj 5, 6, 8, 9, 10, 11 i 12

Članak 21.

Članak 21. ■V U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. F Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, od nosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda pije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Katom se smatra etaža koja završava stropnom pločom ili ima nadozid viši od 1,60 m od poda etaže. ■ Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,60 m. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22. Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i ovim provedbenim odredbama. Za građevne čestice mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M l / osnovna građevina je stambena ili poslovna, pratećim sadržajem smatra se za stambenu građevinu poslovni sadržajna za poslovnu građevinu stambeni sadržaj. Na građevnim česticama, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka Ml/ mogu se graditi pomoćne građevine, kojima se smatraju garaže, spremišta i druge slične građevine koje se grade odvojeno od građevine osnovne namjene, a u njenoj su funkciji. U dijelu građevina javne i društvene namjene /oznaka Dl i D2/ moguće je kao prateću namjenu urediti komercijalne poslovne sadržaje kompatibilne centralnoj funkciji ovog dijela naselja. Na građevnim česticama javne i društvene namj__._ene ne mogu se graditi pomoćne građevine, odnosno sve servisne sadržaje potrebno je uklopiti u kompleks osnovne građevine. Broj 4 "SLUŽBENI Ukupna korisna površina pomoćnih i pratećih : sadržaja za sve građevne čestice u okviru obuhvata ovog DPU ne smije premašivati korisnu površinu sadržaja osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 23.

Članak 23. i * r Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku građevnu čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine, dimenzije te površine, odnosno njena udaljenost od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Linija regulacije, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne površine. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 24. Način oblikovanja građevina treba se bazirati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.

Članak 25.

Članak 25. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. * Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica ili zračni prostor javne površine, od nosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 26.

Članak 26. Dijelovi građevine koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorom se ne smatraju ostakljeni prozori do 60 cm širine i 120 cm visine, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog monolitnog materijala i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm ili 15 x 20 cm. GLASNIK " Stranica 203 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 27. — Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 28.

Članak 28. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora, odnosno pristupa š javne površine na predmetnu građevnu česticu i izvedba L uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.
Članak 29. # Na liniji regulacije građevnih čestica broj 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 11 mogu se graditi ulične ograde. Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,60 m. Ograda između dvaju građevnih čestica može se graditi na međi tih čestica, kao puna ili prozračna do maksimalne visine 2,00 m iznad kote terena. _ r Građevne čestice broj 1, 2, 3, 4, 12, 13 i 14 nije dopušteno ograđivati, već je neizgrađeni prostor građevne čestice potrebno urediti kao površinu javnog režima korištenja izvedbom pješačkih i zelenih površina.

Članak 30.

Članak 30. / Na svakoj građevnoj čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka Ml/ potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. s Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se kao produkt ukupne korisne površine građevina/100 i sljedećih brojeva ovisno o projektom određenoj namjeni: za trgovinu i ugostiteljstvo - 2 w za druge poslovne sadržaje - 1 za stanovanje - 1 F Izuzetno od prethodnih stavaka ovog članka parki rni išna mjesta za građevnu česticu br. 12 mogu se dodatno osigurati i na javnom parkiralištu neposredno uz navedenu građevnu česticu.

Članak 31.

Članak 31. Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. Stranica 204 "SLUŽBENI 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 32. h ■ A. j L Prometno rješenje ulične mreže dato je kartografskim prikazom br. 3 - Plan prometa. Planirana je izvedba dva ulična koridora /oznake UK1 i UK2/ i dvije površine s javnim parkiralištem.

Članak 33.

Članak 33. Za novoplanirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50 m za UK1 i minimalno 4,50 mzaUK2. Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. Površine javnih parkirališta treba izvesti u razini s kolnikom, uz osiguranje odvodnje oborinskih voda s prometnih površina. —
Članak 34. Pješačke staze unutar uličnog koridora treba predvidjeti jednostrano ili dvostrano u širini minimalno 1,80 m. Pješačke površine javnog režima korištenja treba predvidjeti na način da se spriječe arhitektonske barijere. Površina trga ispred građevne čestice br. 3 može se do dovođenja konačnoj namjeni koristiti kao prostor parkiranja. * . ■ 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 5.2.7 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 35.

Članak 35. r Izvedena i planirana mreža vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 - Plan komunalne infrastrukture - vodovodna, kanalizacijska i plinska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. \ Članak 36. Vodoopskrbu, odvodnju i plinoopskrbu treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu. Vodovodnu, kanalizacijsku i plinsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. ?5 GLASNIK Broj 4 Radi osiguranja od požara prilikom projektiranja i izvedbe vodovodne mreže potrebno je odrediti lokacije hidranata prema posebnim propisima.

Članak 37.

Članak 37. Odvodnju voda u prvoj fazi treba riješiti spojem na postojeći odvod s ispustom u rijeku Muru. - Druga faza izvedbe mreže odvodnje pretpostavlja izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na razini naselja, na koji će se spojiti postojeća mreža od vodnje, uz obavezno izvođenje prepumpne stanice čija lokacija je određena kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina /oznaka 721.
Članak 38. + Kućne priključke na vodovodnu, kanalizacijsku i plinsku mrežu u pravilu treba projektirati i izvoditi kao dvojne - zajedničke za po dvije građevne čestice, od nosno pojedinačne za neparne građevne čestice i veće poslovne građevine. Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe, a plinski priključak na međi. 322 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 39.

Članak 39. Izvedena i planirana mreža elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 40. Napajanje el. energijom novoplaniranih ulica treba projektirati spojem na postojeću transformatorsku stanicu na građevnoj čestici br. 1. Za javne površine trga i parkova preporuča se podzemna kabelska niskonaponska mreža. Vodove niskonaponske zračne mreže treba smještiti unutar koridora ulica ili unutar površine građevnih čestica do maksimalno 1,00 m od linije regulacije.

Članak 41.

Članak 41. % U sklopu projekta niskonaponske mreže treba projektirati javnu rasvjetu. Razmak rasvjetnih tijela treba osigurati dobru osvjetljenost javnih prometnih površina. Odabir tipa rasvjetnih tijela na javnim površinama treba biti primjeren ambijentu i namjeni pojedinih prostora. Broj 4 "SLUŽBENI
Članak 42. Niskönapönske kućne priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. Kućni priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji raz vod. Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama, na temelju uvjeta distributera el. energije odrediti izvedba vlasti tog napajanja el. energijom, neovisno od ulične niskonaponske mreže. 323 Telekomunikacijska mreža

Članak 43.

Članak 43. Idejno rješenje telekomunikacijske mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 5 - Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. F Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
Članak 44. Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica.

Članak 45.

Članak 45. Kućni priključci izvode se spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. L l Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera. h Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4 UVJETI UREĐENJA RIJEČNE OBALE I IZVEDBE PRIVEZISTA ZA ČAMCE I SPLAVI
Članak 46. Riječnu obalu u dijelu obuhvata DPU potrebno je urediti zasipavanjem i učvršćivanjem obale prema kartografskom prikazu br. 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina. Na dijelu obalnog poteza, prema prikazu, predviđa se uređenje privezišta za čamce i splavi u turističko - rekreativnu svrhu korištenja. Privezište treba urediti na način da se osigura ispust postojećeg kanala odvodnje iza zaštitnog repera privezišta, kako bi se spriječilo vraćanje, odnosno GLASNIK" Stranica 205 zadržavanje ispuštenog otpadnog materijala u zoni privezišta. Preostale zasipane površine potrebno je urediti kao javni park. 5 UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 47.

Članak 47. Javne zelene površine čine sve zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti po jedinoj građevnoj čestici, odnosno javnoj prometnoj površini. Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određenje karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. Javni parkovi uređuju se hortikulturnom sadnjom, uređenjem šetnica i postavom elemenata javne plastike (skulpture) i urbane opreme (klupe, košare za otpatke, rasvjetna tijela). 6 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 48. Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Na građevnim česticama graditi je dopušteno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, u skladu s odredbama ovog prostornog plana. Nove građevine se mogu graditi kao samostojeće /oznaka SS/, kao građevni kompleksi /oznaka K/ ili se, kod mješovitog načina gradnje /oznaka MJ/, tipologija gradnje odabire ovisno o funkciji građevine između samostojeće ili gradnje u kompleksu.

Članak 49.

Članak 49. Unutar obuhvata ovog DPU, postojeće građevine se mogu sanirati ili rekonstruirati, pod čime se podrazumijevaju i građevni zahvati dogradnje, nadogradnje ili adaptacije, ukoliko je to određeno kartografskim prikazom br. 7 - Uvjeti gradnje građevina. Pojedine građevine ili dijelovi građevina navedenim kartografskim prikazom predviđene su za uklanjanje bez mogućnosti sanacije, te se shodno tome ne mogu rekonstruirati. Posebnu kategoriju čine građevine (granični prijelaz, dogradnja na zgradi Poglavarstva, klaonica i + postojeća kuća na građevnoj čestici br. 7), koje se mogu koristiti u postojećim gabaritima i kao takve J građevinski održavati, sve do prestanka potrebe za njihovim korištenjem, nakon čega se predviđa njihovo r uklanjanje, odnosno izgradnja novih prema uvjetima iz prethodnog članka.