Odluku o provedenom postupku transformacije Detaljnog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II. dio”

32. na temelju članka 113.a Zakona o prostornom uređenju (narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i članka 35. Statuta Općine Sveti Martin na Muri (Službeni glasnik Međimurske županije broj 05/21), Općinsko vijeće, na 8. sjednici, 12.05.2026., donosi Odluku o provedenom postupku transformacije detaljnog plana uređenja “gospodarske zone sveti martin na muri - ii. dio” Temeljne odredbe
Članak 1. Donose se transformacija Detaljnog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II. dio” (u daljnjem tekstu: Transformacija plana).

Članak 2.

Članak 2. Transformacija plana izrađene su na temelju Odluke o transformaciji Detaljnog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II. dio” (Službeni glasnik Međimurske županije, broj 17/2024).
Članak 3. Stručni izrađivač Transformacije plana je EKOMEnA d.o.o. Zagreb, OIB 71522073396.
Članak 4. Transformacija plana izrađena je u elektroničkom obliku u skladu s odredbama pravilnika o prostornim planovima (narodne novine broj 152/23), u daljnjem tekstu: pravilnik.
Članak 5. Sastavni dio ove Odluke su: 1. odredbe za provedbu 2. grafički dio - namjena prostora (kartografski prikaz 1.1.) - Građevinska područja (kartografski prikaz 1.2.) - provedba prostornog plana (kartografski prikaz 1.3.) repubLika MEĐIMuRSKAžupAnIJA, Opć n - prometni sustav (kartografski prikaz 2.1.) - Komunikacijski sustav (kartografski prikaz 2.2.) - Energetski sustav (kartografski prikaz 2.3.) - Vodnogospodarski sustav (kartografski prikaz 2.4.) - posebne vrijednosti (kartografski prikaz 3.1.) - posebna ograničenja i posebni načini korištenja (kartografski prikaz 3.2.) 3. obrazloženje 4. prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu plana

Članak 6.

Članak 6. Sastavni dijelovi ove Odluke definirani člankom 5. dostupni su u Informacijskom sustavu prostornog uređenja pod oznakom HR-ISpu-Dpu3-04413-R04.
Članak 7. Izvornik Transformacije plana trajno je pohranjen u modulu eplanovi. Završne odredbe
Članak 8. Ova Odluka s prilogom koji sadrži odredbe za provedbu objavljuje se u službenom glasilu: Službeni glasnik Međimurske županije.
Članak 9. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u službenom glasilu. OpćInSKO VIJEćE OpćInE SVETI MARTIn nA MuRI KLASA: 024-01/26-01/02 uRBROJ: 2109-17-01-26-5 Sveti Martin na Muri, 12.05.2026. pREDSJEDnIK Općinskog vijeća ivica kutnjak, v.r. HrVaTska InA SVETI MARTIn nA MuRI aziv prostornog plana: Detaljni plan uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II. dio” Odredbe za provedbu Vrsta postupka: postupak transformacije prostornog plana Faza transformacije plana: prostorni plan Odluka o transformaciji prostornog plana: Oznaka revizije plana: HR-ISpu-Dpu3-04413-R04 Odluka o transformaciji Detaljnog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II. dio” (Službeni glasnik Međimurske županije broj 17/2024) Stranica 190 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. Odluka o provedenom postupku transformacije prostornog plana: Odluka o provedenom postupku transformacije Detaljnog plana uređenja “Gospodarske zone Sveti Martin na Muri - II. dio” Službeni glasnik Međimurske županije nositelj izrade prostornog plana: Međimurska županija, Općina Sveti Martin na Muri Jedinstveni upravni odjel Tijelo koje donosi prostorni plan:

Članak 9.

Međimurska županija, Općina Sveti Martin na Muri Općinsko vijeće Stručni izrađivač prostornog plana: EKOMEnA d.o.o. Zagreb, Krajiška ulica 30 OIB: 71522073396 Stručni tim: dr.sc. Filip Šrajer dipl.ing.arh. Marta Muždalo dipl.ing.arh. nina Kelava dipl.ing.arh. Igor Jutrović mag.ing.prosp.arch. Odredbe Za prOVedbu 1. OSnOVnO KORIŠTEnJE pROSTORA 1.1. namjena prostora
Članak 1.
(1) plan sadrži podjelu prostora prema sljedećim namjenama: - Komunalno-servisna namjena - reciklažno dvorište (KS2) - proizvodna namjena (I1) - površina infrastrukture - energetski sustav (IS7) - prometna površina
(2) Komunalno-servisna namjena - reciklažno dvorište (KS2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5282] 1. na površinama komunalno-servisne namjene – reciklažna dvorišta (KS2) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. reciklažnih dvorišta namijenjenih odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, s pomoćnim građevinama.
(3) proizvodna namjena (I1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5211] 1. na površinama proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. građevina proizvodne namjene, u kojima se omogućava korištenje alternativnih goriva i goriva iz otpada kao energenta, te recikliranog otpada kao sirovine u proizvodnom procesu, b. skladišnih i servisnih površina i građevina. 2. na građevnoj čestici proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina.

Članak 1.

3. na površinama proizvodne namjene (I1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. građevine poslovne i komunalno-servisne namjene, b. sadržaji uslužne namjene (mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, praonica vozila i slično), Odgovorna osoba nositelja izrade: REFEREnTICA Kristina Tuksar predsjednik tijela koje donosi prostorni plan: pREDSJEDnIK OpćInSKOG VIJEćA Ivica Kutnjak Odgovorna osoba stručnog izrađivača: DIREKTOR dr.sc. Filip Šrajer dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj izrade: DIREKTOR dr.sc. Filip Šrajer dipl.ing.arh. Darko Tripunovski univ.bacc.geogr. Vlatko Roland mag.ing.el. Jan Roland univ.bacc.geogr. Lovro Kolarić univ.bacc.ing.prosp.arch. c. građevine za obradu i/ili privremeno skladištenje vlastitog otpada, uključivo i one koje se prema posebnom propisu ne smatraju građevinama za gospodarenje otpadom (bioplinsko postrojenje za vlastite potrebe i sl.), d. centar/građevine za ponovnu uporabu, e. zelene površine, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže, odlagališta plovnih objekata), g. infrastruktura.
(4) površina infrastrukture - energetski sustav (IS7), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5907] 1. na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) dozvoljena je gradnja i uređenje građevina i vodova za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije iz svih energenata: a. elektrana instalirane snage do 10 MW s pripadajućim građevinama, b. trafostanice i rasklopna postrojenja do 35 kV, c. skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata koji su samostalne građevine kapaciteta do 10.000 tona, d. skladišta ukapljenog naftnog plina koji su samostalne građevine kapaciteta do 1.000 tona, e. kogeneracijska postrojenja.

Članak 1.

2. na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(5) prometna površina, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5950] 1. prometna površina je namijenjena za gradnju i uređenje cesta ili ulica. 2. u sklopu prometnih površina uređuju se i grade: a. pješačke površine, b. biciklističke površine, c. javna parkirališta, 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 191 d. tramvajske i željezničke pruge, e. tramvajska, željeznička i autobusna stajališta, f. zaštitne zelene površine. 3. na prometnim površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru. 1.2. Građevinska područja

Članak 2.

Članak 2.
(1) Građevinsko područje se ne određuje ovim prostornim planom. 1.3. pROVEDBA pROSTORnOG pLAnA 1.3.1. pravila provedbe zahvata
Članak 3.
(1) plan sadrži sljedeća pravila provedbe zahvata u prostoru za označene površine: - I1 - KS2 - IS - pp
Članak 4.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Oblik i veličina građevnih čestica proizvodne namjene prikazani su na kartografskom prikazu 1.3. provedba prostornog plana. b. Svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, kao vlastita oznaka naziva (VOn) dodijeljena je oznaka od “np1” do “np4”, “np6” do “np9”, te “np11”. (VOn) granice građevne čestice nije vidljiv na kartografskom prikazu već samo u sustavu eplanovi Editor, tako da je grafički izvod s prikazanim granicama građevnih čestica i oznakama istih dodan i u Obrazloženje ovog plana. c. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 2% planirane površine. d. Više (dvije i više) susjednih građevnih čestica proizvodne namjene, koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom, moguće je spajanjem objediniti u jednu. na taj način formirana građevna čestica tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju. e. Građevinsku česticu vlastite oznake naziva (VOn) “np11” moguće je spojiti s građevinskim česticama iste namjene izvan obuhvata plana, u slučaju da imaju iste lokacijske uvjete.

Članak 4.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedinih građevina treba biti u skladu s namjenom površine određenom u poglavlju 1.1. ovog plana i ovdje određenim dodatnim ograničenjima. b. proizvodna namjena omogućava gradnju proizvodnih pogona čiste industrije, poslovnih građevina i pogona, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisa te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju. c. Gospodarske djelatnosti koje se mogu smjestiti na ovim površinama mogu biti: tihe i čiste zanatske, uslužne ili proizvodne djelatnosti, bez izvora zagađenja ili nepovoljnog utjecaja na okoliš; gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš i/ili gospodarske djelatnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju, ali bez izvora zagađenja i bez nepovoljnih utjecaja na okoliš. d. proizvodnom građevinom smatra se građevina za: otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično; preradu drva, preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično; proizvodnju tekstila, hrane i pića; proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti; privremeno sakupljanje otpada i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina; skladišni prostor robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično.

Članak 4.

e. poslovnom građevinom smatra se građevina za obavljanje: financija, tehničkih i poslovnih usluga te informacijskih djelatnosti (uredi); tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, autoelektričarske i druge radionice); građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice); prerada drva (stolarske radionice); otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; ostale zanatske i proizvodne djelatnosti koje bukom i onečišćenjem ne utječu na prostor, zatim građevine za pružanje različitih poslovnih usluga - obrtničkih usluga; ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja (restorani, kavane i slično); društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita i slično); građevine namijenjene obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. f. na građevnim česticama proizvodne namjene mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina. g. Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine mogu se integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda, odnosno predvidjeti obavljanje trgovačkih djelatnosti proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari i eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, Stranica 192 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.

Članak 4.

elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično) te obavljanje ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline. h. Kao pomoćne građevine na čestici moguće je graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti, kao što su: porte; prostori ugostiteljske namjene kao restorani za vlastite potrebe te caffe barovi i snack barovi javnog korištenja; parkirališta i garaže za vozila; nadstrešnice za parkirališta; skladišni prostori; utovarno–istovarne rampe; silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija; transformatorske stanice; plinske redukcijske stanice; spremnici goriva, spremišta za komunalni otpad i slično. i. unutar čestica ne smiju se graditi građevine za primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; klanje životinja; preradu životinjskih ostataka; proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; deponiranje otpada; smještajno turističko–ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) ni privremeno i stalno stanovanje niti se mogu obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja. j. Sunčane elektrane instalirane snage do 10 MW mogu se graditi unutar obuhvata plana na česticama proizvodne namjene bez osnovne građevine kao samostalne strukture ukoliko su ispunjeni uvjeti za njihovu gradnju propisani u poglavlju 1.4.3.

Članak 4.

k. Sunčane elektrane instalirane snage do 10 MW mogu se graditi unutar obuhvata plana na česticama proizvodne namjene na osnovnim i pomoćnim zgradama ukoliko su ispunjeni uvjeti za njihovu gradnju propisani u poglavlju 1.4.3. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. udaljenost obveznog građevinskog pravca od regulacijske linije na prometnoj površini vlastite oznake naziva (VOn) “ulični koridor uK1” iznosi 15,0 metara. b. Iznimno od prethodne podtočke, na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np6” udaljenost obveznog građevinskog pravca od regulacijske linije na prometnoj površini vlastite oznake naziva (VOn) “ulični koridor uK1” iznosi 6,0 metara. c. na građevinskim česticama vlastite oznake naziva (VOn) “np1-np4” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od zapadne granice obuhvata plana iznosi 15,0 metara. d. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np1” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od sjeverne granice obuhvata plana iznosi 6,0 metara, a od južne međe iznosi 10,0 metara. e. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np2” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od sjeverne i južne međe iznosi 6,0 metara. f. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np3” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od sjeverne međe iznosi 6,0 metara, a od južne međe iznosi 10,0 metara. g. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np4” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od sjeverne međe iznosi 6,0 metara, a od južne međe iznosi 10,0 metara.

Članak 4.

h. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np6” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od sjeverne i južne međe iznosi 4,0 metra, a od istočne međe iznosi 6,0 metara. i. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np7” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od sjeverne i južne međe iznosi 6,0 metara, a od istočne međe iznosi 15,0 metara. j. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np8” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od sjeverne međe iznosi 6,0 metara, od južne granice obuhvata plana iznosi 12,0 metara, a od istočne međe iznosi 6,0 metara. k. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np9” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od sjeverne i južne međe iznosi 6,0 metara, od zapadne međe iznosi 15,0 metara, a od istočne međe iznosi 6,0 metara. l. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np11” udaljenost planirane granice površine za razvoj tlocrta od južne međe iznosi 6,0 metara, te 6,0 metara od prometne površine vlastite oznake naziva (VOn) “ulični koridor uK2”. m. Mješoviti način gradnje odnosi se na sve čestice, kojima namjena omogućava gradnju sadržaja u kompleksu, ali se umjesto kompleksa, ovisno o sadržaju koji se želi graditi na čestici, može graditi i samostojeća građevina. n. Gradnja u kompleksu označava gradnju više građevina međusobno povezanih funkcionalno ili fizički – otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim površinama. o. Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici ne smije biti manja od ½ visine najviše građevine i ne manja od širine vatrogasnog koridora, odnosno 6,0 metara.

Članak 4.

p. Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se spriječi zatrpavanje prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, osigura dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i spriječi prenošenje požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera. q. Građevine poslovne namjene moraju biti locirane u prednjem dijelu objekta, na građevinskom pravcu. r. na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, osim garaža. 4. izgrađenost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovise o namjeni i površini građevne čestice. b. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice koja je manja od 1 ha iznosi 0,4. 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 193 c. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice koja je veća od 1 ha iznosi 0,6. 5. iskoristivost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovise o namjeni i površini građevne čestice. b. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 1,0. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina (Vmax) određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevinskog kompleksa i iznosi 8,0 metara, a iznimno i više ukoliko to tehnološki procesi zahtijevaju.

Članak 4.

b. najviša etažnost osnovne građevine (Emax) na građevnoj čestici proizvodne namjene može biti: podrum, prizemlje i jedan kat. c. Visina nadozida potkrovlja ne smije biti viša od 1,2 metra. d. na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 centimetara. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora. b. Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. c. ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja. d. Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju. e. Krovne plohe građevina ne smiju biti nagiba većeg od 40°. f. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. g. nagib krovnih ploha gospodarskih i poslovnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije.

Članak 4.

h. Vanjske jedinice klima uređaja ne smiju se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ako su smještene unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. b. na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. c. Minimalan broj parkirališnih mjesta definiran je u poglavlju 1.4.4. d. najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno. u ove zelene površine ne ubrajaju se ozelenjene i zatravnjene parkirališne površine. e. Vatrogasni koridor određuje se sa 6,0 metara, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. f. na regulacijskoj liniji i između građevnih čestica proizvodne namjene mogu se graditi ulične ograde do maksimalne visine 1,8 metara, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,7 metara iznad kote konačno zaravnanog terena. Iznimno ograda može biti neprozirna u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica. g. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti proziran, izveden od drveta, željeznih profila, žice ili izveden kao zeleni nasad - živica (poželjno). Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 4.

h. Minimalna širina kolnog ulaza za građevine na površinama proizvodne namjene je minimalno 5,0 metara. Kolni ulaz treba izvesti približno prema kartografskom prikazu 2.1. prometni sustav, a može se izvesti i na drugom mjestu, na način da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Građevine namijenjene javnom korištenju treba projektirati tako da se izbjegnu arhitektonskourbanističke barijere sukladno posebnim propisima. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture. Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. b. Građevne čestice vlastitih oznaka naziva (VOn) “np1-np4” i “np6-np8” mogu se priključiti na prometnu površinu vlastite oznake naziva (VOn) “ulični koridor uK1” i komunalnu infrastrukturnu mrežu unutar te prometne površine. Mjesto priključka može se prilagoditi potrebi korisnika. c. Građevne čestice vlastite oznaka naziva (VOn) “np6”, “np8”, “np9” i “np11” mogu se priključiti na prometnu površinu vlastite oznake naziva (VOn) “ulični koridor uK2” i komunalnu infrastrukturu mrežu unutar te prometne površine. Mjesto priključka može se prilagoditi potrebi korisnika. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine Stranica 194 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026.

Članak 4.

a. postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema uvjetima za gradnju novih građevina. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine izvan osnovnog građevinskog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno–istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično. b. na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, osim garaža. c. Visina vijenca pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici, jednaka je kao i za osnovne građevine ako se grade u kompleksu s osnovnom građevinom, a ukoliko je pomoćna građevina odvojena od osnovne, ne smije biti viša od 4,0 metra. d. nagib krovnih ploha pomoćnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije. e. Sunčane elektrane instalirane snage do 10 MW mogu se graditi unutar obuhvata plana na česticama proizvodne namjene bez osnovne građevine kao samostalne strukture ukoliko su ispunjeni uvjeti za njihovu gradnju propisani u poglavlju 1.4.3. na čestici je moguća izgradnja i pomoćne građevine za potrebe te elektrane, te s osnovnom građevinom mora činiti funkcionalnu cjelinu. f. Sunčane elektrane instalirane snage do 10 MW mogu se graditi unutar obuhvata plana na česticama proizvodne namjene na osnovnim i pomoćnim zgradama ukoliko su ispunjeni uvjeti za njihovu gradnju propisani u poglavlju 1.4.3.

Članak 4.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici, jednaka je kao i za osnovne građevine ako se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne smije biti viša od 5,8 metara.
Članak 5.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: KS2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Oblik i veličina građevne čestice komunalno-servisne namjene - reciklažno dvorište prikazani su na kartografskom prikazu 1.3. provedba prostornog plana. b. novoformiranoj građevnoj čestici, kao vlastita oznaka naziva (VOn) dodijeljena je oznaka “np5”. (VOn) granice građevne čestice nije vidljiv na kartografskom prikazu već samo u sustavu eplanovi Editor, tako da je grafički izvod s prikazanim granicama građevnih čestica i oznakama istih dodan i u Obrazloženje ovog plana. c. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 2% planirane površine. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedinih građevina treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog plana. b. na građevnoj čestici vlastite oznake naziva “np5” može se urediti reciklažno dvorište. Omogućeni su uređenje i gradnja potrebnih građevina za privremeno sakupljanje i selektiranje otpada, te sekundarne sirovine (metal, staklo, tekstil, papir, plastika, drvo, auto gume, baterije, zeleni otpad, ulja, bijela tehnika, elektrotehnički materijal i drugo).

Članak 5.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np5” udaljenost obveznog građevinskog pravca od regulacijske na prometnoj površini vlastite oznake naziva (VOn) “ulični koridor uK1” iznosi 15,0 metara. b. na građevinskoj čestici vlastite oznake naziva (VOn) “np5” udaljenost granice površine za razvoj tlocrta građevine od zapadne granice obuhvata plana iznosi 15,0 metara, od sjeverne međe iznosi 6,0 metara, a od južne granice obuhvata plana iznosi 10,0 metara. c. na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, osim garaža. d. Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici ne smije biti manja od ½ visine najviše građevine i ne manja od širine vatrogasnog koridora, odnosno 6,0 metara. e. Mješoviti način gradnje odnosi se na sve čestice, kojima namjena omogućava gradnju sadržaja u kompleksu, ali se umjesto kompleksa, ovisno o sadržaju koji se želi graditi na čestici, može graditi i samostojeća građevina. f. Gradnja u kompleksu označava gradnju više građevina međusobno povezanih funkcionalno ili fizički – otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim površinama. g. Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se spriječi zatrpavanje prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, osigura dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i spriječi prenošenje požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.

Članak 5.

4. izgrađenost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovise o namjeni i površini građevne čestice. b. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovise o namjeni i površini građevne čestice. b. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 0,4. 6. građevinska (bruto) površina građevina 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 195 a. ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. najviša visina osnovne građevine iznosi Vmax = 4,0 metra. b. najviša etažnost osnovne građevine (Emax) na građevnoj čestici može biti: prizemlje. c. na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 centimetara. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora. b. Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. c. ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja.

Članak 5.

d. Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju. e. Krovne plohe građevina ne smiju biti nagiba većeg od 40°. f. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. g. Vanjske jedinice klima uređaja ne smiju se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ako su smještene unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Vatrogasni koridor određuje se sa 6,0 metara, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. b. Kolni ulaz treba izvesti približno prema kartografskom prikazu 2.1. prometni sustav, a može se izvesti i na drugom mjestu, na način da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta. c. na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. d. Minimalan broj parkirališnih mjesta definiran je u poglavlju 1.4.4. e. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. f. Reciklažno dvorište mora biti ograđeno, a otvoreni spremnik mora biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda.

Članak 5.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Građevine namijenjene javnom korištenju treba projektirati tako da se izbjegnu arhitektonskourbanističke barijere sukladno posebnim propisima. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture. Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. b. Građevna čestica vlastite oznake naziva (VOn) “np5” može se priključiti na prometnu površinu vlastite oznake naziva (VOn) “ulični koridor uK1” i komunalnu infrastrukturnu mrežu unutar te prometne površine. Mjesto priključka može se prilagoditi potrebi korisnika. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema uvjetima za gradnju novih građevina. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Visina vijenca pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici, jednaka je kao i za osnovne građevine ako se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je pomoćna građevina odvojena od osnovne, ne smije biti viša od 4,0 metra. b. na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, osim garaža. c. nagib krovnih ploha pomoćnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici, jednaka je kao i za osnovne građevine ako se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne smije biti viša od 5,8 metara.

Članak 6.

Članak 6.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: IS 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Oblik i veličina građevnih čestica površina infrastrukture prikazani su na kartografskom prikazu 1.3. provedba prostornog plana. b. novoformiranoj građevnoj čestici za smještaj trafostanice, kao vlastita oznaka naziva (VOn) dodijeljena je oznaka “np10”. (VOn) granice građevne čestice nije vidljiv na kartografskom prikazu već samo u sustavu eplanovi Editor, tako da je grafički izvod s prikazanim granicama građevnih čestica i oznakama istih dodan i u Obrazloženje ovog plana. c. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 2% planirane površine. Stranica 196 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedinih građevina treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog plana. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na česticama je predviđena samostojeća gradnja. 4. izgrađenost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovise o namjeni i površini građevne čestice. b. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata plana ovise o namjeni i površini građevne čestice.

Članak 6.

b. najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 0,4. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. najviša visina osnovne građevine iznosi Vmax = 4,0 metra. b. najviša etažnost osnovne građevine (Emax) na građevnoj čestici može biti: prizemlje. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora. b. ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja. c. Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju. d. Krovne plohe građevina ne smiju biti nagiba većeg od 40°. e. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. f. Vanjske jedinice klima uređaja ne smiju se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ako su smještene unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Kolni ulaz treba izvesti približno prema kartografskom prikazu 2.1. prometni sustav, a može se izvesti i na drugom mjestu, na način da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta.

Članak 6.

b. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. ne određuje se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture. Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. b. Građevna čestica vlastite oznake naziva (VOn) “np10” može se priključiti na prometnu površinu vlastite oznake naziva (VOn) “ulični koridor uK1” i komunalnu infrastrukturnu mrežu unutar te prometne površine. Mjesto priključka može se prilagoditi potrebi korisnika. c. Ostali uvjeti priključenja određeni su u poglavlju 2. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema uvjetima za gradnju novih građevina. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. ne određuje se.

Članak 7.

Članak 7.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: pp 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. ne određuje se. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedinih građevina treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog plana. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Određeno u poglavlju 2.1.1. 4. izgrađenost građevne čestice a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 5. iskoristivost građevne čestice a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 7. visina i broj etaža građevine a. površina nije namijenjena gradnji građevina visokogradnje pa se parametar ne određuje. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Određeno u poglavlju 2.1.1. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Određeno u poglavlju 2.1.1. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 197 a. prometne površine s oznakama “uK1” i “uK2” formiraju se u svrhu izgradnje javne površine za pristup česticama u vidu prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, elektroničkom komunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih i oborinskih voda.

Članak 7.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. potrebno je osigurati sprječavanje arhitektonskourbanističkih barijera na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje osoba s invaliditetom i drugih osoba s kolicima. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Određeno u poglavlju 2. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema uvjetima za gradnju novih građevina. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. ne određuje se. 1.4. OSTALE ODREDBE 1.4.1. Opće odredbe

Članak 8.

Članak 8.
(1) pojedini pojmovi korišteni u ovom planu imaju značenje određeno sukladno pravilniku o prostornim planovima te su dani kao prilog ovim Odredbama za provedbu.
Članak 9.
(1) Maksimalna dozvoljena visina građevine mjeri se od kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg punog kata, odnosno do vrha nadozida potkrovlja.
Članak 10.
(1) u visinu građevine, u slučaju gradnje ravnog krova, ne obračunava se atika ako je njezina visina (izvedena kao puni parapet) ograničena na najviše 80,0 centimetara iznad završnog sloja stropne konstrukcije zadnje etaže uz ulično pročelje. u slučaju izvedbe nepotpune etaže (npE) koja je uvučena od vanjskog uličnog pročelja, visina se mjeri na zadnjoj punoj etaži i u tu visinu se obračunava i atika.

Članak 11.

Članak 11.
(1) E - maksimalna dozvoljena etažnost određuje se brojem dozvoljenih etaža. S obzirom na odnos prema tlu etaže su: podrum (po), suteren (S), prizemlje (p), kat(ovi) K i potkrovlje (pk).
(2) podrum (po) je potpuno ukopani ili više od 50% volumena ukopani dio građevine, a čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(3) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno najmanje je jednim svojim pročeljem izvan terena.
(4) prizemlje (p) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 metara iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda ili krova).
(5) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(6) potkrovlje (pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krov, s time da visina nadozida potkrovlja ne smije biti viša od 1,2 metra.
(7) puna etaža (pE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom etažom iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta uslijed male visine, nije moguće koristiti kao etažu.

Članak 11.

(8) nepotpuna etaža (npE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi manje od 60% tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se, zbog visine manje od 1,2 metra, ne može koristiti više od 70% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao: 1. potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj ploči najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli (0), a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje, na način da je korisnički (etažno) nedjeljiv od najviše pune etaže; 2. druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlja; 3. uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža: a. izvedena s ravnim krovom; b. uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,2 metra; c. bruto površine najviše do 60% tlocrtne projekcije građevine; d. ukupne visine, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, najviše 3,5 metara.