Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja Centra Svetog Martina na Muri

30. na temelju članka 113.a Zakona o prostornom uređenju (narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i članka 35. Statuta Općine Sveti Martin na Muri (Službeni glasnik Međimurske županije broj 05/21), Općinsko vijeće, na 8. sjednici, 12.05.2026., donosi Odluku o provedenom postupku transformacije urbanističkog plana uređenja centra svetog martina na muri Temeljne odredbe
Članak 1. Donose se transformacija urbanističkog plana uređenja Centra Svetog Martina na Muri (u daljnjem tekstu: Transformacija plana).

Članak 2.

Članak 2. Transformacija plana izrađene su na temelju Odluke o transformaciji urbanističkog plana uređenja Centra Svetog Martina na Muri (Službeni glasnik Međimurske županije, broj 17/2024).
Članak 3. Stručni izrađivač Transformacije plana je pLAnOpOLIS d.o.o. Rijeka, OIB 95829573574.
Članak 4. Transformacija plana izrađena je u elektroničkom obliku u skladu s odredbama pravilnika o prostornim planovima (narodne novine broj 152/23), u daljnjem tekstu: pravilnik. repubLika MEĐIMuRSKAžupAnIJA, Opć n

Članak 5.

Članak 5. Sastavni dio ove Odluke su: 1. odredbe za provedbu 2. grafički dio - namjena prostora (kartografski prikaz 1.1.) - Građevinska područja (kartografski prikaz 1.2.) - provedba prostornog plana (kartografski prikaz 1.3.) - prometni sustav (kartografski prikaz 2.1.) - Komunikacijski sustav (kartografski prikaz 2.2.) - Energetski sustav (kartografski prikaz 2.3.) - Vodnogospodarski sustav (kartografski prikaz 2.4.) - posebne vrijednosti (kartografski prikaz 3.1.) - posebna ograničenja i posebni načini korištenja (kartografski prikaz 3.2.) 3. obrazloženje 4. prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu plana

Članak 6.

Članak 6. Sastavni dijelovi ove Odluke definirani člankom 5. dostupni su u Informacijskom sustavu prostornog uređenja pod oznakom HR-ISpu-upu2-04413-R04.
Članak 7. Izvornik Transformacije plana trajno je pohranjen u modulu eplanovi. Završne odredbe
Članak 8. Ova Odluka s prilogom koji sadrži odredbe za provedbu objavljuje se u službenom glasilu: Službeni glasnik Međimurske županije.
Članak 9. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u službenom glasilu. OpćInSKO VIJEćE OpćInE SVETI MARTIn nA MuRI KLASA: 024-01/26-01/02 uRBROJ: 2109-17-01-26-3 Sveti Martin na Muri, 12.05.2026. pREDSJEDnIK Općinskog vijeća ivica kutnjak, v.r. HrVaTska InA SVETI MARTIn nA MuRI aziv prostornog plana: u rbanistički plan uređenja Centra Svetog Martina na Muri Odredbe za provedbu Vrsta postupka: postupak transformacije prostornog plana Faza transformacije plana: prostorni plan Oznaka revizije plana: HR-ISpu-upu2-04413-R04 Stranica 130 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. Odluka o transformaciji prostornog plana: Odluka o transformaciji u rbanističkog plana uređenja Centra Svetog Martina na Muri (Službeni glasnik Međimurske županije broj 17/2024) Odluka o provedenom postupku transformacije prostornog plana: Odluka o provedenom postupku transformacije u rbanističkog plana uređenja Centra Svetog Martina na Muri Službeni glasnik Međimurske županije nositelj izrade prostornog plana: Međimurska županija, Općina Sveti Martin na Muri Jedinstveni upravni odjel Tijelo koje donosi prostorni plan:

Članak 9.

Međimurska županija, Općina Sveti Martin na Muri Općinsko vijeće Stručni izrađivač prostornog plana: pLAnOpOLIS d.o.o. Rijeka, Ciottina 16 OIB: 95829573574 Stručni tim: Vana Rodin Kružić, mag.ing.arch. inž.arh. Odredbe Za prOVedbu 1. OSnOVnO KORIŠTEnJE pROSTORA 1.1. namjena prostora
Članak 1.
(1) plan sadrži podjelu prostora prema sljedećim namjenama: - Stambena namjena (S3) - Stambena namjena (S4) - Mješovita namjena (M3) - Javna i društvena namjena - upravna (D1) - Javna i društvena namjena - predškolska (D4) - Javna i društvena namjena - osnovnoškolska i srednjoškolska (D5) - Javna i društvena namjena - kulturna (D7) - Javna i društvena namjena - vjerska (D8) - poslovna namjena - uslužna (K1) - Javna zelena površina - park/perivoj (Z1) - Javna zelena površina - dječje igralište (Z3) - Zaštitna zelena površina (Z5) - površina infrastrukture - energetski sustav (IS7) - površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav (IS8) - prometna površina - pješačka površina - površina unutarnjih voda - površina pod vodom (V1)
(2) Stambena namjena (S3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5003] 1. na površinama stambene namjene (S3) dozvoljena je gradnja građevina stambene namjene i stambenoposlovne namjene. 2. na građevnoj čestici stambene namjene (S3) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina i to: garaža, spremište, ljetna kuhinja, kotlovnica, nadstrešnica, vrtna sjenica, Odgovorna osoba nositelja izrade: REFEREnTICA Kristina Tuksar predsjednik tijela koje donosi prostorni plan:

Članak 1.

pREDSJEDnIK OpćInSKOG VIJEćA Ivica Kutnjak Odgovorna osoba stručnog izrađivača: DIREKTORICA Vana Rodin Kružić mag.ing.arch. Odgovorni voditelj izrade: DIREKTORICA Vana Rodin Kružić mag.ing.arch. Anja Maglica, mag.ing.aedif. Sanja Turk, univ.dipl. bazen, roštilj, pomoćna građevina za smještaj spremnika za komunalni otpad, i sl. 3. na površinama stambene namjene (S3), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. ambulanta, dječji vrtići, d. sportsko-rekreacijske površine i igrališta na otvorenom, e. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), f. manje infrastrukturne građevine. 4. uz primarnu stambenu namjenu (S3) dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedećih sekundarnih namjena, pod uvjetom da sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama: a. javne i društvene namjene, b. poslovne namjene (uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene).
(3) Stambena namjena (S4), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5004] 1. na površinama stambene namjene (S4) dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene i građevina poljoprivredne namjene (osim građevina za uzgoj životinja). 2. na građevnoj čestici stambene namjene (S4) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, spremište, ljetna kuhinja, kotlovnica, nadstrešnica, vrtna sjenica, bazen, roštilj, pomoćna građevina za smještaj spremnika za komunalni otpad, i sl.) i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora onečišćenja (sjenici, staklenici, plastenici, gljivarnici, pčelinjaci, spremišta poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata, 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 131 poljoprivredne opreme i slične pomoćne građevine bez izvora onečišćenja).

Članak 1.

3. na površinama stambene namjene (S4), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. ambulante, dječji vrtići, d. sportsko-rekreacijske površine i igrališta na otvorenom, e. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), f. manje infrastrukturne građevine. 4. uz primarnu stambenu namjenu (S4) dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedećih sekundarnih namjena, pod uvjetom da sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama: a. javne i društvene namjene, b. poslovne namjene (uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene).
(4) Mješovita namjena (M3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5053] 1. na površinama mješovite namjene (M3) dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene. 2. na građevnoj čestici mješovite namjene (M3) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama mješovite namjene (M3), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. ambulanta, dječji vrtići, d. površine i građevine sportsko-rekreacijske namjene, e. građevine poslovne namjene: uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), g. manje infrastrukturne građevine.

Članak 1.

4. Za sljedeće prateće namjene koje se mogu graditi unutar površine mješovite namjene (M3) ukupna površina istih ne može prelaziti 1/3 predmetne površine mješovite namjene: a. građevine poslovnih i drugih namjena čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim susjednim građevnim česticama. 5. uz primarnu mješovitu namjenu (M3) dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedeće sekundarne namjene: a. javne i društvene namjene.
(5) Javna i društvena namjena - upravna (D1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5101] - dom kulture, zdravstvena stanica 1. na površinama javne i društvene namjene - upravne (D1) dozvoljena je gradnja građevina namijenjenih radu državnih tijela i organizacija, radu tijela i organizacija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, radu pravnih osoba s javnim ovlastima i za potrebe vatrogasnih postaja. 2. na građevnoj čestici javne i društvene namjene - upravne (D1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površini javne i društvene namjene - upravne (D1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), c. manje infrastrukturne građevine. 4. uz ovu primarnu namjenu dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedeće sekundarne namjene:

Članak 1.

a. zdravstvena stanica: Zdravstvena namjena b. dom kulture, zdravstvena stanica: uslužna namjena
(6) Javna i društvena namjena - predškolska (D4), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5104] 1. na površinama javne i društvene namjene - predškolske (D4) dozvoljena je gradnja građevina namijenjenih predškolskom odgoju, naobrazbi i skrbi o djeci predškolske dobi (dječji vrtić, jaslice) u skladu s posebnim propisima iz djelokruga odgoja i obrazovanja. 2. na građevnoj čestici javne i društvene namjene - predškolske (D4) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površini javne i društvene namjene - predškolske (D4), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), c. manje infrastrukturne građevine.
(7) Javna i društvena namjena - osnovnoškolska i srednjoškolska (D5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5105] - školska sportska igrališta 1. na površinama javne i društvene namjene - osnovnoškolske i srednjoškolske (D5) dozvoljena je gradnja zgrada kojima se osigurava provođenje programa redovitog i posebnog osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja (osnovne škole, umjetničke i druge škole) i/ili gradnja srednjih škola (gimnazije, strukovne škole, umjetničke škole i druge škole) u skladu s posebnim propisima iz djelokruga odgoja i obrazovanja. 2. na građevnoj čestici javne i društvene namjene – osnovnoškolske i srednjoškolske (D5) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina.

Članak 1.

Stranica 132 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. 3. na površini javne i društvene namjene - osnovnoškolske i srednjoškolske (D5), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. učenički domovi, b. građevine koje služe obrazovnom procesu, c. znanstveno-istraživački centar, d. zelene površine, e. sportsko-rekreacijske površine i igrališta, f. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), g. manje infrastrukturne građevine.
(8) Javna i društvena namjena - kulturna (D7), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5107] - dom kulture 1. na površinama javne i društvene namjene - kulturne (D7) dozvoljena je gradnja građevina kulturne namjene i to: a. knjižnica, b. kazališta, c. kinematografa, d. muzeja, e. galerija, f. glazbenih ustanova, g. koncertnih dvorana, h. arhiva, i. javne radio televizije, j. kulturnih i umjetničkih organizacija, k. kulturni centar, l. memorijalni centar, m. ostalih kulturnih ustanova. 2. na građevnoj čestici javne i društvene namjene - kulturne (D7) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površini javne i društvene namjene – kulturne (D7), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), c. manje infrastrukturne građevine.
(9) Javna i društvena namjena - vjerska (D8), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5108] 1. na površinama javne i društvene namjene - vjerske (D8) dozvoljena je gradnja i uređenje:

Članak 1.

a. vjerskih građevina, b. redovničkih kompleksa, c. svetišta, d. pastoralnog centra, e. vjerskih centara i ustanova. 2. na građevnoj čestici javne i društvene namjene - vjerske (D8) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina i pratećih uslužnih građevina (trgovina, ugostiteljstvo, smještaj u funkciji vjerskog turizma). 3. na površini javne i društvene namjene – vjerske namjene (D8), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. predškolske ustanove, b. sportsko-rekreacijske površine i igrališta na otvorenom, c. zelene površine, d. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), e. manje infrastrukturne građevine.
(10) poslovna namjena - uslužna (K1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5261] 1. na površinama poslovne namjene - uslužne (K1) dozvoljena je gradnja građevina poslovne namjene i to: a. uredske, b. trgovačke (osim trgovačkih i „outlet“ centara prema posebnom propisu koji klasificira trgovine, s otvorenim parkiralištima), c. ugostiteljske, d. druge uslužne djelatnosti. 2. na građevnoj čestici poslovne namjene - uslužne (K1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama poslovne namjene - uslužne (K1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. građevine javne i društvene namjene, c. hotel u funkciji primarne namjene, izvan prostora ograničenja ZOp-a, d. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), e. infrastruktura.

Članak 1.

(11) Javna zelena površina - park/perivoj (Z1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5701] 1. Javne zelene površine – park/perivoj (Z1) uređuju se hortikulturno, stazama i urbanom opremom, a mogu se uređivati, postavljati i graditi: a. vodene površine, b. dječja igrališta, c. paviljoni, vidikovci, nadstrešnice, d. montažne građevine (kiosci, pozornice, tribine), e. skulpture i umjetničke instalacije, f. manje infrastrukturne građevine i sanitarni čvorovi. 2. na javnim zelenim površinama – park/perivoj (Z1) nije dozvoljeno vođenje nadzemnih energetskih vodova te postavljanje samostojećih antenskih stupova elektroničke komunikacije.
(12) Javna zelena površina - dječje igralište (Z3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5703] 1. Javne zelene površine - dječje igralište (Z3) su planski oblikovane javne površine namijenjene za igru djece. 2. na površinama javnih zelenih površina - dječje igralište (Z3) je dozvoljeno hortikulturno uređenje, oblikovanje i uređenje terena u funkciji dječjih aktivnosti i uređenje i postavljanje: a. igrala za djecu, 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 133 b. urbane opreme, c. pješačkih staza. 3. na javnim zelenim površinama - dječje igralište (Z3) nije dozvoljena gradnja čvrstih građevina, već samo uređenje otvorenih površina. Ako postoji ugroženost sigurnosti djece (zbog prometa ili sl.) igralište mora biti ograđeno.
(13) Zaštitna zelena površina (Z5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5705] 1. Zaštitne zelene površine (Z5) namijenjene su za potrebe zaštite okoliša, zaštite reljefa, nestabilnih padina, erozije, voda i potočnih dolina i slično, a obuhvaćaju i površine koji čine zelenu infrastrukturu, zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine.

Članak 1.

2. na zaštitnim zelenim površinama (Z5) je dozvoljeno postavljanje, uređenje i gradnja: a. svih građevina i instalacija koji služe za zaštitu, b. staza i urbane opreme, c. vodenih površina, d. manjih infrastrukturnih građevina.
(14) površina infrastrukture - energetski sustav (IS7), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5907] 1. na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) dozvoljena je gradnja i uređenje građevina i vodova za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije iz svih energenata: a. elektrana instalirane snage do 10 MW s pripadajućim građevinama, b. trafostanice i rasklopna postrojenja do 35 kV, c. skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata koji su samostalne građevine kapaciteta do 10.000 tona, d. skladišta ukapljenog naftnog plina koji su samostalne građevine kapaciteta do 1.000 tona, e. kogeneracijska postrojenja. 2. na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(15) površina infrastrukture - vodnogospodarski sustav (IS8), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5908] 1. na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav (IS8) dozvoljena je gradnja vodnih građevina i uređenje površina namijenjenih za: a. korištenje voda: vodnih građevina za vodoopskrbu, navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda (akumulacija, vodozahvata/vodocrpilišta, vodosprema, uređaja za pročišćavanje pitke vode, vodnih komora, crpnih stanica), b. zaštitu voda: vodnih građevina za odvodnju otpadnih voda (uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, crpnih stanica), vodnih građevina za odvodnju oborinskih voda, c. zaštitu od štetnog djelovanja voda: regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (akumulacija, retencija za obranu od poplava, nasipa (obaloutvrda), kanala odteretnih/lateralnih, brana, tunela, crpnih stanica i ostalih građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda.

Članak 1.

2. na površinama infrastrukture – vodnogospodarski sustav (IS8) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru, kao i ostale građevine u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
(16) prometna površina, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5950] 1. prometna površina je namijenjena za gradnju i uređenje cesta ili ulica. 2. u sklopu prometnih površina uređuju se i grade: a. pješačke površine, b. biciklističke površine, c. javna parkirališta, d. tramvajske i željezničke pruge, e. tramvajska, željeznička i autobusna stajališta, f. zaštitne zelene površine. 3. na prometnim površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(17) pješačka površina, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5952] 1. pješačka površina namijenjena je kretanju, boravku i okupljanju ljudi kao što su pješačke ulice, pločnici, trgovi, šetnice. 2. na pješačkim površinama dozvoljeno je postavljanje, uređenje i gradnja: a. urbane opreme, b. zelenih površina, c. vodenih površina, d. nadstrešnica, e. skulptura i umjetničkih instalacija, f. montažnih građevina (kiosci, pozornice, tribine). 3. na pješačkim površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(18) površina unutarnjih voda - površina pod vodom (V1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-5321] 1. na površinama unutarnjih voda – površine pod vodom (V1) dozvoljeno je uređenje i gradnja zahvata u prostoru u funkciji korištenja i uređenja vodenih površina te gradnja podvodnih infrastrukturnih vodova, kao i ostalih građevina u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.

Članak 1.

1.2. Građevinska područja
Članak 2.
(1) Građevinsko područje se ne određuje ovim prostornim planom. 1.3. provedba prostornog plana 1.3.1. pravila provedbe zahvata
Članak 3.
(1) plan sadrži sljedeća pravila provedbe zahvata u prostoru za označene površine: - pp-InDIVIDuALnE STAMBEnE Stranica 134 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. - pp- ZGRADE MJEŠOVITE nAMJEnE - pp-VIŠESTAMBEnE - pp- upRAVnA - pp-VRTIć - pp- ŠKOLA - pp- župnI DVOR S VRTOM - pp- CRKVA - pp- pOSLOVnA ZGRADA - pp- DOM KuLTuRE - pp-IS - pp-CESTA - pp-TRG - pp- pJEŠAČKA pOVRŠInA - pp- DJEČJE IGRALIŠTE - pp-ZAŠTITnO ZELEnILO - pp-VODA

Članak 4.

Članak 4.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: pp- InDIVIDuALnE STAMBEnE 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Minimalna površina građevne čestice za individualne stambene građevine ovisi o tipologiji i visini odnosno broju etaža. b. Kada se individualna stambena građevina gradi kao slobodnostojeća zgrada visine prizemlje (p+pK = 4,50 m) minimalna površina građevne čestice iznosi 480 m2. c. Kada se individualna stambena građevina gradi kao slobodnostojeća zgrada visine prizemlje i kat (p+1 +pK= 6,6 m) minimalna površina građevne čestice iznosi 540 m2. d. Kada se individualna stambena građevina gradi kao dvojna zgrada visine prizemlje (p+pK = 4,50 m) minimalna površina građevne čestice iznosi 360 m2. e. Kada se individualna stambena građevina gradi kao dvojna zgrada visine prizemlje i kat (p+1 +pK= 6,6 m) minimalna površina građevne čestice iznosi 420 m2. f. Maksimalna širina građevne čestice uz cestu ili javnu prometnu površinu (na regulacijskoj liniji) je 40 m. g. Minimalna širina građevne čestice na regulacijskoj liniji za samostojeće građevine visine prizemlje (p+pK = 4,50 m) iznosi 16m, dok je minimalna dužina građevne čestice 30m. h. Minimalna širina građevne čestice na regulacijskoj liniji za samostojeće građevine visine prizemlje i kat (p+1 +pK= 6,6 m) iznosi 18m, dok je minimalna dužina građevne čestice 30m. i. Minimalna širina građevne čestice na regulacijskoj liniji za dvojne građevine visine prizemlje (p+pK= 4,50 m) iznosi 12m, dok je minimalna dužina građevne čestice 30m..

Članak 4.

j. Minimalna širina građevne čestice na regulacijskoj liniji za dvojne građevine visine prizemlje i kat (p+1 +pK= 6,6 m) iznosi 14m, dok je minimalna dužina građevne čestice 30m. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene. Dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, spremište, ljetna kuhinja, kotlovnica, nadstrešnica, vrtna sjenica, bazen, roštilj, pomoćna građevina za smještaj spremnika za komunalni otpad, i sl.) i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora onečišćenja (sjenici, staklenici, plastenici, gljivarnici, pčelinjaci, spremišta poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata, poljoprivredne opreme i slične pomoćne građevine bez izvora onečišćenja). nije dozvoljena gradnja pratećih namjena na zasebnim građevnim česticama, osim infrastrukture sukladno poglavlju 2. InFRASTRuKTRnI SuSTAVI ovog plana. uz primarnu stambenu namjenu na istoj je građevnoj čestici dopušteno uređivati i graditi sadržaje sekundarne poslovne namjene (uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene) pod uvjetom da sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama. Javnu i društvenu namjenu nije dozvoljeno graditi unutar ovog pravila provedbe. b. Osnovna građevina na čestici individualne stambene namjene je jedna stambena građevina za stalno ili povremeno stanovanje izgrađena u obliku obiteljske kuće.

Članak 4.

c. Dio individualne stambene građevine moguće je urediti u funkciji prateće namjene – kao poslovni prostor za obavljanje uslužnih, trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, odnosno prostor namijenjen obavljanju: financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi) ili obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice). d. poslovni sadržaji na površinama stambene namjene obuhvaćaju tihe i čiste djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš, opasnosti od požara i eksplozije: različite kancelarije, uredi, biroi, ateljei i druge slične djelatnosti, predškolski odgoj, pogoni sa čistim i tihim tehnološkim postupcima, obrtničke (servisnozanatske), ugostiteljske (bez glazbe na otvorenom), trgovačke, prerađivačke, uslužne i slične djelatnosti. e. poslovni sadržaji u individualnim građevinama mogu se smjestiti u okviru svih etaža građevine ili kao zasebna poslovna građevina na građevnoj čestici. f. Moguće najviše do 30% ukupne građevinske bruto površine stambene građevine, ali maksimalno 100 m2, koristiti kao poslovni prostor za djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš g. poslovna djelatnost koja se obavlja u stambenoposlovnoj građevini, način organizacije djelatnosti, te potrebe prometa ne smiju ugrožavati okoliš, sigurnost i kvalitetu života u građevini te na susjednim građevnim česticama. h. Kao pomoćni sadržaji na čestici predviđaju se: garaža, pomoćne poljoprivredne građevine i druge pomoćne građevine. i. unutar čestica ne mogu se obavljati proizvodne djelatnosti, uzgajati životinje, niti obavljati druge 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 135 djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenje okoline.

Članak 4.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Građevine se grade kao samostojeće ili dvojne zgrade. b. na građevnoj se čestici može graditi samo jedna građevina osnovne namjene. c. Građevini pravac iznosi 5m. d. Minimalna udaljenost građevine prema bočnim granicama građevne čestice za slobodnostojeću građevinu iznosi 3m, a za dvojnu 3m prema slobodnoj strani, dok se na drugu stranu naslanja. e. Minimalna udaljenost građevine prema stražnjoj granici građevne čestice iznosi 4m. 4. izgrađenost građevne čestice a. najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,4. b. u dozvoljenu izgrađenost (kig) građevne čestice uračunavaju se i sve druge prateće (poslovne, pomoćne) građevine na građevnoj čestici. 5. iskoristivost građevne čestice a. najveći koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 1,2. b. u dozvoljenu iskorištenost (kis) građevne čestice uračunavaju se i sve druge prateće (poslovne, pomoćne) građevine na građevnoj čestici. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Maksimalna bruto razvijena površina građevine iznosi 1.500 m2. b. Minimalna bruto razvijena površina građevine iznosi 80 m2. 7. visina i broj etaža građevine a. u svim građevinama može se predvidjeti gradnja podruma (po) i/ili suterena (S) (kada postojeći uvjeti to omogućuju) i potkrovlja (pk), odnosno tavana. podrum(po), suteren (S) i potkrovlje (pk) uračunavaju se u izračun koeficijenta iskorištenosti građevne čestice (kis). ukoliko se tavan ne koristi kao stambeni ili poslovni prostor isti se ne uračunava u koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis).

Članak 4.

8. veličina građevine koja nije zgrada a. nije određeno. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnom prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora. b. preporuča se postići oblikovanje uličnog poteza s volumenima u odnosu stranica tlocrta građevine 1:1,5, te postavljanjem duže stranice paralelno s ulicom, pri čemu sljeme građevine u pravilu prati pružanje ulice, osim ako je zatečena izgradnja u predmetnom dijelu obuhvata plana formirala potez ulice s građevinama zabatom orijentiranim prema ulici i položajem sljemena okomito na ulični pravac. c. Krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep i dr.). Koso krovište je nagiba 25°-45°. d. na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu. Krovni otvori mogu biti samo u razini krovnih ploha, isključeni su prodori ravnine pročelja u krovne ravnine. e. Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala. f. Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i u pravilu ne na uličnu stranu.

Članak 4.

g. Građevina svojim položajem na građevnoj čestici ne smije ugrožavati okolne građevne čestice odnosno građevine ili javne površine svojim oborinskim, površinskim ili krovnim vodama, snijegom ili drugim štetnim utjecajima (buka, prašina, mirisi), već se zaštitne mjere od tih utjecaja trebaju provesti unutar granica predmetne građevne čestice ili građevine. Isto se postiže primjenom zakonskih mjera zaštite od buke, prašine i zagađenja zraka, uključivo odmicanje građevine na minimalnu udaljenost uvjetovanu ovim Odredbama, položajem krovnih ploha, ograničavanjem istaka strehe do 0,80 m, te izvedbom krovnog oluka i snjegobrana uz prihvaćanje oborinskih voda na terenu putem oborinskih kanala ili rigola s upuštanjem u teren putem upojnih bunara na samoj građevnoj čestici. h. Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase i dr.), a koju je moguće predvidjeti kao dopunu centralnom sustavu ili kao dodatni izvor za pojedinu građevinu. Isključivo za vlastite potrebe pojedinih građevina moguća je proizvodnja toplinske i električne energije korištenjem sunčeve energije i toplinske energije zemlje i vode. Korištenje energije sunca moguće je postavom solarnih panela na postojeću građevinu ili samostalno postavom na stup, kao pomoćna građevina na čestici. Solarni paneli mogu se postavljati na krovne plohe, uz uvjet da ravnina solarnih panela ne odstupa bitno od ravnine krovnih ploha koje čine ulično pročelje.

Članak 4.

postava solarnih panela može se izvesti bez takvih ograničenja na ravnim krovovima. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Minimalni udio uređenih zelenih površina na građevnoj čestici iznosi 30%. b. pješačke i kolne staze, parkirališta, cisterne za vodu, bunari, izdvojeni podzemni objekti, vrtni bazeni (površine do 24 m2 i dubine do 1,0 m), igrališta, pergole i brajde te rezervoari za gorivo ili plin sa zaštitnim elementima ne uračunavaju se u izgrađenu površinu građevne čestice. c. Građevnu česticu treba urediti na način da se maksimalno očuva prirodno oblikovani teren te nije dopušteno formiranje artificijelne konfiguracije. d. u skladu s lokalnim krajobraznim karakteristikama potrebno je sadnjom visoke i niske vegetacije Stranica 136 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. (autohtone vrste) te zatravljivanjem ozeleniti i hortikulturno urediti 30% građevne čestice kod individualne i višestambene izgradnje što posebno obuhvaća prostor predvrta između javne prometne površine i stambene građevine. prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo. e. prilikom uređenja građevne čestice ne smije se kroz usmjeravanje oborinskih voda, nasipavanja terena ili iskopa negativno utjecati na okolne građevne čestice ili građevine, odnosno javne prometne površine. f. promjena konfiguracije terena građevne čestice (nasipavanje - usijecanje) ograničava se uz njezine granice sa maksimalno 1,0 m u odnosu prema prirodnom-uređenom terenu susjedne građevne čestice, pri čemu predmetni radovi nisu dozvoljeni ako je susjedni objekt izgrađen bliže od 3,0 m do granice građevne čestice, odnosno ako se takvim radovima mijenja stabilnost zemljišta ili prirodni tok oborinskih voda na štetu susjedne građevne čestice/ građevine.

Članak 4.

g. na prostoru građevne čestice izvode se pješačke i kolne pristupne i komunikacijske površine oblikovane na način da se u što većoj mjeri izbjegne „asfaltiranje i betoniranje“površina. h. na građevnoj čestici na površinama stambene namjene potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta. Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (pM) dimenzija 2,5×5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici utvrđuje se prema broju korisnika te se za individualne stambene građevine mora osigurati 1,5 pM po jednoj stambenoj jedinici, a ukoliko se planira poslovni prostori uz stanovanje mora se osigurati 2 pM na 100 m2 BRp. i. Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora. Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,20 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,8 m, pri čemu se podnožje visine do 60 cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao „prozračna“ ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima. j. Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: 3,0m od linije regulacije, 1,0m od susjedne međe, 3,0m od susjedne građevine, 1,0m od vlastite građevine. k. Solarni paneli na stupu ili postavljeni samostalno na konstrukciju kao pomoćna građevina, mogu se izvesti iza osnovne građevine na građevnoj čestici, poštujući ograničenje maksimalno dozvoljene izgradnje za pojedinu namjenu propisanu ovim planom.

Članak 4.

l. Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za sakupljanje komunalnog otpada, koje je dostupno s javne površine (mjesto mora biti primjereno uređeno i ograđeno zelenom ili primjerenom ogradom). Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu posude za sakupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada te tehnologiju sakupljanja. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. pri provedbi ovog plana potrebno je pridržavati se pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture. b. Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine (minimalne širine 5,0 m s asfaltnim zastorom), kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnje oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, kabelsku mrežu telekomunikacija, mrežu plinoopskrbe. c. Iznimno od prethodne podtočke, moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća pristupnu ulicu ili pristupni put (javno prometna površina) (minimalne širine 3 m i maksimalne dužine 50 m) pri čemu se na takav pristupni put mogu priključiti najviše dvije stambene građevne čestice, mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame. (navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Članak 4.

d. prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet. e. priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. f. Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu (uK1-uK6). neposrednim pristupom smatra se kolni pristup minimalne širine 3,50 m (iznimno prilikom rekonstrukcije postojeće građevine 3,0 m). pristup s građevne čestice na površinu mjesne ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, pristup se mora izvesti preko sporedne ulice. g. na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić. Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. h. niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i 27. svibnja 2026. “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 11 - Stranica 137 tipskim rješenjima HEp-a ODS “Elektra” Čakovec. u tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine ugrađuje kućni priključni mjerni ormarić KpMO ili KpO, uz pridržavanje slijedećih uvjeta: KpMO treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod, u KpMO nalazi se mjerno mjesto i MTu prijemnik, glavne osigurače priključka u KpO ili u KpMO dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda, ostale nenavedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom Dp Elektre Čakovec.

Članak 4.

i. plinski priključak se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine. Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. j. Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže i od kanalizacijske mreže minimalno 5,0 m. nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije. Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu. Vodomjerna okna izvesti prema uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema građevinama. Vodomjerno okno preporuča se locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe. Investitori koji grade stanove, dužni su osigurati mjerenje utroška vode ugradnjom vodomjera, posebno za stambeni, a posebno za svaki poslovni prostor. ukoliko objekt ima i hidrantski vod za njega se izvodi odvojeni priključak s vodomjerom. položaj vodomjernog okna određuje distributer vode. k. Kućne priključke za odvodnju sanitarno fekalnih voda potrebno je predvidjeti, u pravilu, kao pojedinačne. u prvoj fazi, do izgradnje sustava javne odvodnje za područje naselja, sanitarno fekalne otpadne vode potrebno je sakupljati u vodonepropusnim septičkim taložnicama zatvorenog tipa, koje je potrebno redovno održavati i prazniti po za to ovlaštenom poduzeću, prema posebnim propisima. nakon izgradnje mreže javne odvodnje otpadnih voda i kada uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bude u funkciji, obavezno je priključenje korisnika na sustav odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.

Članak 4.

Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda ili otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda. l. Do izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda će se vršiti ispuštanjem u upojne bunare na građevnoj čestici. Oborinske vode sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta mogu se ispuštati u upojne bunare samo preko slivnika s taložnicom te separatora ulja i masti. nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda u recipijent kanal Zavrtje mora se vršiti preko slivnika s taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti. m. nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovim odredbama. n. Sve parcele i građevine unutar obuhvata plana moraju biti priključene na infrastrukturnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda, s tim da potencijalni zagađivači moraju biti opremljeni opremom za pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u zajednički sistem. Oborinske vode s kolnih površina moraju biti tretirane odjeljivačem ulja (masnoće prije upuštanja u zajednički sustav). 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeće stambene građevine izgrađene unutar obuhvata plana se zadržavaju. Moguća je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja do maksimalnih vrijednosti određenih ovim planom. postojeća izgrađenost i iskoristivost građevne čestice ako je veća može se zadržati. postojeća legalna udaljenost od regulacionog pravca se zadržava.

Članak 4.

b. prilikom dogradnje postojeće građevine maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti 0,4, ukoliko su zadovoljeni uvjeti minimalne udaljenosti od rubova građevne čestice. c. prilikom nadogradnje postojeće građevine može se postići visina propisana uvjetima za neizgrađene površine ukoliko su zadovoljeni uvjeti minimalne udaljenosti od rubova građevne čestice osim ako za predmetno područje u kojem se građevna čestica nalazi nije drukčije određeno posebnim uvjetima ovih Odredbi. d. prilikom rekonstrukcije kojom bi se dodala poslovna namjena i tako građevina prenamijenila u stambenoposlovnu građevinu moraju biti zadovoljeni uvjeti veličine i izgrađenosti građevne čestice, visine građevine te maksimalne površine građevinske čestice kao za novu građevinu. Također, najmanja udaljenost od regulacijskog pravca javno prometne površine iznosi za neizgrađene dijelove građevinskog područja 5,0 m, dok se prilikom interpolacije u izgrađenim dijelovima građevinskog područja primjenjuje minimalna udaljenost od 3,0m. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Kao pomoćni sadržaji na čestici predviđaju se: garaža, pomoćne poljoprivredne građevine i druge pomoćne građevine. Garaža može biti integrirana unutar osnovne građevine, prigrađena uz osnovnu građevinu ili locirana kao samostojeća na čestici. pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, a koje je potrebno locirati iza osnovne građevine.

Članak 4.

Druge pomoćne građevine služe redovnoj upotrebi stambene građevine (alatnice, fontane dubine do 80 cm, vrtni paviljoni, najviše jedan bazen površine do 36,0 m2 i slično). b. na građevnoj čestici individualne stambene građevine mogu se u okviru njezine dozvoljene izgrađenosti i iskoristivosti graditi pomoćne građevine koje namjenom upotpunjuju stambenu, stambeno-poslovnu građevinu (garaže, spremišta, Stranica 138 - Broj 11 “SLužBEnI GLASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 27. svibnja 2026. nadstrešnice, ljetne kuhinje i druge pomoćne prostorije koje služe za redovnu uporabu građevine). c. pomoćne građevine mogu biti visine jedne etaže (p) uz mogućnost gradnje potkrovlja s nadozidom visine do 60 cm, a visina vijenca, odnosno strehe ne smije biti viša od 4,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena. d. pomoćne građevine smještaju se isključivo na stražnjem dijelu građevne čestice iza stambene građevine. e. najmanja udaljenost pomoćne građevine od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici može biti 4,0 m. f. Ako se gradi kao samostojeća, udaljenost pomoćne građevine od stražnje i bočnih međa građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m, odnosno 1,0 m ako nema otvore prema susjednoj građevnoj čestici. g. Smještanje pomoćnih građevina uz granicu građevne čestice dopušteno je samo u slučaju kada je i na susjednoj građevnoj čestici pomoćna ili poslovna građevina izvedena priljubljeno uz predmetnu granicu. u tom slučaju iste moraju međusobno biti odijeljene vatrobranim zidom. h. Ako se gradi na poluugrađeni odnosno ugrađeni način, pomoćnu građevinu potrebno je locirati s jedne odnosno dvije strane uz među susjednih građevnih čestica, uz uvjet da nagib krovnih ploha nije prema tim međama.

Članak 4.

i. Ako je nagib krovne plohe pomoćne građevine prema susjednoj građevnoj čestici, od njezine granice treba biti udaljena najmanje 1,0 m, a krov mora imati oluke i snjegobrane. j. pomoćna građevina može se izvesti priljubljeno uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici. k. Garažu je moguće prisloniti uz bočnu liniju građevne čestice, uz uvjet da je susjedna stambena građevina udaljena minimalno 1,0 m. l. Svi ostali uvjeti gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima gradnje individualnih stambenih građevina. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. na građevnoj čestici uz građevinu osnovne (stambene, stambeno-poslovne) namjene može se izgraditi više poslovnih građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu pri čemu je izgradnja istih moguća samo u okviru dozvoljene izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice. b. poslovne građevine mogu biti visine jedne etaže (p), uz mogućnost gradnje poslovnog potkrovlja s nadozidom visine do 120 cm, a visina vijenca, odnosno strehe, ne smije biti viša od 5,0 m mjereno od kote konačno zaravnatog terena. c. poslovne građevine mogu se smještati ispred stambene građevine uz javnu prometnu površinu, pri čemu se u izgrađenom dijelu upu-a građevinski pravac utvrđuje prema okolnoj izgradnji. Iznimno ukoliko nije moguće utvrditi postojeći građevinski pravac, najmanja udaljenost od regulacijskog pravca javne prometne površine iznosi 3,0 m. d. Ako se gradi kao samostojeća, udaljenost poslovne građevine od stražnje i bočnih međa građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m, odnosno 1,0 m ako nema otvore prema susjednoj građevnoj čestici.