GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 3

SGMŽGrad Mursko Središće · 25. veljače 2026. · KLASA 024-01/25- · URBROJ 2109-11-01-25-1

Plan djelovanja civilne zaštite Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 22

4. PlAN djelovanja civilne zaštite Grada Mursko Središće SADRŽAJ 1. UvOD 5 25. veljače 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 23 2. ZAKONSKE ODREDbE 6 3. OPĆI DIO 8 3.1. OPIS PODRUČJA ODGOVORNOSTI NOSITELJA PLANA IZRADE 8 3.1.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja 8 3.1.1.1. Ukupna površina područja 9 3.1.1.2. Rijeke i jezera 9 3.1.1.3. Ostale geografsko−klimatološke karakteristike 10 3.1.1.3.1 Reljef 10 3.1.1.3.2 Hidrološki pokazatelji 10 3.1.1.3.3 Geološki i pedološki pokazatelji 10 3.1.1.3.4 Meteorološki pokazatelji 11 3.1.1.4. Površina obuhvaćena klizištima 11 3.1.1.5. Karta potresnih područja na području odgovornosti 11 3.1.2. Stanovništvo 13 3.1.2.1. Broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/ umirovljenika 14 3.1.2.2. Broj i kategorije osoba s invaliditetom posebnim potrebama (ranjive skupine) 14 3.1.2.3. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje 16 3.1.2.4. Gustoća naseljenosti 16 3.1.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš 17 3.1.3.1. Kulturna dobra 17 3.1.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine 18 3.1.3.3. Vodoopskrbni objekti 18 3.1.3.4. Poljoprivredne površine 19 3.1.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih objekata i područja postrojenja, tehnološke karakteristike postrojenja s opasnim tvarima 20 3.1.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi 21 3.1.3.7. Razmještaj i posebnosti područja postrojenja u odnosu na naselja 22 3.1.3.8. Kapaciteti i drugi objekti za sklanjanje i zbrinjavanje 22 3.1.3.9. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni) 22 3.1.4. Prometno tehnološka infrastruktura 23 3.1.4.1. cestovni promet 23 3.1.4.2. Željeznički promet 25 3.1.4.3. Riječni promet 25 3.1.4.4. Mostovi, vijadukti i tuneli 25 3.1.4.5. Dalekovodi i transformatorske stanice 26 3.1.4.6. Energetski sustavi 29 3.1.4.7. Telekomunikacijski sustavi 29 3.1.4.8. Plinovodi 29 3.1.4.9. Naftovodi 30 3.2. UPOZORAVANJE 30 3.3. UZBUNJIVANJE 35 3.4. PRIPRAVNOST 39 3.5. MOBILIZAcIJA (AKTIVIRANJE) I NARASTANJE OPERATIVNIH SNAGA SUSTAVA cIVILNE ZAŠTITE 42 3.5.1. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije operativnih snaga 45 3.5.2. Organizacija popune operativnih snaga civilne zaštite obveznicima i osobnim i skupnim materijalnotehničkim sredstvima 49 3.5.3. Troškovi angažiranih pravnih osoba i redovnih službi aktiviranja snaga civilne zaštite 50 4. GRAfIČKI DIO 51 5. POSEbNI DIO 52 5.1. MJERE cIVILNE ZAŠTITE OD POTRESA 52 5.1.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa – potres 53 5.2. MJERE cIVILNE ZAŠTITE OD POPLAVA 60 5.2.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa – poplave 61 5.3. MJERE cIVILNE ZAŠTITE OD EPIDEMIJA I PANDEMIJA 66 5.3.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa – epidemije i pandemije 69 5.4. MJERE cIVILNE ZAŠTITE OD EKSTREMNIH TEMPERATURA, TUČE, MRAZA I SUŠE 73 5.4.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa – ekstremne temperature, tuče, mraza i suše 76 5.5. MJERE cIVILNE ZAŠTITE OD KLIZIŠTA 79 5.5.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa – klizišta 80 5.6. MJERE cIVILNE ZAŠTITE OD INDUSTRIJSKIH NESREĆA 87 5.6.1. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa – industrijske nesreće 88 5.7. NAČIN ZAHTIJEVANJA I PRUŽANJA POMOĆI IZMEĐU RAZLIČITIH HIJERARHIJSKIH RAZINA SUSTAVA cIVILNE ZAŠTITE U VELIKOJ NESREĆI I KATASTROFI 93 5.8. OSIGURAVANJE SPEcIFIČNIH POTREBA OSOBA S INVALIDITETOM 93 5.8.1. Informiranje 94 5.8.2. Uzbunjivanje 95 5.8.2.1. Standardni način uzbunjivanja 95 5.8.2.2. Dopunski načini uzbunjivanja 95 5.8.3. Evakuacija, hitan prijevoz, utočište i rehabilitacija 96 5.8.3.1. Evakuacija 96 5.8.3.2. Hitan prijevoz 98 5.8.3.3. Utočište 98 5.8.3.4. Rehabilitacija 98 5.8.4. Mjere i aktivnosti spašavanja osoba s invaliditetom u velikoj nesreći i katastrofi s nositeljima obaveza 99 5.9. EVAKUAcIJA I ZBRINJAVANJE TURISTA U SLUČAJU VELIKIH NESREĆA I KATASTROFA109 Stranica 24 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2026.

POPIS TAblIcA Tablica 1. Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti pojedinih naselja 13 Tablica 2. Distribucija stanovništva prema dobi i spolu 13 Tablica 3. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti 14 Tablica 4. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti 15 Tablica 5. Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju 16 Tablica 6. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH 16 Tablica 7. Područja arheoloških nalazišta 17 Tablica 8. Evidentirane građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima 17 Tablica 9. Vrsta i količina opasnih tvari – INA d.d. MPM Mursko Središće 21 Tablica 10. Popis objekata u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi 21 Tablica 11. Pregled cestovne infrastrukture 21 Tablica 12. Popis transformatorskih stanica 26 Tablica 13. Popis 10(20)kV zračnih vodova 27 Tablica 14. Popis 35kV zračnih vodova 27 Tablica 15. Popis 10(20)kV kabelskih vodova 27 Tablica 16. Popis 35kV kabelskih vodova 27 Tablica 17. Prikaz izvora upozoravanja, sadržaja, korisnika upozoravanja, mjera, snaga i sredstava po pojedinoj ugrozi 32 Tablica 18. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju ugroze potresom 46 Tablica 19. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju ugroze poplavom 46 Tablica 20. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju pandemije i epidemije 47 Tablica 21. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju ekstremnih temperatura, tuče, mraza i suše 47 Tablica 22. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju klizišta 48 Tablica 23. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju industrijskih nesreća 48 POPIS SlIKA Slika 1. Geografski položaj Grada Murskog Središća u Međimurskoj županiji 8 Slika 2. Raspored naselja na području Grada Mursko Središće 9 Slika 3. Karta potresnih područja RH, za povratno razdoblje 95 godina 12 Slika 4. Karta potresnih područja RH, za povratno razdoblje 475 godina 12 Slika 5. Shematski prikaz postupka primanja i prenošenja ranog upozoravanja i neposredne opasnosti 31 Slika 6. Znakovi za uzbunjivanje stanovništva, vatrogasnih i drugih postrojbi civilne zaštite 37 1. UvOD Osnova za izradu Plana djelovanja civilne zaštite Grada Mursko Središće (u daljnjem tekstu: Plan) je Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće (KLASA: 024-01/25- 01/24, UR.BROJ: 2109-11-05-25-1, od dana 14. ožujka 2025.

godine). Plan se sastoji od općeg i posebnih dijelova. Opći dio Plana sadrži sljedeće elemente: − opis područja odgovornosti nositelja izrade Plana, − upozoravanje, − pripravnost, − mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga sustava civilne zaštite, − grafički dio, − prilozi. Posebni dio Plana sadrži razradu operativnog djelovanja sustava civilne zaštite tijekom reagiranja u velikim nesrećama i katastrofama. 2. ZAKONSKE ODREDbE Obveza izrade Plana proizlazi iz odredbe članka 17. stavak 3. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 144/22), a izrađuje se sukladno odredbama Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 49/17). Plan donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave. Nastavno navedeni su zakonski i podzakonski akti na temelju kojih je izrađen Plan: 1. Zakon o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 144/22), 2. Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), 3. Pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite („Narodne novine“, broj 69/16), 4. Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva („Narodne novine“, broj 69/16), 5. Pravilnik o standardnim operativnim postupcima za pružanje pomoći nižoj hijerarhijskoj razini od strane više razine sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi („Narodne novine“, broj 37/16), 6. Pravilnik o postupku primanja i prenošenja obavijesti ranog upozoravanja, neposredne opasnosti te davanju uputa stanovništvu („Narodne novine“, broj 67/17), 7. Pravilnik o kriterijima zdravstvenih sposobnosti koje moraju ispunjavati pripadnici postrojbi civilne zaštite, kriterijima za raspoređivanje i uvjetima za imenovanje povjerenika civilne zaštite i njegovog zamjenika („Narodne novine“ broj 98/16, 67/17).

8. Uredba o sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite („Narodne novine“, broj 27/17). 9. Uredba o načinu i uvjetima za ostvarivanje materijalnih prava mobiliziranih pripadnika postrojbi civilne zaštite za vrijeme sudjelovanja u aktivnostima u sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 33/17). 25. veljače 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 25 10. Uredba o načinu utvrđivanja naknade za privremeno oduzete pokretnine radi provedbe mjera zaštite i spašavanja („Narodne novine“, broj 85/06). 3. OPĆI DIO 3.1. OPIS PODRUČJA ODGOvORNOSTI NOSITElJA PlANA IZRADE 3.1.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja Za područje Grada opisuju se osnovne karakteristike i podaci koji se odnose na sljedeće grupe pokazatelja: geografski pokazatelji, društveno – politički pokazatelji, ekonomsko - gospodarski pokazatelji, prirodno – kulturni pokazatelji, povijesni pokazatelji, pokazatelji operativne sposobnosti te pokazatelji, primjerice: broj stanovnika, zdravstvene ustanove, broj zaposlenih i mjesta zaposlenja, zaštićena područja, popis operativnih snaga i dr. Grad Mursko Središće je najsjeverniji grad u Republici Hrvatskoj smješten na 46°30’ i 49’’ sjeverne i 16°26’ i 38’’ istočne zemljopisne dužine. Grad Mursko Središće nalazi se u sastavu Međimurske županije. Na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu s Općinom Sveti Martin na Muri, jugozapadno s Općinom Selnica, na jugoistoku s Općinom Vratišinec te južno s Gradom Čakovcem. Slika 1. Geografski položaj Grada Murskog Središća u Međimurskoj županiji Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U sastav Grada Mursko Središće ulazi 5 naselja: Hlapičina, Križovec, Mursko Središće, Peklenica i Štrukovec. Središte jedinice lokalne samouprave je naselje Mursko Središće, a u ostalim naseljima ustanovljene su samoupravne jedinice (mjesni odbori). Područje Grada prostire se na površini od 33,74 km2. Po veličini je druga jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj županiji te čini 4,66% od njene ukupne površine.

Slika 2. Raspored naselja na području Grada Mursko Središće Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 3.1.1.1. Ukupna površina područja Područje Grada prostire se na površini od 33,74 km2. Po veličini je druga jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj županiji te čini 4,66% od njene ukupne površine. 3.1.1.2. Rijeke i jezera Područje Grada Mursko Središće pripada slivu rijeke Mure i ona protječe njegovom cijelom sjevernom stranom. Rijeka Mura je granična rijeka, koja načelno svojim koritom dijeli Hrvatsku od Slovenije. Od ukupne dužine rijeke (519,2 km) u dijelu kroz Republiku Hrvatsku teče u dužini od 78,96 km i prosječne širine je 150 do 250 metara. Vodena površina Mure unutar Grada iznosi oko 120,7 ha, u što su uključeni i stari rukavci, poplavna područja, bare i mrtvaje. Rijeka Mura ima kišno-ledenjački vodni režim koji karakterizira mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovici proljeća i ljeti. Drugi površinski vodotoci i kanali na području Grada zauzimaju površinu od 55,15 ha (Koncovčak, Gornji potok, Doljni potok, Brodec, Obodni kanal, kanal Peski, te niz kanala unutar hidromelioracijskog sustava Grada). Nekoliko manjih jezera nastalo je iskapanjem šljunka. 3.1.1.3. Ostale geografsko−klimatološke karakteristike 3.1.1.3.1 Reljef Većina područja Grada Mursko Središće morfološki je nizinski prostor, osim jugozapadnog dijela Štrukovca koji se nalazi na prijelazu prema brežuljkastom području Gornjeg Međimurja. 3.1.1.3.2 Hidrološki pokazatelji Područje Grada Mursko Središće potpada pod sliv rijeke Mure i ona protječe njegovom cijelom sjevernom stranom. Na vodostaj rijeke Mure najviše utječe topljenje leda i snijega na istočnim obroncima Alpa te količina oborina u prostoru prolaska za 4 države. Godišnja količina oborina rijeke Mure pada od izvora prema ušću. Na izvoru (Austrija) iznosi od 1.250 – 1.500 mm, dok je na ušću Mure u Dravu gotovo dvostruko manja, 800 mm. Najčešći visoki vodostaji javljaju se u svibnju i lipnju uslijed otapanja snijega i leda, dok se najviši visoki vodostaji javljaju u srpnju i kolovozu. Najmanje protoke su u prosincu, siječnju i veljači, kada nema otapanja snijega i leda. Vodnost Mure je prilično velika, a specifični dotok u Murskom Središću je 15,6 l/sek/km2.

Stranica 26

Stranica 26 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2026. 3.1.1.3.3 Geološki i pedološki pokazatelji Područje Grada pretežito je smješteno u središnjem dijelu riječne ocjedine terase oblikovane u kasnijem razdoblju pleistocena. Uz rijeku su prostori poloja Mure, koji se protežu u zoni sjeverno od Peklenice prema Križovcu. Na većini područja u sastavu podloge prevladava les s primjesama pjeskovite gline, a uz Muru geološko podlogu čine riječni nanosi šljunka i pijeska iz razdoblja pleistocena (tek u dijelu prostora između Hlapičine i Murskog Središća ti nanosi su iz razdoblja holocena). 3.1.1.3.4 Meteorološki pokazatelji Klima prostora Grada ima obilježja panonske, odnosno kontinentalne. Za razdoblje posljednjih 50 godina mogu se izdvojiti kao bitne značajke vruća ljeta i hladne zime. Godišnja amplituda doseže više od 50 oc od -25 o c zimi do +30 oc ljeti. Prijelaz iz zimskog u ljetni period je relativno brz te temperature već u ožujku mogu doseći +15 o c. Isto tako može se pojaviti i nagli mraz nakon višednevnog toplog razdoblja. Najčešći vjetrovi su sjeverni i južni, ali relativno male jačine. Najveće brzine vjetrova (30 m/s) zabilježene su iz sjeveroistočnog smjera (NNE) i južnog (S) smjera. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 765 mm/m2, najviše od svibnja do srpnja, što odgovara vegetacijskom ciklusu ratarskih kultura. Na prostoru uz rijeku česta je pojava magli, uglavnom na prijelazu godišnjih doba. Posljednje desetljeće, vjerojatno pod utjecajem globalnih klimatskih promjena, povećava se prosječna zimska temperatura kao i ekstremna ljetna te smanjuju godišnje količine i mijenja režim padalina.

3.1.1.4. Površina obuhvaćena klizištima Na području Grada Mursko Središće nema registriranih klizišta koja bi ugrožavala stanovništvo ili gospodarske objekte. Međutim, s obzirom na činjenicu da je dobar dio Grada Mursko Središće sagrađen na ugljenokopima, postoji mogućnost urušavanja odnosno klizanja dijela prometnica, stambenih i ostalih objekata. 3.1.1.5. Karta potresnih područja na području odgovornosti Intenziteti potresa za odabrani scenarij usklađeni su s razinom mogućih seizmičkih opasnosti koja je prihvaćena sukladno popisima za projektiranje potresne otpornosti te je vjerojatnost događaja određena odgovarajućim povratnim razdobljem. Slika 3. Karta potresnih područja RH, za povratno razdoblje 95 godina Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb Za najvjerojatniji neželjeni događaj uzima se u obzir poredbeno povratno razdoblje od 95 godina, a vjerojatnost premašaja iznosi 10% na 10 godina. Prema karti potresnih područja RH za povratni period od 95 godina, područje Grada Mursko Središće spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,06 g, gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2. Ovo ubrzanje odgovara potresu jačine VIo McS ljestvice. Slika 4. Karta potresnih područja RH, za povratno razdoblje 475 godina Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb Za događaj s najgorim mogućim posljedicama uzima se u obzir poredbeno povratno razdoblje od 475 godina, a vjerojatnost premašaja iznosi 10% na 50 godina. Prema karti potresnih područja RH za povratni period od 475 godina, područje Grada spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,16 g, gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2. Ovo ubrzanje odgovara potresu jačine VII−VIIIo McS ljestvice.

3.1.2. Stanovništvo Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine u 5 naselja na području Grada Mursko Središće živi ukupno 5.855 stanovnika, što predstavlja 5,56% od ukupnog broja stanovništva Međimurske županije, odnosno 0,15% od ukupnog broja stanovnika RH. U odnosu na prethodni Popis stanovništva iz 2011. godine, kada je na područje Grada evidentirano 6.307 stanovnika, bilježi se pad broja stanovnika za 7,17%. Tablica 1. Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti pojedinih naselja bROJ STANOvNIKA POvRŠINA GUSTOĆA NASElJE 2011. HLAPIČINA 676 KRIŽOVEc 631 MURSKO SREDIŠĆE 3.444 (km2) (st/km2) 2021. 600 6,32 94,94 537 3,91 137,34 3.321 13,15 252,55 25. veljače 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 27 bROJ STANOv NASElJE 2011. PEKLENIcA 1217 ŠTRUKOVEc 339 UKUPNO 6.307 NIKA POvRŠINA GUSTOĆA (km2) (st/km2) 2021. 1.072 6,14 174,59 325 4,22 77,01 5.855 33,74 173,53 Izvor: Državni zavod za statistiku Prema prostornom razmještaju stanovnika, najnaseljeniji je središnji dio Grada gdje su smještena naselja s najvećim brojem stanovnika (Mursko Središće, Peklenica), dok je najslabije naseljeni južni dio grada, odnosno naselje Štrukovec koje čini 5,55% ukupnog broja stanovnika. Tablica 2. Distribucija stanovništva prema dobi i spolu NASElJA SPOl UKUPNO sv. 600 HLAPIČINA m 285 ž 315 sv. 537 KRIŽOVEc m 265 ž 272 sv. 3.321 MURSKO SREDIŠĆE m 1.654 ž 1.667 sv. 1.072 PEKLENIcA m 515 ž 557 sv. 325 ŠTRUKOvEc m 158 ž 167 sv. 5.855 UKUPNO m 2.877 ž 2.978 STAROST 0-19 20-59 60 I vIŠE 121 323 156 55 163 67 66 160 89 119 289 129 61 143 61 58 146 68 768 1.564 989 426 789 439 342 775 550 199 544 329 78 288 149 121 256 180 71 176 78 43 76 39 28 100 39 1.278 2.896 1.681 663 1.459 755 615 1.437 926 Izvor: Državni zavod za statistiku U dobnoj strukturi stanovništva Grada Mursko Središće, s udjelom od 49,46% dominira skupina stanovnika u dobi od 20 do 59 godina (radno sposobno stanovništvo). Udio stanovnika mlađih od 20 godina iznosi 21,83%, dok udio stanovnika starijih od 60 godina iznosi 28,71%. Gledajući strukturu stanovništva prema spolu, vidljivo je da je na području Grada broj žena veći u odnosu na broj muškaraca. Udio žena iznosi 50,86%, dok muškarci imaju udio od 49,14%. Promatrano kroz dobne skupine, primjećuje se malo veći broj muškaraca u mladom stanovništvu, kao i u zrelom stanovništvu, dok u starom stanovništvu prevladava žensko stanovništvo.

3.1.2.1 broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/ umirovljenika U prvim rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine, nema podataka sukladno navedenoj raspodjeli pa se u nastavku koriste podaci iz prethodnog Popisa stanovništva iz 2011. Godine. Prema podacima navedenim u Popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada bilo je zaposleno ukupno 2.253 osoba ili 43,02% stanovništva starijeg od 15 godina, nezaposleno stanovništvo čini udio od 6,95%, dok na umirovljenike otpada 26,50%. Tablica 3. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti SPOl UKUPNO ZAPOSlENI sv. 5.237 2.253 m 2.559 1.287 ž 2.678 966 NEZAPOSlENI UMIROvlJENIcI 364 1.388 236 584 128 804 Izvor: Državni zavod za statistiku Stranica 28 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2026. 3.1.2.2 broj i kategorije osoba s invaliditetom posebnim potrebama (ranjive skupine) U Međimurskoj županiji, po stanju na dan 16.9.2024., živi 16.689 osoba s invaliditetom od čega su 8.602 muškog spola (51,5%) i 8.087 ženskog spola (48,5%) te na taj način osobe s invaliditetom čine 15,9% ukupnog stanovništva Međimurske županije. Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 7.907 (47,4%), je u dobnoj skupini 20 - 64 godina. Invaliditet je prisutan u svim dobnim skupinama, a u udjelu od 15,9% prisutan je i u dječjoj dobi, 0 - 19 godina. Ako se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je Međimurska županija iznad prosjeka RH za prevalenciju u dječjoj dobi i za radno- aktivnu dobnu skupinu, a ispod prosjeka za dobnu skupinu 65+ i za ukupnu prevalenciju.

Iz Međimurske županije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rješenja o primjerenom obliku školovanja za 2.853 osobe s većim brojem muških osoba (59%). Oštećenja govornoglasovne komunikacije i specifične teškoće učenja, višestruka oštećenja te intelektualna oštećenja najčešći su specificirani uzroci koji određuju potrebu primjerenog oblika školovanja. U Međimurskoj županiji živi 351 branitelj s invaliditetom te 47 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća. Tablica 4. Prikaz udjela osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu gradova/općina Međimurske županije – prevalencija invaliditeta na 10.000 stanovnika JlS broj osoba ČAKOVEc 4.208 NEDELIŠĆE 1.934 PRELOG 1.012 MURSKO SREDIŠĆE 923 MALA SUBOTIcA 901 SVETI JURAJ NA BREGU 714 PRIBISLAVEc 679 DONJI KRALJEVEc 602 PODTUREN 534 OREHOVIcA 486 KOTORIBA 465 BELIcA 424 STRAHONINEc 420 SELNIcA 390 ŠENKOVEc 369 GORIČAN 368 DOMAŠINEc 337 SVETI MARTIN NA MURI 326 SVETA MARIJA 302 ŠTRIGOVA 299 DONJA DUBRAVA 245 VRATIŠINEc 243 GORNJI MIHALJEVEc 230 DONJI VIDOVEc 182 DEKANOVEc 96 Ukupno 16.689 % od ukupnog broja osoba s Prevalencija / 10.000 invaliditetom u RH stanovnika 25,2 40 11,6 18 6,1 10 5,5 9 5,4 9 4,3 7 4,1 6 3,6 6 3,2 5 2,9 5 2,8 4 2,5 4 2,5 4 2,3 4 2,2 4 2,2 4 2,0 3 2,0 3 1,8 3 1,8 3 1,5 2 1,5 2 1,4 2 1,1 2 0,6 1 Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, HZJZ, 2024. god. Tablica 5. Prikaz broja osoba s invaliditetom prema spolu, dobnim skupinama i JLS - ima Međimurske županije JlS 0-19 m ž BELIcA 40 24 ČAKOVEc 417 301 DEKANOVEc 11 5 bROJ OSObA S INvAlIDITETOM DObNE SKUPINE 20-64 65+ m ž m ž 89 94 82 95 936 939 718 897 24 19 15 22 25. veljače 2026.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 29 JlS 0-19 m ž DOMAŠINEc 22 18 DONJA DUBRAVA 14 13 DONJI KRALJEVEc 41 25 DONJI VIDOVEc 17 8 GORIČAN 37 12 GORNJI MIHALJEVEc 17 16 KOTORIBA 54 30 MALA SUBOTIcA 110 88 MURSKO SREDIŠĆE 60 64 NEDELIŠĆE 190 162 OREHOVIcA 57 40 PODTUREN 50 45 PRELOG 78 55 PRIBISLAVEc 90 67 SELNIcA 23 14 STRAHONINEc 32 21 SVETA MARIJA 30 10 SVETI JURAJ NA BREGU 55 38 SVETI MARTIN NA MURI 23 18 ŠENKOVEc 22 18 ŠTRIGOVA 31 23 VRATIŠINEc 16 8 Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, HZJZ, 2024. god. 3.1.2.3 Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/ zaposlenika planiranih za evakuiranje Pregled broja stanovnika na području Grada Mursko Središće prema kategorijama stanovništva planiranog za evakuaciju prikazan je u sljedećoj tablici. Tablica 6. Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju bROJ KATEGORIJA STANOvNIKA Majke u pratnji djece od 0-10 g. 1.065 starosti bROJ STANOv GRAD MURSKO SREDIŠĆE 2011. Hlapičina 676 Križovec 631 Mursko Središće 3.444 Peklenica 1217 Štrukovec 339 UKUPNO 6.307 bROJ OSObA S INvAlIDITETOM DObNE SKUPINE 20-64 65+ m ž m ž 90 73 72 62 72 58 47 41 125 131 142 138 52 40 32 33 91 94 60 74 53 43 57 44 131 91 81 78 226 222 122 133 246 215 171 167 461 484 281 356 143 127 70 49 149 127 92 71 260 231 208 180 192 144 90 96 121 97 79 56 83 83 87 114 74 55 64 69 175 165 150 131 94 75 59 57 86 77 70 96 69 67 56 53 62 52 56 49 Djeca od 10-15 g. starosti koja se 360 evakuiraju bez roditelja Osobe starije od 70 godina 413 Bolesni, invalidi i nemoćni 1.284 Izvor: Državni zavod za statistiku 3.1.2.4 Gustoća naseljenosti Međimurska županija s ukupnom površinom od 730 km², na čijem području živi ukupno 105.250 stanovnika, ima gustoću naseljenosti 144,18 st./km2. Gustoća naseljenosti Grada iznosi 173,53 st./km2 što je iznad prosjeka gustoće naseljenosti županije.

Tablica 7. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti NIKA POvRŠINA GUSTOĆA (km2) (st/km2) 2021. 600 6,32 94,94 537 3,91 137,34 3.321 13,15 252,55 1.072 6,14 174,59 325 4,22 77,01 5.855 33,74 173,53 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god. i 2021. god. Stranica 30 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2026. 3.1.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš 3.1.3.1. Kulturna dobra Područja arheoloških nalazišta na području Grada navedena su u nastavnoj tablici. Tablica 8. Područja arheoloških nalazišta NASElJE ARHEOlOŠKA NAlAZIŠTA „Most“ – cestovni most na Muri za Lendavu – još neistraženo nalazište latenske kulture i Mursko antičko nalazište Središće „Seča“ – lokalitet istočno od benzinske postaje u Murskom Središću, još neistraženo nalazište iz brončanog doba Rudnik“ - prethistorijski arheološki lokalitet s nalazima iz kasnog brončanog doba i starijeg željeznog doba iz 13. st. p.n.e., nalazi se jugoistočno od naselja Peklenica U južnom dijelu naselja, na cesti prema Vratišincu, kod kućnog broja 68 (stari), odnosno u Čakovečkoj 47 (novi) je 1992. godine, nalaz kasnocarskog antičkog novca iz 4. st. „Novi dvori“ – nalazište iz 13.- 14. st. n.e. - terasasto uzvišenje, cca 2,0 km istočno od naselja Hlapičina. Hlapičina Područje istočnog dijela naselja i istočno od naselja, dio šireg antičkog arheološkog područja uz Muru od Čestijanca do Murskog Središća Izvor: PPUG Mursko Središće Evidentirane pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima na području Grada navedene su u nastavnoj tablici.

Tablica 9. Evidentirane građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima NASElJE SAKRAlNE I JAvNE GRAĐEvINE Kapela Majke Božje u ul. M. Gupca iz 1936. godine Grupa pilova na Trgu braće Radić Mursko Kip Svetog Ivana Nepomuka u parku u Središće središtu grada Spomenik rudaru u parku u središtu grada Stara škola u središtu Murskog Središća, danas dječji vrtić Poklonac sv Trojstva na izlazu iz Hlapičine prema Sv. Martinu na Muri Hlapičina Neogotička Kapela Svetog Križa u Hlapičini iz 1912. godine Kapela sv. Križa u starom dijelu naselja Križovec Raspelo na raskrižju prema groblju u Križovcu Pil u središtu Peklenice, na križanju Žc 2003 i Žc 2008 Kapela sv. Marije Kraljice sv. Krunice u Peklenica središtu Peklenice Kameno raspelo u sjeverozapadnom dijelu naselja, ulični niz Žc 2003 Raspelo prema cesti za Selnicu iz 1847. godine Štrukovec Pil kod Štrukovca – pieta, na skretanju prema Merhatovcu Kapela Majke Božje Škapularske TRADIcIJSKA ARHITEKTURA – STAMbENO-GOSPODARSKI SKlOPOvI Dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u ulici Matije Gupca u Mursko Murskom Središću, neposredno uz kapelu Središće Majke božje iz 1936, u Murskom Središću, i to kućni brojevi: 54, 2 (odnosno 64), 74, 76, 89,91, 93, 95, 101, 105 i 107 Gospodarske zgrade majura Novi dvori Pojedinačni stambeno- gospodarski sklop k.br Hlapičina 106. u Hlapičini Čestice vinograda s podrumima izvedenim u zemlji, u sjeveroistočnom dijelu Hlapičine Dio očuvane strukture uličnog poteza s Križovec početka 20. st. (kbr. 93, 94,112, 113, 114 i 115)

Izvor: PPUG Mursko Središće 3.1.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine Na temelju Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13), na području Grada Murskog Središća definirano je područje Regionalnog parka Mura-Drava kao zaštićena prirodna baština ukupne površine 945,0 ha. Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 124/13, 105/15), na području Grada nalaze se i područja koja su dio nacionalne ekološke mreže NATURA 2000 i to područja za divlje svojte i stanišne tipove (POVS) “HR2000364 Mura” i “HR2001346 Međimurje”. Šumske površine na području Grada Mursko Središće zauzimaju 485,17 ha, odnosno 14,32% ukupne površine Grada, od čega na gospodarske šume otpada 188,17 ha ili 5,56%, a na zaštite šume 296,99 ha ili 8,77%. Uz rijeku Muru zastupljene su zajednice autohtonog šumskog drveća većinom mekih listača od kojih dominiraju šume vrba (Salix alba), šume vrba i topola 25. veljače 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 31 (Salici-Populetum), šume bijele johe te degradirani i fragmentarni oblici nizinske šume hrasta lužnjaka (Quercus robur) s jasenom, johom i topolom. Šumske površine su većim dijelom u privatnom vlasništvu. Ukupna površina šuma u državnom vlasništvu na području Grada iznosi 135,17 ha. 3.1.3.3. vodoopskrbni objekti Vodoopskrba Grada Murskog Središća izvedena je putem razvodne ulične vodovodne mreže te pripadajućih magistralnih vodovoda kojima se dovodi voda iz vodocrpilišta.

Sva naselja na području grada su pod vodoopskrbom. Broj kućanstva i pravnih osoba u sustavu vodoopskrbe (sa 17.12.2024.): − Mursko Središće – 1128 domaćinstava i 145 ustanove i gospodarstvo − Križovec – 187 domaćinstava i 8 ustanove i gospodarstvo − Hlapčina – 56 domaćinstava i 4 ustanove i gospodarstvo − Peklenica – 394 domaćinstava i 11 ustanove i gospodarstvo − Štrukovec – 111 domaćinstava i 3 ustanove i gospodarstvo Popis vodosprema: − Ne postoje. Popis filterskih, crpnih i klorinatorskih stanica: − Ne postoje. Kartografski prikaz sustava odvodnje: − U prilogu dokumenta. 3.1.3.4. Poljoprivredne površine Na području Grada, sukladno ARKOD podacima završno s 2023. god., registrirano je ukupno 1.278,86 ha oranica, 0,06 ha staklenika na oranicama, 37,67 ha livada, 55,5 ha voćnjaka, 2,13 ha ostale vrste uporabe zemljišta, 0,21 ha privremeno neodržavanih parcela, ukupno 1.374,43 ha parcela. Sukladno ARKOD podacima, završno s 2023. god., na području Grada registrirano je ukupno 102 poljoprivrednih gospodarstva s ukupno 1.046 poljoprivredne parcele. Slika 5. Prikaz poljoprivrednih površina na području Grada Izvor: Geoportal, DGU, 2024. god. 3.1.3.5. broj industrijskih i drugih gospodarskih objekata i područja postrojenja, tehnološke karakteristike postrojenja s opasnim tvarima Od značajnijih objekata na području Grada gdje se drži određena količina opasnih tvari nalazi se INA d.d. MPM Mursko Središće. INA d.d. MPM Mursko Središće se nalazi na državnoj cesti Dc 209 Čakovec – Mursko Središće. Promet na lokaciji je dvosmjeran. Na jugozapadnoj strani iz smjera Čakovca na udaljenosti od 100 m nalazi se poslovna zgrada. Ispred i iza MPM su poljoprivredni nasadi. Obiteljske kuće nalaze se u ulicama Kralja Zvonimira i Nikole Tesle. Na udaljenosti od cca 100 m u smjeru sjeveroistoka nalazi se trafostanica. U neposrednoj blizini nema objekta ili postrojenja koja bi mogla izazvati domino efekt.

Na lokaciji instalirano je 5 podzemnih dvostjeni spremnika za istakanje goriva. Svaki podzemni spremnik za goriva (3 x 30 m3, 2 x 50 m3) ima vlastito okno, zaključano lokotom i označeno prema vrsti goriva koje se nalazi u spremniku. Svaki spremnik ima vlastiti istakačku oknu u koje se istače gorivo. Izvori opasnosti su opasne tvari koje se koriste na lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće: benzini, dizel goriva, ukapljeni naftni plin (UNP boce), ulja i maziva. Tablica 10. Vrsta i količina opasnih tvari – INA d.d. MPM Mursko Središće vRSTA UKUPNA OZNAKA SPREMNIKA ZAPREMNINA (m3) Podzemni S-1 30 Podzemni S-2 50 Podzemni S-3 50 Podzemni S-4 30 Podzemni S-5 30 Boce UNP 167 po 10 kg MAKSIMAlNA KOlIČINA vRSTA GORIvA OPASNE TvARI (kg) EURODIESEL BS cLASS 24.444 EURODIESEL BS 40.740 EUROSUPER BS 36.254 EUROSUPER BS cLASS 21.752 EURODIESEL PLAVI 24.444 UNP 1.670 Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće 3.1.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi Popis građevina na području Grada Mursko Središće u kojima boravi i može biti ugrožen veći broj ljudi naveden je u nastavnoj tablici. Tablica 11. Popis objekata u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi NAZIv GRAĐEvINE lOKAcIJA DJEČJI vRTIĆI Dječji vrtić “Maslačak” Slatine 2, Mursko Središće Stranica 32 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2026. NAZIv GRAĐEvINE lOKAcIJA Dječji vrtić “Maslačak”, PO Školska 6, Mursko Središće Peklenica Frankopanska ulica 18, Dječji vrtić “Pahuljica” Mursko Središće OSNOvNE ŠKOlE Osnovna škola Mursko Vladimira Nazora 22, Središće Mursko Središće Područna škola Peklenica Školska 2, Peklenica Područna škola Hlapičina Hlapičina 36, Hlapičina KUlTURNE USTANOvE Spomen dom rudarstva Rudarska ulica 1, Mursko Mursko Središće Središće Trg bana Josipa Jelačića 10, centar za kulturu “Rudar” Mursko Središće ZDRAvSTvENE USTANOvE Dom zdravlja Čakovec, Vladimira Nazora 19, Ambulanta Mursko Središće Mursko Središće SOcIJAlNE USTANOvE Kolodvorska 30, Mursko Dom za starije „Stubičar“ Središće Frankopanska 18a, Mursko Dom za starije „Japa“ Središće SPORTSKI ObJEKTI Sportska dvorana OŠ Vladimira Nazora 22, Mursko Središće Mursko Središće HOTElI I UGOSTITElJSKI ObJEKTI Ulica J. Šajnovića 1, Mursko Restoran i pansion Schloss Središće Frankopanska 8, Mursko Restoran Bajzovi dvori Središće vJERSKE USTANOvE crkva Marije Kraljice i sv. Martinska 9, Mursko Ladislava Središće DRUŠTvENI DOMOvI I DOMOvI KUlTURE Vatrogasni dom Mursko Frankopanska ulica 8, Središće Mursko Središće Trg pekleničkih rudara 3, Društveni dom Peklenica Peklenica Društveni dom Križovec Križovec 17, Križovec Društveni dom Štrukovec Štrukovec 142, Štrukovec Društveni dom Hlapičina Hlapičina 41A 3.1.3.7. Razmještaj i posebnosti područja postrojenja u odnosu na naselja Na području Grada Mursko Središće nalazi se 11 gospodarskih zona:

− Poslovna zona zapadno od državne ceste D 209 (27.323 m2), − Hlapičina (58.000 m2), − Križovec (67.000 m2), − Peklenica (40.000 m2), − Poslovna zona Istok – Mural (70.386 m2), − Zona u sjeverozapadnom dijelu grada (40.500 m2), − Zona uz Tekstilnu ulicu (310.601 m2), − Istarsko naselje (41.925 m2), − Privredna zona Mursko Središće – JI dio naselja uz ulicu Marka Kovača (47.618 m2), − Poduzetnička zona Jug (400.000 m2), − Gospodarska zona Brezje (12.000 m2). 3.1.3.8. Kapaciteti i drugi objekti za sklanjanje i zbrinjavanje Na području Grada nema izgrađenih i pripremljenih skloništa grupne zaštite. Manji dio individualnih stambenih objekata građen u periodu kada je zakonska odredba bila i izgradnja objekta individualne zaštite za 3-5 osoba, ima isto, ali uglavnom van namjene. Osnovna škola ima kvalitetno izgrađene podrumske prostorije. Kao objekt pogodan za sklanjanje i zbrinjavanje je prostor sportske dvorane uz osnovnu školu (prostor dvorane 1.200 m2, a ukupno s prostorom za podjelom hrane i kuhinjom 2.300 m2). 3.1.3.9. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni) Zdravstvenu djelatnost na području Grada Mursko Središće obavljaju: − ordinacije opće medicine: • Ordinacija opće/obiteljske medicine Biserka Goričanec, dr. med.spec. obiteljske medicine, Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, • Ordinacija opće/obiteljske medicine Slobodan Oluić, dr. med., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, • Ordinacija opće/obiteljske medicine Mirjana Markobašić, dr. med., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, − ordinacije dentalne medicine:

• Ordinacija dentalne medicine Tatjana Čavka, dr. med. dent., Tekstilna ulica 2, 40315 Mursko Središće, • Ordinacija dentalne medicine Izidora Miser, dr. med. dent., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, • Ordinacija dentalne medicine Medina Salihodžić, dr. med. dent., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, − ljekarne: • Ljekarna Čakovec – Poslovnica Mursko Središće, Trg Bana Jelačića 6, 40315 Mursko Središće, • Ljekarna “Vaše zdravlje” Frankopanska 20, 40315 Mursko Središće. Na području Grada djeluje Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije – Ispostava Mursko Središće na adresi Josipa Šajnovića bb, 40315 Mursko Središće. 3.1.4. Prometno tehnološka infrastruktura 3.1.4.1. cestovni promet cestovni promet na području Grada Mursko Središće na temelju Odluke o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 86/24) prikazan je u nastavnoj tablici: Tablica 12. Prometnice na području Grada Mursko Središće OZNAKA DUlJINA OPIS PRUŽANJA cESTE cESTE (km) DRŽAvNE cESTE 25. veljače 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 33 Mursko Središće (granica RH/ Dc 209 Slovenija) – Mačkovec – 17,286 Strahoninec (Dc3) ŽUPANIJSKE cESTE Bukovje (granica RH/Slovenija) – Mursko Središće (Dc209) – Žc 2003 34,965 Podturen – Turčišće (Žc2023) – Hodošan (Dc3) Vrhovljan (Žc2003) – Selnica – Žc 2005 6,663 Štrukovec (Dc209) Mursko Središće (Dc209) – Žc 2006 10,559 Selnica – Prekopa (Dc227) Peklenica (Žc2003) – A. G. Žc 2008 4,725 Grada Čakovca (Žiškovec) lOKAlNE cESTE Mursko Središće (Dc209/ Lc 20003 3,594 Žc2006) – Vratišinec (Lc20019)

Plešivica (Žc2253) – Štrukovec Lc 20017 3,662 (Dc209) Štrukovec (Dc209) – Vratišinec Lc 20019 2,711 (Žc2008) Lc 20089 Hlapičina (Žc2003 – Žc2005) 1,174 Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta („Narodne Novine“ broj 86/24) 3.1.4.2. Željeznički promet Sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga („Narodne novine“, broj 3/14), područjem Grada Mursko Središće prolazi željeznička pruga od značaja za lokalni promet L101 Čakovec – Mursko Središće – Državna granica – (Lendava). 3.1.4.3. Riječni promet Rijeka Mura nije plovna, ali na području Grada povremeno se koriste dva skelska prijelaza, uglavnom za prevoženje poljoprivrednika na vlasničke posjede s druge strane rijeke. 3.1.4.4. Mostovi, vijadukti i tuneli Na području Grada nalazi se armirano-betonski most kao granični međudržavni objekt dvosmjerne komunikacije, dužine Redni Naziv transformatorske Šifra br. stanice “MURSKO 1. T03 SREDIŠĆE” “MURSKO SREDIŠĆE 2. T301 2” 3. T302 “ŠKOLA” 4. T303 “KOLODVORSKA” 5. T304 “MARTINSKA” 6. T305 “GRANIČNI PRIJELAZ” 7. T309 “STARA” Postojeći prometni sustav na području Grada Mursko Središće dio je glavne cestovne mreže Međimurja, a okosnica mu je Dc 209 Varaždin (D2) – Nedelišće – Čakovec (D20) – Šenkovec – GP Mursko Središće. Ova prometnica završava stalnim međunarodnim graničnim cestovnim prijelazom I. kategorije Mursko Središće – Petišovci. Kroz područje prolazi i županijska cesta Žc 2003 GP tzv. Murska magistrala, koja povezuje naselja Murskog areala. Slika 6. Prikaz prometnica na području Grada Izvor: Geoportal.hrvatske ceste-hr, 2024. god.

142 metra, te u neposrednoj blizini jednokolosiječni željeznički most. Za prijelaz preko rijeke Mure izgrađena su 2 skelska prijelaza. 3.1.4.5. Dalekovodi i transformatorske stanice Elektroopskrbu na području Grada Mursko Središće provodi HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec. Za 2023. godinu na području Grada Mursko Središće bio je 2561 potrošač- Potrošnja je iznosila 148.828 kWh za javnu rasvjetu, 8.799.640 kWh za kućanstvo i 4.420.035 kWh za poduzetništvo. Popis transformatorskih stanica nalazi se u nastavnoj tablici: Instalirana Prijenosni Mjesto tip TS-a snaga (kvA) omjer (kv) MURSKO 8,0+8,0 ZIDANA 35/10(20) SREDIŠĆE MVA MURSKO TOR 400 10(20)/0,4 SREDIŠČE MURSKO TOR 630 10(20)/0,4 SREDIŠĆE MURSKO TOR 400 10(20)/0,4 SREDIŠČE MURSKO TOR 250 10(20)/0,4 SREDIŠĆE MURSKO KTS 160 10(20)/0,4 SREDIŠČE HLAPIČINA SBTS 250 10(20)/0,4 8. T310 “ZDENAc” HLAPIĆINA TOR 160 10(20)/0,4 Stranica 34 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2026. 9. T318 “SITNIcE” SITNI 10. T322 “STARA” PEKLENI 11. T340 “TRATE” 12. T343 “BREZJE” PEKLENI 13. T346 “MODEKS” cE SATS 50 10(20)/0,4 cA TOR 160 10(20)/0,4 KRIŽOVEc TOR 100 10(20)/0,4 cA TOR 100 10(20)/0,4 MURSKO SREDIŠČE KTS 250 10(20)/0,4 14. T348 “ŠTRUKOVEc 2” ŠTRUKOVEc TOR 100 10(20)/0,4 15. T352 “MTČ” MURSKO SREDIŠĆE KTS-I 250 10(20)/0,4 16. T357 “KRNIŠĆE” PEKLENI 17. T363 “MURAL” cA TOR 100 10(20)/0,4 MURSKO SREDIŠĆE KTS-I 630-r630 10(20)/0,4 18. T366 “BREZJE” MURSKO SREDIŠČE SATS 100 10(20)/0,4 19. T376 “KRIŽOVEc 3” 20. T538 “RADE KONČARA” KRIŽOVEc KTS 160 10(20)/0,4 MURSKO SREDIŠĆE KTS 630 10(20)/0,4 21. T557 “GMAJNA” HLAPIĆINA KTS 160 10(20)/0,4 “MURSKO SREDIŠĆE 22. T560 MURSKO SREDIŠČE KTS 630 10(20)/0,4 1” 23. T673 “QUADRO” “MURSKO SREDIŠĆE 24. T696 KRIŽOVEc KTS 630 10(20)/0,4 MURSKO SREDIŠĆE MKTS 100 10(20)/0,4 3” 25. T746 “NASELJE ROMA” SITNI 26. T798 “SLATINE” cE KTS 100 10(20)/0,4 MURSKO SREDIŠĆE MTS 400 10(20)/0,4 27. T813 “GOSP. ZONA BREZJE” MURSKO SREDIŠĆE MTS 250 10(20)/0,4 28. T834 “SLATINE 2” MURSKO SREDIŠČE DTS 1000 10(20)/0,4 29. T840 “PROČISTAČ” MURSKO SREDIŠČE KTSI-ZG 0 10(20)/0,4 Ukupno 29 Popis i ukupna duljina 10 kV dalekovoda:

Redni br. Šifra Naziv dalekovoda 1. D041 “MURSKO SREDIŠĆE - PLEŠIVI 2. DO53 odcjep “ZDENAc” 3. D054 odcjep “KAPELŠĆAK” 4. D116 “MURSKO SREDIŠĆE-ŠTRUKOVE 5. D117 odcjep “SITNIcE” 6. D121 “MURSKO SREDIŠČE-PEKLENI 7. D122 odcjep “BREZJE” 8. D125 odcjep “KRIŽOVEc 3” 9. D126 odcjep “MIKLAVEc” 10. D220 “M. SREDIŠĆE ŠTRIGOVA” Ukupno: 10 Popis i ukupna duljina 35 kV dalekovoda: Redni br. Šifra Naziv dalekovoda 1. D05 MURSKO SREDIŠĆE D07 ŠENKOvEc 24,780 Mjesto Duljina (m) cA” M. SREDIŠĆE 633 HLAPIČINA 110 HLAPIČINA 326 c” ŠTRUKOVEc 3,700 SITNIcE 130 cA” PEKLENIcA 4,090 M. SREDIŠĆE 120 KRIŽOVEc 1,399 KRIŽOVEc 470 M. SREDIŠĆE 3,965 14,943 Mjesto Dužina (m) MURSKO SREDIŠĆE 2,600 2. – MURSKO SREDIŠĆE MURSKO SREDIŠĆE 4,684 Ukupno: Popis i ukupna duljina podzemnih 10 kV vodova: Redni br. Šifra Naziv kabelskog voda 1. K129 DV „M.SRED.-ŠTRUKOVEc 7,284 Mjesto Dužina (m) “ – „ŠTRUKOVEc 2“ 2. K130 35T “M.SREDIŠĆE” - “M. SREDIŠĆE 2” 3. K131 “M. SREDIŠĆE 2” - “ŠKOLA” 4. K133 “ŠKOLA” - “GRANIČNI PRIJELAZ” 5. K135 35T “M.SREDIŠĆE” - “MTČ” MURSKO SREDIŠĆE 425 MURSKO SREDIŠĆE 930 MURSKO SREDIŠĆE 220 MURSKO SREDIŠĆE 529 25. veljače 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 35 6. K136 “MTČ” - “MODEKS” 7. K137 “STARA” - “KRNIŠČE” 8. K138 “KRIŽOVEc 3” - “TRATE” 9. K175 MURSKO SREDIŠĆE 205 PEKLENIcA 645 KRIŽOVEc 446 35T “M.SRED.” - DV “M.SRED. - ŠTRIGOVA” MURSKO SREDIŠĆE 198 10. K187 odcjep “KRIŽOVEc 3” “KRIŽOVE 11 K289 c 3” KRIŽOVEc 252 “RADE KONČARA” - “GOSP. ZONA BREZJE” MURSKO SREDIŠĆE 605 12. K290 35T “MURSKO SREDIŠĆE” - “SLATINE” 13. K305 “ZDENAc” - “GMAJNA” 14. K353 “GMAJNA” - “STARA” 15. K355 odcjep “ZDENAc” - “ZDENAc” 16. K394 “PROČISTAČ” - “KOLODVORSKA” 17. K395 DV “M.SREDIŠĆE-PEKLENIc MURSKO SREDIŠČE 1047 HLAPIČINA 660 HLAPIČINA 666 HLAPIČINA 790 MURSKO SREDIŠČE 1265 A” - “KRNIŠĆE” PEKLENIcA 1300 18. K402 “GRANIČNI PRIJELAZ” - “KOLODVORSKA” MURSKO SREDIŠĆE 570 19. K407 “STARA” - “BREZJE” 20. K439 “TRATE” - “QUADRO” 21. K441 35T M.SRED.- DV “M.SRED.-PEKLENI 22. K482 “M. SREDIŠĆE 2” - “M. SREDIŠČE 1” 23. K485 35T “M. SREDIŠĆE” - “M. SREDIŠČE 3” 24. K486 PEKLENIcA 705 KRIŽOVEc 340 cA” MURSKO SREDIŠČE 30 MURSKO SREDIŠĆE 540 MURSKO SREDIŠČE 410 “M.SREDIŠĆE 3” - DV”M.SREDIŠČE-PLEŠIVIcA” MURSKO SREDIŠĆE 100 25. K487 35T “M.SREDIŠc E” - DV”M.SRED.- ŠTRUKOVEc” MURSKO SREDIŠČE 350 26. K574 “ŠKOLA” - “MARTINSKA” 27. K587 DV”M.SREDIŠČE-ŠTRUKOVEc 28. K593 DV”M.SRED.-ŠTRUKOVEc MURSKO SREDIŠČE 1390 ” - “BRODEc” MURSKO SREDIŠČE 540 ” - “NASELJE ROMA” SITNIcE 734 29. K594 “SLATINE 2” - “RADE KONČARA” 30. K609 “GOSP. ZONA BREZJE” - “MURAL” 31. K642 “SLATINE” - “SLATINE 2” 32. K659 “MURAL” - “PROČISTAČ” Ukupno: 32 Popis i ukupna duljina podzemnih 35 kV vodova:

Redni br. Šifra Naziv dalekovoda Dv “ŠENKOVEc MURSKO SREDIŠĆE 358 MURSKO SREDIŠĆE 405 MURSKO SREDIŠĆE 90 MURSKO SREDIŠĆE 1,165 18,428 Mjesto Dužina (m) -M.SREDIŠĆE” – 35T 1. K05 “M.SREDIŠĆE” 35T MURSKO SREDIŠĆE 100 ” M.SREDIŠĆE” – DV “M.SREDIŠĆE- 2. K06 DEKANOVAc” Ukupno: 2 3.1.4.6. Energetski sustavi Na području Grada Mursko Središće nema izgrađenih termoelektrana, hidroelektrana ni drugih energetskih sustava odnosno objekata. 3.1.4.7. Telekomunikacijski sustavi Telekomunikacijski promet na području Grada Mursko Središće odvija se u javnim komunikacijama u nepokretnoj mreži, javnim komunikacijama u pokretnoj mreži i u sustavu radiokomunikacija. Poštanski promet organizira i obavlja ‘’Hrvatska pošta” d.d., putem poštanskog ureda 40315 Mursko Središće. 3.1.4.8. Plinovodi Svako od naselja Grada Murskog Središća ima izgrađenu mrežu opskrbe prirodnim plinom s ukupno 1.578 korisnika (1.477 kućanstava i 101 pravna osoba). Djelatnost opskrbe i MURSKO SREDIŠĆE 100 200 distribucije plina na navedenom području obavlja poduzeće Međimurje plin d.o.o. Na području Grada izgrađena je plinska mreža sa sljedećim profilima cijevi i tlakovima: − niskotlačni plinovod (0,1 bara) u ukupnoj duljini 40.835 m: Ø40 – 306, Ø63 – 12.426 m, Ø90 – 7.634 m, Ø110 – 2.038 m, Ø160 – 628 m, NO65 – 2.951 m, NO80 – 5.895 m, NO100 – 3.995 m, NO125 – 3.882 m, NO150 – 1.080 m; − visokotlačni plinovod (3 bara) u ukupnoj duljini 12.761 m: Ø63 – 526 m, Ø90 – 1.474 m, Ø110 – 631 m, Ø160 – 9.230 m, NO50 – 330 m, NO80 – 570 m.

Na srednjetlačnom plinovodu nalazi se 1 razvodno oko, a na niskotlačnom dijelu plinske mreže 10 razvodnih okna. Na plinskoj mreži Grada Murskog Središće smješteno je 21 blokadni ventilna srednjem tlaku i 31 blokadni ventil na niskom tlaku te 20 kondenzatnih lonaca. Stranica 36 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2026. Plinovodi su izvedeni čeličnim i PE-HD cijevima. cijevima protječe prirodni plin u kojem ima 92-96% metana. U sustavu plinovoda, odnosno plinskoj mreži na području Grada Mursko Središće nalazi se 12 mjerno-regulacijskih stanica (MRS). 3.1.4.9. Naftovodi Područjem Grada Mursko Središće, točnije prostorom između naselja Križovec i Peklenica prolazi dio Jadranskog naftovoda (JANAF), a međunarodni magistralni vod podzemni je i nastavlja se kroz Republiku Sloveniju. Ukupna duljina naftovoda kroz područje je 3.300 m. 3.2. UPOZORAvANJE Rano upozoravanje označava pružanje pravodobnih i učinkovitih informacija na temelju kojih nadležne institucije pokreću zajednice i pojedince izložene opasnostima na poduzimanje mjera za izbjegavanje ili smanjivanje rizika i provođenje pravodobnih priprema za učinkovit odgovor na prijetnje. Informacije ranog upozoravanja prikupljaju sve institucije iz javnog sektora u području meteorologije, hidrologije i obrane od poplava, seizmologije, javnog zdravstva, geologije i inspekcijske službe. Informacije o neposrednoj opasnosti od nastanka nesreće čije posljedice mogu izazvati značajne posljedice po živote i zdravlje ljudi i štete na materijalnim dobrima i okolišu prikupljaju operateri postrojenja s opasnim tvarima i vatrogastvo.

Informacije ranog upozoravanja i neposredne opasnosti, u vremenu najpribližnijem realnom, prenose se Službi civilne zaštite Čakovec koja preko Žc 112 informacije o ranom upozoravanju dostavlja odgovornim osobama Grada, odnosno gradonačelniku (PRIlOG 10.) i načelniku Stožera civilne zaštite (PRIlOG 1). Slika 7. Shematski prikaz postupka primanja i prenošenja ranog upozoravanja i neposredne opasnosti Na temelju dobivenih informacija, gradonačelnik/načelnik Stožera civilne zaštite nalaže pripravnost vlastitim operativnim snagama sustava civilne zaštite. Tablica 13. Prikaz izvora upozoravanja, sadržaja, korisnika upozoravanja, mjera, snaga i sredstava po pojedinoj ugrozi IZvANREDNI IZvOR SADRŽAJ DOGAĐAJ UPOZORAvANJA − MUP, Ravnateljstvo − osnovni parametri civilne zaštite, Područni potresa ured civilne zaštite − prve pouzdane Varaždin, Služba civilne podatke o potresu zaštite Čakovec, centar na pogođenom Potres 112 području moguće je − Seizmološka služba RH napraviti u vremenu − sve institucije i građani od minimalno 30 na pogođenom i min do maksimalno susjednim područjima 3 sata − MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni − stanje protoka na ured civilne zaštite vodotocima koji Poplave Varaždin, Služba civilne prolaze kroz Grad izazvane zaštite Čakovec, centar − prognoza vodostaja izlijevanjem 112 − prognoza za kopnenih − DHMZ padaline koje vodenih tijela − od građana mogu dovesti do − neposrednim uvidom na povećanja vodostaja terenu − MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni − vrste virusa u ured civilne zaštite opticaju Epidemije i Varaždin, Služba civilne − medicinske pandemije zaštite Čakovec, centar prognoze, obavijesti 112 i priopćenja − od građana KORISNIcI MJERE, SNAGE I UPOZORAvANJA SREDSTvA − mjere i snage utvrđene Planom − ljudski i materijalni − Stožer civilne zaštite resursi utvrđeni Planom − operativne snage sustava − spašavanje, evakuacija, civilne zaštite zbrinjavanje, prva − stanovništvo ugroženog medicinska pomoć i područja druga potrebna skrb, − javnost asanacija i drugo Za potres nije moguće provesti pravovremeno upozoravanje.

− mjere i snage utvrđene Planom − ljudski i materijalni resursi utvrđeni Planom − Stožer civilne zaštite − spašavanje, evakuacija, − operativne snage sustava zbrinjavanje, prva civilne zaštite medicinska pomoć i − stanovništvo ugroženog druga potrebna skrb. područja − Upozoravanje je − javnost moguće provesti pravovremeno osim kada se radi o bujičnim poplavama. − Stožer civilne zaštite − mjere i snage utvrđene − operativne snage civilne Planom zaštite stanovništvo − ljudski i materijalni ugroženog područja resursi utvrđeni Planom − javnost 25. veljače 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 37 IZvANREDNI IZvOR SADRŽAJ DOGAĐAJ UPOZORAvANJA − neposrednim uvidom na terenu − Nastavni Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije − MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni − vrsta opasnosti ured civilne zaštite Ekstremne − vremenske Varaždin, Služba civilne temperature prognoze zaštite Čakovec, centar − mjere zaštite 112 − DHMZ − MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni − vrsta opasnosti ured civilne zaštite − vremenske Tuča Varaždin, Služba civilne prognoze zaštite Čakovec, centar − mjere zaštite 112 − DHMZ − MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni − vrsta opasnosti ured civilne zaštite − vremenske Mraz Varaždin, Služba civilne prognoze zaštite Čakovec, centar − mjere zaštite 112 − DHMZ − MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite − mjesto događaja Varaždin, Služba civilne Degradacija tla − ugroženost zaštite Čakovec, centar (klizišta) stanovništva 112 − posljedice − od građana − neposrednim uvidom na terenu − MUP, Ravnateljstvo − mjesto događaja civilne zaštite, Područni − vrsta i količina ured civilne zaštite opasne tvari te Varaždin, Služba civilne opasnosti koje Industrijske zaštite Čakovec, centar prijete nesreće 112 − podaci, procjene − pravne osobe koje rade razvoja događaja s opasnim tvarima − mjere civilne zaštite − operater prema žurnosti − svjedoci nesreće poduzimanja Suša − MUP, Ravnateljstvo − vrsta opasnosti civilne zaštite, Područni − vremenske ured civilne zaštite prognoze Varaždin, Služba civilne − mjere zaštite zaštite Čakovec, centar 112 − DHMZ KORISNIcI MJERE, SNAGE I UPOZORAvANJA SREDSTvA − Stožer civilne zaštite − mjere i snage utvrđene − operativne snage civilne Planom Upozoravanje zaštite stanovništvo je moguće provesti na ugroženog područja vrijeme.

− javnost − Stožer civilne zaštite − mjere i snage utvrđene − operativne snage civilne Planom Upozoravanje zaštite stanovništvo je moguće provesti na ugroženog područja vrijeme. − javnost − Stožer civilne zaštite − mjere i snage utvrđene − operativne snage civilne Planom Upozoravanje zaštite stanovništvo je moguće provesti na ugroženog područja vrijeme. − javnost − mjere i snage utvrđene − Stožer civilne zaštite Planom − operativne snage civilne − ljudski i materijalni zaštite stanovništvo resursi utvrđeni Planom ugroženog područja − Upozoravanje nije − javnost moguće provesti na vrijeme. − Stožer civilne zaštite − operativne snage sustava civilne zaštite − pravne osobe za postupanje s opasnim tvarima − javnost − mjere i snage utvrđene − Inspekcije nadležnih Planom središnjih tijela državne − mjere i snage utvrđene uprave operativnim planovima − Ministarstvo zaštite okoliša operatera i energetike − Upozoravanje nije − Odluku o upozoravanju moguće provesti na unutar postrojenja donose vrijeme. odgovorne osobe, a Odluku o javnom uzbunjivanju Voditelj Službe civilne zaštite Čakovec uz konzultacije s operaterom i gradonačelnikom − Stožer civilne zaštite − mjere i snage utvrđene − operativne snage civilne Planom Upozoravanje zaštite stanovništvo je moguće provesti na ugroženog područja vrijeme. − javnost Stranica 38 - Broj 3 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2026. 3.3. UZbUNJIvANJE Odluku o uzbunjivanju stanovništva putem sirena, oglašavanjem znaka neposredne opasnosti ili upozorenja na nadolazeću opasnost, s priopćenjem za stanovništvo donosi gradonačelnik, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti načelnik Stožera civilne zaštite. Odluku o uzbunjivanju stanovništva, u slučaju žurnosti može donijeti Voditelj Službe civilne zaštite Čakovec ili osobe koje oni ovlaste u slučaju svoje odsutnosti ili spriječenosti.

Sustav za uzbunjivanje stanovništva putem sirena koristi se kod ugroze od poplava, požara, nesreća koje uključuju opasne tvari, ratnih opasnosti i terorističkog djelovanja. Odluka o uzbunjivanju stanovništva donosi se na temelju: − informacija ranog upozoravanja institucija iz javnog sektora u sklopu propisanog djelokruga u području meteorologije, hidrologije i obrane od poplava, ionizirajućeg zračenja, inspekcijske službe i institucija koje provode znanstvena istraživanja, − informacija o neposrednoj opasnosti od nastanka nesreće koje prikupljaju operateri postrojenja s opasnim tvarima, hidroakumulacija, vatrogastvo, − informacija koje prikupljaju Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova. Kod ugroza od poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih tijela informacije potrebne za donošenje odluke za uzbunjivanje stanovništva osiguravaju Hrvatske vode u skladu s Državnim planom obrane od poplava. Ovlasti i postupci uzbunjivanja stanovništva kod nesreća koje uključuju opasne tvari, pucanja akumulacijskih brana i drugim slučajevima kada pravna osoba ima vlastite sirene ili sustav uzbunjivanja, propisani su člankom 5. Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva te pojedinačnim planovima za slučaj opasnosti (operativni, unutarnji i vanjski planovi zaštite i spašavanja). Znak neposredne opasnosti za navedene nesreće, oglašava pravna osoba čijom djelatnošću je uzrokovana nesreća te bez odlaganja obavještava centar 112 i dostavlja priopćenje za stanovništvo. centar 112 dalje postupa u skladu s aktom kojim se reguliraju aktivnosti centra 112 i pravne osobe u takvim slučajevima.

Odluka o uzbunjivanju stanovništva (PRIlOG 42.) s priopćenjem za stanovništvo upućuje se centru 112/ Operativnom centru civilne zaštite. centar 112 u provedbi uzbunjivanja sirenama postupa na sljedeći način: − sustavom javnog uzbunjivanja emitira odgovarajući znak za uzbunjivanje, − emitira priopćenje za stanovništvo putem elektroničkih sirena, − nalaže oglašavanje odgovarajućeg znaka za uzbunjivanje pravnim osobama koje imaju sirene ili sustave za uzbunjivanje, a nisu uvezane u sustav za daljinsko upravljanje sirenama iz centra 112. centar 112 u skladu s utvrđenim načinima komunikacije šalje priopćenje za stanovništvo: − Operativnom centru civilne zaštite, − operativno-komunikacijskim centrima hitnih službi, − Stožeru civilne zaštite, − gradonačelniku, − pravnoj osobi koja posjeduje vlastiti sustav uzbunjivanja, − vlasnicima ili korisnicima objekata koji su obvezni uspostaviti interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje, − elektroničkim medijima prema popisu koji je dio Plana. Uzbunjivanje stanovništva u slučaju nadolazeće i neposredne opasnosti obavlja se propisanim jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje prema Uredbi o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje. Slika 8. Znakovi za uzbunjivanje stanovništva, vatrogasnih i drugih postrojbi civilne zaštite Izvor: Uredba o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje („Narodne novine“, broj 61/16) Za uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva koriste se: − sirene, − razglasni uređaji, − elektronički mediji, • radio i televizijske postaje na nacionalnoj razini, • lokalne radio postaje i televizijske postaje, • web-stranice MUP-a – Ravnateljstvo civilne zaštite, • aplikacije za pametne telefone i druge uređaje, − SMS poruke (nakon što se kod davatelja usluga).

Uz znakove za uzbunjivanje stanovništva u slučaju nadolazeće i neposredne opasnosti putem nadležnog centra 112 daje se priopćenje za stanovništvo o vrsti opasnosti i mjerama koje je neophodno poduzeti. Priopćenja za stanovništvo emitiraju se neposredno nakon danog znaka za uzbunjivanje putem sirena, razglasnih uređaja, elektroničkih medija te SMS poruka. 25. veljače 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 3 - Stranica 39 Uzbunjivanje vatrogasnih postrojbi obavlja se putem telekomunikacijskih sredstava, a kada to nije moguće znakom „vatrogasna uzbuna“. Osiguranje uzbunjivanja osoba s invaliditetom na području Grada Mursko Središće provodit će se putem povjerenika civilne zaštite uz pomoć članova udruga. Povjerenici civilne zaštite će kao predstavnici naselja imati uvid o broju osoba s invaliditetom na svom području, te će se informacija o ranom upozoravanju moći provesti u realnom vremenu. Ako je osobama s invaliditetom putem posebnih propisa dodijeljena osoba koja se brine za osobu s invaliditetom, ista će informaciju o ranom upozoravanju moći provesti u realnom vremenu. Po prestanku opasnosti za stanovništvo, donositelj odluke je dužan centru 112 dostaviti odluku o prestanku opasnosti s priopćenjem za stanovništvo. 3.4. PRIPRAvNOST Pripravnost je stanje spremnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje. Kako je u Procjeni rizika navedeno, ugroze mogu biti predvidive (poplave, ekstremne temperature,tuča, mraz, suša) i nepredvidive (potres, epidemije i pandemije, klizišta, industrijske nesreće). Za slučaj predvidivih ugroza, gradonačelnik uvodi pripravnost operativnih snaga sustava civilne zaštite, dok kod nepredvidivih ugroza, nakon što se dogode, gradonačelnik aktivira sve potrebne snage civilne zaštite.

Pripravnost operativnih snaga sustava civilne zaštite nalaže gradonačelnik na temelju informacija u sustavu ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće. U odsutnosti gradonačelnika pripravnost uvodi načelnik Stožera civilne zaštite. Mjere pripravnosti za snage i sredstva koja se uključuju u civilnu zaštitu: − obavještavanje (upozorenje) pripadnicima operativnih snaga o mogućoj ugrozi, − ograničenje udaljavanja iz mjesta stanovanja ili s radnog mjesta, − uvođenje pasivnog dežurstva u pravnim osobama, udrugama od interesa za civilnu zaštitu, obrtnicima i fizičkim osobama s ciljem ocjene stanja i spremnosti ljudi te popunjenosti materijalno-tehničkim sredstvima, − stalna dostupnost na telefon/mobitel, − kontrola potrebnih materijalno-tehničkih sredstava i opreme, − provedba pripravnosti putem telefona/mobitela, a u slučaju nemogućnosti korištenja telekomunikacija mjere pripravnosti naložiti putem teklića. Pripravnost se uvodi operativnim snagama sustava civilne zaštite. Operativne snage sustava civilne zaštite Grada Mursko Središće su: − Stožer civilne zaštite, − DVD Mursko Središće, DVD Križovec, DVD Peklenica, − Gradsko društvo crvenog križa Čakovec, − HGSS – Stanica Čakovec, − postrojba civilne zaštite opće namjene, − povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici, − koordinatori na lokaciji, − pravne osobe u sustavu civilne zaštite, − udruge. Tijekom pripravnosti će se uvesti dežurstvo (aktivno) svih potrebnih operativnih snaga i provesti ocjena spremnosti i stanja materijalno tehničkih sredstava za djelovanje u slučaju određene ugroze (Stožer civilne zaštite, vatrogastvo, GDcK Čakovec, HGSS – Stanica Čakovec, postrojba civilne zaštite opće namjene, povjerenici civilne zaštite, udruge, koordinatori na lokaciji i pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite).

Ostali akti u ovom izdanju (66)