Prostorni plan uređenja Općine Donja Dubrava odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

1. 2. 3. 4. 5. _________________________________ potpis podnositelja zahtjeva __________________________________ potpis izvanbračnog druga oBRAZAC 8 Izjava o promjeni prebivališta IZJAVA Ja____________________iz_______________________, (ime i prezime) ______________________________________________. (adresa stanovanja) OIB ____________________________. Za sebe, suprugu/supruga odnosno vanbračnog druga, djecu i sve članove obitelji za koje podnosim zahtjev: R.b.. Ime i prezime OIB Srodstvo 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. svi s prebivalištem na adresi _______________________________________________ pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljujem da ćemo, sukladno Programu (zaokružiti jedno od ponuđenog): 1. prijaviti promjenu prebivališta u roku 6 mjeseci od dana zaključenja ugovora o sufinanciranju kupnje stambenog objekta u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe (Mjera 4.1.) 2. prijaviti promjenu prebivališta u roku 12 mjeseci od dana zaključenja ugovora o sufinanciranju izgradnje novog stambenog objekta, odnosno dogradnje, nadogradnje ili rekonstrukcije postojećeg (Mjera 4.2.), ________________________ potpis podnositelja zahtjeva oBRAZAC 9 Izjava/suglasnost IZJAVA / SUGLASNoST (ispunjava suvlasnik nekretnine) Ja,_____________________,OIB:_________________, (ime i prezime) s prebivalištem na adresi ___________________________ ___________________________, broj osobne iskaznice: __________________________, kao suvlasnik kuće/stana odnosno nekretnine koje se nalazi na: broj z.k. ul.__________________, k.č. br.______________, k.o._____________________.

opisana kao _____________________________________ pod kaznenom i materijalnom odgovornošću izjavljujem da sam suglasan s radovima na nekretnini te da sam upoznat s podnošenjem prijave za korištenje mjere u okviru Programa mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Domašinec. U _______________________, dana ___________ godine ______________________________ (potpis davatelja izjave/suglasnosti) oBRAZAC 10 Izjava o osobnim podacima Ja____________, rođ. _____________ u ___________, (ime i prezime) (datum) (mjesto) od roditelja ________, državljanin/ka Republike Hrvatske, (ime oba roditelja) s prebivalištem u ______________________________, (adresa stanovanja) osobna iskaznica broj:____________________________ izdana ____________________ (datum izdavanja) od PU ________________________________________, (naziv policijske uprave koja je izdala osobnu iskaznicu) pod materijalnom i kaznenom odgovornošću dajem sljedeću IZJAVU o DAVANJU SUGLASNoSTI ZA oBRADU oSoBNIH PoDATAKA Prihvaćanjem ove izjave smatra se da slobodno i izričito dajete privolu za prikupljanje i daljnju obradu Vaših osobnih podataka ustupljenih Općini Domašinec isključivo u svrhu ostvarivanja prava na sufinanciranje rješavanja stambenog pitanja na području Općine Domašinec temeljem Programa mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Domašinec te se u druge svrhe neće koristiti. Općina Domašinec s vašim će osobnim podacima postupati sukladno Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka uz primjenu odgovarajućih tehničkih i sigurnosnih Stranica 4170 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2024.

mjera, zaštite osobnih podataka od neovlaštenog pristupa, zlouporabe, otkrivanja gubitka ili uništenja. Općina Domašinec čuva povjerljivost vaših osobnih podataka te omogućava pristup i priopćavanje osobnih podataka samo onim svojim zaposlenicima kojima su isti potrebni radi provedbe njihovih poslovnih aktivnosti, a trećim osobama samo u slučajevima koji su izričito propisani Zakonom. oPćINA Do oDBoRA ZA STATUT I PoSLoVNIK 1. Na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), članka 42. Statuta Općine Donja Dubrava (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/18,4/20 i 4/21) i Odluke o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/24 i 16/24), Odbor za statut i poslovnik utvrdio je na 1. sjednici održanoj 2024. godine Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava – Odredbi za provedbu i grafičkog dijela Plana. PRoSToRNI PLAN uređenja općine Donja Dubrava odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst) Pročišćeni tekst obuhvaća Prostorni plan uređenja Općine Donja Dubrava – Odredbe za provedbu i grafički dio (Službeni glasnik Međimurske županije broj 5/05, 19/08, 3/15, 2/22, 13/24 i 16/24). Glava I. oDREDBE ZA PRoVEDBU

Članak 4.

Članak 4. Planom se utvrđuju uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje njegovo svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, a sve u skladu s osnovnim smjernicama dokumenata prostornog uređenja šireg područja. Plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine. 1. UVJETI ZA oDREĐIVANJE NAMJENA PoVRŠINA

Članak 5.

Članak 5. Uvjeti za određivanje namjena površina koji određuju temeljno prostorno-krajobrazno i urbanističko-graditeljsko uređenje, te zaštitu prostora Općine su: Dana privola se može povući u pisanom obliku u svako doba. U _____________________, ______________ godine ___________________________ (vlastoručni potpis) NJA DUBRAVA - principi održivog razvoja; - principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa; - principi racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora i - pravila urbanističke i prostorno-planerske struke.

Članak 6.

Članak 6. Ovim Planom određene su sljedeće osnovne namjene površina: a/ GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA (Izgrađeni dijelovi i prostori za razvoj naselja) - mješovite namjene - javne i društvene namjene - zone zelenila, športa i rekreacije - gospodarske zone – malo i srednje poduzetništvo - gospodarska namjena – proizvodna – postojeća zona poljoprivredne farme – tovilišta - groblje (oznake+) - infrastrukturni sustavi (oznake IS) IS1 - plinska redukcijska stanica MRS IS2 - planirano parkiralište za groblje IS3 – stanica JANAF b/ IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA - planirana rekreacijska zona s pratećim turističkim sadržajima na poluotoku, između starog toka rijeke Drave i odteretnog kanala HE Dubrava - planirane rekreacijske zone uz ribnjake za sportski ribolov i rekreaciju, revitalizacija starog rukavca istočno od naselja Donje Dubrave i rukavca uz most te sanacija divlje šljunčare uz zapadnu granicu općine unutar inundacije rijeke Drave - ugostiteljsko turistička namjena –čestica kod «starog mlina» na potoku Rakovnici, na raskršću županijskih cesta ŽC 2041 i ŽC 2040 - lovački dom, ispod cestovnog mosta državne ceste D-20 Donja Dubrava – Koprivnica s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima - Infrastrukturni sustavi (oznake IS) IS4 – pročistač otpadnih voda c/ NEIZGRAĐENE POVRŠINE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA - uzgajalište divljači – postojeća izdvojena čestica lovačke remize (oznake LO) 8. studenoga 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4171 - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene: - osobito vrijedno obradivo tlo - šume isključivo osnovne namjene:

Članak 6.

- šume gospodarske namjene - šume posebne namjene - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodne površine i vodotoci. Razgraničenje namjena navedenih pod točkom a/ prikazano je na kartografskom prikazu br. 4. Građevinsko područje naselja Donja Dubrava u mjerilu 1: 5000. Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. Ostale namjene koje su moguće izvan građevinskog područja nisu grafički prikazane, a mogu se smještavati prema potrebi i u skladu s ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana. Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 7.

Članak 7. Granice građevinskih područja naselja detaljno su određene na kartografskom prikazu 4/Građevinsko područje naselja Donja Dubrava na katastarskoj podlozi u mjerilu 1: 5000, u pravilu granicama katastarskih čestica. U slučaju kad granica građevinskog područja nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod niza nejednako dugih čestica), granica se definira sukladno kartografskom prikazu (broj 4. Građevinsko područje naselja Donja Dubrava) u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina čestica, kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće obostrano formirati građevne čestice. Budući da za cjelokupno naselje Donja Dubrava ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja, ovim Planom (na kartografskom prikazu br 4.) unutar građevinskog područja definirani su prostori za razvoj: - javne i društvene namjene - zone zelenila, športa i rekreacije, - mješovite namjene, - gospodarske zone – malo i srednje poduzetništvo, - prostor infrastrukture - prometne.

Članak 8.

Članak 8. Na području obuhvata Plana parcelacija zemljišta se može obavljati u svrhu formiranja građevnih čestica uz uvjet da čestica može postati građevna ako je neposredno vezana uz javni put i osigurano zbrinjavanje otpadnih voda određeno prostornim planom, a minimalne dimenzije udovoljavaju odredbama ovog Plana iz članka 24. Javni put je javna prometna površina minimalne širine 3m. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PRoSToRA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju
Članak 9. Ovim Planom utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu koji su preuzeti kao obveza iz planova šireg područja.

Članak 10.

Članak 10. 2.1.GRAĐEVINE oD VAŽNoSTI ZA DRŽAVU Postojeće građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima državne ceste: - D20: Čakovec (D3) – Prelog – Donja Dubrava – Đelekovec – Koprivnica (D2) Građevine i rudarski objekti za transport plina i nafte - Jadranski naftovod - otpremni plinovod DN 300/75 ČVOR Međimurje – CPS Molve - magistalni plinovod Legrad – Donja Dubrava DN 150/50 - mjerno redukcijske stanice: MRS Donje Međimurje Istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, i naftno-rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije - eksploatacijsko polje ugljikovodika Legrad - istražni prostor ugljikovodika Drava-02 (DR-02) - naftno-rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe povezane s odobrenim istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima - istražni prostor geotermalne vode „Kotoriba“ - eksploatacijsko polje geotermalne vode Lunjkovec Kutnjak Regulacijske i zaštitne vodne građevine - građevine za obranu od poplava na Dravi, a prema Državnom planu obrane od poplava Elektroenergetske građevine - dio kompleksa građevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi (odvodni kanal HE Dubrava) Planirane građevine: Građevine za transport plina i nafte - magistralni plinovod Sotin – Mursko Središće DN 1200/100 - planirani višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate Istražni prostor ugljikovodika, istražni prostori geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe:

Članak 10.

- površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika – Kutnjak-Đelekovec Stranica 4172 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2024. - površina za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda na području cijele Općine Planirane - moguće građevine: Željezničke građevine s pripadajućim uređajima - koridor u istraživanju željezničke pruge Koprivnica – Kotoriba – Državna granica Eksploatacijska polja i istražni prostori ugljikovodika, istražni prostori i eksploatacijska polja geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe: - planirano moguće eksploatacijsko polje geotermalnih voda Kotoriba 2.1.1. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju

Članak 11.

Članak 11. Ovim Planom utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru od važnosti za Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova šireg područja: 2.2.GRAĐEVINE oD VAŽNoSTI ZA ŽUPANIJU Postojeće građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima: - županijske ceste: ŽC 2040 Kotoriba (LC20045)– D. Vidovec(DC20) ŽC 2041 Donja Dubrava (ŽC2040-DC20) - lokalne ceste: LC 20039 Orehovica Orehovica (ŽC2022) – Prelog - Donja Dubrava (DC20) LC 26126 Selnica Podravska(ŽC2076) -Donja Dubrava(DC20) Vodne građevine - građevine za korištenje voda – magistralni cjevovodi vodoopskrbne mreže i hidrostanice Građevine za transport plina - lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava – Prelog - lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava – Kotoriba Elektroenergetske građevine - DV 35 kV TS Prelog – TS Kotoriba - DV 35 kV HE Donja Dubrava – TS Kotoriba - TS 35/10 kV Kotoriba Elektronička komunikacijska infrastruktura - samostojeći antenski stupovi za lociranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme Planirane građevine: Vodne građevine - građevine za korištenje voda magistralni cjevovodi vodoopskrbne mreže i hidrostanice - građevine za zaštitu voda: sustavi odvodnje otpadnih voda s pripadajućim građevinama i uređajima, i uređajima za pročišćavanje (planirani ili dijelom započeta realizacija) aglomeracija Donja Dubrava 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 12.

Članak 12. Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata ovog Plana koji je predviđen za gradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. Čitavo poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je ovim Planom određeno za drugu namjenu može se, do prenamjene, i dalje koristiti na dosadašnji način, uz uvjete određene posebnim propisima. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim Planom.

Članak 13.

Članak 13. U građevinskim područjima naselja moguća je gradnja novih građevina, te dogradnja, obnova, rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, a prema uvjetima iz ovog Plana. U građevinskim područjima naselja nalaze se: - izgrađeni dijelovi mješovite zone namijenjene pretežito stanovanju, - prostori za razvoj naselja. Ovim Planom definirani su sljedeći prostori za razvoj naselja: - mješovite namjene - javne i društvene namjene - gospodarske namjene - proizvodne (I) - gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke namjene (T1 - hotel, T3 - kamp, T4 - izletnički turizam, T5 - splav (ugostiteljstvo, privezište, mlin), T6 - riječni mlin a prikazani su na kartografskom prikazu 4/Građevinsko područje naselja Donja Dubrava, u mjerilu 1: 5000. U zoni mješovite namjene mogu se graditi i uređivati i drugi sadržaji osim stambenih, dok su ostale zone “rezervirane” za specifičan sadržaj, uz manja odstupanja definirana ovim Odredbama. Uvjeti gradnje građevina u gospodarskoj zoni pobliže su obrađeni u poglavlju 3. “Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti” ovih Odredbi. U poglavlju 4. “Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti” ovih Odredbi, pobliže su obrađeni uvjeti gradnje u zoni javne i društvene namjene, kao i uvjeti gradnje društvenih sadržaja u mješovitoj zoni. Uvjeti uređenja u zoni zelenila, športa i rekreacije pobliže su obrađeni u točki 2.2.2. ovih Odredbi. Zelenilo, šport i rekreacija mogu biti locirani i u svim ostalim zonama. Prostori za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje (u građevinskom području i izvan njega), pobliže su obrađeni u poglavlju 5. “Uvjeti utvrđivanja koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava” ovih Odredbi.

Članak 13.

2.2.1. Zone mješovite namjene
Članak 14. U zoni mješovite namjene, moguća je gradnja: a/ GRAĐEVINA OSNOVNE NAMJENE - Stambenih (individualnih i kolektivnih) 8. studenoga 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4173 - Poslovnih - Stambeno-poslovnih b/ GRAĐEVINA PRATEĆIH NAMJENA - Pomoćnih - Gospodarskih (vezano uz poljoprivrednu proizvodnju) - Društvenih djelatnosti - Športsko-rekreacijskih sadržaja - Prometne i komunalne infrastrukture - Zaštitne i eventualno druge potrebne prateće građevine Uz gradnju iz stavka 1. ovog članka moguće je odgovarajuće uređenje površina čestica, te uređenje javnih i zelenih površina. Postojeće građevine koje nisu u skladu s predviđenim namjenama u ovoj zoni se zadržavaju, uz mogućnost rekonstrukcije, u opsegu potrebnom za život i rad, sukladno poglavlju 9.5. ovih Odredbi, a preporuka je da se u budućnosti usklade s planiranom namjenom.

Članak 15.

Članak 15. Na jednoj građevnoj čestici u zoni mješovite namjene može se graditi jedna: - stambena ili poslovna; - stambena i poslovna; - stambeno-poslovna i poslovna građevina; - poslovna i manja poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske i pomoćne građevine koje zajedno čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Prateće gospodarske (vezane uz poljoprivrednu proizvodnju) i pomoćne građevine na koje se odnosi ovaj članak detaljnije su opisane u člancima 19. i 22. ovih Odredbi. Stambeni i pomoćni prostori ili građevine iz ovog članka, djelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti u poslovne, kao što se poslovne i pomoćne građevine mogu prenamijeniti u stambene, uz uvjet o dozvoljenom broju pojedinih građevina iz 1. stavka ovog članka, te uz uvjet da se osigura potreban prostor za smještaj vozila. Građevine za smještaj vozila ili parkirališni prostor vlasnik (ili korisnik) mora osigurati na čestici.

Članak 16.

Članak 16. Stambenim građevinama smatraju se obiteljske kuće, stambeno-poslovne i višestambene građevine koje služe za stalno stanovanje. Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše tri stambene jedinice koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene individualnom stanovanju. Višestambena građevina je stambena građevina s više od tri stambene jedinice namijenjene kolektivnom stanovanju. Višestambene građevine mogu se locirati u stambenim zonama, ukoliko se to predvidi planovima uređenja užih područja.

Članak 17.

Članak 17. U zoni mješovite namjene, poslovnim građevinama smatraju se: a/ za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: - mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.) - ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i sl.) - građevine u funkciji turističkih sadržaja (smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog turizma) - montažne privremene građevine Privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i sl. b/ za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (industrijska proizvodnja), - tehnički servisi (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, limarske radionice, kovačnice i sl.) - građevinski pogoni (armiračke, tesarske, klesarske, stolarske i sl. radionice), - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenje zraka te izazvati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor (požari, eksplozije), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl.)

Članak 17.

Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. Potencijalno opasne djelatnosti su one u čijem tehnološkom procesu su moguća određena zagađenja (zraka, vode, tla, okoliša), postoji potencijalna opasnost od požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnološka rješenja i uvjete građenja (mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), tj. građevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagađenja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim česticama (užim, odnosno kraćim od propisanih člankom 24. u Odredbama ovog Plana). Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), a ukoliko se nalaze u mješovitim zonama lociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz posebnih propisa o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na čestici, ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne prometnice.

Članak 18.

Članak 18. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko su u načinu gradnje i tehnološkom rješenju primijenjene mjere za sprečavanje nepovoljnih učinaka na okoliš, a veličina čestice u dubinu i njen rubni položaj u naselju to omogućavaju. Stranica 4174 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2024.
Članak 19. Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene. Prateće gospodarske građevine (u smislu gospodarstava unutar mješovite namjene), vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost. Takvim građevinama smatraju se: a/ bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i sl. b/ s potencijalnim izvorima zagađenja: građevine za uzgoj i držanje stoke (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci i sušare-pušnice) i sl.

Članak 20.

Članak 20. Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: - odraslih goveda do 8 uvjetnih grla /8 grla/, - tovne teladi i junadi do 5 UG /do10 grla/, - ovaca i koza do 2 UG /do 20 grla/, - konja do 4 UG /do 4 grla/, - odraslih svinja krmača do 2,5 UG /do 5 grla/, - tov svinja do 2,5 UG /do 10 grla/, - peradi do 0,2 UG /do 100 komada/, - sitnih glodavaca do 0,2 UG /do 50 komada/. Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.

Članak 21.

Članak 21. Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom članku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 12m, odnosno 37m od regulacijskog pravca u dubini čestice, te sežu u dubinu do najviše 100m od regulacijskog pravca. Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 1. ovog članka ne smije prelaziti veličinu od 90m² tlocrtne površine i visine vijenca do 4,0m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja (pčelinjaci, sušare-pušnice i sl.) mogu biti maksimalno 50m² tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine kod minimalnih veličina građevnih čestica. Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od kig=0.4.

Članak 22.

Članak 22. Pomoćnim građevinama smatraju se građevine bez izvora zagađenja, a to su: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice i slične građevine koje su nužne za funkcionalno opremanje građevina osnovne namjene. Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu bruto izgrađenosti čestice.
Članak 23. Unutar mješovite namjene moguće je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina u svrhu formiranja javnih prostora ugodnih za boravak stanovnika. U sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i gradnja: - kolnih i pješačkih putova; - biciklističkih staza; - parkirališta; - športsko-rekreacijskih površina i igrališta. Iznimno se u zoni parkovnog i zaštitnog zelenila mogu zadržati postojeće stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu sa člankom 208. u poglavlju 9.5. ovih Odredbi.

Članak 23a.

Članak 23a. Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da je neposredno vezana uz javni put i ima izvedenu osnovnu komunalnu infrastrukturu prema Zakonu. Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00m. Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcelacije i načina izgradnje. Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 400m², a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16m za gradnju na slobodnostojeći način. Izuzetno kada se radi o interpolaciji može biti i manja, ali ne manja od 12m za dvojne građevine, uz minimalnu površinu građevne čestice od 300m². Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše kig = 0,4. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa i nadstrešnica, balkoni). Kod formiranja novih građevnih čestica dozvoljena su odstupanja od 5% u odnosu na određene najmanje odnosno najveće dopuštene veličine građevne čestice. oBLIK, VELIČINA I IZGRAĐENoST GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 24.

Članak 24. Pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar mješovite namjene na područjima za razvoj naselja i interpolacijama unutar postojećih dijelova naselja, potrebno je primijeniti sljedeće kriterije za minimalne veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti: 8. studenoga 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4175 Način gradnje građevina čestice čestice Kig* NajmanjaKoeficijent izgrađenosti površina čestice
Članak 26. Na području Općine Donja Dubrava građevine povremenog stanovanja (“vikendice”) mogu se graditi u zonama mješovite namjene uz uvjet da zadovolje uvjetima koji vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog Najmanja širinaNajmanja dubina građevne česticepodručja. a/ za gradnju na slobodnostojeći način – slobodnostojeće građevine - prizemne 16 m 25 m 400 m2 0,4 - katne 18 m 30 m 540 m2 0,4 b/ za gradnju na poluotvoreni način – dvojne građevine - prizemne 12 m 25 m 300 m2 0,4 - katne 14 m 35 m 490 m2 0,4 *Kig – maksimalna bruto izgrađenost čestice U bruto izgrađenost čestice ulazi bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže svih građevina ukupno (stambenih, poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajući prepuštene strehe krova. Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše 60cm iznad razine terena površine do 12m2, vanjska stubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtne površine do 4m2 ne ulaze u bruto izgrađenu površinu čestice, dok se za veće površine (visine) od navedenih računa s 30% njihove ukupne površine koja ulazi u bruto izgrađenu površinu čestice.

Članak 26.

U slučaju interpoliranih čestica čija je širina manja od navedenih u tabeli ali ne manja od 10m, nova se građevina može graditi pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. Prostornim planovima užeg područja mogu se propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, bruto izgrađenosti čestice, interpolacije i rekonstrukcije građevina. Iznimno se u prostornim planovima užeg područja za pojedine izgrađene dijelove naselja može odrediti da površine građevnih čestica određene u stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ako se slijedi postojeća tipologija gradnje i pod uvjetom da je gradnja na čestici u skladu s ostalim odrednicama ovog Plana.

Članak 25.

Članak 25. Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne ili stambeno- poslovne građevine je 64m2. Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine koja se gradi na čestici zajedno sa stambenom građevinom je 30m2. Maksimalna tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 400m2, a višestambene i poslovne ili stambenoposlovne 800m2. Pod pojmom “tlocrtna površina” u ovim Odredbama podrazumijeva se bruto izgrađena površina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže. U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehe krova. Postojeće građevine koje su veće od onih navedenih u stavku 3. ovog članka, mogu se zadržati uz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju 9.5. ovih Odredbi. Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mješovite zone mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine.

Članak 27.

Članak 27. Bruto izgrađenost čestica za gradnju višestambenih građevina može iznositi max. 40%. Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana i visinom gradnje minimalno P+1, a mogu sadržavati i poslovne prostore.
Članak 28. Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine, te parkirališni prostor prema članku 130. ovih Odredbi.

Članak 29.

Članak 29. Zona povijesne matrice naselja određena je na kartografskom prikazu 4. Građevinsko područje naselja Donja Dubrava. Radi zaštite te zone u najstarijem dijelu naselja, nije dozvoljeno okrupnjavanje građevnih čestica. Okrupnjavanjem čestica poništila bi se zatečena parcelacija i stvorili uvjeti za drugačije stanje u prostoru koje nije u duhu tradicije naselja. Pri formiranju i određivanju građevnih čestica unutar mješovite namjene okrupnjavanje čestica dozvoljava se samo nad onim katastarskim česticama čija širina na uličnom pročelju je manja od minimalnih dimenzija propisanih člankom 24. Unutar zone iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena gradnja poslovnih građevina ukupne tlocrtne površine najveće etaže veće od 300 m2. Postojeće poslovne građevine unutar navedene zone čija je tlocrtna površina veća od definirane u stavku 2. ovog članka, mogu se zadržati, ali se ne smiju dograditi ili nadograditi. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA ČESTICI Udaljenost građevina od ruba čestice

Članak 30.

Članak 30. U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0m od međe, ali ne manju od širine strehe, i to u slučaju da smještaj građevine na Stranica 4176 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 8. studenoga 2024. susjednoj čestici omogućava postizanje razmaka od 3,0m između građevina. Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima u smislu stavaka 1. i 4. ovog članka ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20cm, odnosno stranice 15 x 25cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.