Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije 2014. - 2021.

57. IZVJEŠćE o stanju u prostoru Međimurske županije 2014. - 2021. Izrada Izvješća: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Ravnateljica: Mirjana Pintar, dipl.ing.arh. odgovorna voditeljica: Mirjana Pintar, dipl.ing.arh. Stručni tim izrade: Josip Črep, mag.geogr. Goran Erent, mag.ing.arch. Ivica Peršić, mag.ing.aedif. Sanja Knežević, mag.ing.arch. Marija Dekar, mag.ing.arch. Vrijeme izrade: svibanj 2022. - ožujak 2023. SADRŽAJ: Strana I. POLAZIŠTA 1 I.1. Ciljevi izrade izvješća 1 I.2. Zakonodavno-institucionalni okvir 1 I.3. Osnovna prostorna obilježja Županije 2 3.1. Prirodna i geografska obilježja 2 3.2. Administrativno teritorijalni ustroj 4 3.3. Stanovništvo 5 I.4. Međimurska županija u okviru prostornog 13 uređenja Države II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA 14 PROSTORNOG RAZVOJA II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene 14 površina Županije 1.1. Prikaz strukture korištenja i namjene 14 površina Međimurske županije 1.2. Građevinska područja u Međimurskoj 18 županiji 1.2.1. Izgrađenost – iskorištenost 18 građevinskih područja 1.2.2. Struktura građevinskih područja 22 prema namjeni 1.3. Degradirana područja 27 II.2. Sustav središnjih naselja prema veličini i 28 funkciji u županiji 2.1. Sustav središnjih naselja u PPURH i 28 u PPMŽ 2.2. Uspostava urbanih područja – urbano 30 područje Čakovec II.3. Gospodarske djelatnosti 30 3.1. Gospodarska struktura Županije 30 3.2. Proizvodnja, poduzetništvo, trgovina 36 i obrt 3.3. Poljoprivreda 40 3.4. Turizam 45 3.5. Eksploatacija mineralnih sirovina, ugljikovodika i geotermalnih voda u ener- 47 getske svrhe 3.6. Vodnogospodarski sustavi 49 3.7. Gospodarenje otpadom 51 II.4.1. Opremljenost prostora društvenom in- 53 frastrukturom 4.1.1. Obrazovanje 64 4.1.2. Zdravstvo i socijalna skrb 58 4.1.3. Kultura 60 4.1.4. Sport 61 II.4.2. Opremljenost prostora infrastrukturom 62 od značaja za Županiju 4.2.1. Infrastruktura državne razine 62 4.2.2. Komunalne infrastrukture županijske 70 razine 4.2.3. Komunalne infrastrukture lokalne 73 razine II.5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od 78 značaja za Županiju 5.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i očuvanje 78 biološke raznolikosti regionalne razine 5.2. Zaštita prirodnog, kulturnog i urbanog 80 krajobraza 5.3. Zaštita i očuvanje kulturne baštine 80 II.6.1. Područja potencijalnih prirodnih i drugih 84 nesreća II.6.2. Obvezni prostorni pokazatelji - TABELA 88 III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH 91 PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA Stranica 1156 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023.

III.1. Obveze i nadležnost županije, gradova i općina u procesu izrade i donošenja prostornih 91 planova III.2. Izrada prostornih planova 91 2.1. Prostorni plan regionalne/županijske 91 razine 2.2. Prostorni planovi lokalne razine 92 2.3. Prostorni planovi u postupku izrade i 96 donošenja 2.4. Prostorni planovi izvan snage 97 2.5. Sudjelovanje javnosti u postupcima 97 prostornog uređenja 2.6. Uspostava informacijskog sustava 97 prostornog uređenja (ISPU) III.3. Provedba prostornih planova 100 3.1. Izdavanje akata za provedbu prostornih planova na županijskoj i lokalnoj 100 razini 3.2. Legalizacija bespravno izgrađenih 100 objekata III.4. Prostorni planovi u odnosu na druge do- 101 kumente koji utječu na prostor 4.1. Dokumenti relevantni za prostor međimurske županije izrađeni u proteklom 101 razdoblju 4.2. Studije o utjecaju na okoliš za zahvate na području međimurske županije 102 donesene u razdoblju od 2014. – 2021. godine III.5. Provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuke, aktivnosti 103 odnosno mjera iz prethodnog izvješća o stanju u prostoru 5.1. Analiza provedbe mjera i aktivnosti u razdoblju od donošenja prethodnog 103 izvješća IV. PRIJEDLOZI ZA UNAPRJEĐENJE PROS- TORNOG RAZVOJA S OSNOVNIM PREPORU- 106 KAMA MJERA ZA IDUĆE RAZDOBLJE IV.1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg prostornog razvoja Županije, obzirom na 106 okolnosti, sektorska opterećenja i izazove IV.2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih prostornih planova, drugih 108 dokumenata koji utječu na prostor na razini Županije 2.1. Izmjene i dopune prostornih planova 108 do uspostave novog sustava 2.1.1. Prostorni plan Međimurske županije 108 2.1.2. Prostorni planovi uređenja grada/ 108 općine 2.1.3. Generalni urbanistički plan i 109 urbanistički plan uređenja IV.3. Prijedlog aktivnosti za unapređenje 109 održivog razvoja u prostoru V. IZVORI PODATAKA 111 VI. POPIS PRILOGA 112 I. PoLAZIŠTA I.1. CILJEVI IZRADE IZVJEŠćA Cilj izrade Izvješća stanja u prostoru je informirati javnost i stručnu javnost o prostornom razvoju Međimurske županije u razdoblju od 2014. do 2021. godine. Izvješće sadrži analizu prostornih podataka, analizu korištenja i namjene prostora, sadrži analizu i ocjenu provedbe prostorno planskih dokumenata na razini Županije i općina, te analizu zaštite i korištenja posebno vrijednih prostora, analizira podatke koji su bitno izmijenjeni u odnosu na važeće prostorno planske dokumente, a imaju značajan utjecaj na prostor i na gospodarski razvoj Županije.

Osnovne i najvažnije teme Izvješća su demografski procesi, procesi u promjenama namjene i korištenja prostora, ugrožena i degradirana područja, primjena mjera zaštite i očuvanja okoliša sa stavom o neprihvatljivosti tehnoloških rješenja i procesa koji bi mogli ugroziti prostor, uz naglasak na nužnosti povećanja zaštite javnog interesa i međusobnoj usklađenosti interesa svih korisnika u prostoru. Izvješće daje uvid u sustav naselja, ukazuje na ulogu i funkciju naselja koje nisu ostvarene u promatranom razdoblju, predlaže mjere kojima se može poboljšati sustav središnjih naselja u cilju poboljšanja uvjeta i podizanja kvalitete života stanovnika Županije, razmatra ulogu i funkciju infrastrukturnih sustava državne i županijske razine u Županiji, analizira odnos infrastrukture i ostalih korisnika prostora, utvrđuje prostorno razvojnu funkciju i prostorno plansku prioritetnu smjernicu pojedinog segmenta infrastrukture, te predlaže mjere i aktivnosti koje je potrebno poduzeti za ostvarenje zacrtanih prioritetnih smjernica. Slijedom analize stanja i trendova prostornog razvoja i analize provedbe dokumenata prostornog uređenja, predlažu se mjere i smjernice za unapređenje stanja u prostoru i aktivnosti za unapređenje održivog razvoja. I.2. ZAKoNoDAVNo – INSTITUCIoNALNI oKVIR Obaveza izrade Izvješća o stanju u prostoru propisana je Zakonom o prostornom uređenju – člankom 47. („Narodne novine“ broj 153/13., 65/18., 114/18., 39/19. i 98/19.), a Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru („Narodne novine“ broj 48/14. i 19/15.) propisan je postupak izrade i sadržaj Izvješća kao i obavezni prostorni pokazatelji koje mora sadržavati.

Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije je dokument praćenja stanja u prostoru područne (regionalne) razine koji razmatra predstavničko tijelo Županije, Skupština Međimurske županije, a izrađuje se u odnosu na Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije za razdoblje 2006. – 2013. godine, Strategiju prostornog razvoja Republike Hrvatske, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, druge strateške, razvojne, planske i programske dokumente i pokazatelje državne razine koji su od utjecaja na održiv razvoj Međimurske županije. Osim navedenih dokumenata u Izvješću su korišteni podaci Prostornog plana Međimurske županije, prostornih planova gradova/općina, statistički podaci objavljeni u publikacijama Međimurske županije, obrađeni i objavljeni podaci rezultata Popisa stanovništva 2021. godine. 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1157 Izvješće o stanju u prostoru na županijskoj razini izrađuje Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije u suradnji sa: - županijskim upravnim odjelima - javnopravnim tijelima - općinama/gradovima Međimurske županije. I.3. oSNoVNA PRoSToRNA oBILJEŽJA ŽUPANIJE I.3.1. PRIRoDNA I GEoGRAFSKA oBILJEŽJA Međimurska županija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Zbog smještaja na tromeđi Slovenije, Mađarske i Hrvatske njezin položaj ima izrazito pogranični karakter. Susjedne su joj županije Varaždinska na jugu i Koprivničko – križevačka na jugoistoku. Prostire se na 729,22 km2 i najmanja je županija Hrvatske po površini s udjelom u teritoriju Hrvatske od 1,29%. Na tom prostoru prema Popisu iz 2021. godine živi 105.250 stanovnika.

Naseljenost sa 144,33 st/km2 nakon Grada Zagreba najviša je u Hrvatskoj, koja se s 68,45 st/km2 ubraja u red europskih zemalja srednje i rjeđe gustoće naseljenosti. Stanovništvo Međimurja sudjeluje s 2,72% u ukupnom stanovništvu Hrvatske. Prostor Međimurja sa sjevera i juga omeđuju rijeke Mura i Drava, koje mu daju prirodna i zemljopisna obilježja. One mu određuju sam naziv, oblik, reljef i prirodne karakteristike. Međimurje kao regionalna cjelina dijeli se na Donje Međimurje – nizinski dio kojeg čini riječna dolina visine do 200 m prostire se na oko 543,42 km² (74,51% teritorija) i brdovito područje Gornjeg Međimurja (25,49%) s najvišim vrhom Mohokos visine 344,4 m. Slika 1. Položaj i reljef Međimurske županije Izvor: Digitalni model reljefa, Državna geodetska uprava 2021. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Antropološko djelovanje u suradnji s prirodom u riječnim dolinama, ali i na krajnjim obroncima Alpa koje ovdje nestaju, ostavilo je trag u visokovrijednoj krajobraznoj raznolikosti kulturnog krajobraza - u mozaičnoj strukturi korištenja prostora u kojem se izmjenjuju obradive površine oranica sa šumarcima, livadama i lugovima u nizini, a još raznovrsnijoj strukturi poljoprivrednih površina i šuma u Gornjem Međimurju. U takvom kulturnom krajobrazu smjestila su se brojna naselja zbijene izgrađene strukture, odmjerenih, racionalnih dimenzija građevnih čestica, ukupno gledajući, još uvijek nenametljive izgradnje. Tabela 1. Opći podaci o Međimurskoj županiji RH % od (kopneni RH dio)

POVRŠINA 729,22 km² 1,29% 56.610 km² ŽUPANIJE DUŽINA DRŽAVNE 110,50 km 5,45% 2.028 km GRANICE OPSEG ŽUPANIJE 182,30 km BROJ STANOVNIKA 105.250 2,72% 3.871.833 UDALJENOST KRAJNIH TOČAKA 47,30 km ZAPAD-ISTOK UDALJENOST KRAJNIH TOČAKA 30,40 km SJEVER-JUG Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku, poznata pod akronimom NUTS, statistička je klasifikacija koja služi za prikupljanje, obradu, analizu i publiciranje statističkih prostornih podataka na razini Europske unije. Radi se o višerazinskoj klasifikaciji kojom se prostorne jedinice zemalja članica razvrstavaju u različite NUTS razine ovisno o broju stanovnika. NUTS klasifikacija predstavlja i važan je alat koji se primjenjuje za potrebe pojedinih EU politika, a posebno kod kohezijske politike koja koristi NUTS klasifikaciju kako bi, između ostalog, utvrdila prihvatljivost pojedinih područja za dobivanje financijskih potpora iz fondova Kohezijske politike te politike državnih potpora za utvrđivanje karte regionalnih potpora. Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republika Hrvatska je podijeljena na četiri NUTS 2 regije i to su: • Panonska Hrvatska • Jadranska Hrvatska • Grad Zagreb • Sjeverna Hrvatska. Međimurska županija se prema NUTS 2 klasifikaciji nalazi u regiji Sjeverna Hrvatska. Slika 2. Položaj MŽ u RH u klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku (NUTS 2) Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Stranica 1158 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023.

Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Djelovanje i utjecaj dviju rijeka koje velikim dijelom omeđuju Županiju, ostavilo je trag u prirodnim obilježjima prostora – u visokom stupnju biološke raznolikosti, prepoznatom i stavljenom pod zaštitu. Prvi korak zaštite poduzet je 2001. godine na nivou značajnog krajobraza, da bi 2010. godine, Odlukom Vlade proglašavanjem Regionalnog parka Mura- Drava dobio zaštitu i na državnoj razini. Iako periferno smještena na samom sjeveru države, na tromeđi sa Slovenijom i Mađarskom, položaj Međimurske županije važan je u geoprometnom smislu, što dokazuje prolaz nekoliko značajnih međunarodnih infrastrukturnih koridora na tako malom prostoru. Upravo doline dviju rijeka - Mure i Drave otvaraju prostore za povezivanje sa susjednim državama prema zapadu, a rub Panonske nizine na području Međimurske županije najpogodniji je za vezu središnje Hrvatske sa susjednim regijama na sjeveru i sjeveroistoku. Najmanju županiju po površini u Hrvatskoj presijeca nekoliko značajnih međunarodnih infrastrukturnih koridora - željezničke pruge, autocesta, sustav za prijenos energije i prijenos telekomunikacija, a visoka gustoća naseljenosti, prirodna i geografska obilježja - predstavljaju osnovne karakteristike prostora Međimurske županije. I.3.2. ADMINISTRATIVNo – TERIToRIJALNI USTRoJ Međimurska županija podijeljena je na 25 teritorijalnih jedinica: 3 grada i 22 općine. Gradovi zauzimaju 23,90% ukupnog teritorija i u njima živi 37,79% stanovništva s prosječnom gustoćom naseljenosti 229,50 st/km², dok u općinama na 76,10% površine živi 61,63% stanovništva prosječne gustoće naseljenosti 117,58 st/km².

Pogranično područje čini značajni dio prostora Županije te zauzima 42,63% ukupnog teritorija u kojem živi 32,89% stanovništva s prosječnom gustoćom od 112,01 st/km². U preostalom prostoru od 57,37% površine živi 66,53% stanovništva s prosječnom gustoćom od 168,35 st/km². Slika 3. Teritorijalna podjela Međimurske županije i prikaz pograničnog područja Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije I.3.3. STANoVNIŠTVo Od 1857. godine, otkako se vrši popis stanovništva, broj stanovnika bio je u konstantnom porastu sve do 1991. godine, kada bilježi maksimum od 119.866 stanovnika, čak i u razdobljima značajnog iseljavanja u gradove - industrijska središta i odlaska na rad u inozemstvo. Važan je podatak da je popisom 1971. godine zabilježeno oko 10000 radno aktivnih osoba na privremenom radu u inozemstvu od kojih je veliki dio trajno tamo i ostao. Nakon 1991. godine broj stanovnika je u konstantnom opadanju i prema Popisu stanovništva 2021. godine broji 105.250 stanovnika što je značajan pad od 8.554 osoba ili 7,52% u odnosu na Popis 2011. godine. Ako navedeni podatak promatramo na dnevnoj razini unatrag 10 godina možemo zaključiti da se svaki dan broj stanovnika Međimurske županije smanji za 2 osobe. Tabela 2. Iskaz površina, stanovnika i gustoće naseljenosti Međimurske županije (Tabela 2 po pravilniku) za granično područje i ostatak Županije GRAD/ POVRŠINA 2001. OPĆINA km2 % broj % ŽUPANIJA 729,22 100,00 118.426 100,00 GRADOVI 174,31 23,90 42.698 36,05 OPĆINE 554,91 76,10 75.728 63,95 Dekanovec 6,05 0,83 832 0,70 Domašinec 35,28 4,84 2.459 2,08 Goričan 21,66 2,97 3.148 2,66 G.Mihaljevec 32,13 4,41 2.046 1,73 Kotoriba 26,65 3,65 3.333 2,81 Mursko Središće 33,87 4,64 6.548 5,53 Nedelišće 58,78 8,06 11.544 9,75 Podturen 31,86 4,37 4.392 3,71 Sv. Martin na Muri 25,31 3,47 2.958 2,50 Štrigova 39,29 5,39 3.221 2,72 GUSTOĆA STANOVNICI NASELJENOSTI 2011. 2021. 2001. 2011. 2021.

br.st./ br.st./ br.st./ broj % broj % km2 km2 km2 113.804 100,00 105.250 99,42 162,40 156,06 144,33 41.942 36,85 40.004 37,79 244,95 240,62 229,50 71.862 63,15 65.246 61,63 136,47 129,50 117,58 774 0,68 739 0,70 137,63 128,04 123,57 2.251 1,98 1.923 1,82 69,71 63,81 55,85 2.823 2,48 2.343 2,21 145,36 130,35 109,06 1.917 1,68 1.740 1,64 63,67 59,66 54,81 3.224 2,83 2.938 2,78 125,09 121,00 110,34 6.307 5,54 5.855 5,53 193,32 186,20 175,01 11.975 10,52 11.017 10,41 196,41 203,74 188,01 3.873 3,40 3.517 3,32 137,87 121,58 111,75 2.605 2,29 2.391 2,26 116,88 102,93 94,48 2.766 2,43 2.357 2,23 81,98 70,40 60,43 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1159 KONTINENTALNO 310,85 42,63 40.481 34,18 GRANIČNO Belica 27,71 3,80 3.509 2,96 Čakovec 76,94 10,55 28.279 23,88 D. Dubrava 19,01 2,61 2.274 1,92 D. Kraljevec 36,28 4,98 4.931 4,16 D. Vidovec 13,82 1,89 1.595 1,35 Mala Subotica 36,69 5,03 4.923 4,16 Orehovica 21,56 2,96 2.769 2,34 Prelog 63,50 8,71 7.871 6,65 Pribislavec 11,11 1,52 2.929 2,47 Selnica 24,90 3,41 3.442 2,91 Strahoninec 8,35 1,15 2.728 2,30 Sv. Marija 23,03 3,16 2.433 2,05 Sv. Juraj na Bregu 30,15 4,13 5.279 4,46 Šenkovec 9,02 1,24 2.770 2,34 Vratišinec 16,31 2,24 2.213 1,87 OSTALO PODRUČJE 418,36 57,37 77.945 65,82 MŽ 38.515 33,84 34.820 32,89 130,23 123,90 112,01 3.176 2,79 2.822 2,67 126,65 114,63 101,85 27.820 24,45 27.122 25,62 367,56 361,59 354,39 1.920 1,69 1.658 1,57 119,65 101,02 87,24 4.659 4,09 4.043 3,82 135,92 128,42 111,44 1.399 1,23 1.197 1,13 115,44 101,25 86,63 4.736 4,16 4.344 4,10 134,18 129,08 118,40 2.685 2,36 2.720 2,57 128,46 124,56 126,18 7.815 6,87 7.027 6,64 123,95 123,07 110,88 3.136 2,76 2.963 2,80 263,64 282,27 266,70 2.991 2,63 2.636 2,49 138,23 120,12 105,86 2.682 2,36 2.598 2,45 326,63 321,12 311,06 2.317 2,04 1.990 1,88 105,65 100,61 86,41 5.090 4,47 4.929 4,66 175,10 168,83 163,49 2.879 2,53 2.708 2,56 307,20 319,29 300,32 1.984 1,74 1.673 1,58 135,65 121,61 102,55 75.289 66,16 70.430 66,53 186,31 179,96 168,35 Izvor: Državni zavod za statistiku Slika 4. Gustoća naseljenosti u gradovima /općinama Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Tabela 3. Kretanje broja stanovnika po gradovima i općinama Međimurja od 1857. – 2021.

GRAD/ BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1857. DO 2021. OPĆINA 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 55.412 61.397 66.638 73.728 79.808 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. ŽUPANIJA 88.623 92.750 99.346 110.686 112.551 112.073 115.660 116.825 119.866 118.426 113.804 105.250 Čakovec 5.533 6.705 8.124 8.846 10.242 10.836 12.231 14.169 M. Središće 2.211 2.416 2.710 3.069 3.435 3.682 4062 4.630 Prelog 6.357 6.872 7.121 7.849 8.420 9.450 9.679 9.291 GRADOVI 14.101 15.993 17.955 19.764 22.097 23.968 25.972 28.090 Belica 1.856 2.097 2.366 2.649 2.710 2.963 3.378 3.641 15.899 16.890 19.265 22.202 25.579 28.057 28.279 27.820 27.122 5.207 5.671 5.878 6.483 6.421 6.631 6.548 6.307 5.855 9.756 9.466 8.621 8.328 8.080 8.024 7.871 7.815 7.027 30.862 32.027 33.764 37.013 40.080 42.712 42.698 41.942 40.004 4.062 4.112 3.951 3.740 3.664 3.635 3.509 3.176 2.822 Stranica 1160 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Dekanovec 494 600 651 740 738 867 944 1.005 Domašinec 1.763 1.971 2.228 2.470 2.452 2.891 2.815 2.965 D. Dubrava 2.602 2.855 2.907 3.341 3.508 3.734 3.428 3.395 D. 3.303 3.888 4.032 4.393 4.591 5.510 5.831 5.871 Kraljevec D. Vidovec 1.686 1.774 1.867 2.082 2.166 2.301 2.323 2.187 Goričan 2.342 2.736 2.880 3.202 3.400 4.086 4.157 4.121 G. 1.715 1.431 1.884 1.953 2.160 2.336 2.393 2.589 Mihaljevec Kotoriba 2.633 2.831 2.994 3.611 3.779 4.095 4.129 3.895 M. 2.207 2.502 2.555 2.684 3.113 3.534 3.904 4.250 Subotica Nedelišće 2.796 3.215 3.777 4.169 4.950 5.368 5.472 6.279 Orehovica 1.179 1.220 1.589 1.696 1.469 1.891 2.204 2.415 Podturen 2.786 3.150 3.410 3.795 3.919 4.575 4.987 5.364 Pribislavec 537 634 831 954 1.017 1.121 1.395 1.617 Selnica 1.529 1.534 1.808 2.048 2.412 2.634 2.572 3.136 Strahoninec 448 589 617 703 777 788 870 1.088 Sv.Marija 2.950 2.978 2.755 3.066 3.091 3.709 3.683 3.426 Sv.Juraj na 1.893 2.297 2.252 2.582 2.798 3.090 3.068 3.662 Bregu Sv.Martin 1.842 1.842 2.012 2.390 2.471 2.593 2.687 2.914 na Muri Šenkovec 320 416 525 570 628 686 731 874 Štrigova 3.708 4.053 3.788 3.841 4.406 4.675 4.492 4.873 Vratišinec 722 791 955 1.025 1.156 1.208 1.315 1.689 OPĆINE 41.311 45.404 48.683 53.964 57.711 64.655 66.778 71.256 1.141 1.170 1.020 987 963 941 832 774 739 3.171 3.180 2.958 2.946 2.743 2.590 2.459 2.251 1.923 3.441 3.250 3.090 2.980 2.719 2.536 2.274 1.920 1.658 6.064 5.817 5.518 5.438 5.337 5.313 4.931 4.659 4.043 2.387 2.306 2.279 2.141 1.904 1.756 1.595 1.399 1.197 4.418 4.266 3.847 3.696 3.256 3.221 3.148 2.823 2.343 3.007 3.003 2.852 2.634 2.388 2.227 2.046 1.917 1.740 3.895 3.742 3.847 3.653 3.360 3.579 3.333 3.224 2.938 4.978 4.993 4.670 4.825 4.832 4.882 4.923 4.736 4.344 7.393 7.821 8.556 9.423 10.289 11.248 11.544 11.975 11.017 2.840 3.038 2.919 2.929 2.941 3.038 2.769 2.685 2.720 5.910 6.327 5.740 5.681 5.124 4.663 4.392 3.873 3.517 1.940 2.028 2.167 2.354 2.568 2.746 2.929 3.136 2.963 3.652 3.784 3.527 3.664 3.413 3.322 3.442 2.991 2.636 1.265 1.386 1.538 1.821 2.357 2.580 2.728 2.682 2.598 3.738 3.458 3.185 3.052 2.794 2.601 2.433 2.317 1.990 4.610 4.744 4.921 4.871 4.660 5.012 5.279 5.090 4.929 3.493 3.469 3.304 3.500 3.083 2.987 2.958 2.605 2.391 1.213 1.417 1.637 1.726 2.311 2.537 2.770 2.879 2.708 5.157 5.115 4.606 4.315 3.703 3.346 3.221 2.766 2.357 2.049 2.098 2.177 2.271 2.336 2.394 2.213 1.984 1.673 79.824 80.524 78.309 78.647 76.745 77.154 75.728 71.862 65.246 Izvor: Državni zavod za statistiku Grafikon 1. Kretanje broja stanovnika po gradovima i općinama Međimurja od 1857. - 2021.

Izvor: Državni zavod za statistiku Stanovništvo u kontinentalnom graničnom području Granično područje Međimurske županije čine jedinice lokalne samouprave koje graniče s Republikom Mađarskom i Slovenijom i sa svojom površinom od 310,85 km² zauzimaju 42,63% površine Županije. Demografsko kretanje ovog područja karakteriziraju oscilacije u popisnim razdobljima od 1953. do 1981. godine, s izraženim padom broja stanovnika 1961. i 1981. godine, nakon čega slijedi stagnacija i konstantni pad broja stanovnika. Ove oscilacije i ekstreme u demografskom padu u ovoj skupini jedinica lokalne samouprave ublažava demografsko kretanje u Gradu Mursko Središće i Općini Nedelišće, koje nisu tipično pogranične jer su smještene na glavnim prometnim pravcima, a zbog veličine naselja i zbog značajne pozicije u sustavu centralnih naselja, ove jedinice lokalne samouprave imaju bitno različita demografska kretanja od ostalog pograničnog područja. Ako se usporede podaci posljednjeg međupopisnog razdoblja granična područja Županije bilježe nešto veći pad broja stanovnika (9%), u odnosu na negranična područja (6%). 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1161 Tabela 4. Kretanje broja stanovnika u općinama u kontinentalnom graničnom području GRAD/ BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1857. DO 2021. OPĆINA 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. Dekanovec 494 600 651 740 738 867 944 Domašinec 1.763 1.971 2.228 2.470 2.452 2.891 2.815 Goričan 2.342 2.736 2.880 3.202 3.400 4.086 4.157 G. Mihaljevec 1.715 1.431 1.884 1.953 2.160 2.336 2.393 Kotoriba 2.633 2.831 2.994 3.611 3.779 4.095 4.129 M. Središće 2.211 2.416 2.710 3.069 3.435 3.682 4.062 Nedelišće 2.796 3.215 3.777 4.169 4.950 5.368 5.472 Podturen 2.786 3.150 3.410 3.795 3.919 4.575 4.987 Sv.Martin na 1.842 1.842 2.012 2.390 2.471 2.593 2.687 Muri Štrigova 3.708 4.053 3.788 3.841 4.406 4.675 4.492 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.

1.005 1.141 1.170 1.020 987 963 941 832 774 739 2.965 3.171 3.180 2.958 2.946 2.743 2.590 2.459 2.251 1.923 4.121 4.418 4.266 3.847 3.696 3.256 3.221 3.148 2.823 2.343 2.589 3.007 3.003 2.852 2.634 2.388 2.227 2.046 1.917 1.740 3.895 3.895 3.742 3.847 3.653 3.360 3.579 3.333 3.224 2.938 4.630 5.207 5.671 5.878 6.483 6.421 6.631 6.548 6.307 5.855 6.279 7.393 7.821 8.556 9.423 10.289 11.248 11.544 11.975 11.017 5.364 5.910 6.327 5.740 5.681 5.124 4.663 4.392 3.873 3.517 2.914 3.493 3.469 3.304 3.500 3.083 2.987 2.958 2.605 2.391 4.873 5.157 5.115 4.606 4.315 3.703 3.346 3.221 2.766 2.357 UKUPNO 22.290 24.245 26.334 29.240 31.710 35.168 36.138 38.635 42.792 43.764 42.608 43.318 41.330 41.433 40.481 38.515 34.820 Izvor: Državni zavod za statistiku Grafikon 2. Kretanje broja stanovnika u općinama u kontinentalnom graničnom području od 1857. do 2021. godine Izvor: Državni zavod za statistiku Stanovništvo Gornjeg Međimurja I u ovoj skupini općina izražene su oscilacije u bilježenju broja stanovnika u razdoblju od 1953. do 1981. godine, samo što su oscilacije u broju stanovnika znatno izraženije nego u prethodnoj skupini. Nakon 1981. godine stagnacija broja stanovnika traje do 1991. godine, nakon čega slijedi izraženi pad broja stanovnika. Izraženi pad broja stanovnika u obje iskazane skupine jedinica lokalne samouprave posljedica je iseljavanja stanovnika iz ovih područja. Prvi val iseljavanja od 1953. do 1961. godine povezan je s migracijom stanovnika u gradove – veće industrijske centre, a popisni interval od 1971. do 1981.

godine je razdoblje emigracije i odlaska na privremeni rad u inozemstvo. Posljedica privremene emigracije vidi se i u zadnjim popisnim razdobljima, a očituje se u izraženom padu broja stanovnika u odnosu na 1991. godinu, zbog primjene drugačije popisne metode u kasnijim popisima stanovništva. Tabela 5. Kretanje broja stanovnika u općinama Gornjeg Međimurja od 1857. do 2021. godine BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1857. DO 2021. OPĆINA 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. G. Mihaljevec 1.715 1.431 1.884 1.953 2.160 2.336 2.393 Selnica 1.529 1.534 1.808 2.048 2.412 2.634 2.572 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 2.589 3.007 3.003 2.852 2.634 2.388 2.227 2.046 1.917 1.740 3.136 3.652 3.784 3.527 3.664 3.413 3.322 3.442 2.991 2.636 Stranica 1162 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Sv.Juraj na 1.893 2.297 2.252 2.582 2.798 3.090 3.068 Bregu Sv.Martin na 1.842 1.842 2.012 2.390 2.471 2.593 2.687 Muri Štrigova 3.708 4.053 3.788 3.841 4.406 4.675 4.492 UKUPNO 10.687 11.157 11.744 12.814 14.247 15.328 15.212 17.174 3.662 4.610 4.744 4.921 4.871 4.660 5.012 5.279 5.090 4.929 2.914 3.493 3.469 3.304 3.500 3.083 2.987 2.958 2.605 2.391 4.873 5.157 5.115 4.606 4.315 3.703 3.346 3.221 2.766 2.357 19.919 20.115 19.210 18.984 17.247 16.894 16.946 15.369 14.053 Izvor: Državni zavod za statistiku Grafikon 3. Kretanje broja stanovnika u općinama Gornjeg Međimurja od 1857. do 2021. godine Izvor: Državni zavod za statistiku U općinama Gornjeg Međimurja uočeno je intenzivno gubljenje stanovnika i to konstantno posljednjih desetljeća, što je posljedica gospodarske nerazvijenosti područja. Disperzna naseljenost i složena konfiguracija terena otežavali su uvođenje javne i komunalne infrastrukture, pa su naselja u tom dijelu Županije zaostajala u opremanju komunalnom infrastrukturom u odnosu na druga područja. Zapostavljanje tog dijela Međimurja u razvoju u vremenu nakon 1945. godine pa sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća, dovelo je do snažnog gubitka stanovništva koje će biti nemoguće vratiti. Unatoč tome, domicilno stanovništvo koje je ostalo u ovom kraju, posljednjih dvadesetak godina odlučilo se u velikoj mjeri na ulaganje u razvoj vinogradarstva i voćarstva i okrupnjavanje posjeda (koji je još uvijek sitan u odnosu na druge regije), a izgradnjom i rekonstrukcijom komunalne infrastrukture, prostor Gornjeg Međimurja doživio je preobrazbu u značajnom poboljšanju uvjeta za život i rad lokalnog stanovništva.

Stanovništvo u gradovima U gradovima prema posljednjem Popisu 2021. živi 40.004 stanovnika ili 37,79% stanovništva Županije. Usporedi li se kretanje broja stanovnika u gradovima u razdoblju od 1948. do 2001. godine uočavaju se bitne razlike u odnosu na pogranična područja i Gornje Međimurje. Dok demografsko kretanje pograničnih područja i Gornjeg Međimurja karakteriziraju oscilacije u broju stanovnika izazvane iseljavanjem, gradovi do 2001. godine bilježe konstantan i to značajan rast broja stanovnika. Nakon 2001. godine slijedi stagnacija - dijelom kao posljedica primjene drugačije popisne metode, a dijelom zbog mogućeg slabljenja privlačne moći gradova za doseljavanje stanovnika iz drugih područja Županije. Tabela 6. Kretanje broja stanovnika u gradovima – JLS od 1857.do 2021. BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1857. DO 2021. GRAD 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. Čakovec 5.533 6.705 8.124 8.846 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 10.242 10.836 12.231 14.169 15.899 16.890 19.265 22.202 25.579 28.057 28.279 27.820 27.122 M. Središće 2.211 2.416 2.710 3.069 3.435 3.682 4.062 Prelog 6.357 6.872 7.121 7.849 8.420 9.450 9.679 UKUPNO 14.101 15.993 17.955 19.764 22.097 23.968 25.972 4.630 5.207 5.671 5.878 6.483 6.421 6.631 6.548 6.307 5.855 9.291 9.756 9.466 8.621 8.328 8.080 8.024 7.871 7.815 7.027 28.090 30.862 32.027 33.764 37.013 40.080 42.712 42.698 41.942 40.004 Izvor: Državni zavod za statistiku 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1163 Grafikon 4. Kretanje broja stanovnika u gradovima od 1857.do 2021.

Izvor: Državni zavod za statistiku U gradovima, kao jedinicama lokalne samouprave 2021. godine živi 40.004 stanovnika ili 37,79%. Prati li se udio stanovnika na teritoriju gradova u Međimurju tijekom svih popisnih godina, on se kreće oko 28% sve do 1953. godine, a nakon toga ima stalan trend porasta, da bi u posljednjem popisnom razdoblju udio stanovnika u gradovima – jedinicama lokalne samouprave dosegao 37,79% stanovništva Međimurske županije. Uspoređujući podatke jedinica lokalne samouprave posljednjeg međupopisnog razdoblja pad broja stanovnika manje je izražen u međimurskim gradovima nego u općinama. Gradovi Međimurske županije bilježe pad broja stanovnika od 4% od čega najmanji pad ima Grad Čakovec sa 2% dok Grad Mursko Središće bilježi pad od 6%, a Grad Prelog 10%. Pratimo li udio stanovnika područja naselja Grada Čakovca u ukupnom stanovništvu Međimurja, može se uočiti slična pojava kao u odnosu stanovništva gradova kao jedinica lokalne samouprave i Međimurja. Do 1953. godine udio stanovništva Čakovca u ukupnom stanovništvu Međimurja je stalan i iznosi oko 7%, a nakon tog razdoblja udio stanovništva Čakovca konstantno raste da bi u posljednjem Popisu 2021. dosegnuo 14,33%. Ako se sagledaju apsolutni podaci može se zaključiti da broj stanovnika Čakovca nakon 1991. stagnira s blagom mjerom opadanja pa tako temeljem posljednjeg popisa u Čakovcu živi 15.078 stanovnika. Koncentracija od 37,79% stanovništva na 175,64 km2ili na 24% teritorija ukazuje na velik utjecaj županijskog središta i gradova na razvoj Županije.

Tabela 7. Kretanje broja stanovnika naselja grada Čakovca od 1857.do 2021. BROJ STANOVNIKA PREMA POPISNIM GODINAMA OD 1857. DO 2021. NASELJE 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. Čakovec 2.678 3.269 4.178 4.514 5.402 5.913 6.377 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 6.893 7.037 7.684 9.643 11.773 14.595 15.999 15.790 15.147 15.160 Izvor: Državni zavod za statistiku Demografski razvoj Međimurske županije Povećanje ili smanjenje broja stanovnika na nekom prostoru ovisi s jedne strane o prirodnom, a s druge strane mehaničkom kretanju stanovništva. Prirodno kretanje stanovništva odnosi se na razliku nataliteta i mortaliteta dok se mehaničko kretanje odnosi na doseljeno i odseljeno stanovništvo. Stopa prirodnog prirasta u Međimurskoj županiji prema posljednjim raspoloživim podacima za 2020. godinu iznosi -2,17 promila. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (broj živorođene djece na 100 umrlih), koji iznosi 83,2. Promatrajući jedinice lokalne samouprave u Međimurskoj županiji samo općine Mala Subotica, Nedelišće i Orehovica imaju pozitivne pokazatelje prirodnog kretanja. Generalno sve županije Republike Hrvatske bilježe negativan prirodni prirast, međutim Međimurska županija uz Dubrovačko – neretvansku županiju i Grad Zagreb imaju najniže negativne vrijednosti. Tabela 8. Prirodno kretanje stanovništva Međimurske županije Rođeni Umrli umrla ukupno živorođeni mrtvorođeni ukupno dojenčad 2011. 1.261 1.253 8 1.254 7 Brakovi Vitalni Umrla indeks Prirodni dojenčad (živorođeni prirast sklopljeni razvedeni na 1 000 na 100 živorođenih umrlih)

-1 483 127 5,6 99,9 Stranica 1164 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. 2012. 1.206 1.205 1 1.189 5 2013. 1.205 1.201 4 1.227 5 2014. 1.183 1.174 9 1.168 13 2015. 1.217 1.209 8 1.274 10 2016. 1.220 1.216 4 1.201 7 2017. 1.187 1.182 5 1.309 5 2018. 1.192 1.187 5 1.216 7 2019. 1.136 1.133 3 1.232 4 2020. 1.176 1.168 8 1.404 5 16 532 151 4,1 101,3 -26 462 142 4,2 97,9 6 492 121 11,1 100,5 -65 510 187 8,3 95,5 15 499 179 5,8 101,2 -127 507 173 4,2 90,3 -29 552 145 5,9 97,6 -99 518 171 3,5 92 -236 372 128 4,3 83,2 Izvor: Državni zavod za statistiku Druga komponenta kretanja stanovništva odnosi se na migracije te Međimurska županija zbog svojeg geografskog položaja ima izrazito pogranični karakter koji se u velikoj mjeri odrazio na migracije, pogotovo na iseljavanje stanovništva u zemlje Europske unije. Vanjska migracija izraženija je od unutarnje migracije. Prema posljednjim raspoloživim podacima od 2011. do 2020. godine saldo unutarnje migracije je negativan i iznosi 947 osoba. Što se tiče vanjskih migracija iz drugih država doseljeno je 3.099, a iseljeno 5.647 osoba čime je migracijski saldo negativan i iznosi 2.548 osoba. Zaključno, u desetogodišnjem razdoblju iz Međimurske županije iselilo se 3.495 osoba, odnosno općina veličine Podturna. Tabela 9. Migracije stanovništva Međimurske županije Doseljeni Odseljeni iz druge iz u drugu ukupno ukupno županije inozemstva županiju 2011. 337 249 88 485 363 2012. 346 265 81 510 415 2013. 363 363 89 598 424 2014. 541 441 100 973 593 2015. 494 364 130 916 574 2016. 541 378 163 1.258 502 2017. 588 385 203 1.674 487 2018. 900 388 512 1.790 534 2019. 1.264 397 867 1.572 484 2020. 1.227 361 866 1.490 487 Saldo Saldo migracije Saldo migracije u ukupne među s inozemstvom inozemstvo migracije županijama 122 -148 -114 -34 95 -164 -150 -14 174 -235 -150 -85 380 -432 -152 -280 342 -422 -210 -212 756 -717 -124 -593 1.187 -1.086 -102 -984 1.256 -890 -146 -744 1.088 -308 -87 -221 1.003 -263 -126 -137 Izvor: Državni zavod za statistiku Jedan od najvažnijih pokazatelja kretanja broja stanovništva nekog prostora je analiza dobno - spolne strukture stanovništva za koju se koristi dobno - spolna piramida koja pokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama. Dobno-spolna piramida Međimurske županije je regresivnog ili kontraktivnog tipa kojeg karakterizira nizak udio djece tako da baza piramide postaje uža od njezina središnjeg dijela, što uzrokuje nizak, opadajući prirodni prirast ili prirodno smanjenje i pokazuje proces depopulacije.

Što se tiče biološke strukture stanovništva Međimurske županije, žensko stanovništvo čini 51,05%, dok muško stanovništvo čini 48,95%. Jedan od obilježja prostora s izrazito starim stanovništvom je velik koeficijent feminiteta odnosno više žena od muškaraca, zbog višeg očekivanog trajanja života kod žena. Koeficijent feminiteta iznosi 104 odnosno na 100 muškaraca dolazi 104 žena. Na prvi pogled biološka struktura nije se pretjerano promijenila (2011. godine žensko stanovništvo 51,14% dok muško stanovništvo 48,95%) međutim dolazi do pomicanja dobnih skupina, odnosno do sužavanja donjeg dijela dobno-spolne piramide. Tabela 10. Dobno spolna struktura stanovništva Međimurske županije 2011. godine 2011. Spol Ukupno 0-14 sv. 113.804 19.221 Međimurska m 55.601 9.850 ž 58.203 9.371 STAROST 15-29 30-39 40-49 50-64 65 i više 22.273 15.709 15.894 22.958 17.749 11.536 8.067 7.971 11.665 6.512 10.737 7.642 7.923 11.293 11.237 Izvor: Državni zavod za statistiku 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1165 Tabela 11. Dobno spolna struktura stanovništva Međimurske županije 2021. godine 2021. Spol Ukupno 0-14 sv. 105.250 16.886 Međimurska m 51.520 8.738 ž 53.730 8.148 STAROST 15-29 30-39 40-49 50-64 65 i više 17.318 12.974 14.161 22.254 21.657 9.020 6.663 7.147 10.887 9.065 8.298 6.311 7.014 11.367 12.592 Izvor: Državni zavod za statistiku Grafikon 5. Dobno – spolna struktura stanovništva 2011. i 2021. Izvor: Državni zavod za statistiku Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U odnosu na Popis 2011. godine u Međimurskoj županiji nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. U odnosu na Popis stanovništva 2011. došlo je do povećanja udjela stanovništva starog 60 i više godina s 21,14% na 28% te smanjenje udjela mladog stanovništva do 19 godina s 23,02% na 21,45%. Na to ukazuje i indeks starosti (omjer broja starih 60 i više godina i mladih u dobi do 19 godina) koji iznosi 130,50% (granična vrijednost 100% pokazuje da na svakog starog stanovnika dolazi jedan mladi) što znači da u Međimurskoj županiji na jednog mladog dolazi 1,3 starih stanovnika.

Dobar analitički pokazatelj sastava prema dobi i brzine starenja stanovništva jest koeficijent dobne ovisnosti starih, tj. broj stanovništva starog 65 i više godina na 100 osoba u radnoj dobi (od 15 do 64 godina). Koeficijent dobne ovisnosti starih za Međimursku županiju iznosi 32,47% odnosno na 100 osoba u radnoj dobi dolaze 32 osobe stare 65 i više godina. Brojčano smanjenje i starenje radnoga kontingenta implicira smanjenje obujma radne snage. Može se zaključiti da je opće demografsko stanje međimurskog stanovništva nešto povoljnije od stanja Republike Hrvatske, međutim s negativnim trendovima. Nastavlja se proces opadanja broja stanovnika odnosno stopa prirodnog prirasta je negativna, pojačani je dosadašnji tempo iseljavanja, djece je relativno malo, žene u fertilnoj dobi (15 do 49 godina) čine manje od polovine svih žena, prosječna starost prilično je visoka te se indeks starosti i koeficijent dobne ovisnosti sve više povećavaju. I. 4. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA U oKVIRU PRoSToRNoG UREĐENJA DRŽAVE Iz Strategije prostornog razvoja („Narodne novine“, broj 106/17.) i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 50/99.) preuzete su postojeće i planirane građevine i zahvati od važnosti za Državu te su ugrađene u dokumente prostornog uređenja zajedno sa smjernicama za planiranje i korištenje prostora. Smjernice za osiguranje uvjeta u prostoru za građevine i zahvate od važnosti za Državu na području Međimurske županije, odnose se na strateške zalihe podzemne vode, međunarodno zaštićena područja prirodne zaštite i infrastrukturne sustave koji se prema namjeni mogu svrstati u:

- prometne građevine (cestovne, željezničke, zračne) - elektroenergetske građevine i uređaji - građevine za transport plina i nafte - lokacije za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, geotermalne vode i mineralnih sirovina šljunka, pijeska i gline s pripadajućim građevinama i uređajima - vodne građevine. Pored određivanja uvjeta za planirane i moguće planirane zahvate u prostoru, Prostorni plan Međimurske županije prenio je iz Programa prostornog uređenja sustav središnjih naselja državne razine, smjernice za određivanje kriterija za planiranje građevinskih područja naselja i smjernice za korištenje i zaštitu osobito vrijednih krajobraznih i prirodnih cjelina od važnosti za Županiju. II. ANALIZA I oCJENA STANJA I TRENDoVA PRoSToRNoG RAZVoJA II.1. PRoSToRNA STRUKTURA KoRIŠTENJA I NAMJENE PoVRŠINA ŽUPANIJE II.1.1. PRIKAZ STRUKTURE KoRIŠTENJA I NAMJENE PoVRŠINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Struktura korištenja zemljišta i površina Županije proizlazi iz prirodnih i geografskih karakteristika i antropogenih djelovanja. Skladna je to krajobrazna cjelina brojnih naselja pretežito ruralnog tipa i kulturnog krajobraza prepoznatljiva slika Međimurja. Najveći udio u korištenju površina zauzima obradivo poljoprivredno tlo 46,67% ili 34.034,83 ha, šume 22,53% ili 16.428,80 ha, građevinsko područje 17,91% ili 13.059,34 ha, zatim slijede namjene čiji je udio u ukupnoj površini neznatan u odnosu na spomenute, koje u ukupnoj površini sudjeluju s 12,52% ili 9.129,04 ha. Unatoč velikoj gustoći naseljenosti i sve više zahtjeva za prenamjenom poljoprivrednog u građevinsko zemljište, racionalni pristup u korištenju prostora rezultirao je da je samo Stranica 1166 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023.

17,91% površine Županije zauzeto građevinskim područjem, dok preostali dio ima karakter prirodnog i kulturnog krajobraza. Takav pristup planiranju prostora, s naglaskom na cjelovitom sagledavanju prostora Županije ali i očuvanju raznolikosti i specifičnosti određenih dijelova je primjer dobre prakse i kao takav se treba i dalje njegovati. PoLJoPRIVREDNE PoVRŠINE Obradive poljoprivredne površine (osobito vrijedno obradivo tlo – P1, vrijedno obradivo tlo - P2 i ostala obradiva tla - P3) u Županiji zauzimaju gotovo polovinu teritorija. Usporede li se podaci u razdoblju od 2013. do 2021. godine zamjećuju se velike promjene u iskazu površina koje se odnose na pojedine kategorije poljoprivrednog zemljišta, osobito onog P2. Neke su promjene nastale kao posljedica planskih RB. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA ISKAZ PRoSToRNIH IZVJEŠćE PoKAZATELJA ZA NAMJENU 2013. PoVRŠINA GRAĐEVINSKA 1.1 ukupno GP 12.021,19 PoDRUČJA PoLJoPRIVREDNE ukupno P 34.989,56 PoVRŠINE osobito vrijedno obradivo 1.2 P1 11.776,51 tlo vrijedno obradivo tlo P2 16.741,83 ostala obradiva tla P3 6.471,22 ŠUMSKE PoVRŠINE ukupno Š 15.959,37 gospodarske Š1 9.566,27 1.3 zaštitne Š2 4.603,20 posebne Š3 1.789,90 oSTALE 1.4 PoLJoPRIVREDNE I ukupno PŠ 7.584,81 ŠUMSKE PoVRŠINE VoDENE PoVRŠINE ukupno V 2.158,70 vodotoci 596,66 1.5 akumulacije 1.411,10 retencije¹ 150,94 1.6 oSTALE PoVRŠINE² ukupno 212,34 UKUPNO 72.925,97 ¹ djelovanja, međutim velike su se promjene zbivale stihijski – procesom prirodne sukcesije šuma na neobrađenim poljoprivrednim površinama. Uzroci promjene namjene poljoprivrednog zemljišta bili su u znatnim sociološkim promjenama i promjenama u starosnoj strukturi stanovništva, koje su rezultirale sa sve više neobrađenih i zapuštenih poljoprivrednih površina u ruralnim područjima. Dobar prostorni pokazatelj je što su te vrijednosti do 2021. godine ostale relativno nepromijenjene, te su udjeli u ukupnoj površini Županije za poljoprivredne i šumske površine postojani.

Tabela 12. Struktura korištenja površina i zemljišta Županije 2012., 2019. i 2021. godine (3. po Pravilniku o sadržaju planova, kartografskim prikazima i obveznim prilozima i prostornim pokazateljima) UKUPNO (ha) % OD POVRŠINE ŽUPANIJE II. ID II. ID IZVJEŠćE IZVJEŠćE IZVJEŠćE PPŽ PPŽ 2021. 2013. 2021. 2019. 2019. 13.200,50 13.059,34 16,48 18,10 17,91 33.928,60 34.034,83 47,98 46,53 46,67 7.337,72 7.327,53 16,15 10,06 10,05 21.615,53 21.720,75 22,96 29,64 29,79 4.975,35 4.986,55 8,87 6,82 6,84 16.475,02 16.428,80 21,88 22,59 22,53 8.133,74 8.113,27 13,12 11,15 11,13 6.484,98 6.467,93 6,31 8,89 8,87 1.856,30 1.847,60 2,45 2,55 2,53 7.168,54 7.101,85 10,40 9,83 9,74 2.021,06 2.027,19 2,96 2,77 2,78 510,23 682,33 0,82 0,70 0,94 1.510,84 1344,86 1,93 2,07 1,84 283,43 283,43 0,21 0,39 0,39 129,00 270,72 0,29 0,18 0,37 72.922,72 72.922,72 100,00 100,00 100,00 površine retencija ne ulaze u ukupnu površinu Međimurske županije ² ostale površine izvan GP uključuju: eksploatacijska polja šljunka i pijeska, eksploatacijsko polje gline, lovišta i uzgajališta divljači Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 6. Struktura korištenja površina i zemljišta Županije 2021. godine Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije GRAĐEVINSKA PoDRUČJA Korištenje prostora za graditeljske namjene izrazito i često nepovratno transformira prostor, a pokazatelji kojima se prati korištenje prostora u Županiji ukazuju na promjene namjene površina u korist povećanja građevinskih područja. Velike su razlike između planiranih i izgrađenih građevinskih područja na prostoru Županije, gdje je u gradu Čakovcu građevinsko područje gotovo potpuno iskorišteno, a u susjednoj općini Pribislavec veliki dio planiranog građevinskog područja i danas ostaje prazan.

Građevinska područja u Međimurskoj županiji zauzimaju površinu od 13.059,34 ha. Veliki dio tog prostora odnosi se na 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1167 građevinska područja naselja 11.710,13 ha (89,67%), a manji dio na izdvojena građevinska područja izvan naselja 1.349,21 ha (12,42%). Podaci koji prikazuju korištenje i namjenu površina u Međimurskoj županiji preuzeti su iz Prostornog plana Međimurske županije, izvod iz Tabele 3. propisane Pravilnikom o sadržaju i obveznim kartografskim mjerilima, prikazima i prostornim pokazateljima prostornih planova. Usporede li se podaci iz 2013. i 2021. godine u Tabeli 12. uočava se povećanje ukupnog građevinskog područja (izgrađenog i planiranog za razvoj). Male razlike u skoro desetogodišnjem intervalu do 2021. godine dijelom su rezultat neracionalnih povećanja u prošlom razdoblju (do 2010. godine), te nemogućnosti realizacije planiranih zahvata. Unutar zakonskog okvira djelovanja, svaka jedinica lokalne samouprave može planirati prostor na svom teritoriju. Jedna od posljedica takvog segmentnog planiranja, bez cjelovitog sagledavanja prostora na razini Županije i međuodnosa susjednih naselja, je spajanje građevinskih područja. Prostornim planom Međimurske županije su takva povećavanja ograničena, na prostoru Gornjeg Međimurja, u cilju očuvanja krajobraza i specifičnosti raštrkanih naselja. Također na području središnjeg i Donjeg Međimurja, širenje građevinskog područja uzduž glavne prometnice, nekadašnjih drumskih naselja, nije moguće.

PRoSToRI S oGRANIČENJIMA U KoRIŠTENJU Infrastrukturni koridori Trase i koridori infrastrukture državnog i regionalnog značaja Izgrađeni i planirani infrastrukturni koridori (podzemni i nadzemni) državnog i regionalnog značaja koji prolaze teritorijem Županije nisu iskazani kao izgrađeni prostori i nisu površinom obuhvaćeni u građevinska područja naselja, već su linijski prikazani u grafičkim dijelovima planova. Zajedno s pripadajućim zaštitnim pojasom zauzimaju značajne površine, a njihova prisutnost ima veliki utjecaj na ostale korisnike prostora, koji se u najvećoj mjeri odnosi na primjenu posebnih uvjeta za zahvate u prostoru koji se planiraju u njihovoj neposrednoj blizini, ali i na korištenje i namjenu površina u kontaktnom prostoru tih koridora i pripadajućih zaštitnih pojaseva. Tabela 13. Infrastrukturni koridori državnog značaja INFRASTRUKTURNI KORIDOR DRŽAVNOG ZNAČAJA AUTOCESTA (A4) DRŽAVNE CESTE (D3, D20, D78, D208, D209 i D227) ŽELJEZNIČKA PRUGA (M501, R201) JANAF MAGISTRALNI / SABIRNO OTPREMNI PLINOVOD DALEKOVOD 400 kV ŠIRINA KORIDORA SA PROSTOR DUŽINA ZAŠTITNIM POJASOM OGRANIČENJA U (km) (m) KORIŠTENJU (km²) 21,60 120 2,59 113,54 60 6,81 66,64 100 5,02 39,87 200 7,97 61,61 60 3,70 22,57 80 1,8 UKUPNo 27,89 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Slika 5. Ograničenja u prostoru - koridori infrastrukture državnog i regionalnog značaja Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Usporede li se podaci o površini koju zauzimaju građevinska područja (13.059,34 ha) s podatkom o veličini prostora ograničenih mogućnosti korištenja u Međimurskoj županiji (2.789 ha), može se uočiti da je zaposjednutost prostora infrastrukturom državnog značaja gotovo kao četvrtina površine građevinskih područja. Potrebno je istaknuti da ovaj zaposjednuti prostor infrastrukturom (osim prometnog sustava – ceste i željezničke pruge), najvećim dijelom nije iskazan u prostorno planskoj dokumentaciji kao površina (grafički i brojčano) već samo linijski, iako svojom prisutnošću predstavlja značajno ograničenje u korištenju i namjeni prostora.

Zaštićeni prostori Jedan od osnovnih zadanih ciljeva prostornog razvoja i uređenja Županije je zaštita i očuvanje prostora s dvije osnove – s osnove zaštite očuvanja visoke biološke i krajobrazne raznolikosti prostora Županije i osnove zaštite izvorišta pitke vode. Prirodne vrijednosti područja uz rijeke Muru i Dravu nalaze se u zoni zaštite na državnoj razini u sastavu Regionalnog parka Mura – Drava, to su područja očuvanja značajna za ptice značajnih stanišnih tipova biljnih i životinjskih vrsta određena unutar Nacionalne ekološke mreže. Zaštita izvorišta odnosi se na izvorišta pitke vode Nedelišće, Prelog i Svetu Mariju. Zaštita navedenih područja ostvaruju se provođenjem mjera zaštite, Stranica 1168 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. ugrađenih u prostorno planskoj dokumentaciji na županijskoj i lokalnoj razini. Svi zahvati u prostoru unutar ovih zaštićenih prostora mogu se vršiti prema uvjetima uređenja i mjerama zaštite prostora propisanih u prostorno planskim dokumentima - od Prostornog plana Županije do prostornih planova uređenja gradova/općina, u kojima su spomenute mjere sastavni dio odredbi za provođenje. Tabela 14. Zaštićeni prostori ili 3.a. prema Pravilniku ZAŠTIĆENA KATEGORIJA POVRŠINA (ha) PODRUČJA ZAŠTITE REGIONALNI REGIONALNI PARK MURA - 16.999,21 PARK DRAVA ZNAČAJNI ZNAČAJNI KRAJOBRAZ 14.453,69 KRAJOBRAZ MURA BEDEKOVIĆEVE SPOMENIK 13,11 GRABE PRIRODE SPOMENIK ČAKOVEC - PARKOVNE 13,87 PERIVOJ ZRINSKI ARHITEKTURE IZVORIŠTE I./II./III. ZONA 3.717,47 NEDELIŠĆE VODOZAŠTITE IZVORIŠTE I./II./III. ZONA 8.269,10 PRELOG VODOZAŠTITE IZVORIŠTE I./II./III. ZONA 37,72 SVETA MARIJA VODOZAŠTITE UKUPNo 43.504,17 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Slika 6. Zaštićeni prostori Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Zaštita i očuvanje podzemnih voda obuhvaća zone zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija: I. zonu zaštite 66,52 ha, II. zonu zaštite 542,93 ha i III. zonu 11.414,84 ha.

U analizi strukture korištenja površina i zemljišta u Županiji koristili su se podaci prikazani u Tabeli 3 (po Pravilniku) iz Izvješća o stanju u prostoru 2006.-2013. godine, primjenom GIS-a II. izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije iz 2019. godine te zbir podataka iz prostornih planova općina i gradova (iz grafičkog i tabelarnog prikaza strukture korištenja prostora). Usporedni podaci koristit će se samo kao orijentir s dodanim opaskama i obrazloženjem. II.1.2. GRAĐEVINSKA PoDRUČJA U MEĐIMURSKoJ ŽUPANIJI II.1.2.1. IZGRAĐENoST – ISKoRIŠTENoST GRAĐEVINSKIH PoDRUČJA UDIo GRAĐEVINSKoG PoDRUČJA U PoVRŠINI JEDINICA LoKALNE SAMoUPRAVE Tabela 15. Omjer građevinskog područja i površine jedinica lokalne samouprave POVRŠINA GRAĐEVINSKO % GP U ODNOSU NA ČITAVU OMJER GP I GRAD/ JLS* PODRUČJE OPĆINA ha ha Čakovec 7.693,89 2.381,73 Mursko Središće 3.387,25 690,77 Prelog 63.50,15 1.015,55 GRADOVI 1.7431,28 4.088,05 Belica 2.770,72 313,74 Dekanovec 604,58 93,91 Domašinec 3.527,67 248,49 D. Dubrava 1.900,65 266,90 D. Kraljevec 3.627,92 606,29 D. Vidovec 1.381,73 182,73 Goričan 2.165,78 289,33 G.Mihaljevec 3.213,22 310,93 Kotoriba 2.664,50 358,84 Mala Subotica 3.669,05 565,54 Nedelišće 5.877,55 1.328,76 ŽUPANIJU JLS* % % 18,24 30,96 5,29 20,39 7,78 15,99 31,30 23,45 2,40 11,32 0,72 15,53 1,90 7,04 2,04 14,04 4,64 16,71 1,40 13,22 2,22 13,36 2,38 9,68 2,75 13,47 4,33 15,41 10,17 22,61 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1169 Orehovica 2.155,67 296,23 Podturen 3.185,63 403,36 Pribislavec 1.111,03 325,74 Selnica 2.490,07 623,94 Strahoninec 835,23 202,22 Sv. Marija 2.302,93 297,15 Sv. Juraj na Bregu 3.014,81 808,36 Sv. Martin na Muri 2.530,76 480,40 Šenkovec 9.01,71 273,62 Štrigova 3928,80 481,93 Vratišinec 1.631,44 212,85 OPĆINE 55.491,44 8.971,29 ŽUPANIJA 72.922,72 13.059,34 * JLS - jedinica lokalne samouprave 2,27 13,74 3,09 12,66 2,49 29,32 4,78 25,06 1,55 24,21 2,28 12,90 6,19 26,81 3,68 18,98 2,10 30,35 3,69 12,27 1,63 13,05 68,70 16,17 100,00 17,91 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Važan pokazatelj koji ukazuje na korištenje prostora u jedinicama lokalne samouprave je omjer građevinskog područja i površine jedinice lokalne samouprave. Već prije izrečeni zaključak da udio građevinskog područja u ukupnoj površini Županije koji iznosi 17,91% nije izrazito velik kada se uzme u razmatranje velika gustoća naseljenosti prostora.

Izrazito visokim udjelom građevinskog područja u ukupnoj površini izdvajaju se općine Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu i Šenkovec (24 do 30,35%), a od gradova izdvaja se Čakovec s 30,96% građevinskog područja u ukupnoj površini. Razlozi takvih prostornih odnosa u ovim općinama leže u veličini površine općina svedenih na katastarsku površinu jednog (u općinama Pribislavec, Strahoninec), ili dva naselja (u općini Šenkovec), te u specifičnom položaju u neposrednoj blizini grada Čakovca koji utječe na njihov značaj i razvoj. Tako je u općini Pribislavec neizgrađena gospodarska zona u prijašnjim planovima bila ujedno i prostor za razvoj Čakovca i Pribislavca, a u općini Šenkovec, veliki udio u neizgrađenom građevinskom području zauzima dio eksploatacijskog polja gline, koje se nakon završetka eksploatacije planira prenamijeniti u prostor za razvoj naselja, te površine šuma posebne namjene - dio prirodnog krajolika unutar naselja. Povećanje građevinskog područja u općinama Selnica i Sveti Juraj na Bregu odnosi se na određivanje građevinskog područja za dijelove naselja disperzne naseljenosti koji postaju sastavni dio građevinskog područja. IZGRAĐENoST – ISKoRIŠTENoST GRAĐEVINSKoG PoDRUČJA Tabela 16. Izgrađeno i neizgrađeno građevinsko područje naselja Županije GRAD/ UKUPNo OPĆINA ha Čakovec 2.381,73 Mursko Središće 690,77 Prelog 1.015,55 GRADOVI 4.088,05 Belica 313,74 Dekanovec 93,91 Domašinec 248,49 D. Dubrava 266,90 D. Kraljevec 606,29 D. Vidovec 182,73 Goričan 289,33 G.Mihaljevec 310,93 Kotoriba 358,84 Mala Subotica 565,54 Nedelišće 1.328,76 Orehovica 296,23 Podturen 403,36 Pribislavec 325,74 GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZGRAĐENo NEIZGRAĐENo ha % ha % 1.676,52 70,39 705,22 29,61 526,96 76,29 163,81 23,71 672,64 66,23 342,91 33,77 2.876,11 70,35 1.211,94 29,65 265,61 84,66 48,13 15,34 62,71 66,78 31,20 33,22 202,80 81,61 45,69 18,39 166,95 62,55 99,95 37,45 478,50 78,92 127,79 21,08 115,04 62,95 67,69 37,05 228,80 79,08 60,53 20,92 250,26 80,49 60,67 19,51 273,31 76,17 85,53 23,83 351,82 62,21 213,72 37,79 840,61 63,26 488,15 36,74 219,97 74,25 76,27 25,75 340,83 84,50 62,53 15,50 152,50 46,82 173,24 53,18 Stranica 1170 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023.

Selnica 623,94 Strahoninec 202,22 Sv. Marija 297,15 Sv. Juraj na Bregu 808,36 Sv. Martin na Muri 480,40 Šenkovec 273,62 Štrigova 481,93 Vratišinec 212,85 OPĆINE 8.971,29 ŽUPANIJA 13.059,34 509,32 81,63 114,62 18,37 142,77 70,60 59,45 29,40 209,97 70,66 87,18 29,34 736,12 91,06 72,24 8,94 361,17 75,18 119,24 24,82 221,21 80,84 52,42 19,16 416,46 86,41 65,47 13,59 145,14 68,19 67,71 31,81 6.691,85 74,59 2.279,44 25,41 9.567,97 73,27 3.491,38 26,73 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Građevinska područja u Međimurskoj županiji zauzimaju prostor od 13.059,34 ha što je u odnosu na prijašnje Izvješće stanja u prostoru MŽ 2006.-2013. povećanje od 8,64%. Sastoje se najvećim dijelom od građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja koja zauzimaju površinu od 11.710,13 ha ili 89,67% ukupnog građevinskog područja. Preostali dio od 1.349,21 ha ili 10,33% ukupnog građevinskog područja čine izdvojena građevinska područja izvan naselja. U odnosu na 2013. godinu građevinsko GRAĐEVINSKO PODRUČJE GRAĐEVINSKO NASELJA GRAD/ PODRUČJE OPĆINA UKUPNo IZGRAĐENo ha ha % ha % Čakovec 2.381,73 2.098,76 88,12 1.476,26 70,34 Mursko 690,77 650,18 94,12 489,72 75,32 Središće Prelog 1.015,55 919,26 90,52 625,38 68,03 GRADOVI 4.088,05 3.668,20 89,73 2.591,35 70,64 Belica 313,74 308,08 98,19 261,04 84,73 Dekanovec 93,91 92,95 98,97 62,71 67,47 Domašinec 248,49 244,40 98,35 198,71 81,30 D. Dubrava 266,90 211,55 79,26 166,12 78,53 D. Kraljevec 606,29 577,03 95,17 452,05 78,34 D. Vidovec 182,73 140,87 77,09 108,13 76,76 Goričan 289,33 238,86 82,56 210,38 88,08 G.Mihaljevec 310,93 289,70 93,17 246,65 85,14 Kotoriba 358,84 317,28 88,42 239,51 75,49 Mala Subotica 565,54 533,33 94,30 337,23 63,23 Nedelišće 1.328,76 939,04 70,67 738,84 78,68 Orehovica 296,23 273,30 92,26 209,24 76,56 Podturen 403,36 381,22 94,51 329,44 86,42 Pribislavec 325,74 322,53 99,02 149,29 46,29 Selnica 623,94 582,70 93,39 492,09 84,45 Strahoninec 202,22 174,28 86,18 137,91 79,13 Sv. Marija 297,15 230,21 77,47 175,85 76,39 Sv. Juraj na 808,36 806,00 99,71 733,76 91,04 Bregu Sv. Martin na 480,40 445,92 92,82 334,64 75,04 Muri Šenkovec 273,62 271,86 99,35 219,67 80,80 Štrigova 481,93 472,30 98,00 414,32 87,72 Vratišinec 212,85 188,53 88,57 142,93 75,82 OPĆINE 8.971,29 8.041,93 89,64 6.360,52 79,09 ŽUPANIJA 13.059,34 11.710,13 89,67 8.951,87 76,45 područje naselja povećalo se za 10,09% ili 1.181,64 ha, dok se izdvojeno građevinsko područje izvan naselja smanjilo za 9,61% ili 143,49 ha. Uzrok smanjenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja je ukidanje gospodarske zone Međimurje na prostoru Općine Orehovica.

Tabela 17. Izgrađeno i neizgrađeno građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinskog područja izvan naselja (odnos izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja) IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA NEIZGRAĐENo UKUPNo IZGRAĐENo NEIZGRAĐENo ha % ha % ha % ha % 622,50 29,66 282,97 11,88 200,26 70,77 82,72 29,23 160,46 24,68 40,59 5,88 37,24 91,75 3,35 8,25 293,88 31,97 96,29 9,48 47,26 49,08 49,03 50,92 1.076,84 41,56 419,86 10,27 284,76 67,82 135,10 32,18 47,04 15,27 5,67 1,81 4,57 80,72 1,09 19,28 30,23 32,53 0,96 1,03 0,00 0,00 0,96 100,00 45,69 18,70 4,09 1,65 4,09 100,00 0,00 0,00 45,42 21,47 55,35 20,74 0,82 1,49 54,53 98,51 124,98 21,66 29,26 4,83 26,44 90,38 2,81 9,62 32,73 23,24 41,86 22,91 6,90 16,49 34,96 83,51 28,48 11,92 50,47 17,44 18,42 36,50 32,05 63,50 43,05 14,86 21,23 6,83 3,61 17,01 17,62 82,99 77,77 24,51 41,57 11,58 33,80 81,32 7,76 18,68 196,11 36,77 32,21 5,70 14,60 45,32 17,61 54,68 200,20 21,32 389,72 29,33 101,77 26,11 287,95 73,89 64,07 23,44 22,93 7,74 10,73 46,80 12,20 53,20 51,78 13,58 22,14 5,49 11,39 51,43 10,75 48,57 173,24 53,71 3,21 0,98 3,21 100,00 0,00 0,00 90,61 15,55 41,24 6,61 17,23 41,78 24,01 58,22 36,37 20,87 27,94 13,82 4,86 17,38 23,08 82,62 54,36 23,61 66,94 22,53 34,12 50,97 32,82 49,03 72,24 8,96 2,36 0,29 2,36 100,00 0,00 0,00 111,28 24,96 34,48 7,18 26,53 76,93 7,95 23,07 52,19 19,20 1,77 0,65 1,54 86,89 0,23 13,11 57,98 12,28 9,63 2,00 2,14 22,18 7,50 77,82 45,59 24,18 24,32 11,43 2,21 9,07 22,12 90,93 1.681,41 20,91 929,35 10,36 331,33 35,65 598,02 64,35 2.758,26 23,55 1.349,21 10,33 616,09 45,66 733,12 54,34 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 14. travnja 2023.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1171 Građevinska područja naselja Županije razlikuju se prema strukturi i tipologiji izgrađenosti, pa se tako naselja Gornjeg Međimurja, strukturom uvjetovanom reljefom, sastoje od građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja, dok naselja središnjeg dijela Županije i Donjeg Međimurja pripadaju tipologiji zbijene strukture, s jasno određenim granicama građevinskih područja naselja. Izdvojena građevinska područja izvan naselja nastala su izdvajanjem posebnih funkcija izvan naselja i čine posebne prostorne i funkcionalne cjeline. Analizira li se izgrađenost i iskorištenost planiranih građevinskih područja u prostornim planovima uređenja gradova/općina, uočava se da je izgrađenost građevinskih područja naselja 76,45%, a izdvojenih građevinskih područja izvan naselja svega 45,66%. Taj podatak ukazuje na potrebu praćenja realizacije prostorno planske dokumentacije, analiziranje uzroka neizgrađenosti i potrebu preispitivanja opravdanosti planiranja prostora specifičnih namjena. Iako je većina prostornih planova uređenja gradova/općina doživjela izmjene i dopune, prostorno planski pokazatelji koji ukazuju na visoki udio neizgrađenih građevinskih područja nisu korigirani u smislu da se promijeni pristup u planiranju korištenja i namjene prostora, da se građevinska područja koja su neizgrađena dugi niz godina prenamijene bilo u prethodnu (poljoprivrednu) ili koju drugu namjenu, u cilju racionalnijeg, realnijeg planiranja i gospodarenja prostorom.