Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije 2014. - 2021.

Usporede li se podaci o neizgrađenom građevinskom području u jedinicama lokalne samouprave, među njima se po velikom udjelu neizgrađenih površina izdvajaju općine Donja Dubrava (37,45%), Donji Vidovec (37,05%), Mala Subotica (37,79%), Nedelišće (36,74%) i Pribislavec (53,18%). Neizgrađenost građevinskih područja u spomenutim općinama, osim u općini Donja Dubrava, posljedica je planiranja gospodarskih zona velikih dimenzija u odnosu na veličinu građevinskih područja naselja. U općini Donja Dubrava velike površine neizgrađenog građevinskog područja planirane su za sportsko – rekreacijsku namjenu. Drugu grupu čine općine koje se mogu izdvojiti s niskim udjelom neizgrađenog građevinskog područja, a to su Belica (15,34%) i Podturen (15,50%) što je rezultat planiranja prostora za razvoj u realnim okvirima. Jednako tako, niži je udio neizgrađenog građevinskog područja Gornjeg Međimurja u općini Štrigova (13,59%) gdje su prostori za razvoj naselja isključivo vezani na postojeće izgrađene cjeline, prema propisanim uvjetima. Izgrađeno građevinsko područje u ukupnom građevinskom području u Županiji zauzima 73,27% površine dok je izgrađenost svih građevinskih područja naselja nešto povoljnija i iznosi 79,09%. Prostori za razvoj planirani u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja iznose 1.349,21 ha ili 10,33% od ukupnog građevinskog područja, dok njihova izgrađenost iznosi 616,09 ha ili 45,66%. U odnosu na 2013. godinu omjer izgrađenog i neizgrađenog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja u velikoj mjeri promijenio se već prije spomenutim ukidanjem gospodarske zone Međimurje na prostoru općine Orehovica ukupne površine od 127,55 ha.

Najveći dio nerealiziranih prostora u izdvojenim građevinskom područjima izvan naselja odnosi se na gospodarske zone u općinama Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Nedelišće i Pribislavec. Osnovni razlog takve slabe iskorištenosti izdvojenih građevinskih područja su nerealne potrebe i polazišta u planiranju i raspolaganju prostorom u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, a drugi je razlog nedostatak snage i učinkovitog mehanizma u provedbi tih planiranih prostora za razvoj. II.1.2.2 STRUKTURA GRAĐEVINSKIH PoDRUČJA PREMA NAMJENI Unutar građevinskog područja naselja, pojedine prostorno funkcionalne cjeline grupirane su u zone prema osnovnoj podjeli namjena, određenih prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. U strukturi građevinskih područja prema namjeni, najveći udio zauzima mješovita namjena (pretežito stambena), a uz tu namjenu, ovisno o ulozi naselja i njihovoj poziciji u sustavu središnjih naselja Županije, prostor zauzimaju ostale funkcije i sadržaji gospodarske, ugostiteljsko turističke, sportsko rekreacijske i javne i društvene namjene. Tabela 18. Struktura građevinskih područja Međimurske županije prema namjeni GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZGRAĐENI DIO NEIZGRAĐENI DIO NAMJENA POVRŠINA ha % MJEŠOVITA 8.837,26 67,67 JAVNA-DRUŠTVENA 229,89 1,76 JAVNE ZELENE POVRŠINE 292,36 2,24 GOSPODARSKA 2.043,00 15,64 UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA 136,78 1,05 SPORTSKO-REKREACIJSKA 733,21 5,61 OSTALO* 786,84 6,03 UKUPNO 13.059,34 100,00 ha % ha % 7.275,71 82,33 1.561,55 17,67 167,77 72,98 62,12 27,02 190,30 65,09 102,06 34,91 769,74 37,68 1.273,27 62,32 48,73 35,62 88,05 64,38 427,86 58,35 305,35 41,65 687,17 87,33 99,67 12,67 9.567,27 73,26 3.492,07 26,74 *ostalo uključuje ostale površine građevinskog područja (površine infrastrukturnih sustava, groblje, lovačka remiza unutar građevinskog područja)

Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Stranica 1172 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Grafikon 7. Struktura građevinskih područja Međimurske županije prema namjeni Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U ovom prikazu struktura namjene površina određena je osnovnom podjelom prema namjeni površina grupiranjem funkcija u ove skupine: - mješovita namjena (stanovanje, centralne funkcije, manji gospodarski sadržaji unutar mješovite namjene) - javno – društvena namjena (uprava, socijalna skrb, zdravstvo, obrazovanje, kultura) - gospodarska namjena (proizvodne i poslovne funkcije) - sport i rekreacija - ugostiteljsko turističke namjene - javne zelene površine (potezi javnih zelenih površina i prirodnih cjelina koje se protežu kroz naselje) - ostale namjene (komunalna namjena, groblja i infrastruktura). Pretežita namjena u ukupnom građevinskom području Županije je mješovita, i iznosi 8.837,26 ha ili 67,67% građevinskih područja, slijedi gospodarska s 2.043 ha ili 15,64% i sportsko rekreacijska s 733,21 ha ili 5,61%. Analizira li se struktura građevinskih područja prema namjeni u gradovima i općinama, najveći udio mješovite namjene u odnosu na ostale namjene nalazi se u općinama Sveti Juraj na Bregu (94,93%), Selnica (88,75%), i Štrigova (88,39%), dok se po najmanjem udjelu mješovite namjene izdvajaju Donja Dubrava (40,74%), Pribislavec (49,20%), Kotoriba (51,40%) i Mala Subotica (52,13%). Unutar građevinskog područja, gospodarska namjena najzastupljenija je u gradu Čakovcu (551,30 ha), općini Nedelišće 347,51 ha i gradu Prelogu (147,70 ha).

Udjelom u građevinskom području ističe se sport i rekreacija u općinama Donja Dubrava (20,91%) i Kotoriba (12,25%), a najveći udio javne i društvene namjene u građevinskom području prisutan je u gradu Čakovcu sa 2,77%, ali jasniji pokazatelj koji ukazuje na veličinu i značaj te namjene je apsolutni iznos površine koja iznosi 68,93 ha ili 28,68% od svih površina javne društvene namjene u svim gradovima i općinama. Kao i kod javne i društvene namjene slična je situacija i s javnim zelenim površinama koje u gradu Čakovcu zauzimaju površinu 82,25 ha ili 28,13% od svih javno zelenih površina u svim gradovima i općinama. Tabela 19. Struktura ukupnog građevinskog područja prema namjeni u općinama/gradovima NAMJENA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA GRAD/ POVRŠINA JAVNA MJEŠOVITA GOSPODARSKA OPĆINA GP (ha) DRUŠTVENA ha % ha % ha Čakovec 2.381,73 1.306,70 54,86 65,93 2,77 551,30 M. Središće 690,77 497,78 72,06 11,47 1,66 89,18 Prelog 1015,55 663,57 65,34 10,88 1,07 147,70 GRADOVI 4.088,05 2.468,04 60,37 88,27 2,16 788,18 Belica 313,74 240,41 76,63 4,04 1,29 32,42 Dekanovec 93,91 58,50 62,29 2,15 2,29 8,25 Domašinec 248,49 199,48 80,28 6,30 2,54 19,27 Donja 266,90 108,74 40,74 4,72 1,77 57,97 Dubrava Donji 606,29 445,74 73,52 9,99 1,65 95,92 Kraljevec Donji 182,73 126,19 69,06 2,83 1,55 35,61 Vidovec Goričan 289,33 194,51 67,23 4,17 1,44 50,52 Gornji 310,93 250,79 80,66 5,27 1,69 31,20 Mihaljevec Kotoriba 358,84 184,45 51,40 4,71 1,31 87,83 Mala 565,54 294,81 52,13 7,52 1,33 132,93 Subotica Nedelišće 1.328,76 804,50 60,55 19,08 1,44 347,51 Orehovica 296,23 232,11 78,36 6,91 2,33 30,81 Podturen 403,36 316,81 78,54 6,60 1,64 34,60 JAVNE UGOSTITELJSKO SPORTSKO ZELENE OSTALO TURISTIČKA REKREACIJSKA POVRŠINE % ha % ha % ha % ha % 23,15 10,34 0,43 109,72 4,61 82,25 3,45 255,51 10,73 12,91 4,33 0,63 56,46 8,17 17,44 2,52 14,12 2,04 14,54 48,68 4,79 85,99 8,47 30,11 2,96 28,61 2,82 19,28 63,36 1,55 252,16 6,17 129,80 3,18 298,24 7,30 10,33 4,06 1,29 14,80 4,72 11,79 3,76 6,24 1,99 8,78 2,41 2,56 2,34 2,49 7,82 8,33 12,44 13,25 7,76 0,00 0,00 15,15 6,10 4,46 1,79 3,84 1,54 21,72 4,22 1,58 55,81 20,91 2,40 0,90 33,05 12,38 15,82 5,54 0,91 33,19 5,47 4,18 0,69 11,73 1,94 19,49 6,74 3,69 8,53 4,67 1,47 0,81 1,34 0,74 17,46 1,43 0,49 25,99 8,98 6,06 2,09 6,66 2,30 10,04 3,63 1,17 4,68 1,51 0,49 0,16 14,86 4,78 24,48 1,47 0,41 43,96 12,25 12,68 3,53 23,74 6,62 23,51 0,00 0,00 53,20 9,41 8,12 1,44 68,96 12,19 26,15 7,97 0,60 67,33 5,07 23,21 1,75 59,16 4,45 10,40 0,00 0,00 11,68 3,94 7,48 2,53 7,24 2,44 8,58 0,34 0,08 17,48 4,33 12,24 3,04 15,30 3,79 14. travnja 2023.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1173 Pribislavec 325,74 160,26 49,20 10,23 3,14 96,13 Selnica 623,94 553,78 88,75 8,35 1,34 29,01 Strahoninec 202,22 162,64 80,43 4,34 2,15 27,94 Sv. Marija 297,15 164,12 55,23 4,30 1,45 37,67 Sv. Juraj na 808,36 767,34 94,93 6,16 0,76 4,80 Bregu Sv. Martin 480,40 346,72 72,17 4,50 0,94 31,28 na Muri Šenkovec 273,62 169,94 62,11 6,34 2,32 24,64 Štrigova 481,93 425,98 88,39 9,78 2,03 16,36 Vratišinec 212,85 161,42 75,84 3,31 1,55 22,17 OPĆINE 8.971,29 6.369,22 71,00 141,62 1,58 1.254,83 ŽUPANIJA 1.3059,34 8.837,26 67,67 229,89 1,76 2.043,00 29,51 0,00 0,00 3,45 1,06 14,40 4,42 41,28 12,67 4,65 8,70 1,40 18,68 2,99 2,80 0,45 2,62 0,42 13,82 0,00 0,00 2,92 1,45 4,38 2,17 0,00 0,00 12,68 8,21 2,76 22,97 7,73 6,90 2,32 52,98 17,83 0,59 8,34 1,03 13,18 1,63 6,25 0,77 2,29 0,28 6,51 4,97 1,03 48,40 10,07 8,03 1,67 36,50 7,60 9,00 0,00 0,00 9,18 3,35 13,35 4,88 50,18 18,34 3,39 5,40 1,12 1,94 0,40 1,05 0,22 21,43 4,45 10,42 0,00 0,00 6,20 2,91 2,99 1,40 16,77 7,88 13,99 73,42 0,82 481,04 5,36 162,56 1,81 488,60 5,45 15,64 136,78 1,05 733,21 5,61 292,36 2,24 786,84 6,03 *ostalo uključuje ostale površine građevinskog područja (površine infrastrukturnih sustava, groblje, lovačka remiza unutar građevinskog područja) Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 8. Struktura ukupnog građevinskog područja prema namjeni u općinama/gradovima Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Struktura građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja prema namjeni Tabela 20. Struktura namjene površina građevinskog područja naselja GRAĐEVINSKO PODRUČJE NAMJENA POVRŠINA NASELJA ha MJEŠOVITA 8.836,58 IZGRAĐENI DIO NEIZGRAĐENI DIO % ha % ha % 75,46 7.275,71 82,34 1.560,87 17,66 Stranica 1174 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023.

JAVNA-DRUŠTVENA 229,89 JAVNE ZELENE POVRŠINE 288,55 GOSPODARSKA 1.274,91 UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA 60,09 SPORTSKO-REKREACIJSKA 449,41 OSTALO* 570,69 UKUPNO 11.710,13 1,96 167,77 72,98 62,12 27,02 2,46 189,64 65,72 98,92 34,28 10,89 516,43 40,51 758,48 59,49 0,51 17,15 28,54 42,94 71,46 3,84 287,53 63,98 161,89 36,02 4,87 496,95 87,08 73,74 12,92 100,00 8.951,18 76,44 2.758,95 23,56 *ostalo uključuje ostale površine građevinskog područja (površine infrastrukturnih sustava, groblje, lovačka remiza unutar građevinskog područja) Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Slično kao i u ukupnom građevinskom području, mješovita namjena najviše je zastupljena i u građevinskom području naselja, ali s nešto većim udjelom i iznosi 75,46%. Slijedi gospodarska namjena s 10,89%, dok su javna društvena namjena i sport i rekreacija podjednako zastupljene s oko 4%. Realizacija, odnosno iskorištenost planiranih prostora mješovite (82,34%) i javne društvene namjene (72,98%) može se smatrati povoljnom, za razliku od prostora gospodarske i turističke namjene. Iskorištenost prostora gospodarske namjene iznosi 40,51% dok je samo 28,54% prostora realizirano za ugostiteljsko turističku namjenu. Tabela 21. Struktura namjene površina izdvojenog građevinskog područja izvan naselja IZDVOJENO GRAĐEVINSKO IZGRAĐENI DIO NEIZGRAĐENI DIO NAMJENA POVRŠINA PODRUČJE IZVAN NASELJA ha GOSPODARSKA 768,09 UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA 76,69 SPORTSKO-REKREACIJSKA 283,80 OSTALO* 220,64 UKUPNO 1.349,21 % ha % ha % 56,93 253,31 32,98 514,78 67,02 5,68 31,58 41,17 45,11 58,83 21,03 140,33 49,45 143,46 50,55 16,35 190,88 86,51 29,76 13,49 100,00 616,09 45,66 733,12 54,34 *ostalo uključuje ostale površine građevinskog područja (površine infrastrukturnih sustava, groblje, lovačka remiza unutar građevinskog područja)

Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 9. Struktura namjene površina izdvojenog građevinskog područja izvan naselja Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Prema Prostornom planu Međimurske županije, izdvojena građevinska područja izvan naselja planirana za razvoj, svrstana su prema namjeni u osnovne grupe: - gospodarska namjena – I;K (industrija, obrt, komunalne djelatnosti, gospodarenje otpadom – reciklažna dvorišta) - ugostiteljsko turistička namjena - sportsko rekreacijska namjena - ostale površine (infrastrukturni sustavi, groblja, lovačke remize). Površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja iznosi 1.349,21 ha i sudjeluje s 10,33% u ukupnom građevinskom području Županije. Analizom korištenja prostora namijenjenog razvoju izvan građevinskog područja naselja može se zaključiti da je izgrađeno manje od polovine planiranog prostora, odnosno 45,66% područja je privedeno namjeni definiranoj prostornim planom. U ovoj skupini građevinskih područja, s 56,93% ili 568,09 ha najzastupljenija je gospodarska namjena, koju karakterizira niži postotak realizacije (32,98%). Jedan od uzroka slabe iskorištenosti zona gospodarske namjene u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja su pogrešna polazišta u procesu planiranja gospodarskih zona, čije su slabosti nedostatak analize pogodnosti prostora, nedostatak planerskih kriterija i principa u određivanju pozicije zona (u odnosu na raspoloživu infrastrukturu, centralitet i značaj naselja u sustavu središnjih naselja u Županiji, raspoloživost radne snage), što je rezultiralo brojnošću većih i manjih radnih zona, i u konačnici, njihovoj velikoj neiskorištenosti, unatoč brojnim komunalno opremljenim građevinskim područjima.

Najveće planirano izdvojeno građevinsko područje izvan naselja turističke namjene nalazi se samo na lokalitetu uz naselje Draškovec, na nalazištu geotermalne vode, čije bi 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1175 iskorištavanje moglo biti pokretač gospodarskih aktivnosti i turističkog razvoja ovog dijela Županije, no do njegove realizacije nije došlo. Veličina obuhvata zone i količina planiranih sadržaja pokazali su se kao preambiciozni s obzirom na potrebe i mogućnosti tog prostora. U izvještajnom razdoblju prišlo se daljnjim istraživanjima kapaciteta i karakteristika geotermalne vode temeljem kojih se na tom području uz turističke kapacitete planira i iskorištavanje potencijala geotermalne vode za izgradnju geotermalne elektrane. Za sport i rekreaciju namijenjeno je 283,80 ha površina, od čega 195,76 ha ili 68,97% se koriste najvećim dijelom za potrebe ribolova i različitih aktivnosti vezanih za napuštene šljunčare i rijeke Dravu i Muru. U odnosu na prijašnje Izvješće u ukupnu površinu izdvojenog građevinskog područja više se ne pribrajaju površine predviđene za golf. U općini Donji Vidovec zona golfa je ukinuta, dok se u gradu Prelogu definira kao eventualno moguća zona za potrebe golfa koja se ne smatra građevinskim područjem. Udio ostalih namjena (groblja, komunalna djelatnost) znatno je manji od spomenutih namjena (gospodarske, sporta, rekreacije, turizma) i zauzima površinu od 220,64 ha, ili 16,35% površine izdvojenog građevinskog područja van naselja.

Navedena kratka analiza i prikaz podataka o građevinskim područjima u Međimurskoj županiji ukazuju na potrebu preispitivanja planiranih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, potrebu preispitivanja uzroka nemogućnosti realizacije, sagledavajući pri tome svrsishodnost i opravdanost planiranja izdvojenih građevinskih područja, pri čemu je potrebno voditi računa o ulozi gradova/općina u obavezi komunalnog opremanja tih planiranih prostora. II.1.3. DEGRADIRANA PoDRUČJA Degradirani prostori Županije smatraju se predjeli u kojima je izmijenjen način korištenja prostora i narušena slika kulturnog krajobraza. Degradirana područja su posljedica gospodarskih aktivnosti ili prostornih prijestupa pojedinaca. Prema uzroku nastanka mogu se svrstati u slijedeće skupine: • prostori eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (šljunka, pijeska, gline) • napuštena ilegalna eksploatacijska polja šljunka i pijeska • ilegalna odlagališta komunalnog i građevinskog otpada • bespravna izgradnja izvan građevinskog područja naselja. Uzroci degradacije prostora u Županiji mogu se svrstati u skupine: • prostori eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (šljunka, pijeska, gline) degradirani su kao posljedica gospodarske aktivnosti, tj. eksploatacije mineralnih sirovina, čija je posljedica trajno promijenjena slika prostora i nemogućnost korištenja prostora za neku drugu namjenu bez značajnih ulaganja. Područja iskopa mineralnih sirovina sanirat će se nakon prestanka te djelatnosti, prema projektu sanacije koji je sastavni dio dokumentacije za odobrenje polja za eksploataciju.

Bitna karakteristika postupka sanacije nakon iskopa šljunka i pijeska je nemogućnost vraćanja prostora u prvobitno stanje, a mogućnosti korištenja prostora zbog prisutnosti podzemne vode kojom su eksploatacijska polja napunjena, vrlo su ograničene. Povoljnija je situacija kod eksploatacije gline na postojećem polju u općini Šenkovec, gdje su te mogućnosti veće, posebno stoga što se prostor može prenamijeniti i u građevinsko područje i time dobiti novu vrijednost • ilegalna odlagališta komunalnog i građevinskog otpada u promatranom razdoblju većinom su sanirana ili su sanacije u tijeku ali još uvijek postoje manji neuređeni prostori koji se koriste za odlaganje otpada. Zabrinjavajuće je da na području cijele Županije nastaju nove površine onečišćene otpadom, te da se nedopušteni postupci pojedinaca koji ugrožavaju okoliš ne sankcioniraju. Odlaganje ilegalnog otpada na prostore zapuštenih poljoprivrednih površina i depresija moraju sprječavati jedinice lokalne samouprave sa službama koje vrše kontrolu provođenja komunalnog reda • bespravna izgradnja izvan građevinskog područja naselja vrši se vrlo često na prirodno vrijednim i atraktivnim predjelima, koji su s ciljem očuvanja prirodnih i prirodi bliskih predjela sačuvani od bilo kakve izgradnje. Unutar zaštićenog područja (Regionalnog parka Mura - Drava) prirodne vrijednosti su narušene izgradnjom kuća za odmor, zatim drastičan primjer devastacije prostora bespravnom izgradnjom koja je dosegla značajne razmjere u odnosu na zauzetost prostora je obala akumulacijskog jezera HE Čakovec na površini oko 28,50 ha, te također na području retencije Globetka, koje je rubno gradsko područje grada Čakovca i predstavlja zelenu zonu rekreacije stanovnika Grada i okolnih općina.

Za sve degradirane prostore potrebno je izvršiti inventarizaciju i klasifikaciju razine degradacije prostora, te adekvatnu sanaciju prema projektima sanacije koji obavezno moraju uključivati formiranje novog krajobraza. Prikaz degradiranih područja potrebno je prikazati na razini Županije kako bi se moglo strateški analizirati količinu i veličinu tih područja te potrebni zahvati na područjima jedinica lokalnih samouprava. II.2. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA PREMA VELIČINI I FUNKCIJI U ŽUPANIJI II.2.1. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA U PRoGRAMU PRoSToRNoG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE I U PRoSToRNoM PLANU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Osnova za određivanje sustava središnjih naselja u Prostornom planu Međimurske županije preuzeta je iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske („Narodne novine” 50/99. i 84/13.) u kojem je utvrđena hijerarhija središnjih naselja i utvrđeni kriteriji za određivanje centraliteta. U tom Programu, prema sustavu središnjih naselja Republike Hrvatske naselja u Međimurskoj županiji svrstana su u tri kategorije - regionalno središte, područna središta i lokalna središta. Budući da je jedan od zadanih ciljeva Prostornog plana Međimurske županije postizanje uravnoteženog razvoja na području čitave Županije, osnova za uspostavu sustava središnjih naselja uz postojeće središnje funkcije valorizira i središnje funkcije koje treba razvijati, te veličinu naselja i tradicijski centralitet naselja kroz povijest. Tako je u Planu određen sustav središnjih naselja koji se razlikuje od onog u Programu, te su predloženi sljedeći tipovi središnjih naselja:

Regionalno I. Čakovec središte Manje regionalno II. Mursko Središće i Prelog središte Stranica 1176 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Domašinec, Donji Kraljevec, III. Područno središte Mala Subotica, Nedelišće, Kotoriba, Orehovica i Štrigova Donja Dubrava, Goričan, Gornji Mihaljevec, Pleškovec IV. Lokalno središte - Lopatinec, Podturen, Selnica, Sveti Martin na Muri i Vratišinec Belica, Dekanovec, Donji Ostala općinska V. Vidovec, Pribislavec, Sveta središta Marija, Strahoninec i Šenkovec Osnovna razlika između ova dva sustava središnjih naselja je ta, što je u hijerarhijsku ljestvicu u Prostornom planu Županije dodana kategorija manjeg regionalnog središta, u koju su svrstani gradovi Prelog i Mursko Središće, a u skladu s brojem i značajem središnjih funkcija, veličinom naselja, te u skladu s veličinom gravitacijskog područja na koji vrše utjecaj. Time je uklonjena prevelika razlika između Čakovca i grupe naselja svrstanih u kategoriju područnih središta, a i otklonjena neosnovana izjednačenost ova dva grada s naseljima sa znatno manjim brojem središnjih funkcija, na primjer između Preloga i Goričana. Iako između gradova Prelog i Mursko Središće postoje značajne razlike u stvarnoj ulozi središnjih naselja, Prostorni plan Županije naglašava značenje Grada Murskog Središća planiranjem sadržaja koji nedostaju, čime bi razmještaj središnjih funkcija bio uravnoteženo raspodijeljen, a u cilju da se stanovništvu omogući veća dostupnost pojedinih funkcija i da se ostvari ravnomjerniji razvoj cijele Županije.

Slika 7. Sustav središnjih naselja Međimurske županije Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Nakon Utvrđeni sustav središnjih naselja Međimurske županije u promatranom razdoblju nije se promijenio. Uz Čakovec kao regionalno središte postoje dva manja regionalna središta Prelog i Mursko Središće koji pripadaju manjim gradovima Republike Hrvatske. Područna središta koja imaju ulogu žarišta razvoja, na prostoru koji se prostire i izvan granica njihovog administrativnog utjecaja su Kotoriba, Štrigova, Donji Kraljevec, Mala Subotica, Nedelišće, Domašinec i Orehovica, dok lokalna odnosno inicijalna razvojna središta su Podturen, Donja Dubrava, Selnica, Pleškovec - Lopatinec, Sveti Martin na Muri, Gornji Mihaljevec, Vratišinec i Goričan. U svim ostalim općinskim središtima odvijaju se samo osnovne funkcije centraliteta naselja, na području općine čije su središte. II.2.2. USPoSTAVA URBANIH PoDRUČJA – URBANo PoDRUČJE ČAKoVEC Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju bilo je potrebno prilagoditi smjernice šireg regionalnog razvoja okvirima održivog urbanog planiranja u skladu s ciljevima i kriterijima Europske unije, a koji se posebno odnose i na učinkovitije korištenje fondova Europske unije. Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 147/14., 123/17. i 118/18.) utvrđeni su zakonski i programski okviri za provedbu politike regionalnog razvoja okvirima održivog i urbanog planiranja u skladu s ciljevima i kriterijima Europske unije. Osnovu navedenog Zakona čini obveza uspostava urbanih područja koja čine područja velikih urbanih aglomeracija (gradovi Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) te druga veća urbana područja (gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju manje od 35 000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 10 000 stanovnika i/ili su sjedišta županija). Kao osnovne kriterije za uključivanje jedinica lokalne samouprave u urbana područja Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU predložilo je dva kriterija, kriterij udjela zaposlenih dnevnih migranata u središte urbanog područja od minimalno 30% i kriterij prostornog kontinuiteta.

Sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Gradsko vijeće Grada Čakovca 8. prosinca 2021. usvojilo je, uz prethodna mišljenja uključenih jedinica lokalne samouprave, temeljne odluke o uspostavi Urbanoga područja Čakovec. Općine koje ulaze u sustav Urbanog područja Čakovec su: Nedelišće, Strahoninec, Pribislavec i Šenkovec. Slika 8: Urbano područje Čakovec osnivanja Urbanog područja Čakovec, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, kao slijedeći korak utvrđena je obveza izrade Strategije razvoja urbanog područja Čakovec. Strategija predstavlja temeljni strateški dokument kojim se određuju ciljevi i prioriteti razvoja urbanog područja. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1177 II. 3. GoSPoDARSKE DJELATNoSTI II.3.1. GoSPoDARSKA STRUKTURA ŽUPANIJE Gospodarstvo Međimurske županije bazirano je pretežno na prerađivačkoj industriji (zapošljava čak 53,8% zaposlenog stanovništva i ostvaruje 52% ukupnih prihoda), s razvijenim djelatnostima poljoprivrede, trgovine i graditeljstva. Ono je izvozno orijentiranog karaktera, sa znatnim udjelom radno intenzivnih, niskoakumulativnih i tradicionalnih gospodarskih grana, uz razvitak djelatnosti s visokom tehnologijom. Indeks gospodarske snage U promatranom izvještajnom razdoblju, u siječnju 2019. godine Hrvatska gospodarska komora objavila je izračun indeksa gospodarske snage po županijama. Indeks prikazuje najvažnije ekonomske pokazatelje kroz njihov trogodišnji prosjek, uzima u obzir njihovu relativnu snagu pri određivanju konačnog pokazatelja te u konačnosti pokazuje ukupni položaj pojedine županije u odnosu na prosjek Republike Hrvatske (iskazuje se u odnosu na prosječni indeks 100). Indeks izražava stupanj gospodarske snage i gospodarski potencijal županija, odnosno odstupanje od državnog prosjeka.

Tabela 22. Indeks gospodarske snage Međimurske županije 2016.-2018. Ukupni BDP po Prosječna Neto dobit Godina prihodi stanovniku neto plaća poduzetnika izračuna poduzetnika 2011.-2013. 2012.-2014. 2013.-2015. 2012.-2015. 2016. 81.9 81,5 61,3 58,8 Ukupni BDP po Prosječna Neto dobit prihodi stanovniku neto plaće poduzetnika poduzetnika 2012.-2012. 2013.-2015. 2014.-2016. 2014.-2016. 2017. 83,5 81,9 62,1 59,2 Ukupni BDP po Prosječna Neto dobit prihodi stanovniku neto plaće poduzetnika poduzetnika 2013.-2015. 2014.-2016. 2015.-2017. 2015.-2017. 2018. 84,5 82,1 63,9 60,1 Indeks Prihod na HGK indeks Stopa promjene inozemnom gospodarske nezaposlenosti br. tržištu snage 2013.-2015. stanovnika 2013.-2015. RH=100 2030.-2013. 111,7 121,1 93,7 89,2 Indeks Prihod na HGK indeks Stopa promjene inozemnom gospodarske nezaposlenosti br. tržištu snage 2014.-2016. stanovnika 2014.-2016. RH=100 2021.-2011. 112,0 128,6 97,9 91,0 Indeks Prihod na HGK indeks Stopa promjene inozemnom gospodarske nezaposlenosti br. tržištu snage 2015.-2017. stanovnika 2015.-2017. RH=100 2021.-2011. 109,7 137,7 97,9 92,7 Izvor: Hrvatska gospodarska komora, www.hgk. 2022. Prema indeksu gospodarske snage Hrvatske gospodarske komore u razdoblju od 2016.-2018. godine Međimurska županija rangirana je među prvih 6 jedinica regionalne i područne samouprave, uz Grad Zagreb, Istarsku, Primorskogoransku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju. U odnosu na pokazatelje iz 2016. godine rangirana je višom pozicijom (s 9. na 6. mjesto). Indeks Međimurske županije kontinuirano raste, a 2018. godine iznosio je 92,7.

Indeks razvijenosti Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije provodi postupak ocjenjivanja i razvrstavanja područne (regionalne) samouprave prema novom modelu u odnosu na proteklo izvještajno razdoblje. Rezultati su objavljeni u Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“ broj 132/17.) koja je u primjeni od 1. siječnja 2018. godine. Tabela 23. Ocjenjivanje i razvrstavanje Međimurske županije prema stupnju razvijenosti 2017. godine Prosječni Prosječni Prosječna opće izvorni dohodak po stopa kretanje prihodi po stanovniku nezaposlenosti stanovništva stanovniku 2014.-2016. 2014.-2016. 2016.-2018. 2014.-2016. 93,98 92,72 108.1 107.17 Stupanj Indeks obrazovanja Indeks Razvojna starenja VSS, 20-65 razvijenosti skupina 2011. 2011. 112,50 92,68 100,502 III Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvojna i fondova Europske unije, www.razvoj.gov.hr 2022. U prethodnom razdoblju prema indeksu razvijenosti županija u Republici Hrvatskoj, Međimurska županija je bila rangirana na 11. mjesto (indeks razvijenosti 69,65%). Trenutno je Međimurska županija rangirana na 9. mjesto (indeks razvijenosti 100.502%) i pripada III. skupini jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne samouprave. Stranica 1178 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Grafikon 10. Indeks razvijenosti županija u Republici Hrvatskoj Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvojna i fondova Europske unije Podaci u sljedećoj tablici koji pokazuju stupanj razvijenosti gradova i općina na području Međimurske županije, ukazuju na razlike u razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Prema indeksima razvijenosti danim u tablici vidljivo je da na području Međimurske županije samo osam jedinica lokalne samouprave (Gradovi Čakovec, Prelog i Mursko Središće te Općine Šenkovec, Strahoninec, Nedelišće, Sveti Juraj na Bregu i Sveta Marija) imaju veći stupanj razvijenosti od prosjeka Republike Hrvatske. Indeks razvijenosti ostalih općina kreće se od 97,098% do 99,709% prosjeka Republike Hrvatske.

Grafikon 11. Indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave Međimurske županije RAZVOJNE SKUPINE Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvojna i fondova Europske unije Makroekonomski pokazatelji Međimursko gospodarstvo u ukupnom broju poduzetnika sudjeluje s 2,6% udjela u Republici Hrvatskoj, od čega se u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvaruje 3,8% ukupnog izvoza, a svega 2,2% ukupnog uvoza. Vrijednost izvoza međimurskog gospodarstva veća je od vrijednosti uvoza dok je na nivou Republike Hrvatske taj saldo negativan. 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1179 Tabela 24. Osnovni makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske i Međimurske županije u 2021.godini REPUBLIKA HRVATSKA BDC PC (EUR) (2018) 12.270 PROSJEČNA GODIŠNJA STOPA 8,9 NEZAPOSLENOSTI PROSJEČNA NETO PLAĆA 5971 ZAPOSLENI 1.571.672 BR. PODUZETNIKA 139.009 VELIKA 372 SREDNJA 1.589 MALA 12.678 MIKRO 129.620 OBRTI 96.620 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA udio MŽ u RH (u%) 10.302 - 5,6 - 5264 88,2 41.787 2,65 3.547 2,6 9 2,41 49 3,08 379 2,98 3.186 2,45 1.134 1,18 VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA (u 000 kn) IZVOZ 140.998.570 UVOZ 126.418.162 SALDO 14.580.407 BRUTO INVESTICIJE (U NOVU 25.540.966 DUGOTRAJNU IMOVINU) 3.173.304 3,8 24.84.507 2,2 687.797 18,4 594.721 1,9 *Stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima izračunata je na temelju podataka o aktivnim osiguranicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 31.12.2021. Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Čakovec, DZS, FINA, HOK, Obrtnička komora Međimurske županije Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 12. Usporedba rasta prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i Međimurskoj županiji Izvor: Hrvatski zavod za statistiku Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U razdoblju od 2014. godine bilježi se konstantan rast prosječne neto plaće, s malom stagnacijom rasta 2015. i 2016.

godine. Možemo primijetiti kako se s vremenom razlika prosječne plaće u Međimurju i prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj smanjila. Naime, 2014. godine prosječna neto plaća u Međimurskoj županiji je bila 19.3% manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, dok je 2021. godine ta razlika iznosila 7,1%. Zaposlenost Zaposlenost u Županiji u pravnim osobama u stalnom je porastu od 2014. godine dok je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima u konstantnom padu. Usporedi li se broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih zanimanja s brojem zaposlenih u pravnim osobama, u 2014. godini taj je omjer bio 1:11, a 2021. godine iznosi 1:16. Tabela 25. Podaci o nezaposlenim osobama i osiguranicima HZMO Osiguranici Godina/ Nezaposlene HZMO struktura osobe (zaposlene osobe) ukupno UKUPNo 6.237 38.361 33.034 2014. Muškarci 2.919 21.186 18.085 Žene 3.318 17.175 14.949 UKUPNo 5.219 39.028 34.024 2015. Muškarci 2.431 21.610 18.695 Žene 2.788 17.418 15.329 Od toga (obrtnika)Obrtnici Radnici kodRadnici kod IndividualniSamostalnedjelatnostiZaposleni u Produženoosiguranje pravnih osobafizičkih osoba profesionalne institucijama poljoprivrednici međunarodnim 2.813 1.704 1.087 240 0 113 1.511 809 662 71 0 48 1.302 265 425 169 0 65 2.653 1.001 1.024 222 1 103 1.419 748 634 69 1 44 1.234 253 390 153 0 59 Stranica 1180 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. UKUPNo 4.254 39.684 34.735 2016. Muškarci 1.960 21.960 19.107 Žene 2.294 17.724 15.628 UKUPNo 2.928 40.520 35.773 2017. Muškarci 1.391 22.221 19.527 Žene 1.537 18.299 16.246 UKUPNo 2199 40.839 36.275 2018. Muškarci 955 22.342 19.727 Žene 1.244 18.497 16.548 UKUPNo 2.030 41.380 36.764 2019. Muškarci 8.59 22.709 20.063 Žene 1.171 18.671 16.701 UKUPNo 2.370 41.787 37.283 2020. Muškarci 997 23.053 20.480 Žene 1.373 18.734 16.803 UKUPNo 1.840 42.387 37.865 2021. Muškarci 814 23.464 20.889 Žene 1.026 18.923 16.976 2.679 979 968 222 1 100 1.403 716 618 69 1 46 1.276 263 350 153 0 56 2.524 982 934 228 0 79 1.278 709 602 72 0 33 1.246 273 332 156 0 46 2.395 1.008 874 207 0 80 1.227 721 566 71 0 30 1.168 287 308 136 0 50 2.384 1.108 856 195 0 73 1.216 769 564 70 0 27 1.168 339 292 125 0 46 2.269 1.127 824 196 0 88 1.149 771 551 70 0 32 1.120 356 273 126 0 56 2.264 1.134 790 192 0 79 1.148 667 526 67 0 19 1.116 467 264 125 0 60 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 13. Odnos broja zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Nezaposlenost Broj nezaposlenih u Međimurskoj županiji od 2014. godine bilježi konstantan pad i 2021. godine iznosi 1840.

Grafikon 14. Podaci o nezaposlenim osobama i osiguranicima HZMO (promatrani kao zaposlene osobe) Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.3.2. PRoIZVoDNJA, PoDUZETNIŠTVo, TRGoVINA I oBRT Gospodarstvo Međimurja je bazirano na dugoj tradiciji u poduzetništvu i obrtu no financijska i gospodarska kriza znatno je utjecala na poslovanje obrtnika i poduzetnika. U razdoblju od 2014. do 2021. godine ukupan broj registriranih pravnih osoba raste dok onih koji su aktivni stagnira, broj registriranih trgovačkih društava raste (23,20%) dok aktivnih pada (6,25%), drastično se smanjio broj registriranih zadruga (95,07%) kao i aktivnih (76,92%) dok broj registriranih i aktivnih obrta neznatno raste (5,70%). Tabela 26. Struktura poslovnih subjekata Pravne osobe Trgovačka ukupno društva registrirani 6.748 4.173 2014. aktivni 4.216 3.599 Ustanove, tijela, obrti i Zadruge udruge, fondovi i slobodna organizacije zanimanja 974 1.601 1.314 39 578 1.314 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1181 registrirani 7.086 4.479 2015. aktivni 4.553 3.905 registrirani 6.303 4.819 2016. aktivni 3.969 2.994 registrirani 5.944 4.444 2017. aktivni 3.873 3.095 registrirani 6.153 4.607 2018. aktivni 3.741 3.269 registrirani 6.467 4.901 2019. aktivni 4.901 3.233 registrirani 6.762 5.165 2020. aktivni 4.231 3.366 registrirani 7.064 5.434 2021. aktivni 4.200 3.374 975 1.632 1.223 40 608 1.223 67 1.417 1.201 14 688 1.201 48 1.452 1.210 13 765 1.210 48 1.498 1.215 11 461 1.125 49 1.517 1.303 11 835 1.303 49 1.548 1.323 10 855 1.323 48 1.582 1.389 9 857 1.389 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2016./2018./2022., Državni zavod za statistiku.

Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U prostornim planovima gradova/općina Međimurske županije planirano je 69 gospodarskih zona ukupne površine 1.520 ha od kojih je 41 aktivna u kojima se odvijaju gospodarske aktivnosti (915 ha) i 23 neaktivnih zona (605 ha). Prema veličini koja varira od 2 do 162 ha gospodarske zone možemo podijeliti na male (do 10 ha) ukupno 28 zona, srednje (od 10 do 50 ha) ukupno 35 zona i velike (od 50 ha) ukupno 6 zona. U aktivnim gospodarskim zonama raspoloživo je još ukupno 1.020 ha zemljišta za investiranje, dok se 432 ha nalazi u gospodarskim zonama koje nisu aktivne. Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije je u suradnji s tvrtkom GDi d.o.o. 2020. godine izradio web GIS preglednik gospodarskih zona na prostoru Županije. Gospodarske zone definirane su temeljem prostorno planske dokumentacije jedinica lokalne samouprave u kojoj se nalaze i prikazane na rasterskim podlogama karata namjene površina važećih prostornih planova te katastarskim i digitalnim orto foto snimcima. Osim samog prikaza gospodarskih zona prikazane su i osnovne informacije o odabranoj zoni koja uključuje smještaj, veličinu, detaljnu namjenu, zauzetost i dostupnost zemljišta za investiranje, procijenjenu prodajnu cijenu zemljišta itd. Objavom portala olakšan je pristup javnosti koja na intuitivan i jednostavan način može saznati osnovne podatke, prostorni položaj i prostornu plansku dokumentaciju za 31 gospodarsku zonu na prostoru Županije. Slika 9. Web GIS preglednik gospodarskih zona Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije i GDi d.o.o.

Tabela 27. Gospodarske zone Međimurske županije GRAD/ NAZIV ZONE OPĆINA Belica SLOBODNA STATUS POVRŠINA POVRŠINA ZONE (ha) (ha) Mješovita, stambeno - gospodarska zona u Belici aktivna 5,16 - Belica Gospodarska zona u jugozapadnom dijelu Belice aktivna 11,51 6,23 Belica Gospodarske zone Sjever u Belici Belica Gospodarska zona u Gardinovcu Čakovec/ Poslovni park Međimurje Pribilsavec Čakovec Gospodarska zona Ivanovec Čakovec Radna zona Martane Zapad Čakovec Radna zona Martane Istok Čakovec Industrijska zona Istok Čakovec Industrijska zona Zapad Čakovec Gospodarska zona u Štefancu Čakovec Gospodarska zona u Mačkovcu aktivna 7,82 2,83 neaktivna 2,48 2,48 aktivna 43,66 32,02 aktivna 14,06 9,13 aktivna 4,49 2,60 aktivna 2,41 2,41 aktivna 42,81 20,99 aktivna 119,82 11,48 aktivna 11,37 7,12 aktivna 4,41 2,35 Stranica 1182 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Čakovec Gospodarska zona Istok Pustakovec Čakovec Gospodarska zona u Kuršancu Čakovec Gospodarska zona u Totovcu Čakovec Gospodarska zona u Krištanovcu Čakovec Gospodarska zona u Ivanovcu II Čakovec Gospodarska zona Novo Selo na Dravi Dekanovec Južna privredna zona Dekanovec Dekanovec neaktivna 46,21 46,21 neaktivna 2,56 0,58 neaktivna 5,71 5,71 neaktivna 4,21 4,21 neaktivna 19,14 19,14 neaktivna 2,36 2,36 aktivna 2,38 1,63 Gospodarska zona u Dekanovcu (nije službeni naziv) neaktivna 3,58 3,58 Domašinec Poduzetnička zona Domašinec - Turčišće Donja Dubrava Gospodarska zona Sjeveroistok Donja Dubrava Gospodarska zona Sjever Donji Kraljevec Industrijska zona Donji Kraljevec Donji Kraljevec Poduzetnička zona Hodošan Donji Kraljevec Gospodarska zona Jug Donji Kraljevec Poduzetnička zona u Palinovcu Donji Vidovec Poduzetnička zona Jug Goričan Gospodarska zona Istok Goričan Granični prijelaz Goričan Goričan Industrijska zona Gornji Mihaljevec Poduzetnička zona Krč Kotoriba Poduzetnička zona Jug Kotoriba Gospodarska zona Istok Mala Subotica Zona poduzetništva Mala Subotica Mala Subotica Središnja gospodarska zona Međimurje Mala Subotica Gospodsraka zona Strelec Mursko Središće Gospodarska zone Brezje - Mursko Središće aktivna 12,44 7,79 aktivna 25,94 20,97 neaktivna 18,13 9,91 aktivna 40,37 9,55 aktivna 6,65 4,99 aktivna 18,41 8,79 neaktivna 6,35 6,35 neaktivna 33,41 33,41 aktivna 18,51 16,34 aktivna 23,40 8,15 aktivna 6,31 2,54 aktivna 7,24 7,24 aktivna 42,34 18,77 aktivna 13,63 5,16 aktivna 16,05 8,53 neaktivna 109,80 109,80 neaktivna 4,74 4,74 aktivna 30,64 15,75 Gospodarska zona u sjeverozapadnom dijelu Grada Mursko Središće Mursko Središće Mursko Središće aktivna 8,48 5,10 Gospodarska zona istočno od D 209 - Mursko Središće neaktivna 25,69 20,37 Mursko Središće Gospodarska zona Peklenica Mursko Središće Poduzetnička zona Hlapičina Nedelišće Gospodarska zona Gorčica Nedelišće Privredna zona Nedelišće Nedelišće Gospodarska zona istočno od Macinca Nedelišće Zona male privrede Pušćine Nedelišće Gospodarska zona Nedelišće Orehovica Gospodarska zona Podbrest Orehovica Gospodarska zona Jug Orehovica Gospodarska zona Zapad Podturen Gospodarska zona u Podturnu Podturen Poslovna zona u Sivici Prelog Gospodarska zona Prelog - Sjever Prelog Industrijska zona Prelog - Istok Pribislavec Gospodarsko - stambena zona C Pribislavec Pribislavec Gospodarsko zona Područja 9 Pribislavec Gospodarska zona Zapad Pribislavec Gospodarska zona Jug Selnica Gospodarska zona Selnica Selnica Gospodarska zona n/a neaktivna 3,15 1,46 neaktivna 5,79 5,18 aktivna 38,73 22,33 aktivna 60,84 49,95 aktivna 12,72 8,17 aktivna 15,56 11,26 neaktivna 191,91 191,91 neaktivna 10,70 10,70 neaktivna 7,76 7,76 neaktivna 1,82 1,82 neaktivna 12,79 10,33 neaktivna 9,69 8,05 aktivna 62,14 22,33 aktivna 73,10 25,45 aktivna 12,55 7,13 aktivna 8,75 5,77 neaktivna 16,91 16,91 neaktivna 22,05 22,05 aktivna 8,94 4,76 neaktivna 17,21 17,21 Gospodarsko - poslovne zone sjeverno od obilaznice Strahoninec u Strahonincu Strahoninec Gospodarska zona n/a aktivna 6,36 6,36 neaktivna 10,59 10,59 14. travnja 2023.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1183 Sveta Marija Gospodarska zone Buzovica Sveti Juraj na Bregu Poduzetnička zona Brezje Sveti Martin na Muri Gospodarska zona Sveti Martin na Muri Šenkovec Gospodarska zona u Šenkovcu Štrigova Gospodarska zona u Štigovi Vratišinec Industrijska zona Ciglenice aktivna 12,93 8,26 aktivna 3,81 - aktivna 31,73 19,13 aktivna 21,73 2,23 aktivna 5,42 3,57 neaktivna 10,35 10,35 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U Prostornom planu Međimurske županije planirane su dvije gospodarske zone od važnosti za Županiju: Gospodarska zona u općini Nedelišće koja se prostire između naselja Dunjkovec, Pretetinec i Macinec veličine 191,91 ha i Središnja gospodarska zona Međimurje veličine 114,98 ha na području općine Mala Subotica. Do 2021. godine Središnja gospodarska zona Međimurje planirala se na prostoru općina Mala Subotica (114,98 ha) i Orehovica (125,31 ha), međutim IV. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Orehovica, sukladno Zakonu o prostornom uređenju koji navodi da izdvojeno građevinsko područje naselja za koje u roku od sedam godina od dana njegovog određivanja nije donesen urbanistički plan uređenja ili dio kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti građevinsko područje, dio gospodarske zone Međimurje na prostoru Općine Orehovica je ukinut. Može se zaključiti da do realizacije tih zona nije došlo zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, nedovoljne komunalne opremljenosti te ne pokretanja postupaka za realizaciju i aktivnost za privlačenje investitora.

Slika 10. Aktivne gospodarske zone Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.3.3. PoLJoPRIVREDA Važnost poljoprivrede je, osim primarne uloge osiguranja prehrambenih potreba stanovništva, u očuvanju ruralnog prostora, ekološke ravnoteže i održanju tradicijskih vrijednosti, te je potrebno usmjeriti aktivnosti na sprečavanje prenamjene poljoprivrednog zemljišta. Mjere poticanja poljoprivrede moraju uključivati: okrupnjivanje poljoprivrednih površina i povećanje veličine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, poticanje ekološke poljoprivrede, zaštite autohtonih poljoprivrednih proizvoda te ublažavanje posljedica nepovoljnih klimatskih promjena. Proizvodnu sposobnost zemljišta na području Županije sačinjavaju u najvećoj mjeri vrijedna obradiva tla P2 s 29,79%. Osobito vrijedna obradiva tla P1 čine 10,05% površine, dok ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta PŠ čine 9,74% površine, a na ostala obradiva tla otpada samo 6,82% površine Županije. Na području Međimurske županije se od 2014. godine provodi projekt „Kontrola plodnosti tla“. U njemu je dosad sudjelovalo 15 općina i 3 grada, uzorkovano je i obrađeno preko 2300 uzoraka na isto toliko parcela, na ukupnoj površini većoj od 3.000 ha. Projekt ima više ciljeva i svrha ali neki od najvažnijih su utvrđivanje plodnosti zemljišta, racionalizacija proizvodnje, očuvanje i popravak poljoprivrednog zemljišta, zaštita okoliša, povećanje prinosa i kvalitete proizvoda. Kontrola plodnosti tla osnovni je preduvjet za održivo upravljanje zemljištem i strateška komponenta održivog razvoja poljoprivrede općenito pa tako i na području Međimurske županije.

Organizacijski oblik poslovanja poljoprivrednih gospodarstva je velikim dijelom obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG 96%), dok su drugi oblici poslovanja u znatno manjim postocima. Poljoprivreda je tradicijsko nasljeđe ruralnog dijela Međimurja, te se u današnje vrijeme nadopunjava novim srodnim djelatnostima, najčešće turizmom. Tabela 28. Poljoprivredna gospodarstva i korišteno poljoprivredno zemljište BROJ BROJ POVRŠINA GOSPODARSTAVA GOSPODARSTAVA (HA) 2014. 2021. 0 – 3 ha 2672 0 – 3 ha 2.893 3.831 3 – 20 ha 1608 3 – 20 ha 1.570 10.298,93 20 – 50 ha 184 20 – 100 ha 254 10.490,42 100 – 1.500 > 50 ha 80 28 5.572,35 ha UKUPNO 4.574 UKUPNo 4.745 30.192,70 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. Tabela 29. Poljoprivredna gospodarstva prema organizacijskom obliku 2014. 2015. 2016. OPG 6.325 6.125 5.232 OBRT 93 72 66 TRGOVAČKO DRUŠTVO 106 80 86 ZADRUGA 9 8 7 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 4.712 4.728 4.735 4.667 4.554 66 67 67 69 70 73 83 86 90 98 6 6 7 7 8 Stranica 1184 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. OSTALI 8 7 6 UKUPNO 6.541 6.292 5.397 Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo Međimurske županije Grafikon 15: Broj poljoprivrednih gospodarstava Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo Međimurske županije Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U razdoblju od 2014. – 2021. godine dolazi do smanjenja broja gospodarstava koja se bave poljoprivredom za 1.803 gospodarstva ili 27,5%. Najveći pad bilježe obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i to za 1771 gospodarstvo ili 28%.

Navodnjavanje Nakon usvajanja Plana navodnjavanja 2004. godine koji je na području Međimurske županije predvidio 22.977 ha površina za navodnjavanje određeno je pilot područje na k.o. Čakovec, k.o. Nedelišće i k.o. Strahoninec, veličine do 250 ha, za koje su ispunjeni osnovni preduvjeti navodnjavanja, tj. okrupljenost parcela i volja poljoprivrednika za realizaciju i učestvovanje u projektu navodnjavanja. Sustav je pušten u rad 2012. godine, no bio je u funkciji samo do 2016. godine kada se zbog nezainteresiranosti poljoprivrednika da se priključe na sustav on konzervirao i čeka neka bolja vremena da se opet stavi u funkciju. Međimurska je županija u prethodnom razdoblju inicirala nastavak pripreme izgradnje II. faze sustava navodnjavanja, i to na području Preloga, Donjeg Kraljevca i Goričana u ukupnoj površini od 1731 ha. Za sustav navodnjavanja za područje Grada Preloga je ishođena pravomoćna građevinska dozvola, ali se nije krenulo u realizaciju zbog nedostatka interesa poljoprivrednika s tog područja da se priključe na sustav. Treća faza sustava navodnjavanja planira se sjeverno od mjesta Belice, a ukupna površina sustava iznosi 719 ha. Projekt navodnjavanja na području Belice ima ishođenu lokacijsku dozvolu ali izradom geotehničkog elaborata je utvrđeno da kapacitet podzemne vode nije dovoljan za opskrbu sustava pa se ispitivanje kapaciteta podzemne vode planira ponoviti kako bi se donijela konačna odluka o nastavku projekta. Za učinkovitiji i brži razvoj poljoprivredne proizvodnje, a zbog sve prisutnijeg utjecaja klimatskih promjena bit će nužno prići organiziranom sustavu navodnjavanja.

Poljoprivredna područja opremljena sustavom navodnjavanja trebala bi biti izuzeta od izgradnje građevina (i u funkciji poljoprivredne proizvodnje – farme, skladišta, hladnjače) zbog veće isplativosti i racionalnog korištenja tako opremljenog poljoprivrednog zemljišta. Slika 11. Površine planirane za navodnjavanje 6 7 6 8 8 4.863 4.891 4.901 4.841 4.738 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Lovstvo Lovstvo u Međimurju ima dugu tradiciju pa se tako na području Županije nalazi 21 otvoreno lovište. Lovišta su u državnom vlasništvu, nadležnost nad njima ima Upravni odjel za gospodarstvo Međimurske županije, a u zakupu su lovačkih društava. Na području Županije djeluje 18 lovačkih društava te postoji 19 lovačkih domova. Izgradnjom autoceste A4 na području Međimurske županije prekinuli su se migracijski putevi divljači i smanjilo lovno produktivno područje te je nužno izgraditi zeleni most preko autoceste kako bi životinje mogle neometano prijeći tu prepreku. Slika 12. Karta lovišta Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Tablica 30. Popis lovišta i površine OZNAKA POVRŠINA LOVOOVLAST NASELJE LOVIŠTA (HA) XX/1 - LD FAZAN Dubrava 2.745 Dubrava Donja Dubrava XX/110 - LD Trčka Čakovec I 5.609 Čakovec I Čakovec XX/111 - LD Fazan Nedelišće 3.025 Nedelišće Nedelišće 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1185 XX/112 - LD Srnjak Macinec 2.472 Macinec Macinec XX/113 LD Šljuka Gornji - Gornji Gornji 3.806 Mihaljevec Mihaljevec Mihaljevec XX/114 - LD Fazan Štrigova 4.075 Štrigova Štrigova XX/115 - Sveti LD Trčka Sveti Sveti Martin Martin na 3.090 Martin na Muri na Muri Muri XX/116 LD Zec Mursko Mursko - Mursko 2.780 Središće Središće Središće XX/117 - LD Zec Vratišinec 4.060 Vratišinec Vratišinec XX/118 - LD Zec Čakovec II 6.864 Čakovec II Čakovec XX/119 - LD Srndač Selnica 1.264 Selnica Selnica Veterinarska XX/120 - stanica d.o.o. Čakovec III 2.223 Čakovec III Čakovec XX/101 - LD Jarebica Kotoriba 2.533 Kotoriba Kotoriba XX/102 LD Patka Donji Donji - Donji 3.869 Vidovec Vidovec Vidovec XX/103 - LD Fazan Draškovec 2.302 Draškovec Draškovec LD Srnjak Donji XX/104 - Kraljevec - Goričan 2.791 Goričan Goričan XX/105 - LD Fazan Hodošan 2.426 Hodošan Hodošan XX/106 - LD Prepelica Prelog 4.403 Prelog Prelog XX/107 - LD Jastreb Domašinec 3.863 Domašinec Domašinec XX/108 - LD Fazan Dekanovec 4.175 Dekanovec Dekanovec XX/109 LD Prepelica Mala - Mala 5.344 Mala Subotica Subotica Subotica Izvor: Ministarstvo poljoprivrede Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Šumarstvo Šumske površine prema Prostornom planu Međimurske županije zauzimaju 16.475,02 ha što iznosi 22,59% ukupne površine Županije. U katastru je evidentirano 11.243,03 ha šuma, što iznosi 15,4% ukupne površine Županije. Razlika u podacima iz katastarskog operata i Prostornog plana Međimurske županije proizlazi drugačijim definiranjem šumskih površina. Prostorni plan Međimurske županije definirao je šumske površine temeljem katastarskih podataka i digitalnog ortofota (DOF) gdje su evidentirane i šumske površine nastale sukcesijom livada i oranica.

Državnim šumama površine 3.112,78 ha gospodari javno poduzeće Hrvatske šume d.o.o. putem Uprave šuma podružnica Koprivnica odnosno Šumarije Čakovec. Na području Međimurske županije postoje dvije gospodarske jedinice G.J. Donje Međimurje i G.J. Gornje Međimurje kojima se upravlja temeljem Zakona o šumama i Osnovama gospodarenja tih dviju jedinica. Programi gospodarenja su desetogodišnji planovi za gospodarenje šumama u kojima se nalaze svi bitni podaci o vrsti drveća, kvaliteti i količini drvne mase te svi propisani radovi, zaštita šuma, smjernice i drugo što je neophodno za plansko i stručno gospodarenje šumama. Tabela 31. Iskaz državnih šumskih površina po gospodarskim jedinicama GOSPODARSKA NAMJENA OBRASLO JEDINICA ŠUME PRoIZV GOSPODARSKE 618,02 49,69 GORNJE POSEBNE 81,61 1,06 MEĐIMURJE NAMJENE UKUPNO 699,63 50,95 GOSPODARSKE 523,04 4,69 DONJE POSEBNE 2.199,52 37,78 MEĐIMURJE NAMJENE UKUPNO 2.722,56 42,47 NEOBRASLO NEPLODNO UKUPNO oDNo NEPRoIZVoDNo 8,17 0,25 676,33 - 0,25 82,95 8,17 0,5 759,28 42,63 241,95 812,31 - - 2.237,3 42,63 241,95 3.049,61 Izvor: Hrvatske šume, “Javni podaci o šumama“ Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Privatnim šumama površine 8.130,25 ha gospodare njihovi vlasnici, na temelju programa gospodarenja. Osnove i programe gospodarenja odobrava Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a nadzor nad regularnošću provođenja obavlja služba šumarske i lovne inspekcije Državnog inspektorata. Najveći dio privatnih šuma nastao je zapuštanjem poljoprivrednih površina koje se nalaze uz komplekse šuma i sukcesijom šumske vegetacije na tim površinama.

Tabela 32. Iskaz privatnih šumskih površina po gospodarskim jedinicama Međimurske županije NAZIV Štrigova - Mursko Središće POVRŠINA (HA) 2.572,62 Stranica 1186 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Istočne međimurske šume Sjeverne međimurske šume Gornja Dubrava Međimurske dravske šume UKUPNO 1.190,85 2.001,58 931,91 1.019,90 7.716,86 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Sektor za šume privatnih šumo posjednika Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 16. Iskaz privatnih šumskih površina po gospodarskim jedinicama Međimurske županije Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Sektor za šume privatnih šumoposjednika Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.3.4 TURIZAM Zaštićene prirodne vrijednosti, područja i lokaliteti zaštićenih kulturno povijesnih dobara, očuvan ruralni prostor, lovišta, vinske i biciklističke ceste, rijeke Mura i Drava, akumulacijska jezera i ribnjaci te mogućnost korištenja geotermalnih voda atraktivne su prirodne i kulturne vrijednosti te značajni potencijal za razvoj turizma u Međimurskoj županiji. Kroz izgradnju novih turističkih smještajnih i pratećih sadržaja u mnogome se vizualno mijenja izvorna krajobrazna i ambijentalna obilježja prostora. Tabela 33. Dolasci i noćenja turista 2014. 2015. 2016. NOĆENJE DOMAĆI 59.241 66.982 66.434 NOĆENJE STRANI 47.631 63.479 77.866 UKUPNO 106.872 130.461 144.300 DOLASCI DOMAĆI 28.205 31.156 31.579 DOLASCI STRANI 18.153 26.911 27.878 UKUPNO 46.358 58.067 59.457 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

84.261 86.821 92.667 66.244 81.947 89.476 108.849 122.188 56.958 64.479 173.737 195.670 214.855 123.202 146.426 38.215 39.596 43.465 26.482 58.119 33.804 38.425 41.056 16.239 6.842 72.019 78.021 84.521 42.721 64.961 Izvor: eVisitor Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U promatranom periodu bilježi se značajan porast broja noćenja kao i broja dolazaka turista u Županiju, broj noćenja povećan je 27%, a broj dolazaka 29%. Broj smještajnih kapaciteta kod pravnih osoba povećao se za 62%, a broj smještajnih kapaciteta kod malih iznajmljivača za 57%. Tabela 34. Smještajni kapaciteti GODINA 2014. 2015. 2016. PRAVNE OSOBE 362 344 411 MALI IZNAJMLJIVAČI - 16 30 UKUPNO 362 360 441 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 416 472 520 562 582 80 121 158 228 390 496 593 678 790 972 Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1187 Grafikon 17. Dolasci i noćenja u razdoblju 2014. - 2021. godine Izvor: eVisitor Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 18. Smještajni kapacitet po broju kreveta za pravne i fizičke osobe Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U cilju razvoja turizma potrebno je prići revitalizaciji zapuštene etno i graditeljske baštine ruralnih područja, uređenju javnih prostora (ulica, trgova, šetnica, parkirališta, zelenih površina, dječjih igrališta) izradom arhitektonskih projekata te tako vratiti fizionomiju i privlačnost graditeljske tradicije manjih naselja, a sve u funkciji kvalitetnije turističke ponude.

Prostornim planom Međimurske županije dana je mogućnost da se u sklopu postojeće atraktivne turističke ponude (uz toplice, već postojeće značajne zone sporta i rekreacije u blizini spomenika kulturne baštine i sl.) može planirati golf igralište. U Gradu Prelogu u sklopu planiranog kompleksa toplica u Draškovcu planirano je golf igralište na površini od 154,05 ha, dok u sklopu hotela Terme Sveti Martin postoji izgrađeno golf pucalište s devet rupa koje je u funkciji. II.3.5. EKSPLoATACIJA MINERALNIH SIRoVINA, UGLJIKoVoDIKA I GEoTERMALNIH VoDA U ENERGETSKE SVRHE Mineralne sirovine Mineralne sirovine predstavljaju prirodni resurs od interesa za Republiku Hrvatsku te se mogu iskorištavati isključivo pod uvjetima i na način propisan Zakonom o rudarstvu. Međimurska županija je 2006. godine usvojila dokument koji služi kao osnova za utvrđivanje i planiranje eksploatacije mineralnih sirovina u Županiji - Resursna osnova mineralnih sirovina (Hrvatski geološki institut, Zagreb 2006.). Tim su se dokumentom utvrdila nalazišta, pretpostavile zalihe i mogućnosti iskorištavanja svih mineralnih sirovina na području Međimurske županije. Prostornim planom Međimurske županije utvrđene su postojeće lokacije eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, a temeljem Resursne osnove određeni su istražni prostori u kojima je moguće temeljem istražnih radova osnivati nova eksploatacijska polja. 3 Tabela 35. Stanje ukupnih rezervi mineralnih sirovina u Međimurskoj županiji u 1000m VRSTA MINERALNE SIROVINE 2014. 2015.