Arhiva › 2022. › SGMŽ 9

SGMŽGrad Mursko Središće · 24. lipnja 2022. · KLASA 021-05/07- · URBROJ 2109/11-07-01

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2475

Članak 53.

Članak 53.
(1) Najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, zelene površine manje od 4,0 m2, niti zelenilo izvedeno na krovu podrumske etaže.
(2) Ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Mogućnost gradnje sadržaja društvenih djelatnosti kao pratećih na pojedinoj građevnoj čestici određuje se prema uvjetima funkcionalne zone unutar koje se planiraju locirati.
(2) Mogućnost gradnje prateće građevine i pomoćnih građevina na čestici građevine društvenih djelatnosti utvrđuje se ovisno o pripadnosti pojedinom području načina gradnje.
Članak 55.
(1) Pregled načina gradnje građevina društvenih djelatnosti dan je tabelarno, a utvrđuje se prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“. INDIVIDUALNI NAČIN GRADNJE Unutar zona individualne gradnje /oznake gradnje SG i MJ/ se visina i etažnost zgrada sa sadržajima društvenih djelatnosti utvrđuje jednako kao i za stambene građevine KOLEKTIVNI NAČIN GRADNJE VIŠEJEDINIČNI SAMOSTOJEĆI /oznaka VS/ Zasebne korisničke jedinice u funkciji društvenih djelatnosti predviđene kao prateći sadržaj u višestambenim zgradama oblikuju se prema uvjetima za višestambenu gradnju. GRADNJA U KOMPLEKSU /oznaka KS/ osnovna građevina ili oznaka max broj ulični dio kompleksa načina ZKJ po etažnost gradnje čestici visina /Vos/ /Eos/ prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina etažnost / etažnost /Epr/ visina /Vpo/ /Vpr/ Epo/ CENTAR NASELJA I POTEZI VEĆEG URBANITETA nije E=4 / KS-1 7,0 m ograničeno Po+P+1+Pk/ 5,0 m E=3 /Po+P+Pk/ izuzetno, uz zgrade predškolskog E=1 sadržaja i zgrade za socijalni 3,5 m /P/ stacionarni smještaj, prateća građevina se ne može graditi POVRŠINE SPORTSKO – REKREACIJSKI SADRŽAJA nije E=4 KS-2 10,0 m ograničeno /Po+P+2/ E=1 E=1 3,5 m 3,5 m /P/ /P/ POVRŠINE DRUŠTVENIH SADRŽAJA nije E=4 KS-3 10,0 m ograničeno /Po+P+2/ nije E=5 KS-4 12,0 m ograničeno /Po+P+3/ prateća građevina se ne može E=1 3,5 m graditi /P/ prateća građevina se ne može E=1 3,5 m graditi /P/ POVRŠINE GOSPODARSKIH ZONA Zasebne korisničke jedinice u funkciji sportsko – rekreacijskih sadržaja predviđene kao dozvoljeni prateći sadržaj gospodarskih djelatnosti oblikuju se prema uvjetima za gradnju gospodarskih građevina.

Članak 55.

Umjesto potkrovlja /Pk/ može se graditi nepotpuna etaža /NE/ Stranica 2476 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. 3.1. Posebni uvjeti u odnosu na pojedinačnu funkcionalnu zonu 3.1.1. Područja zona javne i društvene namjene /oznake D, D1 - D9/
Članak 56.
(1) Najmanja površina novoformirane pojedinačne građevne čestice u zoni i podzonama javne i društvene namjene je 800,0 m2, a u podzonama se veličina čestice dodatno usklađuje s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, površina građevne čestice za planiranu srednju školu ne može biti manja od 10.000,0 m2, a površina ukupnog obrazovnog kompleksa koji obuhvaća građevne čestice osnovne škole, srednje škole, sportske dvorane i pripadajuće parkirališne površine, ne može biti manja od 22.000,0 m2.
(3) Pojedinačna građevna čestica građevine društvenih djelatnosti može se povećavati širenjem na područja stambenih i mješovitih zona.
(4) Pojedinačna građevna čestica građevina društvenih djelatnosti može se formirati zahvaćanjem u površinu funkcionalne zone javnog parka /Z1/ i/ili zone javnog parkirališta /IS1/, uz uvjet da te površine, i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrže svoju izvornu namjenu.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka: - postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice - ukoliko je građevna čestica uža od 18,0 m, novu zgradu je moguće locirati na jednu bočnu među, kao poluugrađenu.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, kazališne i/ili kino dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori kazališnih pozornica i slično mogu imati veću visinu.
(4) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - školske zgrade mogu imati najviše 5 etaža i to 1 podrumsku i 4 nadzemne etaže (E=Po+P+3K) - sve ostale zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže i to 1 podrumsku i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk)

Članak 57.

- slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).
(5) Iznimno od prethodnog stavka, u zonama kolektivnog načina gradnje /oznaka gradnje VS ili KS/ i dozvoljene etažnosti do tri nadzemne etaže (E=Po+P+1K+Pk) zgrade smještajnih sadržaja društvenog tipa s namjenom doma za starije i nemoćne osobe i sličnoj, mogu imati i četvrtu nadzemnu etažu (treći kat) izvedenu kao nepotpunu etažu tipa „uvučena katna etaža“.
(6) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.
(7) Iznimno od stavka 6. ovog članka, za sadržaje javne uprave, crkvu, dječji vrtić i školske zgrade, parkirališno – garažna mjesta za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite čestice, a preostala parkirališta za korisnike mogu biti osigurana korištenjem javnog parkirališta na udaljenosti do 200,0 m od čestice.
(8) Ukoliko se građevina društvenih djelatnosti oblikuje kao kompleks od više funkcionalno povezanih građevina međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.
(9) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno kompleksa - zasebne pojedinačne garaže mogu biti oblikovane kao unificirani kompleks i locirane u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za lociranje spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo)

Članak 57.

- slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za lociranje spremnika za otpad treba najmanje 12,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 3.1.2. Područja zona sportsko – rekreacijske namjene /oznake R, R1, R2/
Članak 58.
(1) Najmanja površina novoformirane pojedinačne građevne čestice je 600,0 m2, a u podzonama se veličina čestice dodatno usklađuje s posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(2) Pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područja stambenih i mješovitih zona.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2477 - od jedne bočne međe, zgrade mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe - udaljenost otvorenih sportskih igrališta od linije regulacije ulice treba najmanje iznositi 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li locirana na među.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 10,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K) - druge pojedinačne zgrade najviše 1 etaža (E=P).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.
(6) Ukoliko se planiraju, parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.

Članak 59.

(7) Pomoćne građevine: - ako se predviđaju, garaže za vozila u funkciji sportskih centara /R1, R2/ trebaju biti integrirane u kompleks ili locirane u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza pročelja osnovne građevine u odnosu na ulicu - otvoreni prostor za lociranje spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 12,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 3.1.3. Područje obale rijeke Mure /oznaka R3/
Članak 60.
(1) Zahvati koji su dozvoljeni unutar područja obale rijeke Mure /oznaka R3/ precizno su utvrđeni člankom 39. ovih odredbi.
(2) Ukupna visina pojedinačnih objekata i građevina smještenih unutar Šetnice sv. Barbare ograničava se na 5,0 m.
(3) U dijelu obale je, na odgovarajućoj poziciji u odnosu na utjecaj rijeke, moguće izvesti privezište za mala plovila, sve prema posebnim propisima. 3.1.4. Područja zona mješovite i stambene namjene /oznake S, M, M1 i M2/

Članak 61.

Članak 61.
(1) Ukoliko je prema odredbama za funkcionalne zone, lociranje pojedinih sadržaja ili građevina društvenih djelatnosti dozvoljeno u zonama mješovite i stambene namjene, uvjeti njihova lociranja i gradnje dodatno se utvrđuju prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“.
(2) Oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u zonama mješovite i stambene namjene potrebno je uskladiti s općim značajkama zone u koju se lociraju. 3.1.5. Područja gospodarskih zona – poslovne i ugostiteljsko – turističke /oznake K i T/

Članak 62.

Članak 62.
(1) Ovisno o uvjetima pojedine gospodarske zone, pojedine sadržaje sporta i rekreacije moguće je kao prateće sadržaje locirati unutar zona gospodarskih djelatnosti – poslovne i turističke.
(2) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti s općim značajkama zone u koju se lociraju.
(3) Uvjeti lociranja i gradnje zgrada utvrđuju se prema poglavlju 2. „Uvjeti i način gradnje gospodarskih građevina“.
(4) Sportski i rekreacijski sadržaji: - lociraju se na način da unutar kompleksa čine funkcionalnu cjelinu - ukoliko se njihovo korištenje predviđa za vanjske korisnike, poželjno je da ih se koncipira s vlastitim pristupom - otvorena igrališta od sadržaja drugih namjena trebaju biti ograđena zaštitnom ogradom - međusobni utjecaj gospodarskog i sportskog sadržaja i u odnosu na buku i druge nepovoljne utjecaje treba smanjiti primjenom odgovarajuće udaljenosti i drugih mjera kao što su sadnja živice i slično. 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 4.1. Opći uvjeti

Članak 63.

Članak 63.
(1) Graditi se može samo na komunalno uređenom području, što minimalno podrazumijeva osiguranje pristupa na građevnu česticu s javne prometne površine, mogućnosti rješavanja otpadnih voda s čestice sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima i drugu komunalnu opremljenost ovisno o općim uvjetima odgovarajućeg dijela naselja.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske standarde i sanitarne propise.
(3) Stanovi se mogu smještati: - u zonama stambene namjene /oznaka namjene S/, mješovite namjene /oznaka namjene M/ i mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/ isključivo u osnovnoj građevini na čestici - u zonama mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka namjene M2/ i u zonama ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/: - u pravilu unutar osnovne građevine na čestici ili u sklopu arhitektonskog kompleksa koji se smatra osnovnom građevinom na čestici - izuzetno, u zasebnoj zgradi na čestici koja se smatra pratećom građevinom ili dijelom arhitektonskog Stranica 2478 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. kompleksa koji se sastoji od više zgrada, može se smjestiti jedan stan samo ukoliko je to jedini stambeni sadržaj na građevnoj čestici druge osnovne namjene - isključivo kao prateća namjena u zonama gospodarskih namjena /oznake I i K/, prema uvjetima za gradnju u gospodarskim zonama iz poglavlja 2. „Uvjeti smještaja i gradnje građevina gospodarskih djelatnosti“ - u svim ostalim funkcionalnim zonama gradnja stanova nije dozvoljena.

Članak 63.

(4) Kod dimenzioniranja prostora i zgrada stambene namjene obavezno se pridržavati minimalnih standarda utvrđenih sljedećim člankom 63a.
Članak 63a.
(1) Najmanja površina tlocrtne projekcije stambene zgrade za stalno ili povremeno stanovanje određuje se s 30,0 m2.
(2) Za višejedinične zgrade do 6 stanova: - preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i zatvoreno stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena - pomoćnu građevinu s većim brojem pojedinačnih garaža vlastitim ulazima izvana i nadstrešnice za vozila moguće je smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice.
(3) Za višejedinične zgrade s više od 6 do najviše 10 stanova: - ulaze i zatvorena stubišta za stambeni dio zgrade obavezno je odvojiti od ulaza u prostore pojedinačnih poslovnih sadržaja, odnosno od zatvorenog stubišta poslovnog dijela zgrade, ukoliko su poslovni sadržaji predviđeni u katnim etažama - parkirališno i/ili garažno mjesto za svaki stan potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici - za svaki stan potrebno je osigurati priručno spremište najmanje površine 1,5 m2, na način da bude smješteno unutar gabarita zgrade - na čestici (unutar ili izvan gabarita zgrade) potrebno je predvidjeti zajednički prostor za skupljanje komunalnog otpada, dimenzioniran za potrebe cijele zgrade, pri čemu se preporuča odvojiti prostor za stambeni dio zgrade, od dijela za poslovne prostore i biciklarnik - na čestici je obavezno predvidjeti zajedničko dječje igralište ili park površine najmanje 20,0 m2 - na čestici je obavezno osigurati zelene površine zasađene visokim bjelogoričnim raslinjem koje može razviti krošnju u površini od najmanje 10% ukupne površine građevne čestice.

Članak 63a.

(4) Za višejedinične zgrade s više od 10 stanova: - potrebno je osigurati sve uvjete kao i za višejedinične zgrade do 10 stanova utvrđene u prethodnom stavku - obavezno je za najmanje 50% od ukupnog broja stanova osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar gabarita zgrade i to u parkirališnom (natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru (zatvoreni prostor) smještenom u prizemlju, suterenu i/ili podrumu zgrade, - pojedinačni garažni prostori s vlastitim ulazom izvana nisu dozvoljeni.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Način gradnje stambenih građevina analogno se odnosi i na sve druge građevine u stambenim i mješovitim zonama /oznaka namjene S, M, M1 i M2/ i utvrđuje se ovisno o lokaciji pojedine građevne čestice prema: - pripadnosti funkcionalnoj zoni, prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ - pripadnosti zoni načina gradnje, prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ - za izgrađena područja naselja dodatno i prema pripadnosti pojedinom karakterističnom uzorku naselja, prema kartografskom prikazu broj 3.2. „Karakteristični uzorci naselja i prijedlog parcelacije“ - ovisno o posebnim ograničenjima u gradnji, prema kartografskom prikazu broj 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite“.
(2) Način gradnje utvrđuje se ovisno o tome da li se građevna čestica i/ili građevina koriste individualno ili kolektivno.
(3) Na građevnim česticama individualnog načina gradnje ukupan broj zasebnih korisničkih jedinica na čestici ne smije biti veći od ZKJ=4, a razlikuju se: - individualni samostojeći način gradnje /oznaka gradnje SG/ - individualni mješoviti način gradnje /oznaka gradnje MJ/.
(4) Na građevnim česticama kolektivnog načina gradnje broj zasebnih korisničkih jedinica po čestici nije ograničen, a razlikuju se: - višejedinični samostojeći način gradnje (višestambena gradnja) /oznaka gradnje VS/ - višejedinična gradnja u formi arhitektonskog kompleksa /oznaka gradnje KS/.

Članak 65.

Članak 65.
(1) U zoni individualnog samostojećeg načina gradnje /oznaka gradnje SG/ na čestici je moguće smjestiti jednu osnovnu građevinu i jednu ili više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
(2) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe čestice može locirati kao slobodnostojeća /SS/, poluugrađena /PU/, odnosno dvojna /D/ ili kao ugrađena, odnosno zgrada u nizu /N/.
(3) Ukoliko je osnovna građevina predviđena kao zgrada u nizu, do stražnjeg dijela čestice obavezno je osigurati sekundarni pristupni put širine najmanje 3,0 m s izlazom na javnu prometnu površinu.
(4) Pomoćne građevine je potrebno locirati u stražnjem dijelu čestice u odnosu na liniju regulacije, odnosno najmanje 4,0 m iza linije uličnog pročelja osnovne građevine.
(5) Pojedina pomoćna građevina se, u odnosu na bočne i stražnju među čestice, može locirati kao slobodnostojeća ili poluugrađena.

Članak 66.

Članak 66.
(1) U zoni mješovitog načina gradnje /oznaka gradnje MJ/ na čestici je moguće smjestiti jednu osnovnu građevinu, jednu prateću građevinu i jednu ili više pomoćnih građevina.
(2) Osnovna građevina se, u odnosu na bočne i stražnju među čestice, može locirati kao slobodnostojeća /SS/ ili poluugrađena /PU/, odnosno dvojna /D/.
(3) Prateću i pomoćne građevine je potrebno locirati u stražnjem dijelu čestice u odnosu na liniju regulacije, 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2479 odnosno najmanje 4,0 m iza linije uličnog pročelja osnovne građevine.
(4) Prateća i pomoćne građevine nisu obavezne, a ukoliko se predviđaju mogu se oblikovati kao slobodnostojeće ili kao međusobno dograđene, a u odnosu na bočne i stražnju među čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene.

Članak 67.

Članak 67.
(1) U zoni višejediničnog samostojećeg (višestambenog) načina gradnje /oznaka gradnje VS/ na čestici je moguće smjestiti: - jednu osnovnu građevinu – višestambenu zgradu, odnosno zgradu s više od 70% neto površine u stambenoj funkciji (stanovanje i pomoćni sadržaji stanovanja) - prateća građevina se ne može graditi - pomoćne građevine za garažiranje vozila ovisno o uvjetima iz članka 63a. - više pomoćnih građevina u funkciji boravka na otvorenom, pri čemu svaka od pomoćnih građevina treba imati drugačiju namjenu (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slično), odnosno na istoj čestici nije moguće smjestiti dvije pomoćne građevine iste namjene.
(2) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe čestice može locirati kao slobodnostojeća /SS/.
(3) Pomoćne građevine - individualne garaže ukoliko su dozvoljene prema stavku 1. ovog članka, oblikuju se kao unificirani kompleks, kojeg je potrebno locirati u stražnjem dijelu čestice u odnosu na liniju regulacije, odnosno najmanje 4,0 m iza osnovne građevine.
(4) Pomoćne građevine koje služe za boravak na otvorenom (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slične građevine) mogu pojedinačno imati neto površinu do 15,0 m2, te se mogu se locirati u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane, a visina (vijenca) im ne smije prelaziti 2,50 m.
(5) Pojedina pomoćna građevina se u odnosu na bočne međe čestice može locirati kao slobodnostojeća ili poluugrađena.

Članak 68.

Članak 68.
(1) U zoni gradnje u kompleksu /oznaka gradnje KS/ na čestici je moguće smjestiti jednu osnovnu građevinu s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili arhitektonski kompleks od više međusobno funkcionalno i oblikovno usklađenih zgrada.
(2) Osnovna građevina, odnosno ulični dio arhitektonskog kompleksa se u odnosu na bočne međe čestice može locirati kao slobodnostojeća /SS/, poluugrađena /PU/, odnosno dvojna /D/ ili kao zgrada u nizu /N/.
(3) Ukoliko je ulični dio arhitektonskog kompleksa predviđen kao ugrađeni, odnosno zgrada u nizu, do stražnjeg dijela čestice obavezno je osigurati sekundarni pristupni put širine najmanje 3,0 m s izlazom na javnu prometnu površinu ili haustor širine najmanje 3,6 m za pristup dvorištu čestice s pristupne ulice.
(4) Servisne pomoćne građevine - individualne garaže, skladišta i drugo potrebno je locirati u stražnjem dijelu čestice u odnosu na liniju regulacije, odnosno iza uličnog dijela kompleksa.
(5) Pomoćne građevine koje služe za boravak na otvorenom (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slične građevine) mogu se locirati u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane.
(6) Pojedina pomoćna građevina se u odnosu na bočne međe čestice može se locirati kao slobodnostojeća ili poluugrađena. 4.2. Uvjeti formiranja građevnih čestica

Članak 69.

Članak 69.
(1) Formiranje novih stambenih građevnih čestica i preoblikovanje postojećih, unutar stambenih i mješovitih funkcionalnih zona /oznaka funkcionalne zone S, M, M1 i postojeća M2/ provodi se, ovisno o zoni gradnje iz kartografskog prikaza broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta: INDIVIDUALNI NAČIN GRADNJE SAMOSTOJEĆI /OZNAKA GRADNJE SG/ I MJEŠOVITI /oznaka gradnje MJ/ način izgradnje osnovne najmanja širina najveći dozvoljeni najmanja dubina najmanja površina građevine građevne čestice /m/ koeficijent izgrađenosti građevne čestice /m/ građevne čestice /m2/ slobodnostojeće /SS/ prizemne 16,0 25,0 do E=Po+P+Pk katne 18,0 30,0 E=Po+P+1 i više poluugrađene /PU/ i dvojne /D/ prizemne 12,0 25,0 do E=Po+P+Pk katne 14,0 35,0 E=Po+P+1 i više ugrađene /N/ prizemne 8,0 do E=Po+P+Pk /kig/ 400,0 0,4 540,0 0,4 300,0 0,4 490,0 0,4 25,0 200,0 0,5 Stranica 2480 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. katne 6,0 25,0 E=Po+P+1 i više 150,0 0,5 KOLEKTIVNI NAČIN GRADNJE VIŠEJEDINIČNI SAMOSTOJEĆI (VIŠESTAMBENI) /oznaka gradnje VS/ način izgradnje osnovne najmanja širina najveći dozvoljeni najmanja dubina najmanja površina građevine građevne čestice /m/ koeficijent izgrađenosti građevne čestice /m/ građevne čestice /m2/ slobodnostojeće /SS/ i dvojne /D/ prizemne i katne 20,0 30,0 do E=Po+P+1 višekatne 25,0 40,0 iznad E=Po+P+1 /kig/ 600,0 0,3 1000,0 0,3 KOLEKTIVNI NAČIN GRADNJE GRADNJA U KOMPLEKSU /oznaka gradnje KS/ način izgradnje osnovne najmanja širina najveći dozvoljeni najmanja dubina najmanja površina građevine građevne čestice /m/ koeficijent izgrađenosti građevne čestice /m/ građevne čestice /m2/ slobodnostojeće /SS/, poluugrađene /PU/ i dvojne /D/ prizemne 16,0 25,0 do E=Po+P+Pk katne do 18,0 E=Po+P+1+Pk višekatne 25,0 E=Po+P+2 i više ugrađene /N/ prizemne 12,0 do E=Po+P+Pk katne do 14,0 E=Po+P+1+Pk višekatne 18,0 E=Po+P+2 i više
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, sve građevne čestice na kojima se predviđa nova gradnja ili zamjenska gradnja osnovne građevine s više od 6 zasebnih korisničkih jedinica, ili dogradnja s namjerom povećanja broja zasebnih korisničkih jedinica na način da njihov ukupni broj na čestici prelazi ZKJ=6, koeficijent izgrađenosti takve građevne čestice ne smije prelaziti kig=0,3.

Članak 69.

(3) Za formiranje čestica unutar planirane funkcionalne zone mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka namjene M2/ primjenjuju se odredbe iz poglavlja 2. „Uvjeti i način gradnje gospodarskih građevina“.
(4) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih i mješovitih funkcionalnih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od minimalno utvrđenih, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom ili rekonstrukciju postojećih građevina, u skladu s ostalim uvjetima zone i koeficijentom izgrađenosti do najviše kig = 0,40.
(5) Ukoliko se pojedinačna neizgrađena zemljišna čestica, čija širina je uža od minimalno određenih, ali se nalazi u uličnom nizu slobodnostojećih ili poluugrađenih izgrađenih građevnih čestica, čestica se može smatrati građevinskom za individualnu slobodnostojeću ili poluugrađenu gradnju, ukoliko je širine najmanje 12,0 m.
(6) Širina i dubina građevne čestice promatraju se u međusobnom odnosu, a prema liniji regulacije mogu biti postavljene i obrnuto. /kig/ 400,0 0,4 30,0 540,0 0,4 40,0 1000,0 0,4 25,0 300,0 0,5 35,0 490,0 0,5 30,0 540,0 0,5
(7) Površina tlocrta podrumske etaže u funkciji garaže i servisnih prostora zgrade, za zgradu s više od 10 ZKJ, može iznositi do 60% površine građevne čestice, pod uvjetom da je zadovoljen uvjet minimalne utvrđene površine zelenila na građevnoj čestici.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Neobavezni prijedlog parcelacije građevnih čestica na planiranim područjima dan je na kartografskom prikazu broj 3.2. „Karakteristični uzorci naselja i prijedlog parcelacije“.
(2) Formiranje pojedinačnih građevnih čestica moguće je prema danom prijedlogu parcelacije ili drugačije, uz uvjet poštivanja sljedećih parametara: - svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredni kolni pristup na površinu uličnog koridora ili kolnog prilaza /oznake namjene UK i KP/ i kolni pristup prilaz stražnjem dijelu čestice, širine najmanje 3,0 m - najmanje dimenzije građevnih čestica utvrđuju se prema članku 69. - kod nove parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge i korištenje cijele dubine planiranog niza čestica, a nije dozvoljeno ostavljanje neiskoristivog zemljišta u pozadini čestice 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2481 - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema UPU, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 14,0 m - minimalna širina građevne čestice, za slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju, na liniji regulacije ne može biti manja od 10,0 m - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.

Članak 70.

(3) Formirana ili izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih, pod uvjetom da sve čestice koje se u takvom postupku cijepanja formiraju, zadovolje minimalne uvjete iz stavka 2. ovog članka.
(4) Objedinjavanje susjednih građevnih čestica u jednu veću moguće je ukoliko se time značajno ne odstupa od uobičajene širine i površine građevnih čestica u okruženju.
(5) Moguće je naknadno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje gruntišta postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(6) Proširenja gruntišta građevne čestice pomicanjem njene stražnje međe u dubinu bloka (proširenje dvorišnog dijela čestice) moguće je bez obzira na to da li je na predmetnoj površini proširenja predviđena stambena ili mješovita namjena, odnosno proširenje gruntišta građevne čestice u funkcionalnoj zoni stambene namjene moguće je i na površinu funkcionalne zone mješovite namjene i obrnuto, pri čemu priključeni dio preuzima namjenu i način gradnje osnovnog dijela čestice.
(7) Ukoliko se u postupku proširenja gruntišta smanjuje površina druge građevne čestice, čestica čija površina se smanjuje treba zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 2. ovog članka.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine.
Članak 72.
(1) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(2) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice. 4.3. Uvjeti gradnje

Članak 73.

Članak 73.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice, građevni pravac određen prema širem uličnom potezu, obvezujući je za novu građevnu česticu i novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina.
(2) Izuzetno, kod zamjenske gradnje u izgrađenom dijelu naselja, može se odstupit od uvjeta iz stavka 1. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja preuskih uličnih koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina trgovačkog sadržaja, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Kod nove gradnje na planiranim površinama: - u zonama individualnog načina gradnje /oznaka gradnje SG i MJ/ građevni pravac na koji se obavezno locira ulično pročelje osnovne građevine na čestici utvrđuje se s najmanje 5,0 i najviše 10,0 m uvučeno od linije regulacije - u zonama višejediničnog samostojećeg (višestambenog) načina gradnje /oznaka gradnje VS/ ulično pročelje treba biti od linije regulacije glavne gradske ulice uvučeno najmanje 15,0 m, a od sabirnica i ostalih ulica najmanje za visinu (vijenca) zgrade - u zonama gradnje u kompleksu /oznaka gradnje KS/ ulično pročelje treba biti najmanje 6,0 m uvučeno od linije regulacije.
(2) Uličnim pročeljem smatra se vanjska zidna ploha najbliža liniji regulacije, bez obzira na namjenu tog dijela građevine.
(3) Vanjskom zidnom plohom smatraju se i drugi veliki plošni oblikovni elementi bez obzira na stupanj perforiranosti, kao što su vanjske ravnine lođa, galerija, stubišnih vertikala, kontinuiranih vertikalnih brisoleja i drugih tipova zaštitnih panela, a ne smatraju se pojedinačni konzolni istaci kao što su pojedinačni balkoni, nadstrešnice nad ulazom, prozorski istaci i slično.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Udaljenost građevine od međe prema susjednim zemljišnim česticama i međusobna udaljenost građevina, određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično).
(2) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine visine (vijenca) do 8,0 m - 4,0 m za poluugrađene građevine visine (vijenca) do 8,0 m - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) veća od 8,0 m. Stranica 2482 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.
(3) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba biti najmanje: - za građevine etažnosti do E=Po+P+1K+Pk(ili NE) i visine (vijenca) do 10,0 m – najmanje ½ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 4,0 m - za građevine etažnosti E=Po+P+2K i veće – najmanje za ⅔ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 6,0 m.
(4) Izuzetno, u izgrađenim dijelovima naselja postojeća udaljenost građevina do bočne međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom ukoliko se radi o rekonstrukciji, uključujući i dogradnju u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta, ukoliko se građevini ne povećava broj etaža.
(5) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, trg, parkirališna površina, park, poljski put, zemljište izvan građevinskog područja i slično).

Članak 76.

(5) Udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se najmanje kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.
Članak 77.
(1) Obveza izgradnje poluugrađenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
(2) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.
(3) Između građevina obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih građevina ne mogu biti zajednički.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Prateće i pomoćne građevine se na pojedinoj građevnoj čestici mogu graditi ukoliko: - je to predviđeno prema uvjetima funkcionalne zone - su namjene zasebnih korisničkih jedinica unutar osnovne i prateće građevine kompatibilne - je osnovna građevina postojeća ili da se predviđa istovremena gradnja osnovne i prateće građevine.
Članak 79. / brisan /
Članak 80.
(1) Ukoliko se prema uvjetima pojedine funkcionalne zone stambene ili mješovite namjene, na pojedinačnoj čestici mogu graditi gospodarske građevine s potencijalnim negativnim utjecajem, takve građevine je potrebno najmanje 20,0 m odmaknuti od najbližeg stambenog prostora, prostora javnih i društvenih djelatnosti, kao i drugih vrsta stacionara i prostora za cjelodnevni boravak (turistički smještajni prostori, domovi za starije i nemoćne i slično) smještenog na susjednoj građevnoj čestici.
(2) Gospodarski pristupi, ulazi u građevine, gospodarska dvorišta i drugi servisni prostori trebaju se locirati u stražnjim dijelovima čestica u odnosu na liniju regulacije, odnosno oblikovati na drugi način kojim se osigurava zaklonjenost servisnog prostora od pogleda s ulice.

Članak 81.

Članak 81.
(1) Ukoliko prema uvjetima funkcionalne zone stambene namjene, na pojedinačnoj čestici može graditi gospodarski sklop poljoprivrednog gospodarstva ili pojedinačna poljoprivredna građevina, treba ih se locirati u stražnjem dijelu građevne čestice, prema uvjetima gradnje za prateće i pomoćne građevine, te uz poštivanje sljedećih posebnih uvjeta: - visina silosa koji se gradi kao pomoćna građevina uz prateću građevinu poljoprivredne namjene može najviše iznositi 7,0 m 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2483 - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda koji se gradi kao prateća ili pomoćna građevina poljoprivredne namjene može najviše iznositi 7,0 m - prostori za držanje životinja, gnojišta i prostori za kompost, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljeni od stambenih prostora, prostora javnih i društvenih djelatnosti, kao i drugih vrsta stacionara i prostora za cjelodnevni boravak (turistički smještajni prostori, domovi za starije i nemoćne i slično) - pčelinjaci trebaju zadovoljiti posebne uvjete lociranja iz Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, br. 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14).

Ostali akti u ovom izdanju (102)