GLASNIK

Arhiva › 2016. › SGMŽ 14

SGMŽOpćina Šenkovec · 22. prosinca 2016. · KLASA 021-05/16-28 · URBROJ 2109/25-16-5

Odluka o koeficijentima za obračun plaća 30. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „DIJELA ULICE VLAHE BUKOVCA“ - ŠenkoveC

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 3141

Članak 28.

Članak 28.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnim prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora.
(2) Preporuča se postići oblikovanje uličnog poteza volumenima u odnosu stranica tlocrta građevine 1:1,5, te postavljanjem duže stranice paralelno s ulicom, pri čemu sljeme građevine u pravilu prati pružanje ulice, osim ako je zatečena izgradnja u predmetnom dijelu obuhvata Plana formirala potez ulice s građevinama zabatom orijentiranim prema ulici i položajem sljemena okomito na ulični pravac.
(3) Krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i Stranica 3142 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep, i dr.). Koso krovište je nagiba 25° - 45°.
(4) Na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu. Krovni otvori mogu biti samo u razini krovnih ploha, isključeni su prodori ravnine pročelja u krovne ravnine.
(5) Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala.
(6) Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i u pravilu ne na uličnu stranu.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 4.5. uređenje građevnih ČesTica 4.5.1. OSNOVNI UVJETI UREĐENJA GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 30.

Članak 30.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
(3) Površinu građevne čestice potrebno je urediti sadnjom visokog i niskog zelenila.
(4) Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjedne čestice, odnosno građevine.
(5) Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, tende, pergole, ograde, konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni, vrtne sjenice i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture.
(2) Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: - javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, minimalne širine 5,0 m s asfaltnim zastorom, - kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, - javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnju oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, - kabelsku mrežu telekomunikacija, - mrežu plinoopskrbe.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća: - pristupnu cestu ili pristupni put (javno prometna površina), minimalne širine 3m - mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, - vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, - odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame.
(4) Navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom u stavku 3. ovog članka predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda. 4.5.2. UVJETI GRADNJE I UREĐENJA MANIPULATIVNIH POVRŠINA I POVRŠINA PARKIRALIŠTA

Članak 32.

Članak 32.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti kolni pristup na česticu, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
(3) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1.“Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama.“ 4.5.3. GRADNJA OGRADE
Članak 33.
(1) Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora.
(2) Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,20 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,8 m, pri čemu se podnožje visine do 50 cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao „prozračna“ ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima.
(3) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. 5.0. uvjeTi uređenja odnosno gradnje, rekonsTrukcije i opremanja promeTne, Telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim oBjekTima i površinama

Članak 34.

Članak 34.
(1) Urbanističkim planom uređenja osigurane su površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometnu mrežu (cestovna, pješačka, biciklistička), 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3143 - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda, korištenje i uređenje vodotoka), - energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija), - sustav telekomunikacija.
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima Plana br. 2.a - 2.d Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1: 1000.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga UPU-a sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Urbanističkim planom uređenja prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica.
(5) Položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono na kartografskom prikazu br. 2a., 2b., 2c., 2d. u karakterističnim poprečnim profilima.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi formiraju se prema parcelaciji, danoj ovim Urbanističkim planom uređenja.
(2) Točna površina svake građevne čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Urbanističkim planom uređenja.
(3) Dozvoljena odstupanja od planiranom utvrđenih površina mogu se kretati u rasponu od ±5% planirane površine, ali nije moguće smanjivati širinu uličnih koridora ispod minimalne utvrđene grafički na kartografskim prikazima.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska, plinska i telekomunikacijska mreža).
(2) Prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.
(3) Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. 5.1. uvjeTi gradnje, rekonsTrukcije i opremanja cesTovne i uliČne mreže

Članak 37.

Članak 37.
(1) Na području obuhvata UPU-a određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2a. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Plan prometa, u mjerilu 1: 1000.
(2) Urbanističkim planom uređenja je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.
(3) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(4) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(2) U provedbi UPU-a primjenjivat će se propisi i normativi utvrđeni zakonskom regulativom u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.
(3) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. 5.1.1. CESTOVNA I ULIČNA MREŽA

Članak 39.

Članak 39.
(1) Urbanističkim planom uređenja se utvrđuju građevne čestice mjesnih ulica kao dijelova prometnog sustava naselja.
(2) Podjela mjesnih ulica prema funkciji i značaju provodi se na: - glavne mjesne ulice – sabirnice, - ostale ulice.
(3) Ulicom se smatra svaka prometnica ili javni put uz koji se grade ili postoje stambene ili druge građevine te na koju te građevine, odnosno građevne čestice imaju izravan pristup.
(4) Glavne mjesne ulice funkcionalno su vezane uz vođenje ishodišno – odredišnog prometa. Promet motornih vozila na glavnim mjesnim prometnicama uključuje promet osobnih vozila i teretnih vozila.
(5) Cestovna i ulična mreža područja obuhvata UPU-a nadovezuje se na mrežu postojeće cestovne infrastrukture naselja.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju planiranih uličnih koridora unutar obuhvata UPU-a, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su: UK1 -- širina koridora – 8m - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 2,5 m (5,0 m) - pješačke staze obostrano 2 x 1,5 m - računalna brzina 30 – 50 km/h - s prometnice postoje prilazi građevnim česticama - na kraju ulica okretište.
Članak 41.
(1) Spoj planirane ceste UK1 na Ulicu Vlahe Bukovca u Šenkovcu potrebno je projektirati prema Pravilniku o Stranica 3144 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu, prema važećoj zakonskoj regulativi.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu.
(2) Neposrednim pristupom smatra se kolni pristup minimalne širine 3,50 m (iznimno prilikom rekonstrukcije postojeće građevine 3,0 m).
(3) Pristup s građevne čestice na površinu mjesne ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. 5.1.2. PROMET U MIROVANJU
Članak 43.
(1) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta dimenzija 2,5×5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici građevine određene namjene utvrđuje se prema veličini građevinske bruto površine ili broju korisnika (mjesta) / zaposlenika uz primjenu sljedećih normativa: Jednoobiteljske građevine 1,0 mjesto/1 stambena jedinica Poslovni prostori uz stanovanje 2 mjesta/100 m2 BRP Uredi i sl. 2 mjesta/100 m2 BRP Trgovine i uslužni sadržaji 4 mjesta/100 m2 BRP 5.1.3. PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 44.

Članak 44.
(1) Pješačke površine obuhvaćaju pločnike – nogostupe.
(2) Uređenje pločnika za kretanje pješaka – nogostupa, predviđa se uz kolnik u minimalnoj širini od 1,5 m.
(3) Izgradnja sustava pločnika - nogostupa obvezatna je za sve nove prometnice. 5.2. uvjeTi gradnje, rekonsTrukcije i opremanja Telekomunikacijske mreže
Članak 45.
(1) Ovim Urbanističkim planom uređenja određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske mreže (nepokretne mreže).
(2) Postojeće i planirane građevine i mreža telekomunikacija prikazana je na kartografskom prikazu 2b.
(3) Pri projektiranju i izvođenju TK kanalizacije obavezno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata.
(4) Urbanističkim planom uređenja osiguravaju se uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(5) Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.
(6) Urbanističkim planom uređenja predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(7) Nova telekomunikacijska infrastruktura za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.

Članak 45.

(8) Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o poprečnom presjeku.
(9) Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima ø 110, 75, 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.
(10) Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.
(11) U izgrađenom dijelu UPU-a infrastrukturne građevine /veće i manje građevine za TK opremu/ mogu se postavljati samo na zasebnoj građevnoj čestici ili na čestici na kojoj se nalazi građevina javne namjene.
(12) U neizgrađenom dijelu UPU-a, obzirom na razvoj novih usluga u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama – javna zelena površina (oznaka Z), moguće je predvidjeti: - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, na svakih cca. 500,0 m dužine a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
(13) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NNRH br. 114/10 i br. 29/13), Pravilniku o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštite zone i radijskog koridora te obaveze investitora radova ili građevine (NNRH br. 42/09, 39/11) i Pravilniku o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NNRH br. 108/10), te uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.

Članak 45.

5.2.1. TELEFONSKI PRIKLJUČCI
Članak 46.
(1) Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić.
(2) Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. Unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima.
(3) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3145 tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. 5.2.2. POKRETNE TELEKOMUNIKACIJSKE – BAZNE RADIJSKE STANICE

Članak 47.

Članak 47.
(1) Na prostoru obuhvata UPU-a novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektroničkih valova, bez korištenja vodova (osnovne postaje pokretnih komunikacija i pripadajući antenski sustavi na krovnim prihvatima) planirati nakon provjere pokrivenosti radijskim signalom svih operatora pokretnih komunikacija.
(2) Unutar UPU-a radi ograničenja u visini gradnje, nije moguće locirati bazne postaje TK mobilnih sustava. 5.3. uvjeTi gradnje, komunalne i osTale inFrasTrukTurne mreže

Članak 48.

Članak 48.
(1) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone stanovanja obuhvata UPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(2) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(3) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja. 5.3.1. MREŽE ELEKTROOPSKRBE I JAVNE RASVJETE

Članak 49.

Članak 49.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete za prostor UPU-a prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Elekroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu električnom energijom tj. izgradnju srednjenaponske 10(20)kV mreže do zone i u zoni, 0,4kV niskonaponske mreže te 0,4 kV niskonaponske mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Projektna dokumentacija s opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata el. instalacije i opreme te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže: - projekt s raspletom NN mreže koji se odnosi na napajanje građevnih čestica stanovanja; - projekt javne rasvjete s vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica i pješačkih staza, a sve ovisno o važećim uvjetima.
(2) Na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela ispod prometnica obavezno treba predvidjeti zaštitne plastične cijevi PVC. Broj i profil zaštitnih cijevi će se odrediti u projektnoj dokumentaciji za svaki slučaj posebno.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipskim rješenjima HEP-a ODS “Elektra” Čakovec s obzirom na odabir izvedbe niskonaponske mreže - nadzemna ugradnja kućnog priključnog ormarića (KPMO) na vanjskoj fasadi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod - podzemna ugradnja samostojećeg kabelskog razvodnog ormara (KRO) u zeleni pojas s mogućnošću priključenja do 6 kupaca s ugradnjom kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO) na vanjskoj fasadi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod, odnosno ugradnja samostojećeg kućnog priključnog mjernog ormara (KPMO) u liniju razgraničenja dviju građevnih čestica prema pješačkoj stazi s mogućnošću priključenja do 3 kupca.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje rasvjete unutar obuhvata UPU-a potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.
(3) Iznimno se dozvoljava odstupanje u položaju objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene ovim Planom ukoliko su obrazložena projektnom dokumentacijom. 5.3.2. PLINOOPSKRBA

Članak 53.

Članak 53.
(1) Rješenje opskrbe plinom na prostoru UPU-a prikazano je na kartografskom prikazu br. 2.c. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Plinoopskrba.
(2) Nova plinoopskrbna mreža (niskotlačna) u obuhvat UPU-a će se priključiti na postojeću plinsku mrežu (niskotlačnu) u sklopu Ulice Vlahe Bukovca. Predviđa se dogradnja nove mreže plinoopskrbe unutar uličnih koridora novih ulica (UK1).
Članak 54.
(1) Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi. Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti PE HD. Stranica 3146 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016.
(2) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: • Minimalni horizontalni i vertikalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija infrastrukture horizontalni vertikalni razmak / minimalni razmaci razmak kod paralelno križanja vođenje/ plinovodi međusobno 0,60m 0,20m plinovod prema 0,60m 0,20m vodovodu i kanalizaciji* plinovod prema tk. 0,50m 0,30m plinovod prema elektroenergetskim 1,00m 0,50m vodovima plinovod do šahtova i 0,30m 0,20m kanala KUĆNI PRIKLJUČCI PLINOOPSKRBE

Članak 55.

Članak 55.
(1) Plinski priključak se izvodi postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice ili na ogradu s unutarnje strane čestice.
(2) Alternativa od prethodnog stavka je postava priključnog seta s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, a do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 5.3.3. VODOOPSKRBA
Članak 56.
(1) Rješenje opskrbe pitkom vodom na prostoru UPU-a prikazano je na kartografskom prikazu 2.d. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda.
(2) Novu razvodnu vodoopskrbnu mrežu predviđa se izvesti spojem na vodove postojeće vodoopskrbne mreže naselja Šenkovec izvedene u Ulici Vlahe Bukovca (ø 110).
(3) Javna vodovodna mreža ugrađuje se u pravilu na javnoj površini i to u pojasu nogostupa ili trup ceste. Dubina kanala mora osigurati pokrivanje tjemena cijevi sa 100 cm nadsloja, vodeći računa o konačnoj visini terena.
(4) Razmak između vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija (električnog kabela, TK kabela, plinovoda i kanalizacijskih cijevi) u uzdužnom pravcu (vodoravnom), mora iznositi najmanje 50 cm.
(5) Kod poprečnog križanja, razmak između vodovodne mreže i ostalih podzemnih instalacija po visini, mora iznositi najmanje 30 cm, kod čega kablovi moraju biti u zaštitnoj cijevi i označeni trakom.
(6) Vodovodna mreža ne smije biti postavljena ispod kanalizacijskih cijevi, niti kroz reviziona okna kanalizacije, odnosno kanalizacijske cijevi se ne postavljaju ispod cjevovoda pitke vode.

Članak 56.

(7) Vodoopskrbna i hidrantska mreža oko pojedinih građevina razradit će se u tehničkoj dokumentaciji, i to u skladu s internim tehničkim pravilima na predmetnom distribucijskom području.
(8) Cijevi vodoopskrbnog sustava treba dimenzionirati prema potrebama i propisima, uz poštivanje protupožarnih uvjeta. Protupožarnu zaštitu treba izvesti prema važećem pravilniku za hidrantsku mrežu i u skladu sa zakonom o zaštiti od požara. Maksimalni razmak između dva hidranta iznosi 150 m.
(9) Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je pridržavati se Pravilnika o opskrbi vodom i izvedbi vodovodne mreže s vodovodnim priključcima, s priključkom svakog objekta na javnu vodovodnu mrežu.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže i od kanalizacijske mreže minimalno 5,0 m. Nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije.
(2) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.
(3) Vodomjerna okna treba izvesti prema uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema građevinama. Vodomjerno okno preporuča se locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe.
(4) Investitori koji grade stanove, dužni su osigurati mjerenje utroška vode ugradnjom vodomjera, posebno za stambeni, a posebno za svaki poslovni prostor. Ukoliko objekt ima i hidrantski vod za njega se izvodi odvojeni priključak s vodomjerom. Položaj vodomjernog okna određuje distributer vode. 5.3.4. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA

Članak 58.

Članak 58.
(1) Trase cjevovoda te lokacije uređaja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda prostora UPU prikazane su na kartografskom prikazu br. 2d. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda.“
(2) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(3) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, u ovom slučaju sustav sanitarno fekalne odvodnje, trebaju imati sustav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(4) Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sv. Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 7/08) unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(5) Priključke građevina na mrežu sanitarno-fekalne odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina. 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3147 5.3.5. ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

Članak 59.

Članak 59.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode i dr.), a koju je moguće predvidjeti kao dopunu centralnom sustavu ili kao dodatni izvor za pojedinu građevinu.
(2) Isključivo za vlastite potrebe pojedinih građevina moguća je proizvodnja toplinske i električne energije korištenjem sunčeve energije i toplinske energije zemlje i vode.
(3) Proizvodnju električne i toplinske energije, korištenjem sunčevih prijemnika moguće je predvidjeti kao prateću funkciju na čestici, pri čemu se sunčevi prijemnici (fotonaponski ili toplinski paneli) mogu locirati isključivo na krovu građevina ili se mogu predvidjeti u obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično.
(4) Unutar područja obuhvata UPU-a nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje. 6.0. uvjeTi uređenja javnih Zelenih površina

Članak 60.

Članak 60.
(1) Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskim prikazima br. 1b. Detaljna namjena površina, 2a. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – plan prometa, 3b. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina – uređenje zemljišta, zaštita tla i vode, a obuhvaća sljedeće: - zelene površine – javno zelenilo /oznaka Z/.
Članak 61.
(1) Javne zelene površine /oznake Z1/ formiraju se kao javne, pejsažno uređene parkovne površine, a unutar koje se mjestimično predviđa integriranje sadržaja za provođenje slobodnog vremena i igre djece.
(2) Zelenilo koje se sadi ne smije imati alergena svojstva, a mogu se koristiti autohtone i ukrasne vrste.
(3) Igrala koja se postavljaju na dječje igralište trebaju imati za tu namjenu odgovarajuće ateste.
(4) Uz igralište je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom.
(5) Čestice nije dozvoljeno ograđivati, ali ukoliko se uređuje dječje igralište, samo igralište je moguće ograditi niskom, estetski oblikovanom zaštitnom ogradom. 7.0. mjere ZašTiTe prirodnih, kulTurnopovijesnih cjelina, građevina i amBijenTalnih vrijednosTi 7.1. mjere ZašTiTe prirodnih vrijednosTi

Članak 62.

Članak 62.
(1) Područje obuhvata UPU-a ne nalazi se unutar površina zaštićenih prema propisima o zaštiti prirode, niti nacionalne ekološke mreže. 7.2. mjere ZašTiTe kulTurno-povijesnih vrijednosTi
Članak 63.
(1) Na području obuhvata UPU-a nema zaštićenih kulturno povijesnih vrijednosti
(2) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 7.3. oBlici korišTenja

Ostali akti u ovom izdanju (120)