Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja izdvojenog područja „Gospodarska zona Podbrest“

34. Na temelju članaka 109. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), članka 16. Statuta Općine Orehovica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/13) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja izdvojenog područja gospodarske zone sjeverno od Podbresta („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/16), Općinsko vijeće Općine Orehovica na svojoj 20. sjednici održanoj 21.12.2016. godine donosi: odluku o donošenju urbanističkog plana uređenja izdvojenog područja „gospodarska zona podbrest“ i. opće odredBe

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja izdvojenog područja „Gospodarska zona Podbrest“,u daljnjem tekstu Odluka.
Članak 2.
(1) Prostor obuhvata Urbanističkog plana uređenja izdvojenog područja „Gospodarska zona Podbrest“ čini cjelokupno neizgrađeno izdvojeno građevinsko područje gospodarske namjene locirano sjeverno od naselja Podbrest u Općini Orehovica i čestica pristupne ceste uz izdvojeno građevinsko područje.
(2) Veličina prostora obuhvata iznosi cca 115.235,0 m2.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Elaborat „Urbanistički plan uređenja izdvojenog područja „Gospodarska zona Podbrest““ izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualni dio i grafički dio.
(3) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(4) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja izdvojenog područja „Gospodarska zona Podbrest“ s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(5) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA MJ = 1:2.000 POVRŠINA 2.1. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:2.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLAN PROMETA 2.2. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:2.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE VODOOPSKRBE, PLINOOPSKRBE I ODVODNJE 2.3. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:2.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, MJ = 1:2.000 UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ = 1:2.000 ii. odredBe Za provođenje

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu prostornim planom. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine/GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

- Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2989 kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio zgrade čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Članak 4.

- Potkrovlje (Pk) je dio zgrade čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća zgrada (SS) je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada (PU) je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada (D) je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Građevni kompleks (K) je zgrada s jednom ili više zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički ili funkcionalno povezanih građevina, na istoj građevnoj čestici. 1. uvjeTi određivanja i raZgraniČavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja izdvojenog područja „Gospodarska zona Podbrest“, u daljnjem tekstu UPU, utvrđuju se: - detaljna podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, - građevne čestice namijenjene za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene - drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora, te građenja građevina.
(2) Podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.

Članak 6.

Članak 6.
(1) U odnosu na namjenu razlikuju se: - površine gospodarske namjene/oznaka I/ - površine javnog parka /oznaka Z1/ - površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ - prometne površine: - ulični koridor /oznaka UK/ - poljski put /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/.
(2) Namjene prikazane u kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ određuju obvezu uređenja i korištenja predmetne površine u svrhu određenu namjenom.
(3) Linijskom grafičkom oznakom prikazane su ostale servisne ili prateće površine u funkciji osnovne utvrđene namjene, kao što su zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze unutar uličnih koridora i slično.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Površinom javne namjene smatraju se: - prometne površine javnih cesta i putova, preko kojih se osigurava pristup do pojedinih građevnih čestica, kao i do drugih čestica unutar i izvan obuhvata UPU, - površine javnog parka, - površine infrastrukturnih sustava.
(2) Za sve površine javne namjene UPU utvrđuje obaveznu parcelaciju pojedinačnih čestica.
(3) Linija koja razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije.
(4) Linija regulacije je istovremeno i međa građevne čestice prometnice ili druge prometne građevine i granica područja unutar kojeg se zemljište predviđa parcelirati u svrhu formiranja građevnih čestica, odnosno čestica drugih namjena.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina: - industrijske ili obrtničke proizvodnje ili prerade, odnosno djelatnosti tipa klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično, - tehničke servise tipa automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i slično, - građevinarstva kao armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice i pogoni, - rudarstva kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, - trgovačkih i skladišnih prostora za proizvode koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije - hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom i slično, Stranica 2990 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. - prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti – stajališta i parkirališta za autobuse, parkirališta za teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i slično - građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, koji se koristi kao sirovina u proizvodnom procesu ili se u kratkom periodu privremeno skuplja do transporta na odgovarajuće zbrinjavanje, sukladno posebnom propisu, - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disco klubovi, noćni barovi i slično, - druge djelatnosti koje se mogu obavljati unutar zone, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - finalni proizvodni procesi (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - obrtničkih usluga i proizvodnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenje prostora niti uzrokuju značajnije povećanje prometa, (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turizma i ugostiteljstva bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda (sortirnice, pakirnice, vinarije i sl.), - mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno, - mini pekare, površine do 150,0 m2, - rasadnička djelatnost i uzgoj ukrasnog bilja mogući su u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju, - proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana), - druge djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Unutar uređene funkcionalne zonegospodarske namjene /oznaka I/ mogu se graditi građevine za bučne i potencijalno opasne djelatnosti i građevine za tihe i čiste djelatnosti, navedene u člancima 8. i 9., osim građevina turizma i ugostiteljstva (disco klubovi, noćni barovi, hoteli, pansioni, kavane i slično).
(2) Unutar obuhvata UPU ne mogu se graditi: - postrojenja za proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura - postrojenja za proizvodnju plemenitih i obojenih metala - kemijska postrojenja za proizvodnju tvari za potrebe proizvodnje temeljnih organskih ili anorganskih kemikalija, za proizvodnju umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika ili kalija, za proizvodnju temeljnih proizvoda za zaštitu bilja i biocida, te za proizvodnju eksploziva.
(3) Uzgoj životinja unutar područja obuhvata UPU dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje, odnosno kućne ljubimce.
(4) Primarna poljoprivredna proizvodnja – uzgoj bilja za ljudsku ili stočnu prehranu na otvorenim poljoprivrednim površinama i uzgoj životinja za ljudsku prehranu (stoke, peradi, riba, školjkaša, rakova i slično) unutar obuhvata UPU nije dozvoljen.
(5) Proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana) moguća je kao sekundarna, prateća namjena na pojedinoj čestici.
(6) Sadržaji društvenih funkcija kao što su ambulante, dječji vrtići, domovi za starije i nemoćne i slični sadržaji nisu dozvoljeni unutar područja obuhvata UPU.
(7) Stambeni sadržaji su mogući samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene površinepo građevnoj čestici gospodarskog kompleksa u čijoj je funkciji.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Površina javnog parka /oznaka Z1/ utvrđuje se kao prostor zaštite kontaktnih stambenih zona i rekreacijskog prostora uz ribnjak i kao park gospodarske zone, te se za tu svrhu predviđa formiranje jedinstvene zemljišne čestice s javnom namjenom.
(2) Unutar dijela parkovne površine uređena je manja površina memorijalnog značaja s tradicijskim bunarom „čiga“ koji se predviđa zadržati.
(3) Rubnim dijelom parka prolazi trasa srednjetlačnog plinovoda, čiji zaštitni koridor iznosi 3,0 m obostrano od osi cjevovoda plinovoda.
(4) Unutar javnog parka, a izvan zaštitnih zona instalacija moguće je uređivati pješačke staze i postavljati klupe za sjedenje.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Prometna površina uličnog koridora /oznaka UK/ formira se radi izgradnje prometnice, pješačko - biciklističke staze, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža.
(2) Ulični koridor dio je čestice planirane ceste koja spaja naselje Sveti Križ u Općini Mala Subotica s izdvojenim dijelom građevinskog područja naselja Podbrest u Općini Orehovica – predio „Mačkovec“.
Članak 13.
(1) Poljski put /oznaka PP/ je prometna površina najmanje širine 5,0 m a u funkciji je pristupa do poljoprivrednih površina lociranih zapadno od područja obuhvata UPU.
(2) Poljski put se može koristiti i u funkciji pristupa interventnih vozila do bočno formiranih građevnih čestice gospodarske zone. 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2991

Članak 14.

Članak 14.
(1) Površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ su površine namijenjene za formiranje građevnih čestica građevina infrastrukturnih sustava kao što su trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično.
(2) UPU-om se predviđa formiranje građevnih čestica za transformatorske stanice na 2 alternativne lokacije.
(3) Nove površine infrastrukturnih sustava mogu se rezervirati u okviru građevnih čestica namijenjenih gospodarskim djelatnostima ili izdvajati kao zasebne građevne čestice iz površina namijenjenih gospodarstvu.
(4) Ukoliko se formira kao dio građevne čestice druge namjene, za pristup građevini infrastrukturnih sustava i za održavanje linijske infrastrukture potrebno je osigurati mogućnosti pristupa za izvedbu i održavanje.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačko - biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2. uvjeTi smješTaja građevina gospodarskih djelaTnosTi
Članak 16.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti, u ovom slučaju poslovnih ili proizvodnih, se kao osnovne građevine, odnosno građevni kompleksi koji objedinjavaju više građevina ili građevnih cjelina namijenjenih različitim gospodarskim djelatnostima, mogu locirati unutar funkcionalne zone gospodarske namjene /oznake I/, pri čemu se: - vrsta djelatnosti prema utjecaju na okolinu određuje prema člancima 8. i 9. - mogućnost lociranja gospodarske djelatnosti određuje prema članku 10.
(2) Uz osnovne građevine, koje služe obavljanju gospodarske djelatnosti, mogu se na čestici graditi i razne pomoćne građevine kao nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva, građevine infrastrukturnih servisa kao što su transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i slično. 2.1. veliČina i oBlik građevnih ČesTica

Članak 17.

Članak 17.
(1) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica unutar funkcionalne zone gospodarske namjene /oznake I/ obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredni kolni pristup na ulični koridor definiran prema kartografskom prikazu, - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, a nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se preostalom, neiskorištenom dijelu zemljišta, onemogući pristup s uličnog koridora, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema UPU, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 28,0 m, - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - minimalna površina pojedine građevne čestice za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje se s 1.500 m2, - minimalna širina pojedine građevne čestice za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje se s 28,0 m, pri čemu minimalna širina čestice na liniji regulacije ulice ne može biti manja od 15,0 m, - maksimalna površina pojedine čestice nije ograničena, osim veličinom zone i pozicijom javnih prometnih površina, - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.

Članak 17.

(2) Moguće je pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje gruntišta postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(3) Jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica, pod uvjetima da svaka od novoformiranih zadovolji uvjete iz stavka 1. ovog članka i uvjete izgrađenosti i iskoristivosti utvrđene člankom 17.
(4) Neobavezni prijedlog parcelacije čestica dan je na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, na temelju kojeg je moguće formirati građevne čestice za gradnju zgrada, uz prethodnu provjeru zadovoljenja uvjeta iz ovog članka. 2.2. veliČina i površina građevina koje se mogu iZgradiTi na građevnoj ČesTici

Članak 18.

Članak 18.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti /kig/ pojedine građevne čestice unutar područja obuhvata UPU iznosi: - za građevne čestice gospodarske namjene površine do 1,0 ha - kig = 0,4 - za građevne čestice gospodarske namjene površine veće od 1,0 ha - kig = 0,6.
(2) Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/pojedine gospodarske građevne čestice u zoni gospodarske namjene /oznake I/ iznosi 1,2.
Članak 19.
(1) Maksimalna visina građevina /Vmax/: - unutar funkcionalne zone gospodarske namjene /oznake I/ je 8,5 m - za gradnju na zasebnim česticama infrastrukturnih sustava /oznake IS/ je 4,0 m.
(2) Gospodarske proizvodne građevine i specifični skladišni prostori (silosi i slični) mogu imati i veću visinu, ukoliko Stranica 2992 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. to ovisi o tehnologiji, tipu konstrukcije ili drugim parametrima obavljanja pojedine djelatnosti.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine, dijela građevine ili grupe građevina /Emax/ određuje se ovisno o namjeni i visini građevine, dijela građevine ili grupe građevina iste namjene i načina gradnje.
(2) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) Maksimalni broj etaža gospodarske građevine određuje se za zonu gospodarske namjene /oznake I/ sa 4 etaže, odnosno s jednom podrumskom etažom, prizemljem i 2 kata.
(4) Izuzetno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala velike visine, smještaju servisni prostori manjih visina, kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.
(5) Maksimalni broj etaža građevina infrastrukture unutar funkcionalne zone namijenjene gradnji infrastrukturnih građevina /oznaka IS/ određuje se s 1 etažom, odnosno s prizemljem. 2.3. smješTaj građevina na građevnoj ČesTici

Članak 21.

Članak 21.
(1) Obavezna građevinska linja se unutar obuhvata UPU ne utvrđuje.
(2) Najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije prometnice UK1 je 11,0 m.
(3) Najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije poljskog puta je 4,0 m.
Članak 22.
(1) Udaljenost građevine od bočnih i stražnje međe pojedine građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, građevine se mogu graditi uz jednu bočnu među kao poluugrađene.
(3) Međusobna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od ½ visine (vijenca) više građevine.
(4) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera. 2.4. oBlikovanje građevina

Članak 23.

Članak 23.
(1) Unutar pojedinačnih čestica predviđa se gradnja u kompleksu /oznaka K/, što znači da se na pojedinačnoj čestici može locirati samostojeća građevina ili građevni kompleks od nekoliko međusobno fizički ili funkcionalno povezanih građevina.
(2) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(3) Ukoliko se servisna i gospodarska dvorišta, orijentiraju na ulicu, potrebno ih je ograditi na način da se vanjska skladišta i drugi manje reprezentativni prostori sakriju od pogleda.
(4) Otvoreni proizvodni prostori se ne mogu orijentirati prema ulici.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 25.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne bočne i/ili stražnje međe udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.5. uređenje građevnih ČesTica 2.5.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 26.

Članak 26.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 27.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom i biciklističko-pješačkom stazom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, odvodnje oborinskih voda s javnih 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2993 prometnih površina, te uređenje javne parkovne površine u sklopu gospodarske zone.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno. 2.5.2. Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 29.
(1) Na svakoj građevnoj čestici s gospodarskim sadržajima, potrebno je izvesti pristup na česticu koji će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice, te osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe unutar vlastite čestice.
(2) Parkirališne, odnosno garažne površine, moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.2.3. „Promet u mirovanju“.
(4) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 2.5.3. Gradnja ograda

Članak 30.

Članak 30.
(1) Građevne čestice unutar funkcionalne zone gospodarske namjene /oznake I/ moguće je ograđivati žičanim, prozračnim zaštitnim ogradama, visine do 2,20 m prema ulici i do 3,00 m prema susjednoj čestici, odnosno prema bočnim i stražnjoj međi čestice, sve mjereno od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti.
(2) U odnosu na ulični koridor ograde se unutar čestica gospodarske namjene /oznake I/ mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. 2.5.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 31.

Članak 31.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2.
(3) Zelene površine na česticama moguće je uređivati kao tematske parkove, ali se preporuča da se u oblikovanju primjene principi oblikovanja koji se propisuju za javne zelene površine u poglavlju 6. „Uvjeti uređenja javnih zelenih površina“. 3. uvjeTi smješTaja građevina drušTvenih djelaTnosTi

Članak 32.

Članak 32.
(1) Zgrade društvenih djelatnosti, kao ni komercijalni sadržaji iz domene socijalnih servisa kao ambulante, edukacijski prostori, domovi za starije i nemoćne i slično ne mogu se locirati unutar područja obuhvata UPU. 4. uvjeTi i naČin gradnje sTamBenih građevina
Članak 33.
(1) Unutar funkcionalne zone gospodarske namjene /oznaka I/ stambeni sadržaji su mogući samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene površine po građevnoj čestici gospodarskog kompleksa u čijoj je funkciji. 5. uvjeTi uređenja, odnosno gradnje, rekonsTrukcije i opremanja promeTne, komunalne i Telekomunikacijske mreže s pripadajućim oBjekTima i površinama

Članak 34.

Članak 34.
(1) Postojeća i planirana infrastruktura prikazana je na kartografskim prikazima: 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Čestice namijenjene formiranju javnih prometnih površina formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj ovim Planom.
(2) Dozvoljena odstupanja od utvrđenih površina mogu se kretati u rasponu od +-8% planirane površine, ali nije moguće smanjivati širinu uličnih koridora ispod minimalne utvrđene grafički na kartografskim prikazima.
(3) Ulični koridor se može izvoditi segmentno.
(4) Podzemna komunalna infrastruktura može se locirati unutar javnih površina – uličnog koridora i poljskog puta.
(5) Linijska infrastruktura može se nalaziti i unutar površina drugih namjena (gospodarske ili parkovne), u kojem slučaju je vlasnik zemljišne čestice dužan osigurati mogućnost pristupa za održavanje iste. 5.1. uvjeTi gradnje, rekonsTrukcije i opremanja cesTovne i uliČne mreže