Arhiva › 2016. › SGMŽ 14

SGMŽGrad Mursko Središće · 22. prosinca 2016. · KLASA 021-05/16-01/2786 · URBROJ 2109/11-16-01/1-1

Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2871

Članak 56.

Članak 56.
(1) Najmanja površina novoformirane pojedinačne građevne čestice u zoni i podzonama javne i društvene namjene je 800,0 m2, a u podzonama se veličina čestice dodatno usklađuje s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, površina građevne čestice za planiranu srednju školu ne može biti manja od 10.000,0 m2, a površina ukupnog obrazovnog kompleksa koji obuhvaća građevne čestice osnovne škole, srednje škole, sportske dvorane i pripadajuće parkirališne površine, ne može biti manja od 22.000,0 m2.
(3) Pojedinačna građevna čestica građevine društvenih djelatnosti može se povećavati širenjem na područja stambenih i mješovitih zona.
(4) Pojedinačna građevna čestica građevina društvenih djelatnosti može se formirati zahvaćanjem u površinu funkcionalne zone javnog parka /Z1/ i/ili zone javnog parkirališta /IS1/, uz uvjet da te površine, i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrže svoju izvornu namjenu.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka: - postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice - ukoliko je građevna čestica uža od 18,0 m, novu zgradu je moguće locirati na jednu bočnu među, kao poluugrađenu.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade E=1 4,8 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m /P/ E=1 E=1 3,5 m 3,5 m /P/ /P/ E=1 ne može se graditi 3,5 m /P/ E=1 ne može se graditi 3,5 m /P/ - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, kazališne i/ili kino dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori kazališnih pozornica i slično mogu imati veću visinu.
(4) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem:

Članak 57.

- školske zgrade mogu imati najviše 5 etaža i to 1 podrumsku i 4 nadzemne etaže (E=Po+P+3K) - sve ostale zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže i to 1 podrumsku i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk) - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).
(5) Iznimno od prethodnog stavka, u zonama kolektivnog načina gradnje /oznaka gradnje VS ili KS/ i dozvoljene etažnosti do tri nadzemne etaže (E=Po+P+1K+Pk) zgrade smještajnih sadržaja društvenog tipa s namjenom doma za starije i nemoćne osobe i sličnoj, mogu imati i četvrtu nadzemnu etažu (treći kat) izvedenu kao nepotpunu etažu tipa „uvučena katna etaža“.
(6) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.
(7) Iznimno od stavka 6. ovog članka, za sadržaje javne uprave, crkvu, dječji vrtić i školske zgrade, parkirališno – garažna mjesta za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite čestice, a preostala parkirališta za korisnike mogu biti osigurana korištenjem javnog parkirališta na udaljenosti do 200,0 m od čestice.
(8) Ukoliko se građevina društvenih djelatnosti oblikuje kao kompleks od više funkcionalno povezanih građevina međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.
(9) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno kompleksa - zasebne pojedinačne garaže mogu biti oblikovane kao unificirani kompleks i locirane u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za lociranje spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo)

Članak 57.

- slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za lociranje spremnika za otpad treba najmanje 12,0 m Stranica 2872 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 3.2.2. područja zona sportsko – rekreacijske namjene / oznake r, r1, r2/
Članak 58.
(1) Najmanja površina novoformirane pojedinačne građevne čestice je 600,0 m2, a u podzonama se veličina čestice dodatno usklađuje s posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(2) Pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područja stambenih i mješovitih zona.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - od jedne bočne međe, zgrade mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe - udaljenost otvorenih sportskih igrališta od linije regulacije ulice treba najmanje iznositi 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li locirana na među.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 10,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K) - druge pojedinačne zgrade najviše 1 etaža (E=P).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.
(6) Ukoliko se planiraju, parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.

Članak 59.

(7) Pomoćne građevine: - ako se predviđaju, garaže za vozila u funkciji sportskih centara /R1, R2/ trebaju biti integrirane u kompleks ili locirane u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza pročelja osnovne građevine u odnosu na ulicu - otvoreni prostor za lociranje spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 12,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 3.2.3. područje obale rijeke mure /oznaka r3/
Članak 60.
(1) Kompleks obaloutvrde s integriranom šetnicom, pješačkim trgovima i drugim otvorenim površinama za javne manifestacije, rampom za pristup rijeci i spuštanje malih plovila, kao i meteorološku postaju moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima uz obveznu primjenu posebnih propisa iz područja zaštite prirode i ekološke mreže.
(2) U dijelu obale je, na odgovarajućoj poziciji u odnosu na utjecaj rijeke, moguće izvesti privezište za mala plovila.
(3) Postojeći montažni ugostiteljski punkt, izveden na dijelu šetnice zapadno od centra za kulturu, može se održavati kao prizemna drvena gradnja, ukupne površine zatvorenog i otvorenog dijela do 40,0 m2.
(4) Unutar područja obale rijeke Mure /oznaka R3/ nije dozvoljena gradnja novih građevina, niti postava montažnih zatvorenih objekata bilo koje vrste (kontejner, kiosk, kamper i slično).
(5) Privremene objekte za javne manifestacije većih dimenzija (šatori) i kemijske toalete nije dozvoljeno postavljati unutar inundacije rijeke Mure. 3.2.4. područja zona mješovite i stambene namjene / oznake s, m, m1 i m2/

Članak 61.

Članak 61.
(1) Ukoliko je prema odredbama za funkcionalne zone, lociranje pojedinih sadržaja ili građevina društvenih djelatnosti dozvoljeno u zonama mješovite i stambene namjene, uvjeti njihova lociranja i gradnje dodatno se utvrđuju prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“.
(2) Oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u zonama mješovite i stambene namjene potrebno je uskladiti s općim značajkama zone u koju se lociraju. 3.2.5. područja gospodarskih zona – poslovne i turističke / oznake k i T/

Članak 62.

Članak 62.
(1) Ovisno o uvjetima pojedine gospodarske zone, pojedine sadržaje društvenih djelatnosti, odnosno sporta i rekreacije moguće je kao prateće sadržaje locirati unutar zona gospodarskih djelatnosti – poslovne i turističke.
(2) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti s općim značajkama zone u koju se lociraju.
(3) Uvjeti lociranja i gradnje zgrada utvrđuju se prema poglavlju 2. „Uvjeti i način gradnje gospodarskih građevina“.
(4) Sportski i rekreacijski sadržaji: - lociraju se na način da unutar kompleksa čine funkcionalnu cjelinu - ukoliko se njihovo korištenje predviđa za vanjske korisnike, poželjno je da ih se koncipira s vlastitim pristupom - otvorena igrališta od sadržaja drugih namjena trebaju biti ograđena zaštitnom ogradom - međusobni utjecaj gospodarskog i sportskog sadržaja i u odnosu na buku i druge nepovoljne utjecaje treba 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2873 smanjiti primjenom odgovarajuće udaljenosti i drugih mjera kao što su sadnja živice i slično. 4. uvjeti i način gradnje stambenih građevina 4.1. opći uvjeti

Članak 63.

Članak 63.
(1) Graditi se može samo na komunalno uređenom području, što minimalno podrazumijeva osiguranje pristupa na građevnu česticu s javne prometne površine, mogućnosti rješavanja otpadnih voda sa čestice sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima i drugu komunalnu opremljenost ovisno o općim uvjetima odgovarajućeg dijela naselja.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske standarde i sanitarne propise.
Članak 64.
(1) Način gradnje stambenih građevina analogno se odnosi i na sve druge građevine u stambenim i mješovitim zonama /oznaka namjene S, M, M1 i M2/ i utvrđuje se ovisno o lokaciji pojedine građevne čestice prema: - pripadnosti funkcionalnoj zoni, prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ - pripadnosti zoni načina gradnje, prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ - za izgrađena područja naselja dodatno i prema pripadnosti pojedinom karakterističnom uzorku naselja, prema kartografskom prikazu broj 3.2. „Karakteristični uzorci naselja i prijedlog parcelacije“ - ovisno o posebnim ograničenjima u gradnji, prema kartografskom prikazu broj 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite“.
(2) Način gradnje utvrđuje se ovisno o tome da li se građevna čestica i/ili građevina koriste individualno ili kolektivno.
(3) Na građevnim česticama individualnog načina gradnje ukupan broj zasebnih korisničkih jedinica na čestici ne smije biti veći od 4, a razlikuju se: - samostojeći (samostojeći individualni) način gradnje / oznaka gradnje SG/ - mješoviti način gradnje /oznaka gradnje MJ/.

Članak 64.

(4) Na građevnim česticama kolektivnog načina gradnje broj zasebnih korisničkih jedinica po čestici nije ograničen, a razlikuju se - višestojeći (višejedinični samostojeći) način gradnje /oznaka gradnje VS/ - gradnja u kompleksu /oznaka gradnje KS/.
Članak 65.
(1) U zoni samostojećeg načina gradnje /oznaka gradnje SG/ na čestici je moguće smjestiti jednu osnovnu građevinu i jednu ili više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
(2) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe čestice može locirati kao slobodnostojeća /SS/, poluugrađena /PU/, odnosno dvojna /D/ ili kao ugrađena, odnosno zgrada u nizu /N/.
(3) Ukoliko je osnovna građevina predviđena kao zgrada u nizu, do stražnjeg dijela čestice obavezno je osigurati sekundarni pristupni put širine najmanje 3,0 m s izlazom na javnu prometnu površinu.
(4) Pomoćne građevine je potrebno locirati u stražnjem dijelu čestice u odnosu na liniju regulacije, odnosno najmanje 4,0 m iza linije uličnog pročelja osnovne građevine.
(5) Pojedina pomoćna građevina se, u odnosu na bočne i stražnju među čestice, može locirati kao slobodnostojeća ili poluugrađena.

Članak 66.

Članak 66.
(1) U zoni mješovitog načina gradnje /oznaka gradnje MJ/ na čestici je moguće smjestiti jednu osnovnu građevinu, jednu prateću građevinu i jednu ili više pomoćnih građevina.
(2) Osnovna građevina se, u odnosu na bočne i stražnju među čestice, može locirati kao slobodnostojeća /SS/ ili poluugrađena /PU/, odnosno dvojna /D/.
(3) Prateću i pomoćne građevine je potrebno locirati u stražnjem dijelu čestice u odnosu na liniju regulacije, odnosno najmanje 4,0 m iza linije uličnog pročelja osnovne građevine.
(4) Prateća i pomoćne građevine se mogu oblikovati kao slobodnostojeće ili kao međusobno dograđene, a u odnosu na bočne i stražnju među čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene.

Članak 67.

Članak 67.
(1) U zoni visestojećeg (višejediničnog samostojećeg) načina gradnje /oznaka gradnje VS/ na čestici je moguće smjestiti jednu osnovnu građevinu i jednu ili više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
(2) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe čestice može locirati kao slobodnostojeća /SS/ ili dvojna /D/.
(3) Pomoćne građevine - individualne garaže oblikovane kao unificirani kompleks, je potrebno locirati u stražnjem dijelu čestice u odnosu na liniju regulacije, odnosno najmanje 4,0 m iza osnovne građevine.
(4) Pomoćne građevine koje služe za boravak na otvorenom (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slične građevine) mogu se locirati u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane, a visina (vijenca) im ne smije prelaziti 2,50 m.
(5) Pojedina pomoćna građevina se u odnosu na bočne međe čestice može se locirati kao slobodnostojeća ili poluugrađena.

Članak 68.

Članak 68.
(1) U zoni gradnje u kompleksu /oznaka gradnje KS/ građevine na čestici je moguće smjestiti jednu osnovnu građevinu s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili arhitektonski kompleks od više međusobno funkcionalno i oblikovno usklađenih zgrada.
(2) Osnovna građevina, odnosno ulični dio arhitektonskog kompleksa se u odnosu na bočne međe čestice može locirati kao slobodnostojeća /SS/, poluugrađena /PU/, odnosno dvojna /D/ ili kao zgrada u nizu /N/.
(3) Ukoliko je ulični dio arhitektonskog kompleksa predviđen kao zgrada u nizu, do stražnjeg dijela čestice obavezno je osigurati sekundarni pristupni put širine najmanje 3,0 m s izlazom na javnu prometnu površinu ili haustor širine 3,6 m za pristup dvorištu čestice s pristupne ulice.
(4) Servisne pomoćne građevine - individualne garaže, skladišta i drugo potrebno je locirati u stražnjem dijelu Stranica 2874 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. čestice u odnosu na liniju regulacije, odnosno iza uličnog dijela kompleksa.
(5) Pomoćne građevine koje služe za boravak na otvorenom (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slične građevine) mogu se locirati u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane.
(6) Pojedina pomoćna građevina se u odnosu na bočne međe čestice može se locirati kao slobodnostojeća ili poluugrađena. individualni 4.2. uvjeti formiranja građevnih čestica

Članak 69.

Članak 69.
(1) Formiranje novih stambenih građevnih čestica i preoblikovanje postojećih, unutar stambenih i mješovitih funkcionalnih zona /oznaka funkcionalne zone S, M, M1 i postojeća M2/ provodi se, ovisno o zoni gradnje iz kartografskog prikaza broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta: naČin gradnje SAMOSTOJEĆI /OZNAKA GRADNJE SG/ I MJEŠOVITI /oznaka gradnje MJ/ način izgradnje osnovne najmanja širina najveći dozvoljeni koenajmanja dubina najmanja površina građevine građevne čestice /m/ ficijent izgrađenosti / građevne čestice /m/ građevne čestice /m2/ slobodnostojeće /ss/ prizemne 16,0 25,0 do E=Po+P+Pk katne 18,0 30,0 E=Po+P+1 i više poluugrađene /pu/ i dvojne /d/ prizemne 12,0 25,0 do E=Po+P+Pk katne 14,0 35,0 E=Po+P+1 i više ugrađene /n/ prizemne 8,0 25,0 do E=Po+P+Pk katne 6,0 25,0 E=Po+P+1 i više kolekTivni na kig/ 400,0 0,4 540,0 0,4 300,0 0,4 420,0 0,4 200,0 0,5 150,0 0,5 Čin gradnje VIŠESTOJEĆI (VIŠEJEDINIČNI SAMOSTOJEĆI) /oznaka gradnje VS/ način izgradnje osnovne najmanja širina najveći dozvoljeni koenajmanja dubina najmanja površina građevine građevne čestice /m/ ficijent izgrađenosti / građevne čestice /m/ građevne čestice /m2/ slobodnostojeće /ss/ i dvojne /d/ prizemne i katne 20,0 30,0 do E=Po+P+1 višekatne 25,0 40,0 iznad E=Po+P+1 kolekTivni na kig/ 600,0 0,4 1000,0 0,4 Čin gradnje GRADNJA U KOMPLEKSU /oznaka gradnje KS/ način izgradnje osnovne najmanja širina najveći dozvoljeni koenajmanja dubina najmanja površina građevine građevne čestice /m/ ficijent izgrađenosti / građevne čestice /m/ građevne čestice /m2/ slobodnostojeće /ss/, poluugrađene /pu/ i dvojne /d/ prizemne 16,0 25,0 do E=Po+P+Pk katne do 18,0 30,0 E=Po+P+1+Pk višekatne 25,0 40,0 E=Po+P+2 i više ugrađene /n/ prizemne 12,0 25,0 do E=Po+P+Pk katne do 14,0 35,0 E=Po+P+1+Pk višekatne 18,0 E=Po+P+2 i više kig/ 400,0 0,4 540,0 0,4 1000,0 0,4 300,0 0,5 420,0 0,5 30,0 540,0 0,5 22. prosinca 2016.

Članak 69.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2875
(2) Za formiranje čestica unutar planirane funkcionalne zone mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka namjene M2/ primjenjuju se odredbe iz poglavlja 2. „Uvjeti i način gradnje gospodarskih građevina“.
(3) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih i mješovitih funkcionalnih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od minimalno utvrđenih, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom ili rekonstrukciju postojećih građevina, u skladu s ostalim uvjetima zone i koeficijentom izgrađenosti do najviše kig = 0,40.
(4) Ukoliko se pojedinačna neizgrađena zemljišna čestica, čija širina je uža od minimalno određenih, ali se nalazi u uličnom nizu slobodnostojećih ili poluugrađenih izgrađenih građevnih čestica, čestica se može smatrati građevinskom za slobodnostojeću ili poluugrađenu gradnju, ukoliko je širine najmanje 12,0 m.
(5) Širina i dubina građevne čestice promatraju se u međusobnom odnosu, a prema liniji regulacije mogu biti postavljene i obrnuto.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Neobavezni prijedlog parcelacije građevnih čestica na planiranim područjima dan je na kartografskom prikazu broj 3.2. „Karakteristični uzorci naselja i prijedlog parcelacije“.
(2) Formiranje pojedinačnih građevnih čestica moguće je prema danom prijedlogu parcelacije ili drugačije, uz uvjet poštivanja sljedećih parametara: - svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredni kolni pristup na površinu uličnog koridora ili kolnog prilaza /oznake namjene UK i KP/ i kolni pristup prilaz stražnjem dijelu čestice, širine najmanje 3,0 m - najmanje dimenzije građevnih čestica utvrđuju se prema članku 69. - kod nove parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge i korištenje cijele dubine planiranog niza čestica, a nije dozvoljeno ostavljanje neiskoristivog zemljišta u pozadini čestice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema UPU, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 14,0 m - minimalna širina građevne čestice, za slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju, na liniji regulacije ne može biti manja od 10,0 m - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.

Članak 70.

(3) Formirana ili izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih, pod uvjetom da sve čestice koje se u takvom postupku cijepanja formiraju, zadovolje minimalne uvjete iz stavka 2. ovog članka.
(4) Objedinjavanje susjednih građevnih čestica u jednu veću moguće je ukoliko se time značajno ne odstupa od uobičajene širine i površine građevnih čestica u okruženju.
(5) Moguće je naknadno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje gruntišta postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(6) Proširenja gruntišta građevne čestice pomicanjem njene stražnje međe u dubinu bloka (proširenje dvorišnog dijela čestice) moguće je bez obzira na to da li je na predmetnoj površini proširenja predviđena stambena ili mješovita namjena, odnosno proširenje gruntišta građevne čestice u funkcionalnoj zoni stambene namjene moguće je i na površinu funkcionalne zone mješovite namjene i obrnuto, pri čemu priključeni dio preuzima namjenu i način gradnje osnovnog dijela čestice.
(7) Ukoliko se u postupku proširenja gruntišta smanjuje površina druge građevne čestice, čestica čija površina se smanjuje treba zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 2. ovog članka.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine.
Članak 72.
(1) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(2) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice. 4.3. uvjeti gradnje

Članak 73.

Članak 73.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice, građevni pravac određen prema širem uličnom potezu, obvezujući je za novu građevnu česticu i novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina.
(2) Izuzetno, kod zamjenske gradnje u izgrađenom dijelu naselja, može se odstupiti od uvjeta iz stavka 1. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja preuskih uličnih koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina trgovačkog sadržaja, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta. Stranica 2876 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Kod nove gradnje na planiranim površinama: - u zonama individualnog načina gradnje /oznaka gradnje SG i MJ/ građevni pravac na koji se obavezno locira ulično pročelje osnovne građevine na čestici utvrđuje se s najmanje 5,0 i najviše 10,0 m uvučeno od linije regulacije - u zonama visestojećeg (višejediničnog samostojećeg) načina gradnje /oznaka gradnje VS/ ulično pročelje treba biti od linije regulacije glavne gradske ulice uvučeno najmanje 15,0 m, a od sabirnica i ostalih ulica najmanje za visinu (vijenca) zgrade - u zonama gradnje u kompleksu /oznaka gradnje KS/ ulično pročelje treba biti najmanje 6,0 m uvučeno od linije regulacije.
(2) Uličnim pročeljem smatra se vanjska zidna ploha najbliža liniji regulacije, bez obzira na namjenu tog dijela građevine.
(3) Vanjskom zidnom plohom smatraju se i drugi veliki plošni oblikovni elementi bez obzira na stupanj perforiranosti, kao što su vanjske ravnine lođa, galerija, stubišnih vertikala, kontinuiranih vertikalnih brisoleja i drugih tipova zaštitnih panela, a ne smatraju se pojedinačni konzolni istaci kao što su pojedinačni balkoni, nadstrešnice nad ulazom, prozorski istaci i slično.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba biti: - za slobodnostojeće građevine najmanje 3,0 m - za poluugrađene i dvojne građevine najmanje 4,0 m.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka udaljenost osnovne građevine u području visestojećeg načina gradnje /oznaka gradnje VS/ od svih međa čestice, izuzev uličnih za koje se primjenjuju udaljenosti od linije regulacije iz prethodnog članka, treba biti: - najmanje ½ visine (vijenca) građevine - ako se predviđa dvojna zgrada, locira se na jednoj bočnoj međi.
(3) Međusobna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, odnosno dvojne, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine (etažnosti do E=Po+P+Pk) - 6,0 m za katne građevine (etažnosti do E=Po+P+1K+Pk) - ½ visine (vijenca) više građevine, tj. za građevine kojima je visina (vijenca) viša od 7,00 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka: - u izgrađenim dijelovima naselja, postojeća udaljenost građevina do međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama, može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom, ukoliko se radi o zamjenskoj gradnji ili rekonstrukciji, odnosno dogradnji u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta, - prateće i pomoćne građevine u stražnjim dijelovima građevnih čestica, mogu se locirati i na manjim međusobnim udaljenostima, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Ukoliko su od međe udaljene manje od 3,0 m, građevine prema toj međi ne mogu imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.
(3) Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe prema kojoj nema predviđene otvore utvrđuje se kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Obveza izgradnje poluugrađenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
(2) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Prateće i pomoćne građevine se na pojedinoj građevnoj čestici mogu graditi ukoliko: - je to predviđeno prema uvjetima funkcionalne zone - su namjene zasebnih korisničkih jedinica unutar osnovne i prateće građevine kompatibilne - je osnovna građevina postojeća ili da se predviđa istovremena gradnja osnovne i prateće građevine.
Članak 79.
(1) U slučaju gradnje zgrade koja sadrži najmanje 3 stana i dodatno barem jednu zasebnu korisničku jedinicu druge namjene, stambeni dio zgrade treba imati vlastiti ulaz i stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena.
(2) Osim prema stavku 1 ovog članka, isključivo u zoni gradnje u kompleksu /oznaka gradnje KS/ stambene jedinice se mogu predvidjeti i na način da imaju vlastiti vanjski ulaz, neovisan od zajedničkog stambenog stubišta.

Članak 80.

Članak 80.
(1) Ukoliko se prema uvjetima pojedine funkcionalne zone stambene ili mješovite namjene, na pojedinačnoj čestici mogu graditi gospodarske građevine s potencijalnim 22. prosinca 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2877 negativnim utjecajem, takve građevine je potrebno najmanje 20,0 m odmaknuti od najbližeg stambenog prostora, prostora javnih i društvenih djelatnosti, kao i drugih vrsta stacionara i prostora za cjelodnevni boravak (turistički smještajni prostori, domovi za starije i nemoćne i slično).
(2) Gospodarski pristupi, ulazi u građevine, gospodarska dvorišta i drugi servisni prostori trebaju se locirati u stražnjim dijelovima čestica u odnosu na liniju regulacije, odnosno oblikovati na drugi način kojim se osigurava zaklonjenost servisnog prostora od pogleda s ulice.

Članak 81.

Članak 81.
(1) Ukoliko prema uvjetima funkcionalne zone stambene namjene, na pojedinačnoj čestici može graditi gospodarski sklop poljoprivrednog gospodarstva ili pojedinačna poljoprivredna građevina, treba ih se locirati u stražnjem dijelu građevne čestice, prema uvjetima gradnje za prateće i pomoćne građevine, te uz poštivanje sljedećih posebnih uvjeta: - visina silosa koji se gradi kao pomoćna građevina uz prateću građevinu poljoprivredne namjene može najviše iznositi 7,0 m - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda koji se gradi kao prateća ili pomoćna građevina poljoprivredne namjene može najviše iznositi 4,80 m - prostori za držanje životinja, gnojišta i prostori za kompost, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljeni od stambenih prostora, prostora javnih i društvenih djelatnosti, kao i drugih vrsta stacionara i prostora za cjelodnevni boravak (turistički smještajni prostori, domovi za starije i nemoćne i slično) - pčelinjaci trebaju zadovoljiti posebne uvjete lociranja iz Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, br. 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14).

Članak 82.

Članak 82.
(1) Najveća dozvoljena visina nadozida potkrovlja je 1,20 m iznad gornje plohe stropne konstrukcije donje etaže, odnosno ukoliko je nadozid veće visine etaža se smatra katom.
(2) Najveća dozvoljena visina atike je 0,80 m iznad vijenca zgrade.
Članak 83.
(1) Građevne čestice se mogu ograđivati, osim ukoliko gradnja ograda nije zabranjena radi poštivanja karakterističnog individualni oznaka načina osnovna građevina gradnje visina /Vos/ etažnost /Eos/ samosTojeći uzorka naselja iz poglavlja 7.3.1. „Karakteristični uzorci naselja - dozvoljene transformacije“.
(2) Ulična ograda pojedinačne čestice može se graditi na liniji regulacije ili u slučaju kosog terena ili izlomljene linije regulacije i dublje unutar građevne čestice.
(3) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 m - kod županijske ceste 8,0 m - kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m - kod ostalih cesta i poljskih putova 3,5 m.
(4) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) Visina ulične ograde može biti: - u planiranim zonama ukupno do 1,20 m, a puno podnožje do 0,5 m - u postojećim ulicama tradicijski viših ograda najviše do 1,50 m.
(6) Iznimno, ulične ograde mogu biti više kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite od izlijetanja životinja na javnu površinu.
(7) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše do 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.

Članak 83.

(8) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.
Članak 84.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m.
(3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama.

Članak 85.

Članak 85.
(1) Moguća visina i etažnost pojedine građevine utvrđuje se ovisno o zoni načina gradnje unutar kojeg se pojedina građevna čestica nalazi, prikazanoj na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ i prema sljedećoj tabeli: naČin gradnje prateća građevna pomoćne građevine visina /Vpr/ etažnost /Epr/ visina /Vpo/ etažnost /Epo/ (INDIVIDUALNI SAMOSTOJEĆI) /oznaka sg/ E=4 / sg 7,0 m Po+P+1+Pk/ mješoviTi E=4 / mj 7,0 m Po+P+1+Pk/ kolekTivni na oznaka načina osnovna građevina gradnje visina /Vos/ etažnost /Eos/ E=1 ne može se graditi 3,5 m /P/ /oznaka mj/ E=1 4,8 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m /P/ Čin gradnje prateća građevna pomoćne građevine visina /Vpr/ etažnost /Epr/ visina /Vpo/ etažnost /Epo/ Stranica 2878 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2016. višesTojeći (VIŠEJEDINIČNI SAMOSTOJEĆI) /oznaka vs/ E=4 / vs-1 7,0 m Po+P+1+Pk/ E=5 / vs-2 10,0 m Po+P+2+Pk/ gradnja u E=1 ne može se graditi 3,5 m /P/ E=1 ne može se graditi 3,5 m /P/ kompleksu /oznaka ks/ osnovna građevina ili oznaka načina ulični dio kompleksa gradnje visina /Vos/ etažnost /Eos/ E=4 / ks-1 7,0 m Po+P+1+Pk/ 5. uvjeti uređenja, odnosno gradnje i rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama 5.1. opći uvjeti gradnje infrastrukture

Članak 86.

Članak 86.
(1) Funkcionalne zone rezervirane za gradnju cestovnih i željezničkih infrastrukturnih koridora i infrastrukturnih građevina koje zauzimaju veće površine, prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Trase linijske komunalne infrastrukture, lokacije pojedinačnih građevina i značajke infrastrukturnih mreža, prikazane su, ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava, na sljedećim kartografskim prikazima iz grupe 2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža“: - prometni sustav na kartografskom prikazu broj 2.1 „Promet“ - vodnogospodarski sustav na kartografskom prikazu broj 2.2. „Vodnogospodarski sustav“ - energetski i komunikacijski sustavi na kartografskom prikazu broj 3.3. „Energetski i komunikacijski sustavi“.
(3) Građevine infrastrukturnih sustava grade se na temelju projektne dokumentacije i u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima.

Ostali akti u ovom izdanju (120)