Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ - istočno od Macinca

10. Na temelju članaka 109., 113. i 200. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), članka 29. Statuta Općine Nedelišće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/14 – pročišćeni tekst) i Odluke o izradi I. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela Gospodarske zone Nedelišće – istočno od Macinca kao I. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ - istočno od Macinca (“Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/15), Općinsko vijeće Općine Nedelišće na svojoj 22. sjednici održanoj 17.03.2016. godine donosi: odluku o donošenju i. izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja dijela „gospodarske zone općine nedelišće“ - istočno od macinca i. opće odredbe

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela Gospodarske zone Nedelišće – istočno od Macinca kao I. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ - istočno od Macinca (“Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/15), u daljnjem tekstu: Odluka.
(2) Dosadašnji Detaljni plan uređenja gospodarske zone Nedelišće – istočno od Macinca, koji postaje Urbanistički plan uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ - istočno od Macinca, se sadržajno usklađuje sa člancima 54. i 80. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13) i odredbama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim Nakon donošenja procjene rizika na prijedlog općinskog načelnika sukladno članku 17. stavak 1. podstavak 3. Zakona o sustavu civilne zaštite odredit će se pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite za vremenski period od četiri godine za Općinu Mala Subotica objavit će se u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MALA SUBOTICA KLASA: 021-05/16-01/2 URBROJ: 2109/10-01-16-06 Mala Subotica, 19. travnja 2016. PREDSJEDNICA Općinskog vijeća danica glad, v.r. nedelišće pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“ broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04.) u dijelu koji se odnosi na standard izrade urbanističkih planova uređenja.

Članak 2.

Članak 2.
(1) I. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ - istočno od Macinca, u daljnjem tekstu ID UPU, izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. ii. odredbe Za provođenje
Članak 3.
(1) U Odluci o donošenju Urbanističkog plana uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ - istočno od Macinca („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/07), u članku 1. stavak 2. se briše.
Članak 4.
(1) Članak 2. mijenja se i glasi: „(1) Izdvojeno građevinsko područje „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ utvrđeno je Prostornim planom uređenja Općine Nedelišće („Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 6/04, 9/08, 4/11, 2/13, 7/14, 13/15) i prostire se obostrano uz željezničku prugu za međunarodni promet M501 državna granica (Središće o.D.) – Čakovec – Kotoriba – državna granica (Murakerestur) od naselja Trnovec do naselja Nedelišće, u dužini od cca 5,5 km.
(2) Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ - istočno od Macinca odnosi se na dio „Gospodarske zone Općine Nedelišće“, sjeverno od željezničke pruge i istočno od županijske ceste ŽC 2009 (D227 – G. Mihaljevec – 22. travnja 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 767 Macinec – D208) u dužini od cca 700 m u smjeru istoka i u površini od cca 11,2 ha.“

Članak 5.

Članak 5.
(1) Članak 3. mijenja se i glasi: „1) Urbanistički plan uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ - istočno od Macinca sadrži opće priloge, tekstualni dio i grafički dio. 2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i izrađivaču. 3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju. 4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLAN PROMETA 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE“

Članak 6.

Članak 6.
(1) Naziv poglavlja II. se mijenja tako da glasi: „II. Odredbe za provođenje“.
(2) Tekst poglavlja II. zamjenjuje se novim, pri čemu se i članci Odluke o donošenju, brojeva od 4. do 76. zamjenjuju novim člancima brojeva od 4. do 90.
(3) Tekst novih članaka brojeva od 4. do 90. glasi: „Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u tekstu Odluke imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice.

Članak 6.

- Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Članak 6.

- Kat (K) je dio zgrade čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio zgrade čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća zgrada (SS) je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada (PU) je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada (D) je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Građevni kompleks (K) je zgrada s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih građevina. - Mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje zgrade kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. Stranica 768 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. travnja 2016. - Individualna stambena zgrada je zgrada unutar koje se nalaze najviše 3 zasebne stambene jedinice. - Višestambena zgrada (VS) je zgrada unutar koje se nalaze više od 3 zasebne stambene jedinice. - Višefunkcionalni kompleks (VK) je zgrada tipološki i oblikovno slična višestambenoj zgradi, unutar koje se nalaze više od 3 zasebne funkcionalne cjeline - poslovnih prostora i/ili stanova. 1. uvjeti određivanja i raZgraniČavanja površina javniH i drugiH namjena

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja, pretežita namjena površina i njihovo razgraničenje na površine javnih i drugih namjena, određuje se prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Utvrđene namjene površina pojedinih zona unutar područja obuhvata su sljedeće: - gospodarska namjena - proizvodna i/ili poslovna / oznaka I/ - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima - ulični koridor /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom ulice/ - zaštitne zelene površine /oznaka Z/ - površine infrastrukturnih sustava, za planiranu trafostanicu /oznaka IS/ - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine, pješačke i biciklističke staze, otvoreni kanal oborinske odvodnje i površine druge namjene unutar uličnog koridora /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Površinom javne namjene smatraju se: - prometne površine javnih cesta, kolnih prilaza i pristupnih putova, preko kojih se osigurava pristup do pojedinih građevnih čestica, kao i do drugih čestica unutar obuhvata UPU, a koje nisu predviđene kao građevne, - površine čestica javnog korištenja formirane u okviru zona označenih kao zaštitna zelena površina.
(2) Linija koja razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije.
(3) Linija regulacije je istovremeno i međa građevne čestice prometnice ili druge prometne građevine i granica područja unutar kojeg se zemljište predviđa parcelirati u svrhu formiranja građevnih čestica, odnosno čestica drugih namjena.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ određene za pojedino područje, određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja pretežito u svrhu određenu namjenom.
(2) Nakon komunalnog uređenja područje UPU, unutar područja njegova obuhvata nije dozvoljena primarna poljoprivredna proizvodnja – uzgoj bilja za ljudsku ili stočnu ishranu na otvorenim poljoprivrednim površinama i uzgoj životinja (stoke, peradi, riba, školjkaša, rakova i slično), a do komunalnog uređenja se zemljište može koristiti u svrhu primarne ratarske poljoprivredne proizvodnje.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina: - industrijske ili obrtničke proizvodnje ili prerade, odnosno djelatnosti tipa klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično, - tehničke servise tipa automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i slično, - građevinarstva kao armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice i pogoni, - rudarstva kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, - trgovačkih i skladišnih prostora za proizvode koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije - hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom i slično, - prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti – stajališta i parkirališta za autobuse, parkirališta za teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i slično - građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, koji se koristi kao sirovina u proizvodnom procesu ili se u kratkom periodu privremeno skuplja do transporta na odgovarajuće zbrinjavanje, sukladno posebnom propisu, - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disco klubovi, noćni barovi i slično, - druge djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - finalni proizvodni procesi (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - obrtničkih usluga i proizvodnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenje prostora niti uzrokuju značajnije povećanje prometa (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, 22. travnja 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 769 - turizma i ugostiteljstva bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda (sortirnice, pakirnice, vinarije i sl.), - mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno, - mini pekare, površine do 150,0 m2, - rasadnička djelatnost i uzgoj ukrasnog bilja mogući su u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju, - proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana), - druge djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Unutar zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/ mogu se graditi građevine za bučne i potencijalno opasne djelatnosti i građevine za tihe i čiste djelatnosti, navedene u člancima 8. i 9. osim sljedećih: - klanje životinja, - prerada životinjskih ostataka, - prerada opasnog otpada - prerada neopasnog otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada.
(2) Proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana) moguća je kao sekundarna, prateća namjena na pojedinoj čestici.
(3) Privremeno skupljanje i selektiranje komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine moguće je kao sekundarna, prateća namjena na pojedinoj čestici.
(4) Sadržaji smještajnog turizma kao što su hoteli, pansioni, kampovi i slično mogu se locirati na pojedinoj čestici unutar zone gospodarske namjene ukoliko: - se na istoj čestici ne predviđaju bučne i potencijalno opasne djelatnosti, - se eksperimentalno dokaže da ocjenska razine buke i misije LRAeq, mjereno na poziciji vanjskog zida planiranog smještajnog boravišnog dijela zgrade ili pojedinačne kamp jedinice, uz izvor buke jačine 80 dB(A) postavljen na bilo kojoj točki međe predmetne građevinske čestice s usmjerenjem prema sredini čestice, ne prelazi razinu od 40 dB(A).
(5) Stambeni sadržaji su mogući samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene površine po građevnoj čestici gospodarskog kompleksa u čijoj je funkciji.
(6) Sadržaje društvene infrastrukture kao što su ambulante, dječji vrtići, domovi za starije i nemoćne i slično nije dozvoljeno locirati unutar zone gospodarske, proizvodne i poslovne namjene.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Prometne površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine ulica mogu se graditi fazno.
Članak 12.
(1) Zelene površine /oznaka Z/ formiraju se prvenstveno u svrhu zaštite od negativnih utjecaja gospodarskih djelatnosti na okolno područje i radi zaštite izgrađene ili planirane podzemne linijske infrastrukture.
(2) Površine je potrebno urediti sadnjom visokog i niskog raslinja, na način da ne smeta prometnoj sigurnosti, te da korijenjem ne ugrožava ukopane kablove i cjevovode.
(3) Na zelenim površinama moguće je locirati građevine infrastrukturnih sustava kao što su trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda, telekomunikacijske antenske stupove i pripadajuću opremu, TK kabinete i slične građevine, pri čemu je za pojedinu građevinu, odnosno uređaj potrebno unutar zelene površine formirati zasebnu česticu i omogućiti pristup.
(4) Izrazito dominantne građevine infrastrukturnih sustava, koje nije moguće zakloniti upotrebom pejzažnih elemenata, kao što su antenski stupovi, nije moguće locirati unutar zelene površine.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ su površine građevnih čestica građevina infrastrukturnih sustava kao što su trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično.
(1) Nove površine infrastrukturnih sustava mogu se rezervirati u okviru građevnih čestica namijenjenih gospodarskim djelatnostima ili izdvajati kao zasebne građevne čestice iz površina namijenjenih gospodarstvu ili iz zelenih površina.
(2) Ukoliko se formira kao dio građevne čestice druge namjene, za pristup građevini infrastrukturnih sustava i za održavanje linijske infrastrukture potrebno je osigurati mogućnosti pristupa za izvedbu i održavanje.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2. uvjeti smještaja građevina gospodarskiH djelatnosti
Članak 15.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti, u ovom slučaju proizvodnih i/ili poslovnih, se kao osnovne građevine, odnosno građevni kompleksi koji objedinjavaju više građevina ili građevnih cjelina namijenjenih različitim gospodarskim djelatnostima, mogu locirati unutar zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/, pri čemu se: Stranica 770 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. travnja 2016. - vrsta djelatnosti prema utjecaju na okolinu određuje prema člancima 8. i 9. - mogućnost lociranja pojedine djelatnosti određuje prema članku 10.
(2) Uz osnovne građevine, koje služe obavljanju djelatnosti, mogu se na čestici graditi i razne pomoćne građevine kao nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva, građevine infrastrukturnih servisa kao što su transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i slično. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 16.

Članak 16.
(1) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica unutar zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene / oznaka I/ obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredni kolni pristup na ulični koridor ili kolni prilaz definiran prema kartografskom prikazu, - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, a nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se preostalom, neiskorištenom dijelu zemljišta, onemogući pristup s jednog od planiranih uličnih koridora, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema Urbanističkom planu uređenja, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 35,0 m, - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - minimalna površina pojedine građevne čestice za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje se s 1.500 m2, - minimalna širina pojedine građevne čestice za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje se s 35,0 m, pri čemu minimalna širina čestice u dijelu koji izlazi na javnu prometnu površinu ne može biti manja od 5,0 m, - maksimalna površina pojedine čestice nije ograničena, osim veličinom zone, - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.

Članak 16.

(2) Moguće je pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje gruntišta postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(3) Jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica, pod uvjetima da svaka od novoformiranih čestica zadovolji uvjete iz stavka 1. ovog članka i uvjete izgrađenosti i iskoristivosti utvrđene člankom 17.
(4) Neobavezni prijedlog parcelacije čestica dan je na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, na temelju kojeg je moguće formirati građevne čestice za gradnju, uz prethodnu provjeru zadovoljenja uvjeta iz ovog članka. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA KOJE SE MOGU IZGRADITI NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 17.

Članak 17.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti /kig/ pojedine gospodarske građevne čestice unutar zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/: - za građevnu česticu površine do 1,0 ha, iznosi 0,4 - za građevnu česticu površine 1,0 ha i veće, iznosi 0,6.
(2) Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ pojedine gospodarske građevne čestice unutar zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/ iznosi 1,2.
(3) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti /kig/, kao i najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ pojedine građevne čestice građevina infrastrukture (trafostanice, plinske redukcijske stanice, TK stanice i slično) iznosi 0,4.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Maksimalna visina građevina /Vmax/: - unutar zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/ je 12,0 m, - za gradnju na zasebnim česticama infrastrukturnih sustava, bez obzira na zonu je 4,0m.
(2) Gospodarske proizvodne građevine i specifični skladišni prostori kao silosi i visokoregalna skladišta, unutar pretežito proizvodnih zona mogu imati i veću visinu, ukoliko to ovisi o tehnologiji, tipu konstrukcije ili drugim parametrima obavljanja pojedine djelatnosti.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine, dijela građevine ili grupe građevina /Emax/ određuje se ovisno o namjeni i visini građevine, dijela građevine ili grupe građevina iste namjene i načina gradnje.
(2) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor.
(4) Maksimalni broj etaža gospodarske građevine određuje se: - za građevine unutar zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/ s 4 etaže, odnosno s jednom podrumskom etažom, prizemljem i 2 kata, - za gradnju na zasebnim česticama infrastrukturnih sustava, bez obzira na zonu je 4,0 m.
(5) Izuzetno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala velike visine, smještaju servisni prostori manjih visina, kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći. 22. travnja 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 771 2.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 20.

Članak 20.
(1) Kod nove gradnje, najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije prometnice je 10,0 m, a za ostale građevine (parkirališta, mostne vage i slično) potrebno je poštivati posebne uvjete nadležne uprave za ceste.
(2) Kod rekonstrukcije postojećih zgrada ili zamjenske gradnje zgrada koje su od linije regulacije prometnice udaljene manje od 10,0 m, moguće je zadržati postojeću liniju gradnje ili primijeniti odredbu iz stavka 1. ovog članka.
(3) Udaljenost građevina od međa građevne čestice unutar zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene / oznaka I/ ne može biti manja ½ visine (vijenca) građevina, niti manja od 4,0 m.
(4) Izuzetno od stavka 3 ovog članka, građevine se unutar zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene / oznaka I/ mogu graditi uz jednu susjednu među kao poluugrađene, odnosno dvojne, uz uvjet primjene mjera zaštite od požara iz poglavlja 9.4.
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i Planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do građevina na čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera. 2.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 21.

Članak 21.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 22.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o lociranju strojarskih instalacijskih postrojenja (vanjskih klima komora, kompresorskih postrojenja, spremnika goriva i drugih uređaja) na način da se kondenzat i oborinske vode ne slijevaju na pješačke i kolne površine koje se javno koriste. 2.5. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.5.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 25.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 27.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno. 2.5.2. Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 28.

Članak 28.
(1) Na svakoj građevnoj čestici s gospodarskim sadržajima, potrebno je izvesti pristup na česticu koji će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice, te osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe na istoj čestici.
(2) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.2.3. „Promet u mirovanju“.
(4) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. Stranica 772 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. travnja 2016. 2.5.3. Gradnja ograda

Članak 29.

Članak 29.
(1) Građevne čestice zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/ moguće je ograđivati žičanim, prozračnim zaštitnim ogradama, visine do 2,20 m prema ulici i do 3,00 m prema susjednoj čestici, odnosno prema bočnim i stražnjoj međi čestice, sve mjereno od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti.
(2) U odnosu na ulične koridore ograde se unutar zone gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/ mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(3) Čestice građevina infrastrukture (trafostanica, plinskih stanca, TK stanica i slično) se mogu ograditi prozračnom, žičanom ogradom visine do 2,20 m, ali ukoliko to nije funkcionalno potrebno ograđivanje nije obavezno. 2.5.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 30.

Članak 30.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2.
(3) Zelene površine na česticama moguće je uređivati kao tematske parkove, ali se preporuča da se u oblikovanju primjene principi oblikovanja koji se propisuju za javne zelene površine u poglavlju 6. „Uvjeti uređenja javnih zelenih površina“. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 31.

Članak 31.
(1) Sadržaje društvene infrastrukture kao što su ambulante, dječji vrtići, domovi za starije i nemoćne i slično nije dozvoljeno locirati unutar zone gospodarske, proizvodne i poslovne namjene. 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 32.
(1) Stambeni sadržaji su mogući samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene površine po građevnoj čestici gospodarskog kompleksa u čijoj je funkciji. 5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA