GLASNIK

Arhiva › 2015. › SGMŽ 7

SGMŽGrad Prelog · 22. svibnja 2015. · KLASA 350-02/14-01/13 · URBROJ 2109/14-01-15-71

Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 979

Članak 33.

Članak 33.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 34.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu, pri čemu se s čestice može neposredno priključiti ulični koridor ili se priključenje vrši preko kolnog pristup ili preko čestice parkirališta.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno. 2.5.2. Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 35.

Članak 35.
(1) Na svakoj građevnoj čestici s gospodarskim sadržajima, potrebno je izvesti pristup na česticu koji će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice, te osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Parkirališne, odnosno garažne površine moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.2.3. „Promet u mirovanju“, pri čemu se zbrajaju parkirališna mjesta na pojedinoj čestici osnovne namjene i na drugim površinama namijenjenim parkiranju.
(4) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. Stranica 980 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. svibnja 2015. 2.5.3. Gradnja ograda

Članak 36.

Članak 36.
(1) Građevne čestice unutar gospodarskih zona /oznake I, K i K1/ moguće je ograđivati žičanim, prozračnim zaštitnim ogradama, visine do 2,20 m prema ulici i do 3,00 m prema susjednoj čestici, odnosno prema bočnim i stražnjoj međi čestice, sve mjereno od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti.
(2) U odnosu na ulične koridore ograde se unutar gospodarskih zona /oznake I, K i K1/ mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(3) Oblikovanje ograda gospodarskih sadržaja unutar zone mješovite namjene treba biti usklađeno prema načinu oblikovanja ograda stambenih sadržaja prema poglavlju 4.4. 2.5.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 37.

Članak 37.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2.
(3) Zelene površine na česticama moguće je uređivati kao tematske parkove, ali se preporuča da se u oblikovanju primjene principi koji se propisuju za oblikovanje javnih zelenih površina u poglavlju 6. „Uvjeti uređenja javnih zelenih površina“.
(4) Područje rekreacijskog ribnjaka treba urediti na način da se voda jezera zaštiti od negativnog utjecaja okolnih sadržaja. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 38.

Članak 38.
(1) Zgrade socijalnih servisa kao ambulante, edukacijski prostori, domovi za starije i nemoćne i slični uslužni servisi NAJMANJA NAMJENA NAČIN GRADNJE ŠIRINA PODRUČJA OSNOVNE GRAĐEVNE (ZONA) GRAĐEVINE ČESTICE /m/ samostojeća /SS/ 16,0 prizemna /Po+P+Pk/ samostojeća /SS/ katna / 18,0 Po+P+1+Pk/ poluugrađena /PU/ 12,0 prizemna /Po+P+Pk/ M poluugrađena /PU/ 14,0 katna /Po+P+1+Pk/ višestambena 28,0 samostojeća /VS/ višefunkcionalni 28,0 kompleks /K/ mogu se locirati u zoni mješovite namjene /oznaka M/ u području sjeverno od D20, prema uvjetima danim za višestambene zgrade ili višefunkcionalne komplekse iz poglavlja 4 „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“.
(2) Sadržaj društvene namjene je na istoj čestici moguće kombinirati s uslužnim djelatnostima koje su neposredno ili posredno u funkciji osnovnog, društvenog sadržaja (fitness, frizer, kavana, male prodavaonice i slično), a nije moguće kombinirati s proizvodnim djelatnostima, kao ni s uslužnim djelatnostima koje se ne mogu smatrati proširenom funkcijom osnovne društvene djelatnosti.
(3) Sve građevne čestice i građevine ili dijelovi građevina za potrebe društvene djelatnosti trebaju biti oblikovane bez arhitektonskih barijera u odnosu na osobe smanjene pokretljivosti. 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 39.

Članak 39.
(1) Mogućnost gradnje stambenih građevina predviđena je: - unutar zone mješovite namjene /oznaka M/, kao individualna gradnja, s najviše do tri stambene jedinice po čestici, - unutar zone mješovite namjene /oznaka M/, kao višestambena gradnja ili kao višefunkcionalni kompleks s više stambenih jedinica, - unutar zona gospodarske namjene /oznaka I, K i K1/ stambeni sadržaji su mogući samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene površine po građevnoj čestici gospodarskog kompleksa u čijoj je funkciji. 4.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 40.

Članak 40.
(1) Veličina i oblik građevnih čestica namijenjenih stanovanju (osnovna namjena), utvrđuje se ovisno o namjeni područja (zone) unutar kojeg se formira, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz sljedeće tabele: NAJVEĆA NAJMANJA NAJMANJA ŠIRINA DUBINA POVRŠINA GRAĐEVNE GRAĐEVNE GRAĐEVNE ČESTICE ČESTICE ČESTICE /m/ /m/ /m2/ 50,0 25,0 400,0 50,0 30,0 540,0 30,0 25,0 300,0 30,0 30,0 420,0 nije ograničena 30,0 840,0 nije ograničena 30,0 840,0 22. svibnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 981 nije dozvoljena gradnja stambenih sadržaja kao osnovne namjene na čestici I, K, K1 stambeni sadržaj se integrira u kompleks kao prateća namjena
(2) Građevne čestice se predviđaju formirati nizanjem uz liniju regulacije uličnih koridora.
(3) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, - nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se dio zemljišta formira iza građevne čestice, odnosno tako da se u pozadini čestica ostavljaju površine do kojih nije mogući pristup s jednog od uličnih koridora, - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina ovog plana, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od najmanje širine građevne čestice utvrđene prema tabeli iz stavka 1. ovog članka, - višestambena funkcija nije moguća na postojećim česticama, odnosno za gradnju višestambenih sadržaja nužno je spajanje najmanje dviju postojećih čestica da bi se postigli uvjeti prema tabeli iz stavka 1. ovog članka, - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.

Članak 40.

(4) Neobavezni prijedlog parcelacije čestica dan je na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, na temelju kojeg je moguće formirati građevne čestice za gradnju zgrada, uz prethodnu provjeru zadovoljenja uvjeta iz ovog članka. 4.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA KOJE SE MOGU IZGRADITI NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 41.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti /kig/ pojedine građevne čestice sa stambenom funkcijom u zoni mješovite namjene /oznaka M/ iznosi 0,4.
(2) Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ pojedine građevne čestice sa stambenom funkcijom u zoni mješovite namjene /oznaka M/ iznosi 1,5.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina /E/ određuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se lociraju, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz sljedeće tabele: MAKSIMALNA NAMJENA ETAŽNOST NAČIN GRADNJE PODRUČJA OSNOVNE OSNOVNE GRAĐEVINE (ZONA) GRAĐEVINE Eosn samostojeća /SS/ prizemna 3/Po+P+Pk /Po+P+Pk/ samostojeća /SS/ katna / 4/Po+P+1+Pk Po+P+1+Pk/ poluugrađena /PU/ 3/Po+P+Pk prizemna /Po+P+Pk/ M poluugrađena /PU/ 4/Po+P+1+Pk katna /Po+P+1+Pk/ višestambena 4/Po+P+2 samostojeća /VS/ višefunkcionalni kompleks 4/Po+P+2 /K/ MAKSIMALNA MAKSIMALNA ETAŽNOST PRATEĆE ETAŽNOST POMOĆNE GRAĐEVINE GRAĐEVINE Eprat Epom 3/Po+P+1 1/P 4/Po+P+1+Pk 1/P 3/Po+P+1 1/P 4/Po+P+1+Pk 1/P nije moguće graditi 1/P nije moguće graditi 1/P nije dozvoljena gradnja stambenih sadržaja kao osnovne namjene na čestici I, K, K1 stambeni sadržaj se integrira u kompleks kao prateća namjena
(2) Najviša etaža može se oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor.
(4) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm. 4.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 43.

Članak 43.
(1) Kod nove gradnje, najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije državne prometnice je 20,0 m, a za ostale građevine potrebno je poštivati posebne uvjete nadležne uprave za ceste.
(2) Kod rekonstrukcije postojećih zgrada ili zamjenske gradnje zgrada koje su od linije regulacije državne Stranica 982 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. svibnja 2015. prometnice udaljene manje od 20,0 m, moguće je zadržati postojeću liniju gradnje ili primijeniti odredbu iz stavka 1. ovog članka.
(3) Najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije nekategoriziranih ulica i kolnih prilaza je 5,0 m.
(4) U mješovitim zonama /oznaka M/ zgradu je moguće locirati uz ili na sjevernu, odnosno sjeverozapadnu među, a od suprotne međe je potrebno udaljiti je najmanje 4,0 m.
(5) Prateće i pomoćne građevine, ukoliko su dopuštene prema uvjetima zone, lociraju se iza pročelja građevine osnovne namjene, osim u slučaju kad se garaža za osobna vozila gradi kao dio kompleksa osnovne građevine, u kojem slučaju se pročelje garaže može locirati i na obavezni građevni pravac.
(6) Građevni pravac se za izgrađene dijelove područja obuhvata utvrđuje prema građevnom pravcu izvedenih susjednih građevina.
(7) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera, - zabrana gradnje dodatno je određena zaštitnim pojasom državne ceste, prema Zakonu o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14).

Članak 43.

(8) Stambeni sadržaji od prostora u kojima se obavljaju bučne ili potencijalno opasne djelatnosti trebaju biti udaljeni najmanje 20,0 m, 4.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 44.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Ukoliko se predviđa samostojeća gradnja, građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od više jedinica objedinjenih u jednu građevinsku cjelinu.
(3) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Sve građevine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks, ukoliko sadrže više od tri stambene jedinice trebaju za stambeni dio kompleksa imati zasebni pristup, odvojen od ostalih nestambenih sadržaja u građevini (vlastito stubište ili vlastiti neposredni ulaz do stambenih sadržaja).
(2) Sve građevine oblikovane kao višefunkcionalni kompleks ili kao višestambena zgrada trebaju unutar građevine imati: - najmanje jedno spremište za skupljanje otpada minimalne površine 6,0 m2, na svakih 10 samostalnih cjelina stanova i poslovnih prostora, - individualna priručna spremišta za svaki stan, minimalne površine 3,0 m2 po jednom stanu.
(3) Sve građevine višestambene namjene podliježu uvjetima posebnih propisa u odnosu na osiguranje mogućnosti prenamjene stambenih jedinica u stambene jedinice za osobe smanjene pokretljivosti.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja višestambenih zgrada i kompleksa, ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevine orijentirane na ulicu, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na pješačke i kolne površine koje se javno koriste. 4.5. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 4.5.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 48.

Članak 48.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 49.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu, pri čemu se sa čestice može neposredno priključiti na ulični koridor 22. svibnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 983 ili se priključenje vrši preko kolnog pristup ili preko čestice parkirališta.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno. 4.5.2. Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 51.
(1) Na svakoj građevnoj čestici koja ima izlaz na kategoriziranu prometnicu ili ima višestambenu funkciju, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar čestice, na način da se izlaz sa čestice na prometnicu može izvesti prednjom stranom vozila.
(2) Za svaku građevnu česticu, potrebno je osigurati parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe unutar same čestice i/ili unutar zona namijenjenih parkiranju.
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine na čestici moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
(5) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 4.5.3. Gradnja ograda

Članak 52.

Članak 52.
(1) Građevne čestice pretežito stambenih sadržaja moguće je ograđivati: - prema ulici prozračnim žičanim zaštitnim ogradama s punim parapetom visine do 0,50 m i ukupne visine do 1,20 m, mjereno od kote uređenog terena s ulične strane ograde, - prema susjednoj čestici, odnosno prema bočnim i stražnjoj međi čestice prozračnim zaštitnim ogradama visine do 2,00 m, mjereno od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti,
(2) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(3) Ukoliko čestica pretežito stambenih sadržaja graniči sa česticom gospodarske namjene locirane unutar gospodarskih zona /oznake I, K ili K1/, ograda na takvoj međi se oblikuje prema uvjetima oblikovanja ograda iz poglavlja 2.5.3. 4.5.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 53.

Članak 53.
(1) Svaka građevna čestica kojoj je kao osnovna namjerna utvrđena stambena namjena treba imati minimalno 25% površine uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, ni stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2.
(3) Zelene površine na česticama javne namjene moguće je uređivati kao tematske parkove. 5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 54.

Članak 54.
(1) Postojeća i planirana infrastruktura prikazana je u mjerilu 1:1000, na kartografskim prikazima brojeva: 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Čestice namijenjene formiranju javnih prometnih površina formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj ovim planom.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranom utvrđenih površina mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine, ali nije moguće smanjivati širinu uličnih koridora ispod minimalne utvrđene grafički na kartografskim prikazima.
(3) Podzemna komunalna infrastruktura može se locirati unutar javnih površina – uličnih koridora, kolnog prilaza, prilaznog puta i zelene površine.
(4) Postojeća linijska infrastruktura može se nalaziti i unutar površina drugih namjena (gospodarskih ili mješovitih), u kojem slučaju je vlasnik zemljišne čestice dužan osigurati mogućnost pristupa za održavanje iste. 5.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 56.

Članak 56.
(1) Prometno rješenje područja obuhvata UPU, prikazano je kartografskim prikazom br. – 2.1. “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“.
(2) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(3) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga. 5.1.1. Cestovna i ulična mreža

Članak 57.

Članak 57.
(1) Cestovna i ulična mreža područja obuhvata UPU nadovezuje se na mrežu postojeće cestovne infrastrukture naselja. Stranica 984 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. svibnja 2015.
(2) Ulica oznake UK1 predviđena je kao prometna sabirnica, u kategoriji državna cesta.
(3) Ulice oznaka od UK2 do UK15 su predviđene kao prometnice za pristup građevnim česticama u kategoriji nerazvrstane ceste.
(4) Unutar područja obuhvata predviđen je jedan kolni prilaz / oznake KP/.
(5) Prilazni put /oznaka PP/ je zatečena javna površina koja se zadržava uz minimalno usklađenje prema planiranom konceptu javnih prometnih površina, radi osiguranja pristupa površinama podvrtnica ulice Kalmana Mesarića.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Širina kolnika državne ceste predviđa se s minimalno 6,5 m.
(2) Širina kolnika nerazvrstanih cesta predviđa se s minimalno 6,0 m.
(3) Širina kolne površine kolnog prilaza je 5,0 m.
Članak 59.
(1) Prilaze i priključke na javne ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 119/07) i prema odgovarajućim normama.
(2) S kolnog priključka, kolnog prilaza i s ceste niže kategorije ne smije se izlijevati voda na kolnik ceste više kategorije.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta („Narodne novine“ broj 33/05, 64/05 i 155/05).

Članak 60.

Članak 60.
(1) Unutar uličnog koridora državne ceste predviđena je izvedba pješačke staze i pješačko – biciklističke staze, prema kartografskom prikazu.
(2) Unutar uličnih koridora nerazvrstanih cesta predviđa se najmanje jednostrana izvedba pješačko – biciklističke staze.
(3) Minimalna širina pojedine pješačko – biciklističke staze određuje se sa 2,5 m, a preporučena širina je 3,0 m.
(4) Minimalna širina pješačke staze predviđena je s 1,2 m.
Članak 61.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 – „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“ dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Sve kolne i pješačke površine, a posebno križanja potrebno je primjereno osvijetliti javnom rasvjetom. 5.2. PROMET U MIROVANJU
Članak 63.
(1) Za potrebe parkiranja vozila potrebno je osigurati prostor unutar vlastitih građevnih čestica i/ili unutar zona parkirališnih površina /oznake P1 i P2/.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta i parametra koji određuje broj potrebnih parkirališnih ili garažnih mjesta po jedinici projektirane (neto) površine ili broja osoba, prema sljedećoj tabeli: namjena građevine koeficijent broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 INDUSTRIJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 UREDSKI 20 1000 m2 korisnog PROSTORI prostora 3 TRGOVINA, 40 1000 m2 korisnog USLUGE, prostora UGOSTITELJSTVO 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,20 1 gledatelja GRAĐEVINE 6 STAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 7 TURISTIČKI minimalni broj garažnih i SMJEŠTAJNI parkirališnih mjesta određuje SADRŽAJI se prema posebnom propisu, ovisno o kategorizaciji 8 DRUŠTVENE minimalno 5 po čestici, DJELATNOSTI ostalo prema posebnom propisu (dom za starije i slično)
(3) Dodatno u odnosu na vrijednosti dobivene prema stavku 2. ovog članka, minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto.

Članak 63.

(4) Potreban broj parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti utvrđuje se prema posebnom propisu.
Članak 64.
(1) Parkirališne površine potrebno je projektirati sukladno odredbama iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 5.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 65.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cjelovito područje zone. 22. svibnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 985
(3) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(4) Opseg izvedbe infrastrukture također se predviđa fazno, u smislu razine opremanja, pri čemu I. faza opremanja zone ili dijela zone treba osigurati pristup na pojedinu građevnu česticu makadamskom cestom i mogućnost odvodnje, odnosno zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno Zakonu.
(5) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza.
(6) Sve građevne čestice koje se formiraju za potrebe gradnje građevina infrastrukture kao što su trafostanice, plinske stanice i slično koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice /kig i kis/ iznose 0,4.

Članak 65.

5.3.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarnofekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori
Članak 66.
(1) Postojeće i planirane trase mreža plinoopskrbe, vodoopskrbe, i odvodnje otpadnih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 5.3.1.1. Vodoopskrba
Članak 67.
(1) U većini područja obuhvata opskrbne vodovodne mreže su izvedene, a po potrebi ih se može rekonstruirati u istoj trasi ili uskladiti na način da se lociraju unutar uličnih koridora.
(2) Novu razvodnu vodoopskrbnu mrežu predviđa se izvesti spojem na vodove postojeće vodoopskrbne mreže izvedene, sukladno grafičkom prikazu.
(3) Izvedbu spoja vodoopskrbne mreže u prsten, moguće je izvesti i preko privatnih građevnih čestica, pri čemu se za pristup cjevovodu vodoopskrbe, položenom unutar privatne građevne čestice treba ustanoviti služnost prolaza i osigurati mogućnost pristupa radi održavanja, odnosno rekonstrukcije voda.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
Članak 69.
(1) Vodoopskrbnu mrežu može se predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.4 „Zaštita od požara“, ove Odluke.
Članak 70.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Vodomjerno okno u pravilu se locira unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima distributera nije određeno drugačije. 5.3.1.2. Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda

Članak 71.

Članak 71.
(1) Sustav javne odvodnje za područje Grada Preloga predviđen je pretežito kao razdjelni i u fazi je izvedbe, a planirane trase u ovom dijelu naselja prikazane su grafički.
(2) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(3) Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 8/14) unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.

Članak 72.

Članak 72.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(2) Priključke građevina na mrežu odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(3) Tehnološke vode mogu se upuštati u dovršeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(4) Vodu koja ni nakon pročišćavanja nema kvalitetu sukladno posebnom propisu, jednako kao i tehnološki talog, treba zbrinjavati prema posebnim propisima o tvarima štetnim za okoliš.

Ostali akti u ovom izdanju (66)