GLASNIK

Arhiva › 2015. › SGMŽ 7

SGMŽGrad Prelog · 22. svibnja 2015. · KLASA 350-02/14-01/13 · URBROJ 2109/14-01-15-71

Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 985

Članak 73.

Članak 73.
(1) Za prijelazno razdoblje, do uspostave sustava zbrinjavanja otpadnih voda: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću, - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda (NN 80/13) za ispuštanje u sustav javne odvodnje, skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću.
(2) Na područjima za koja će sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda biti u funkciji obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren. Stranica 986 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. svibnja 2015.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda ili na zelene površine na vlastitoj čestici, upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih površina se mogu ispuštati u sustav oborinske odvodnje, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti. 5.3.1.3. Plinoopskrba

Članak 75.

Članak 75.
(1) Unutar područja obuhvata dijelom je izveden srednjetlačni plinovod za priključenje gospodarskih sadržaja, a uličnim koridorom državne prometnice i niskotlačni plinovod.
(2) Unutar područja obuhvata predviđa se dogradnja srednjetlačne plinske instalacije.
Članak 76.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: paralelno minimalni razmaci križanje /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 77.

Članak 77.
(1) Nove plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika zone, ukoliko će biti potrebne, mogu se locirati na vlastitim građevnim česticama korisnika, a mogu se i izdvajati iz površine namijenjene za formiranje građevnih čestica gospodarske namjene i iz zelenih površina, kao zasebne čestice građevine infrastrukture.
(2) Kod gradnje plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: minimalni razmak plinske vrsta gradnje redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica i nadzemnih 5,00 niskonaponskih vodova i trafostanica od stambenih prostora, drugih javnih 6,00 građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo
(3) Ukoliko se plinska redukcijska stanica, postavlja na zasebnoj građevnoj čestici, uz poštivanje uvjeta iz stavka 2. ovog članka, potrebno je još dodatno: - odmaknuti plinsku stanicu od linije regulacije najmanje 5,0 m, a od ostalih međa čestice, najmanje 1,0 m, - na čestici treba predvidjeti parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje plinske stanice.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine, unutar ograde ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(2) Plinski priključak ne može se locirati na pročelje zgrada locirana na liniji regulacije ulice. 5.3.1.4. Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 79.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica ili drugih javnih površina, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 5.3.1.5. Energija iz obnovljivih izvora

Članak 80.

Članak 80.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao proizvedenu na vlastitoj čestici, prvenstveno za potrebe građevina izgrađenih na čestici, ali i s mogućnošću komercijalne isporuke energije (električne ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu.
(2) Posebni uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Proizvodnju električne i toplinske energije, korištenjem sunčevih prijemnika moguće je predvidjeti samo kao prateću funkciju na čestici druge osnovne namjene, pri čemu se: - sunčevi prijemnici unutar zone mješovite namjene / oznake M/ (fotonaponski ili toplinski paneli) mogu locirati isključivo na krovu građevina ili se mogu predvidjeti o obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično, - unutar gospodarskih zona pretežito proizvodne /oznaka I/ i poslovne – uslužna i/ili trgovačke /oznaka K/ se 22. svibnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 987 sunčevi prijemnici mogu osim na način prema prethodnoj alineji dodatno locirati i na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu i oblikuju kao nadstrešnice nad površinom obveznih parkirališnih površina, čija površina se utvrđuje u odnosu na minimalni broj parkirališnih mjesta, ovisno o osnovnoj namjeni građevine, prema članku 63., - ograničenje u odnosu na kapacitet sunčane elektrane utvrđuje za zonu poslovne- pretežito uslužne namjene / oznaka K1/ i za zonu mješovite namjene /oznaka M/ s najviše 35,0 kW po čestici.

Članak 80.

(4) Bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje.
(5) Kogeneracijska postrojenja u mješovitoj zoni /oznake M/ mogu biti razine mikro CHP ili mini CHP.
(6) Postrojenja koja pri proizvodnje energije proizvode buku ili neugodne mirise, neprimjerene uvjetima zone ne mogu se locirati unutar područja plana.
(7) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju. 5.3.1.6. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 81.

Članak 81.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.4. – “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dan je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 82.
(1) Osnovni srednjenaponski 10(20) kV rasplet predviđa se izvesti podzemno, unutar koridora ulica, s vezom na postojeće i planirane trafostanice unutar područja obuhvata plana i u neposrednoj blizini područja obuhvata, radi čega se u koridorima ulica rezervira prostor za polaganje vodova.
(2) Predviđa se vođenje i podzemne (alternativno nadzemne) niskonaponske mreže unutar uličnih koridora i kolnog prilaza, te podzemno unutar zelenih površina.
(3) Unutar područja obuhvata izvedeno je više trafostanica povezanih u mrežu.
(4) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja transformatorskih stanica moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama koje se formiraju izdvajanjem iz površine gospodarske namjene ili zona zelenih površina, kao zasebne čestice građevine infrastrukture.
(5) Ukoliko se trafostanica postavlja na zasebnoj građevnoj čestici i za nju se formira građevna čestica obavezno treba: - odmaknuti trafostanicu od linije regulacije najmanje 5,0 m, a od ostalih međa čestice, najmanje 1,0 m, - na čestici treba osigurati parkirališni prostor za servisno vozilo i manipulativni prostor za održavanje trafostanice.

Članak 82.

(6) Niskonaponska mreža elektroopskrbe i javne rasvjete predviđa se izvesti jednostrano unutar uličnih koridora, kao nadzemna mreža, spojena na odgovarajuću trafostanicu.
Članak 83.
(1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 84.

Članak 84.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, na način da ne smetaju prometu, locirati kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
Članak 85.
(1) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKIH MREŽA 5.3.2.1. Nepokretne telekomunikacijske mreže

Članak 86.

Članak 86.
(1) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.
(2) Trasa telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 – “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
Članak 87.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, Stranica 988 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. svibnja 2015. - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 88.

Članak 88.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN br 155/09).
(2) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na TK kanalizaciju lociranju na javnoj površini u uličnom koridoru, ne smiju onemogućiti lociranje i prolaz vodovima ostale komunalne infrastrukture, koja je planom predviđena unutar uličnog koridora.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 5.3.2.2. Pokretne telekomunikacijske mreže

Članak 89.

Članak 89.
(1) Unutar područja obuhvata nema izvedenih baznih postaja mobilnih telekomunikacija.
(2) Nove bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar vlastitih čestica ili unutar čestica druge namjene unutar površina gospodarskih namjena /oznake I, K i K1/ ili unutar zona zelenih površina /oznake Z/: - na samostojeće antenske stupove, - na visoke građevine, locirano na tipskim antenskim prihvatima.
(3) Izuzetak je zona zelene površine uz državnu prometnicu na kojoj se nalazi raspelo, gdje je bazne postaje pokretnih telekomunikacijskih mreža zabranjeno locirati. 6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 90.

Članak 90.
(1) Javne zelene površine čine zelene parkovne površine u zonama zelene površine /oznaka Z/ i zeleni pojas u sastavu uličnih koridora.
(2) Javne zelene površine u sastavu uličnih koridora određene su karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(3) Javne zelene površine potrebno je uređivati sadnjom visokog i niskog raslinja autohtonih ili ukrasnih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva i vrsta koje se uobičajeno koriste, odnosno primjerene su u parkovnom oblikovanju sjeverozapadne Hrvatske.
(4) Sadnja zelenila treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture od korijena biljaka.
(5) Unutar područja zelenih površina /oznake Z/ moguće je locirati pješačka odmorišta i igrala za djecu, ukoliko njihova lokacija nije ugrožena okolnim gospodarskim djelatnostima. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 91.

Članak 91.
(1) Područje obuhvata UPU ne nalazi se unutar područja zaštićenog prema odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13).
(2) Područje obuhvata UPU ne nalazi se unutar područja ekološke mreže, prema odredbama Uredbe o ekološkoj mreži (NN br.124/13). 7.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 92.
(1) Unutar zone zelene površine /oznake Z/ uz državnu cestu D 20, nalazi se evidentirani sakralni objekt – raspelo.
(2) Raspelo je potrebno održavati i obnavljati u skladu s mjerama zaštite utvrđenim od strane nadležnog Konzervatorskog ureda u Varaždinu.

Članak 93.

Članak 93.
(1) U neposrednoj blizini raspela, na prostoru šljunčare je ranije otkrivena avaro – slavenska nekropola na redove datirana u 7.- 8. stoljeće.
(2) O nalazima i prostornim međama arheološkog nalazišta ne postoje približni podaci, a ukoliko se naiđe na artefakte koji bi mogli ukazivati na nalazište potrebno je o tome odmah obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
Članak 94.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, unutar područja obuhvata DPU, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 95.

Članak 95.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
Članak 96.
(1) Područje gospodarske, pretežito proizvodne namjene / oznake I/ određuje se kao prostor unutar kojeg je moguće utvrditi lokacije za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom prema članku 83. stavku 5. Zakona o održivom gospodarenju s otpadom („Narodne novine“ broj 94/13). 22. svibnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 989
(2) Građevine i manipulativni prostori trebaju biti unutar čestice locirani i oblikovani na način da manipulacija otpadom nije vidljiva s ulice.
(3) Posebni uvjeti za uređenje čestice i gradnju građevine za privremeno skupljanje i selektiranje otpada – sekundarne sirovine, te građevine za obrađivanje neopasnog otpada – sekundarne sirovine, kao i mjere zaštite od mogućih negativnih utjecaja na okoliš, određuju se temeljem propisa koji definiraju uvjete gradnje i korištenja prostora za privremeno skladištenje, selektiranje i obradu otpada. 9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 9.1. ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA OTPADNIM VODAMA

Članak 97.

Članak 97.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju voda prema poglavlju 5.2.1.2. „Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda“ i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode sukladno Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 80/13), prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Oborinske vode s cijelog područja obuhvata plana mogu se u sustav javne odvodnje ispuštati samo preko slivnika s taložnicom, a oborinske vode s parkirališta s brojem mjesta većim od 10, kao i s manipulativnih površina na kojima se ulja i masti mogu pojaviti, dodatno i preko separatora ulja i masti.
(3) Način zbrinjavana otpadnih voda potrebno je prilagoditi uvjetima iz Odluke o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije“ 8/14) za III. zonu zaštite, u kojoj se nalazi područje obuhvata UPU. 9.2. ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA

Članak 98.

Članak 98.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka (NN br. 130/11) i Pravilniku o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13). 9.3. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 99.
(1) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke - unutar područja gospodarske, pretežito proizvodne namjene ne bude viša od 60 dB(A) danju i 50 dB(A) noću, - unutar ostalih zona u obuhvatu UPU ne bude viša od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(3) Vrijednosti navedene u stavku 2. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi s obzirom na djelatnost koja se na čestici obavlja. 9.4. ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 100.

Članak 100.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94. i 142/03).

Članak 101.

Članak 101.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Članak 102.

Članak 102.
(1) Za gospodarske građevine u kojima se na bilo koji način u obavljanju djelatnosti koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od PU međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine. 9.5. SVJETLOSNO ONEČIŠĆENJE
Članak 103.
(1) Stupovi vanjske rasvjete unutar područja obuhvata plana trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa prema gore. Stranica 990 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. svibnja 2015. 9.6. OSIGURANJE BITNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINE

Članak 104.

Članak 104.
(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani prema Zakonu o gradnji (NN broj 153/13), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom planu, određuju se na temelju posebnih propisa i normi. 9.7. OSTALE MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 105.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 64/08 i 67/09).
Članak 106.
(1) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa.

Članak 107.

Članak 107.
(1) Ovaj Urbanistički plan uređenja ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada, odnosno drugim važećim posebnim propisima. 10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 108.
(1) Sukladno posebnim uvjetima distributera i pružatelja komunalnih usluga, korisnike komunalnih usluga, locirane unutar zone, moguće je priključiti na postojeću infrastrukturu unutar ili blizini područja obuhvata ovog Urbanističkog plana uređenja, dok se ne izgrade odgovarajući infrastrukturni i komunalni vodovi, unutar područja obuhvata ovog plana.

Članak 109.

Članak 109.
(1) Ne predviđa se uklanjanje građevina unutar obuhvata UPU a u svrhu njegove realizacije.
(2) Građevine koje su unutar područja obuhvata Plana sagrađene bez odgovarajućeg akta za građenje potrebno je ili ukloniti ili, ukoliko je posebnim propisom utvrđena takva mogućnost – legalizirati. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 6.
(1) Svi dosadašnji kartografski prikazi prestaju važiti i zamjenjuju se novima iz ovih, III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu.

Članak 7.

Članak 7.
(1) U slučaju proširenja gruntišta tvrtke „Komet“ koja se nalazi izvan područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu, na područje gospodarske namjene koje se nalazi unutar područja ovog Plana, na proširenu gospodarsku česticu neposredno se primjenjuju odredbe Prostornog plana uređenja Grada Preloga utvrđene za gospodarske zone.
Članak 8.
(1) Elaborat izvornika III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu ovjerava predsjednik Gradskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 4 primjerka.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Uvid u Odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu, kao i druge elemente Plana, može se obaviti u Upravnim tijelima Grada Preloga.
Članak 10.
(1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u skladu s posebnim propisima.
(2) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. GRADSKO VIJEĆE GRADA PRELOGA KLASA: 350-02/14-01/13 URBROJ: 2109/14-01-15-71 Prelog, 21. svibnja 2015. PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Goran Gotal, dipl.iur., v.r. OPĆINA DOMAŠINEC AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA

Ostali akti u ovom izdanju (66)