Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu

13. Na temelju članaka 109., 113. i 200. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), članka 36. Statuta Grada Preloga („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/09, 26/10, 23/11 i 5/13) i Odluke o izradi III. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja proširenja industrijske zone u Prelogu kao III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu (“Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 18/14), Gradsko vijeće Grada Preloga na svojoj 12. sjednici održanoj 21.05.2015. godine donosi ODLUKU o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja proširenja industrijske zone u Prelogu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/05, 3/07, ispravak – 5/07 i 8/14), kao III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu, u daljnjem tekstu Odluka.
(2) Dosadašnji Detaljni plan uređenja proširenja industrijske zone u Prelogu koji postaje Urbanistički plan uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu, se sadržajno usklađuje s člancima 54. i 80. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13) i odredbama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“ broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04.) u dijelu koji se odnosi na standard izrade urbanističkih planova uređenja.

Članak 2.

Članak 2.
(1) III. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu, u daljnjem tekstu III. ID UPU „Industrijske zone“ u Prelogu, izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 3.
(1) U Odluci o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/05, 3/07, ispravak – 5/07 i 8/14), u članku 2. stavku 2. tekst: „Detaljnog plana uređenja“ zamjenjuje se tekstom: „Urbanističkog plana uređenja“.
(2) U članku 2. stavku 3. tekst: „cca 73,45 ha“ zamjenjuje se tekstom: „cca 80,59 ha“

Članak 4.

Članak 4.
(1) Tekst članka 3. mijenja se i glasi: „1) Urbanistički plan uređenja „Industrijske zone“ u Prelogu sadrži opće priloge, tekstualni dio i grafički dio. 2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i izrađivaču. 3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju. 4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLAN PROMETA 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE VODOOPSKRBE I PLINOOPSKRBE 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE ODVODNJE 2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA Stranica 974 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. svibnja 2015. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE“

Članak 5.

Članak 5.
(1) Naziv poglavlja II. se mijenja tako da glasi: „II. Odredbe za provođenje“.
(2) Tekst poglavlja II. zamjenjuje se novim, pri čemu se i članci Odluke o donošenju, brojeva od 4. do 89. zamjenjuju novim člancima brojeva od 4. do 109.
(3) Dosadašnji članci 90. i 91. Postaju članci 110. i 111.
(4) Tekst novih članaka brojeva od 4. do 109. glasi: „Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice.

Članak 5.

- Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Članak 5.

- Kat (K) je dio zgrade čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio zgrade čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća zgrada (SS) je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada (PU) je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada (D) je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Građevni kompleks (K) je zgrada s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih građevina. - Mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje zgrade kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. - Individualna stambena zgrada je zgrada unutar koje se nalazi najviše 3 zasebne stambene jedinice. - Višestambena zgrada (VS) je zgrada unutar koje se nalazi više od 3 zasebne stambene jedinice. - Višefunkcionalni kompleks (VK) je zgrada tipološki i oblikovno slična višestambenoj zgradi, unutar koje se nalazi više od 3 zasebne funkcionalne cjeline - poslovnih prostora i/ili stanova. 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja, pretežita namjena površina i njihovo razgraničenje na površine javnih i drugih namjena, određuje se prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Utvrđene namjene površina pojedinih zona unutar područja obuhvata su sljedeće: - gospodarska namjena: - pretežito proizvodna /oznaka I/ 22. svibnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 975 - poslovna – uslužna i/ili trgovačka /oznaka K/ - poslovna – pretežito uslužna /oznaka K1/ - mješovita namjena /oznaka M/ - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima: - ulični koridor /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom ulice/ - kolni prilaz /oznaka KP/ - prilazni put /oznaka PP/ - parkirališne površine unutar uličnih koridora /oznaka P1/ - parkirališne površine izvan uličnih koridora /oznaka P2/ - zelene površine /oznaka Z/ - rekreacijska namjena – rekreacijski ribnjak /oznaka RI/ - površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Površinom javne namjene smatraju se: - prometne površine javnih cesta, kolnih prilaza i pristupnih putova, preko kojih se osigurava pristup do pojedinih građevnih čestica, kao i do drugih čestica unutar obuhvata UPU, a koje nisu predviđene kao građevne, - površine čestica javnog zelenila u okviru zone označene kao zelena površina.
(2) Linija koja razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije.
(3) Linija regulacije je istovremeno i međa građevne čestice prometnice ili druge prometne građevine i granica područja unutar kojeg se zemljište predviđa parcelirati u svrhu formiranja građevnih čestica, odnosno čestica drugih namjena.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ određene za pojedino područje, određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja pretežito u svrhu određenu namjenom.
(2) Namjena površina gospodarske namjene podijeljena je na zone s manjim ili većim ograničenjem u odnosu na vrstu djelatnosti i mogućnost gradnje građevina, koje se ovisno o mogućem negativnom utjecaju na okolne stambene zone klasificiraju na: - gospodarske građevine za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti - gospodarske građevine za tihe i čiste djelatnosti.
(3) Uzgoj životinja unutar „Industrijske zone“ dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o prezentacijskom i/ili selekcijskom centru za male životinje u kombinaciji s veterinarskim djelatnostima isključivo u okviru zone poslovne – pretežito uslužne namjene /oznaka K1/
(4) Primarna poljoprivredna proizvodnja – uzgoj bilja za ljudsku ili stočnu ishranu na otvorenim poljoprivrednim površinama i uzgoj životinja (stoke, peradi, riba, školjkaša, rakova i slično) unutar „Industrijske zone“ nije dozvoljen.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina: - industrijske ili obrtničke proizvodnje ili prerade, odnosno djelatnosti tipa klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično, - tehničke servise tipa automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i slično, - građevinarstva kao armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice i pogoni, - rudarstva kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, - trgovačkih i skladišnih prostora za proizvode koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije - hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom i slično, - prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti – stajališta i parkirališta za autobuse, parkirališta za teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i slično - građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, koji se koristi kao sirovina u proizvodnom procesu ili se u kratkom periodu privremeno skuplja do transporta na odgovarajuće zbrinjavanje, sukladno posebnom propisu, - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disco klubovi, noćni barovi i slično, - druge djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - finalni proizvodni procesi (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - obrtničkih usluga i proizvodnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenje prostora niti uzrokuju značajnije povećanje prometa, (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turizma i ugostiteljstva bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), Stranica 976 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. svibnja 2015. - prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda (sortirnice, pakirnice, vinarije i sl.), - mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno, - mini pekare, površine do 150,0 m2, - rasadnička djelatnost i uzgoj ukrasnog bilja mogući su u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju, - proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana), - druge djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Unutar zone gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ mogu se graditi građevine za bučne i potencijalno opasne djelatnosti i građevine za tihe i čiste djelatnosti, navedene u člancima 8. i 9., osim građevina smještajnog turizma kao što su hoteli, pansioni, kampovi i slično.
(2) Proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana) moguća je kao sekundarna, prateća namjena na pojedinoj čestici.
(3) Sadržaji društvenih funkcija kao što su ambulante, dječji vrtići, domovi za starije i nemoćne i slični nisu dozvoljeni u zoni gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/.
(4) Stambeni sadržaji su mogući samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene površine po građevnoj čestici gospodarskog kompleksa u čijoj je funkciji.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Unutar zone gospodarske, poslovne – uslužne i/ili trgovačke namjene /oznaka K/ mogu se graditi građevine za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti navedene u članku 9.
(2) Proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana) moguća je kao sekundarna, prateća namjena na pojedinoj čestici.
(3) Sadržaji društvenih funkcija kao što su ambulante, dječji vrtići, domovi za starije i nemoćne i slični nisu dozvoljeni u zoni gospodarske, poslovne – uslužne i/ili trgovačke namjene /oznaka K/.
(4) Stambeni sadržaji su mogući samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene površine po građevnoj čestici gospodarskog kompleksa u čijoj je funkciji.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Zona gospodarske, poslovne – pretežito uslužne namjene /oznaka K1/ utvrđuje se za prostor veterinarske stanice u Prelogu, unutar koje se na jednoj ili više građevnih čestica mogu objediniti djelatnosti veterinarske stanice s pratećim i kompatibilnim uslugama: - laboratorij, - ambulanta i stacionar za male životinje, - zoo-park za male životinje s pratećim servisima edukacijsko-promotivnog tipa (prihvatni centar sa sanitarijama, galerija, shop i drugo) i pratećih ugostiteljskih sadržaja (caffe bar i slično), - druge djelatnosti koje su neposredno ili posredno funkcionalno povezane uz obavljanje veterinarske djelatnosti.
(2) Stambeni sadržaji su mogući samo u vidu stana za domara, koji se može predvidjeti maksimalno do 100,0 m2 neto stambene površine po površini zone oznake K1.
(3) Proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana) moguća je kao sekundarna, prateća namjena na pojedinoj čestici do kapaciteta 35,0 kW.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone mješovite namjene /oznaka M/ mogu se graditi najviše jedna osnovna i jedna prateća građevina, te dodatno i više pomoćnih građevina.
(2) Pojedinačna čestica može imati stambenu ili gospodarsku funkciju, odnosno može objedinjavati jednu i drugu, uz sljedeće uvjete: - gospodarske djelatnosti trebaju biti iz kategorije tihih i čistih prema članku 9., u kom slučaju se uz njih, kao dio kompleksa, može predvidjeti i individualno stanovanje, - uz osnovnu višestambenu zgradu (više od 3 stana) na istoj čestici se ne može graditi prateća zgrada, već samo pomoćna zgrada u funkciji osnovne (garaža, spremišta za stanare), ali se unutar višestambene zgrade može dio prostora namijeniti u funkciji tihih i čistih uslužnih ili trgovačkih djelatnosti sa servisnim prostorima.
(3) Zgrade socijalnih servisa kao ambulante, edukacijski prostori, domovi za starije i nemoćne i slični uslužni servisi mogu se locirati u ovoj zoni, u području sjeverno od D20.
(4) Sadržaje iz stavka 3. ovog članka na istoj čestici je moguće kombinirati s uslužnim djelatnostima koje su neposredno ili posredno u funkciji osnovnog, društvenog sadržaja (fitness, frizer, kavana, male prodavaonice i slično), a nije moguće kombinirati s proizvodnim djelatnostima, kao ni s uslužnim djelatnostima koje se ne mogu smatrati proširenom funkcijom osnovne djelatnosti.
(5) Proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana) moguća je kao sekundarna, prateća namjena na pojedinoj čestici do kapaciteta 35,0 kW.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Prometne površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, fiksnom telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine ulica mogu se graditi fazno.
Članak 15.
(1) Kolni prilaz /oznaka KP/ je prometna površina najmanje širine 5,0 m i najveće dužine 50,0 m, a u funkciji pristupa do jedne ili dvije gospodarske čestice.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Prilazni put /oznaka PP/ omogućavaju formiranje čestica za servisni pristup pojedinim gospodarskim česticama ili 22. svibnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 977 poljoprivrednim površinama podvrtnica stambene zone – Ulice Kalmana Mesarića, koje se još uvijek obrađuju, pri čemu se put može koristiti i u funkciji pristupa interventnih vozila.
Članak 17.
(1) Parkirališne površine su površine specifično namijenjene za uređenje parkirališta, bez obzira da li se radi o javnom parkiralištu ili parkiralištu u funkciji pojedine građevne čestice gospodarske namjene.
(2) Parkirališne površine unutar uličnih koridora /oznaka P1/ su parkirališta koja su uređena unutar koridora ulica na koja se parkiranje vrši neposredno s uličnog kolnika.
(3) Parkirališne površine izvan uličnih koridora /oznaka P2/ su površine specifično namijenjene formiranju čestica parkirališta i izgradnji parkirališta, na koje se pristup s uličnog kolnika ostvaruje putem cestovnih priključaka, a s kolnog pristupa neposredno.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Zelene površine /oznaka Z/ formiraju se prvenstveno u svrhu zaštite od negativnih utjecaja gospodarskih djelatnosti na okolno područje i radi zaštite izgrađene ili planirane podzemne linijske infrastrukture.
(2) Površine je potrebno urediti kao parkovno zelenilo, sadnjom visokog i niskog raslinja, na način da ne smeta prometnoj sigurnosti, te da korijenjem ne ugrožava ukopane kablove i cjevovode.
(3) Na zelenim površinama moguće je locirati građevine infrastrukturnih sustava kao što su trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda, telekomunikacijske antenske stupove i pripadajuću opremu, TK kabinete i slične građevine, pri čemu je za pojedinu građevinu, odnosno uređaj potrebno unutar zelene površine formirati zasebnu česticu s osiguranim javnim pristupom.
(4) Na zelenoj površini uz D20 locirano je sakralno obilježje - raspelo, te je uređenje zelene površine na kojoj se nalazi potrebno vizualno uskladiti s prezentacijom obilježja, a eventualne građevine infrastrukture locirati da ne narušavaju vizuru na raspelo.
(5) Izrazito dominantne građevine infrastrukturnih sustava, koje nije moguće zakloniti upotrebom pejsažnih elemenata, kao što su antenski stupovi nije moguće locirati unutar cjelokupne zone zelene površine na kojoj se nalazi raspelo.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Zona rekreacijske namjene – rekreacijski ribnjak / oznaka RI/ područje je sanirane šljunčare koja se koristi kao pejsažno uređena površina i rekreacijski ribnjak.
(2) Unutar područja se mogu urediti druge vrste rekreacijskih površina, kao što su igrališta za grupne sportove i prateći ugostiteljski sadržaji.
Članak 20.
(1) Površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ su evidentirane površine građevnih čestica građevina infrastrukturnih sustava kao što su trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično.
(2) Nove površine infrastrukturnih sustava mogu se rezervirati u okviru građevnih čestica namijenjenih gospodarskim djelatnostima ili izdvajati kao zasebne građevne čestice iz površina namijenjenih gospodarstvu ili iz zelenih površina.
(3) Ukoliko se formira kao dio građevne čestice druge namjene, za pristup građevini infrastrukturnih sustava i za održavanje linijske infrastrukture potrebno je osigurati mogućnosti pristupa za izvedbu i održavanje.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 22.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti, u ovom slučaju poslovnih ili proizvodnih, se kao osnovne građevine, odnosno građevni kompleksi koji objedinjavaju više građevina ili građevnih cjelina namijenjenih različitim gospodarskim djelatnostima, mogu locirati unutar zona gospodarske namjene /oznake I, K i K1/ i u mješovitoj zoni /oznaka M/, pri čemu se: - vrsta djelatnosti prema utjecaju na okolinu određuje prema člancima 8. i 9. - mogućnost lociranja pojedine djelatnosti u pojedinoj zoni određuje prema člancima 10., 11., 12. i 13.
(2) Uz osnovne građevine, koje služe obavljanju djelatnosti, mogu se na čestici graditi i razne pomoćne građevine kao nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, silosi, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva, građevine infrastrukturnih servisa kao što su transformatorske stanice, plinske redukcijske stanice i slično. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 23.

Članak 23.
(1) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica unutar zona gospodarske namjene /oznake I, K i K1/ obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredni kolni pristup na ulični koridor ili kolni prilaz definiran prema kartografskom prikazu, - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, a nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se preostalom, neiskorištenom dijelu zemljišta, onemogući pristup s jednog od planiranih uličnih koridora, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema Urbanističkom planu uređenja, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 30,0 m, Stranica 978 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. svibnja 2015. - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - minimalna površina pojedine građevne čestice za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje se s 1.500 m2, - minimalna širina pojedine građevne čestice za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje se s 30,0 m, pri čemu minimalna širina čestice koja izlazi na kolni pristup u tom dijelu ne može biti manja od 5,0 m, - maksimalna površina pojedine čestice nije ograničena, osim veličinom zone, - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.

Članak 23.

(2) Moguće je pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje gruntišta postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(3) Jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica, pod uvjetima da svaka od novoformiranih zadovolji uvjete iz stavka 1. ovog članka i uvjete izgrađenosti i iskoristivosti utvrđene člankom 24.
(4) Dijelovi područja obuhvata gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ koji se neposredno nastavljaju na postojeći gospodarski kompleks tvrtke „Komet“ lociran izvan obuhvata ovog UPU-a, mogu se pripojiti građevnoj čestici navedene tvrtke u vidu proširenja gruntišta postojećeg kompleksa, u kojem slučaju se na pripojeni dio u obuhvatu UPU neposredno primjenjuju odredbe Prostornog plana uređenja Grada Preloga, kao i za osnovnu česticu.
(5) Neobavezni prijedlog parcelacije čestica dan je na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, na temelju kojeg je moguće formirati građevne čestice za gradnju zgrada, uz prethodnu provjeru zadovoljenja uvjeta iz ovog članka. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA KOJE SE MOGU IZGRADITI NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 24.

Članak 24.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti /kig/ pojedine gospodarske građevne čestice u zonama gospodarske namjene /oznake I, K i K1/: - za građevnu česticu površine do 1,0 ha, iznosi 0,4 - za građevnu česticu površine 1,0 ha i veće, iznosi 0,6.
(2) Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ pojedine gospodarske građevne čestice u zonama gospodarske namjene /oznake I, K i K1/ iznosi 1,2.
(3) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti /kig/ pojedine građevne čestice na kojoj se predviđaju gospodarski sadržaji u zoni mješovite namjene /oznaka M/ iznosi 0,4.
(4) Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ pojedine građevne čestice na kojoj se predviđaju gospodarski sadržaji u zoni mješovite namjene /oznaka M/ iznosi 1,5.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Maksimalna visina građevina /Vmax/: - unutar zone gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznake I/ je 14,0 m - unutar zone gospodarske, poslovne – uslužne i/ili trgovačke namjene /oznaka K/ i poslovne – pretežito uslužne namjene /oznaka K1/ je 8,5 m - unutar zone mješovite namjene /oznake M/ je 7,0 m - za gradnju na zasebnim česticama infrastrukturnih sustava, bez obzira na zonu je 4,0 m.
(2) Gospodarske proizvodne građevine i specifični skladišni prostori kao silosi i visokoregalna skladišta, unutar zona pretežito proizvodne namjene /oznake I/ mogu imati i veću visinu do najviše 30,0 m, ukoliko to ovisi o tehnologiji, tipu konstrukcije ili drugim parametrima obavljanja pojedine djelatnosti.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine, dijela građevine ili grupe građevina /Emax/ određuje se ovisno o namjeni i visini građevine, dijela građevine ili grupe građevina iste namjene i načina gradnje.
(2) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor.
(4) Maksimalni broj etaža gospodarske građevine određuje se: - za zone gospodarske namjene /oznake I, K i K1/ s 4 etaže, odnosno s jednom podrumskom etažom, prizemljem i 2 kata, - za mješovitu zonu /oznake M/ ovisi o tome da li je gospodarska građevina osnovna ili prateća na čestici, a utvrđuje se prema članku 42.
(5) Izuzetno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala velike visine, smještaju servisni prostori manjih visina, kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći. 2.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 27.

Članak 27.
(1) Kod nove gradnje, najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije državne prometnice je 20,0 m, a za ostale građevine potrebno je poštivati posebne uvjete nadležne uprave za ceste.
(2) Kod rekonstrukcije postojećih zgrada ili zamjenske gradnje zgrada koje su od linije regulacije državne prometnice udaljene manje od 20,0 m, moguće je zadržati postojeću liniju gradnje ili primijeniti odredbu iz stavka 1. ovog članka.
(3) Najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije nekategoriziranih ulica i kolnih prilaza je 5,0 m.
(4) Udaljenost građevina od jedne bočne međe građevne čestice unutar gospodarskih zona /oznaka I, K i K1/ ne može biti manja 4,0 m, a od ostalih međa sa susjednim česticama ne može biti manja od ½ visine (vijenca) građevina.
(5) Izuzetno od stavka 4 ovog članka, građevine se unutar gospodarskih zona /oznaka I, K i K1/ mogu graditi uz 22. svibnja 2015. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 979 jednu susjednu među kao poluugrađene, odnosno dvojne, uz uvjet primjene mjera zaštite od požara iz poglavlja 9.4.
(6) U mješovitim zonama /oznaka M/ građevine gospodarske namjene se locira prema uvjetima iz poglavlja 4.3.
(7) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i urbanističkim planom uređenja se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera, - zabrana gradnje dodatno je određena zaštitnim pojasom državne ceste, prema Zakonu o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14).

Članak 27.

2.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 28.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevina može biti oblikovana kao i arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(3) Kod oblikovanja građevina potrebno je voditi računa o pogledu s državne ceste prema građevinama u zoni.
(4) Ukoliko se servisna i gospodarska dvorišta, orijentiraju na državnu cestu, potrebno ih je ograditi na način da se vanjska skladišta i drugi manje reprezentativni prostori sakriju od pogleda.
(5) Oblikovanje gospodarskih sadržaja unutar zone mješovite namjene treba biti usklađeno prema načinu oblikovanja stambenih sadržaja prema poglavlju 4.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 30.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o lociranju vanjskih klima komora, a posebno o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na pješačke i kolne površine koje se javno koriste. 2.5. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.5.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 32.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.