Arhiva › 2013. › SGMŽ 2

SGMŽOpćina Sveti Martin na Muri · 1. ožujka 2013. · KLASA 350-01/13-01/07 · URBROJ 2109-17/13-01/14

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Centra Svetog Martin na Muri

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 95

Članak 28.

4.2. DOGRADNJA I NADOGRADNJA POSTOJEĆIH, INTERPOLACIJA NOVIH TE IZGRADNJA ZAMJENSKIH GRAĐEVINA NA IZGRAĐENIM POVRŠINAMA STAMBENE I MJEŠOVITE NAMJENE
Članak 29.
(1) Prilikom dogradnje postojeće građevine na izgrađenim površinama stambene ili mješovite namjene maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti 0,4, ukoliko su zadovoljeni uvjeti minimalne udaljenosti od rubova građevne čestice.
(2) Prilikom nadogradnje postojeće građevine na izgrađenim površinama stambene ili mješovite namjene može se postići visina propisana uvjetima za neizgrađene površine ukoliko su zadovoljeni uvjeti minimalne udaljenosti od rubova građevne čestice osim ako za predmetno područje u kojem se građevna čestica nalazi nije drukčije određeno posebnim uvjetima ovih Odredbi.
(3) Izgradnja zamjenskih građevina (umjesto trošnih i stambeno-sanitarno neadekvatnih legalno sagrađenih objekata) moguća je u istoj veličini (horizontalni i vertikalni gabarit) i na istoj lokaciji kao raniji uklonjeni objekt, bez obzira na veličinu i izgrađenost građevne čestice. Ova se odredba ne primjenjuje samo za one građevine koje se nalaze u planiranim koridorima prometne i komunalne infrastrukture ili su u neposrednom kontaktu s građevinama od značaja kao kulturno dobro, kada se uređenje prostora provodi putem posebnih uvjeta.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Postojeće stambene građevine izgrađene unutar obuhvata Plana se zadržavaju. Moguća je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja do maksimalnih vrijednosti određenih ovim Planom. Postojeća izgrađenost i iskoristivost građevne čestice ako je veća može se zadržati. Postojeća legalna udaljenost od regulacionog pravca se zadržava. Ove odredbe odnose se samo na građevine koje su u grafičkom prilogu označene kao postojeće. 4.3. UVJETI ZA PRATEĆE (POSLOVNE, POMOĆNE) SADRŽAJE NA POVRŠINAMA STAMBENE (S) I MJEŠOVITE (M) NAMJENE 4.3.1. POSLOVNI SADRŽAJI NA POVRŠINAMA STAMBENE I MJEŠOVITE NAMJENE

Članak 31.

Članak 31.
(1) Poslovni sadržaji na površinama stambene i mješovite namjene obuhvaćaju tihe i čiste djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš, opasnosti od požara i eksplozije: različite kancelarije, uredi, biroi, ateljei i druge slične djelatnosti, predškolski odgoj, pogoni sa čistim i tihim tehnološkim postupcima, obrtničke (servisno-zanatske), ugostiteljske (bez glazbe na otvorenom), trgovačke, prerađivačke, uslužne i slične djelatnosti.
(2) Poslovni sadržaji na površinama stambene i mješovite namjene ovisno o načinu izgradnje mogu se smjestiti: - u individualnim građevinama u okviru svih etaža građevine ili kao zasebna poslovna građevina na građevnoj čestici - u višestambenim građevinama u okviru svih etaža građevine, bez mogućnosti gradnje zasebne poslovne građevine na građevnoj čestici.
(3) Na površinama stambene namjene poslovni sadržaji u/uz stambenu građevinu mogu zauzimati maksimalno 30% ukupnog GBP-a stambene građevine, ali ne više od 100m2. 4.3.1.1. UVJETI ZA SMJEŠTAJ POSLOVNIH SADRŽAJA U SKLOPU STAMBENE (INDIVIDUALNE ILI VIŠESTAMBENE) GRAĐEVINE

Članak 32.

Članak 32.
(1) Stambeno-poslovne građevine s poslovnim sadržajima u sklopu etaža stambene građevine moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: - uvjeti veličine i izgrađenosti građevne čestice, visine građevine te maksimalne površine građevinske čestice utvrđeni su u članku 27., stavku 2. ovih Odredbi, - najmanja udaljenost od regulacijskog pravca javno prometne površine iznosi za neizgrađene dijelove građevinskog područja 5,0 m, dok se prilikom interpolacije u izgrađenim dijelovima građevinskog područja primjenjuje minimalna udaljenost od 3,0m.
(2) Poslovna djelatnost koja se obavlja u stambeno-poslovnoj građevini, način organizacije djelatnosti, te potrebe prometa ne smiju ugrožavati okoliš, sigurnost i kvalitetu života u građevini te na susjednim građevnim česticama. Stranica 96 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 01. ožujka 2013. 4.3.1.2. UVJETI ZA SMJEŠTAJ ZASEBNE POSLOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI UZ INDIVIDUALNU STAMBENU GRAĐEVINU

Članak 33.

Članak 33.
(1) Na građevnoj čestici uz građevinu osnovne (stambene, stambeno-poslovne) namjene može se izgraditi više poslovnih građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu pri čemu je izgradnja istih moguća samo u okviru dozvoljene izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice.
(2) Poslovne građevine mogu biti visine jedne etaže (P), uz mogućnost gradnje poslovnog potkrovlja s nadozidom visine do 120 cm, a visina vijenca, odnosno strehe, ne smije biti viša od 5,0 m mjereno od kote konačno zaravnatog terena.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Poslovne građevine mogu se smještati ispred stambene građevine uz javnu prometnu površinu, pri čemu se u izgrađenom dijelu UPU-a građevinski pravac utvrđuje prema okolnoj izgradnji. Iznimno ukoliko nije moguće utvrditi postojeći građevinski pravac, najmanja udaljenost od regulacijskog pravca javne prometne površine iznosi 3,0 m. U neizgrađenim zonama građevinski pravac se utvrđuje prema kartografskom prikazu 4. Uvjeti i način gradnje.
(2) Ako se gradi kao samostojeća, udaljenost poslovne građevine od stražnje i bočnih međa građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m, odnosno 1,0 m ako nema otvore prema susjednoj građevnoj čestici.
(3) Smještanje poslovnih građevina uz granicu građevne čestice dopušteno je samo u slučaju kada je i na susjednoj građevnoj čestici poslovna ili pomoćna građevina izvedena priljubljeno uz predmetnu granicu. U tom slučaju iste moraju međusobno biti odijeljene vatrobranim zidom.
(4) Ako se gradi na poluugrađeni odnosno ugrađeni način, poslovnu građevinu potrebno je locirati s jedne odnosno dvije strane uz među susjednih građevnih čestica, uz uvjet da nagib krovnih ploha nije prema tim međama.
(5) Ako je nagib krovne plohe poslovne građevine prema susjednoj građevnoj čestici, od njezine granice treba biti udaljena najmanje 1,0 m, a krov mora imati oluke i snjegobrane.
(6) Poslovna građevina može se izvesti priljubljeno uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici. 4.3.2. POSLOVNI SADRŽAJI NA ČESTICAMA MJEŠOVITE NAMJENE (M2)

Članak 35.

Članak 35.
(1) Osnovna građevina na čestici mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) može biti poslovna građevina namijenjena obavljanju uslužnih, trgovačkih i/ili ugostiteljskih djelatnosti, odnosno građevina namijenjena obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i sl. radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i sl.), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i sl.) - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i sl.).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine mogu se predvidjeti stambeni sadržaji.
(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: - parkirališni ili garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište, - spremišta za komunalni otpad, koja je potrebno integrirati unutar osnovne građevine, zidane ograde ili locirati iza osnovne građevine.

Članak 35.

(4) Unutar čestica ne mogu se obavljati proizvodne djelatnosti ni djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
Članak 36.
(1) Za građevnu česticu mješovite namjene (M2) 1612/1 vrijede stroži uvjeti uređenja prostora, zbog blizine zaštićenog kulturnog dobra – crkve Sv. Martina u radijusu zaštite od 30 m zabranjena je bilo kakva gradnja. Oblici korištenja definirani su kartografskim prikazom br. 3b. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina – uređenje zemljišta, zaštita tla i vode.
(2) Na građevini koja se nalazi na čestici iz stavka 1. ovog članka moguće su sljedeće intervencije: - rekonstrukcija i adaptacija - rušenje i zamjena odnosno nova izgradnja građevine s oblikovanjem primjerenim ambijentu, - rušenje građevine i uređenje neizgrađene površine ozelenjivanjem, opločenjem ili nekom drugom kvalitetnom obradom, - preoblikovanje građevine s ciljem boljeg uklapanja u okolnu povijesnu strukturu i ambijent (redizajn, intervencije na pročeljima, krovištu),
(3) Gore navedene intervencije izvode se prema sljedećim uvjetima: - građevinu je moguće rekonstruirati u postojećim gabaritima, - kig, kis, volumen građevine, visina vijenca mogu biti jednaki kao postojeći ili manji, - oblikovanje građevine treba biti decentno u maniri suvremene arhitekture, - građevnu česticu potrebno je preparcelirati prema kartografskom prikazu br. 1b. Korištenje i namjena prostora, - kolni prilaz građevnoj čestici formira se sa ŽC 2245 (u Planu UK2), - najmanje 30% ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno.

Stranica 97

Članak 36.

01. ožujka 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 97
Članak 37.
(1) Za građevnu česticu mješovite namjene 3/2 vrijede stroži uvjeti uređenja prostora, zbog blizine zaštićenog kulturnog dobra – crkve Sv. Martina u radijusu zaštite od 30 m zabranjena je bilo kakva gradnja. Oblici korištenja definirani su kartografskim prikazom br. 3b. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina – uređenje zemljišta, zaštita tla i vode.
(2) Na građevnoj čestici 3/2 mogući su održavanje, restitucija, rekonstrukcija građevine, što obuhvaća sljedeće intervencije: - sanacija, restitucija, rekonstrukcija i adaptacija i uređenje građevine koji će omogućiti njezinu egzistenciju i funkciju, - zahvati na građevini trebaju odražavati ili uspostaviti njezin izvorni oblik i karakteristike u maksimalno mogućem obimu, a kada to nije moguće, kvalitetnom rekonstrukcijom osigurati prihvatljiv odnos s okolinom, - zadržati postojeće gabarite građevine,
(3) Gore navedene intervencije izvode se prema sljedećim uvjetima: - građevinu je moguće rekonstruirati u postojećim gabaritima, - kig, kis, volumen građevine, visina vijenca mogu biti jednaki kao postojeći ili manji, - najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno. 4.3.3. POMOĆNE GRAĐEVINE NA POVRŠINAMA STAMBENE I MJEŠOVITE NAMJENE 4.3.3.1. UVJETI ZA SMJEŠTAJ POMOĆNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI UZ INDIVIDUALNU STAMBENU GRAĐEVINU

Članak 38.

Članak 38.
(1) Na građevnoj čestici individualne stambene građevine mogu se u okviru njezine dozvoljene izgrađenosti i iskoristivosti graditi pomoćne građevine koje namjenom upotpunjuju stambenu, stambeno-poslovnu građevinu (garaže, spremišta, nadstrešnice, ljetne kuhinje i druge pomoćne prostorije koje služe za redovnu uporabu građevine).
(2) Pomoćne građevine mogu biti visine jedne etaže (P) uz mogućnost gradnje potkrovlja s nadozidom visine do 60 cm, a visina vijenca, odnosno strehe ne smije biti viša od 4,0 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Pomoćne građevine smještaju se isključivo na stražnjem dijelu građevne čestice iza stambene građevine.
(2) Najmanja udaljenost pomoćne građevine od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici može biti 4,0 m.
(3) Ako se gradi kao samostojeća, udaljenost pomoćne građevine od stražnje i bočnih međa građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m, odnosno 1,0 m ako nema otvore prema susjednoj građevnoj čestici.
(4) Smještanje pomoćnih građevina uz granicu građevne čestice dopušteno je samo u slučaju kada je i na susjednoj građevnoj čestici pomoćna ili poslovna građevina izvedena priljubljeno uz predmetnu granicu. U tom slučaju iste moraju međusobno biti odijeljene vatrobranim zidom.
(5) Ako se gradi na poluugrađeni odnosno ugrađeni način, pomoćnu građevinu potrebno je locirati s jedne odnosno dvije strane uz među susjednih građevnih čestica, uz uvjet da nagib krovnih ploha nije prema tim međama.
(6) Ako je nagib krovne plohe pomoćne građevine prema susjednoj građevnoj čestici, od njezine granice treba biti udaljena najmanje 1,0 m, a krov mora imati oluke i snjegobrane.
(7) Pomoćna građevina može se izvesti priljubljeno uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici.
(8) Garažu je moguće prisloniti uz bočnu liniju građevne čestice, uz uvjet da je susjedna stambena građevina udaljena minimalno 1,0 m.
(9) Svi ostali uvjeti gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima gradnje individualnih stambenih građevina. 4.3.3.2. UVJETI ZA SMJEŠTAJ POMOĆNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE

Članak 40.

Članak 40.
(1) Na građevnoj čestici višestambene građevine nije dozvoljena izgradnja pomoćnih građevina. 4.4. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE NA POVRŠINAMA STAMBENE I MJEŠOVITE NAMJENE
Članak 41.
(1) Građevnu česticu treba urediti na način da se maksimalno očuva prirodno oblikovani teren te nije dopušteno formiranje artificijelne konfiguracije.
(2) U skladu s lokalnim krajobraznim karakteristikama potrebno je sadnjom visoke i niske vegetacije (autohtone vrste) te zatravljivanjem ozeleniti i hortikulturno urediti 30% građevne čestice kod individualne i višestambene izgradnje što posebno obuhvaća prostor predvrta između javne prometne površine i stambene građevine. Prilikom planiranja i projektiranja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo.
(3) Prilikom uređenja građevne čestice ne smije se kroz usmjeravanje oborinskih voda, nasipavanja terena ili iskopa negativno utjecati na okolne građevne čestice ili građevine, odnosno javne prometne površine.
(4) Promjena konfiguracije terena građevne čestice (nasipavanje - usijecanje) ograničava se uz njezine granice s maksimalno 1,0 m u odnosu prema prirodno uređenom terenu susjedne građevne čestice, pri čemu predmetni radovi nisu dozvoljeni ako je susjedni objekt izgrađen bliže od 3,0 m do granice građevne čestice, odnosno ako se takvim radovima mijenja stabilnost zemljišta ili prirodni tok oborinskih voda na štetu susjedne građevne čestice/ građevine.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Na prostoru građevne čestice izvode se pješačke i kolne pristupne i komunikacijske površine oblikovane na način da se u što većoj mjeri izbjegne “asfaltiranje i betoniranje” površina. Stranica 98 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 01. ožujka 2013.
(2) Na građevnoj čestici na površinama stambene namjene potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta prema uvjetima iz članka 57. ovih Odredbi.
(3) U slučaju nemogućnosti osiguranja potrebnog prostora za smještaj vozila kod višestambene namjene na građevinskoj čestici isti se može izgraditi i izvan predmetne čestice u okviru druge, zasebne građevne čestice na maksimalnoj udaljenosti do 200 m uz uvjet da nema negativni utjecaj na funkciju okolnih građevina i odvijanje prometa.
(4) Odredbe iz stavaka (2) i (3) ovog članka obavezno se primjenjuju u postupku izdavanja lokacijske dozvole za neizgrađenu građevnu česticu.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora.
(2) Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,20 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,8 m, pri čemu se podnožje visine do 60 cm – može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao „prozračna“ ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima. 4.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA NA POVRŠINAMA STAMBENE I MJEŠOVITE NAMJENE

Članak 44.

Članak 44.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnom prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora.
(2) Preporuča se postići oblikovanje uličnog poteza s volumenima u odnosu stranica tlocrta građevine 1:1,5, te postavljanjem duže stranice paralelno s ulicom, pri čemu sljeme građevine u pravilu prati pružanje ulice, osim ako je zatečena izgradnja u predmetnom dijelu obuhvata Plana formirala potez ulice s građevinama zabatom orijentiranim prema ulici i položajem sljemena okomito na ulični pravac.
(3) Krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep i dr.). Koso krovište je nagiba 25°-45°.
(4) Na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu. Krovni otvori mogu biti samo u razini krovnih ploha, isključeni su prodori ravnine pročelja u krovne ravnine.
(5) Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala.
(6) Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i u pravilu ne na uličnu stranu. 4.6. KOMUNALNA OPREMLJENOST GRAĐEVNE ČESTICE NA POVRŠINAMA STAMBENE I MJEŠOVITE NAMJENE

Članak 45.

Članak 45.
(1) Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture.
(2) Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: - javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, minimalne širine 5,0 m s asfaltnim zastorom, - kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, - javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnje oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, - kabelsku mrežu telekomunikacija, - mrežu plinoopskrbe.
(3) Iznimno od stavka (2.) ovog članka moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća: - pristupnu ulicu ili pristupni put (javno prometna površina), minimalne širine 3 m i maksimalne dužine 50 m, pri čemu se na takav pristupni put mogu priključiti najviše dvije stambene građevne čestice, - mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, - vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, - odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame.
(4) Navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom u stavku (3.) ovog članka predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje uvjetovane minimalne razine, a posebno se odnosi na javnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Kod prilaza /priključka/ na županijsku ili lokalnu cestu, u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane mjerodavne institucije ili tijela.
(2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na javnu prometnu površinu obvezatno se ostvaruje preko ceste nižeg značaja. 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 47.

Članak 47.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometnu mrežu (cestovna, pješačka, biciklistička, autobusna), - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda korištenje i uređenje vodotoka), - energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija), - sustav telekomunikacija.
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima Plana br. 2.a-2.d Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000. 01. ožujka 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 99
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga Plana sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica.
(5) Položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono na kartografskom prikazu br. 2a., 2b., 2c.,2d. u karakterističnim poprečnim profilima.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska, plinska i telekomunikacijska mreža.
(2) Prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.
(3) Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. 5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 49.

Članak 49.
(1) Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2a. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Plan prometa, u mjerilu 1:1000.
(2) Planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.
Članak 50.
(1) Planom se za sve građane sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.
(2) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(3) U provedbi Plana primjenjivat će se propisi i normativi utvrđeni zakonskom regulativom u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.
(4) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. 5.1.1. CESTOVNI PROMET

Članak 51.

Članak 51.
(1) Planom se utvrđuju građevne čestice mjesnih ulica kao dijelova prometnog sustava naselja.
(2) Podjela mjesnih ulica prema funkciji i značaju provodi se na: - glavne mjesne ulice, - ostale ulice.
(3) Ulicom se smatra svaka prometnica ili javni put uz koji se grade ili postoje stambene ili druge građevine te na koju te građevine, odnosno građevne čestice imaju izravan pristup.
(4) Glavne mjesne ulice funkcionalno su vezane uz vođenje ishodišno – odredišnog prometa. Promet motornih vozila na glavnim mjesnim prometnicama uključuje promet osobnih vozila, teretnih vozila i međugradskih autobusa.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Za postojeće mjesne ulice unutar naselja koje su izgrađene u punoj širini, poprečni profil prometnice se utvrđuje unutar građevinske čestice ceste.
(2) Postojeće ulice treba proširiti do širine planiranog poprečnog profila prometnice na svim dijelovima gdje za to postoje prostorni uvjeti.
(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih ulica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.
(4) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih gradskih ulica, ukoliko to prostorne mogućnosti dozvoljavaju, potrebno je obostrano (ili jednostrano) urediti drvorede.
(5) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okvirima njezinog koridora prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz i sigurnost sudionika u prometu.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju planiranih dionica ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su: a) Glavna mjesna ulica (UK 1 – ŽC 2003 i UK 2 – ŽC 2245) - računska brzina 50 km/h - maksimalni nagib nivelete 7% (10%) - broj prometnih traka i širina kolnika 2×3,50 m - raskrižja u nivou (rotor), s dodatnim trakama za prestrojavanje samo na raskrižjima sa sabirnim prometnicama prema potrebi - sa prometnice postoje prilazi zgradama - pješački hodnici obostrani ili jednostrani, minimalne širine 1,50 - parkiranje posebno regulirano i organizirano na parkiralištima s koncentriranim ulazom i izlazom - ugibališta za autobusna stajališta ako je na prometnici organiziran javni promet - širina planiranog poprečnog profila iznosi 12,0-15,0 m. Stranica 100 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 01. ožujka 2013. b) Ostale ulice - računska brzina 40 (30) km/h - maksimalni nagib nivelete 12% - broj prometnih traka i širina kolnika 2×2,75 m, jednosmjerni promet 4,5 m - raskrižja u nivou - sa prometnice postoje prilazi zgradama - pješački hodnici, jednostrani, obostrani, minimalne širine 1,50 m (iznimno 1,2 m). - širina planiranog poprečnog profila iznosi 8,0 – 10,0 m. c) Rotor Planom je predviđeno spajanje ŽC 2003, ŽC 2245 i nove ceste UK3 u rotor: - unutarnji radijus 7,0 m, - širina kolnika u rotoru 8,0 m, - vanjski radijus 14,0 m, - zeleni pojas 2,0 m, - pješačko-biciklistička staza 2,0 m, - ukupni profil rotora 36,0 – 40,0 m.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Spoj planirane ceste UK4 na ŽC 2003 potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu, prema važećoj zakonskoj regulativi, za iste zatražiti Posebne uvjete građenja od Županijske uprave za ceste Međimurske županije.
(2) Voda se s nerazvrstanih cesta i kolnih prilaza ne smije izlijevati na kolnik županijske i lokalne ceste.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Izgradnja unutar područja naselja razvija se uz postojeće i planirane gradske ulice.
(2) Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu u jednoj od kategorija navedenih u članku 51.
(3) Neposrednim pristupom smatra se kolni pristup minimalne širine 3,50 m (iznimno prilikom rekonstrukcije postojeće građevine 3,0 m).
(4) Pristup s građevne čestice na površinu mjesne ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, pristup se mora izvesti preko sporedne ulice.
(5) Najveća dozvoljena dužina slijepe ulice iznosi 200 m minimalne širine 5,0 metara. Na završetku ulice potrebno je izgraditi okretište.
(6) Mjesne ulice koje u okviru ostalih ulica nemaju zadovoljavajući profil s odvojenim kolnikom i pješačkim hodnikom tretiraju se kao kolno-pješačke s posebnim režimom odvijanja prometa.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Planom se predviđa korištenje ulica u rangu glavne ulice za javni prijevoz autobusima.
(2) U ulicama iz stavka 1. ovog članka moraju se na mjestima određenim Planom za stajališta, a prema posebnim propisima izgraditi ugibališta s nadstrešnicama za putnike (prema Pravilniku o autobusnim stajalištima). 5.1.2. PARKIRALIŠTA
Članak 57.
(1) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta dimenzija 2,5×5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici građevine određene namjene utvrđuje se prema veličini građevinske bruto površine ili broju korisnika (mjesta) / zaposlenika uz primjenu sljedećih normativa: Jednoobiteljski i višeobiteljski 1,5 mjesto / 1 stambena stambeni objekti jedinica Višestambene građevine 1,5 mjesto/1 stambena jedinica Poslovni prostori uz stanovanje 2 mjesta/100 m2 BRP Škole 0,5-1 mjesto/100 m2 BRP Športska igrališta i dvorane 4 mjesta/100 m2 BRP Uredi i sl. 2 mjesta/100 m2 BRP Trgovine i uslužni sadržaji 4 mjesta/100 m2 BRP Kulturni, vjerski i društveni 4 mjesta/100 m2 BRP sadržaji Ugostiteljstvo 4 mjesta/100 m2 BRP
(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Članak 58.

Članak 58.
(1) U stambenoj i centralnoj zoni treba izvesti javna parkirališta za osobne automobile.
(2) Broj parkirališnih mjesta prikazan u kartografskom prikazu br. 2a. je orijentacioni.
(3) U sklopu javnih parkirališta moguće je građevnim česticama u blizini dati koncesije na dio parkirališnih mjesta ukoliko općinska uprava ocijeni da je to moguće.
Članak 59.
(1) Na javnim parkiralištima treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati za automobile osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti najmanje 5% parkirališnih mjesta, dimenzija 3,75×5,0 m, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta, te ista trebaju biti posebno označena i smještena uz pješačke površine i u blizini ulaza u građevinu.
(2) Parkirališne površine treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo na 3 parkirališna mjesta. 5.1.3. BICIKLISTIČKE STAZE

Članak 60.

Članak 60.
(1) Unutar koridora prometnice mogu se graditi i uređivati biciklističke staze i to: - odvojeno od kolnika u drugoj razini, - kao fizički odvojeni dio kolnika. 01. ožujka 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 101
(2) Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 2,0 m. 5.1.4. PJEŠAČKE POVRŠINE
Članak 61.
(1) Pješačke površine obuhvaćaju pločnike – nogostupe, trgove, pješačke putove i šetnice.
(2) Uređenje pločnika za kretanje pješaka – nogostupa, predviđa se uz kolnike u minimalnoj širini od 1,5 m.
(3) Iznimno u ulicama gdje to postojeća izgradnja ne dozvoljava, pločnik se može urediti i u manjim gabaritima, ali ne manjim od 1,2 m.
(4) Kada su nogostupi uži od 1,5 m, na njih se ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete ili druge prepreke koje otežavaju kretanje pješaka.
(5) Izgradnja sustava nogostupa obvezatna je za sve nove prometnice i postojeće prometnice koje se mogu rekonstruirati prema Planom definiranim profilima. 5.1.5. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 62.

Članak 62.
(1) Planom su predviđena dva trga na prostoru obuhvata Plana: - uređenje trga pred crkvom Sv. Martina (Tr1) - uređenje trga ispred škole i doma kulture (Tr2)
(2) U cilju definitivnog rješavanja i korištenja pješačkih prostora kao i očuvanja njihovog specifičnog profila i karaktera, uređenje pješačkih dijelova centra (gore pobrojanih trgova), potrebno je riješiti cjelovitim idejnim rješenjem izrađenim prema programu investitora i konzervatorskim uvjetima.
(3) Idejnim rješenjem potrebno je riješiti nivelete ulica i trgova podzemnu infrastrukturnu mrežu, oblikovanje, materijale i hortikulturu, uz prethodno detaljno geodetsko snimanje uzdužnih i poprečnih profila ulica i trgova kao i sondiranje terena na mjestima koje određuje nadležno tijelo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.
(4) Hodne površine trgova moraju biti primjerene povijesnoj jezgri materijalima koji se lako čiste i održavaju, koji su otporni na habanje i upijanje masnoća, ulja i sl., i sa završnom protukliznom obradom. Zbog toga se predlažu rješenja s primjenom klasičnih opločenja kamenim pločama i kockama položenim u pijesak, primjenom kamena u formi kocke” (vel. 20/20/20 cm i 20/30/20 ili njene polovice 20/20/10 cm i 20/30/10 cm) koja u dorađenom obliku može biti lomljena, paljena ili pjeskarena. Završna obloga hodne površine trgova ne smije biti betonirana niti asfaltirana.
(5) Nosivost podloge i pripadajućih slojeva hodnih površina mora se dimenzionirati za mogući prihvat vozila opskrbe, komunalnih usluga i vatrogasnih vozila.

Članak 62.

(6) Hodne površine moraju se izvoditi kao cjelovite, prirodno ravne površine s tehnički uvjetovanim nagibima za odvodnju, i bez denivelacija ako one nisu uzrokovane prirodnim nagibom terena ili povijesno utvrđene.
(7) U sklopu trgova i pješačkih površina dozvoljena je postava pozornica – amfiteatar, fontana, paviljona i drugih elemenata urbane i likovne opreme – skulptura, rasvjete.
Članak 63.
(1) Na području centra (unutar granica Plana) urbana oprema javnih i drugih prostora u funkciji javnog korištenja, vrste opločenja, klupe, zaštitne ograde, svjetiljke, reklame i drugi natpisi, elementi za zaštitu od sunca, koševi za smeće, stalci za bicikle i dr. mora biti jedinstvena, karakterističnog i prepoznatljivog oblikovanja utvrđenog javnim natječajem ili izabrana iz tržišne ponude tipske opreme koja oblikovno odgovara visokim zahtjevima ambijenta u koji treba biti ugrađena. 5.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Ostali akti u ovom izdanju (60)