Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela Športske ulice u Palovcu

24. Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), članka 28. Statuta Općine Mala Subotica (Službeni glasnik Međimurske županije broj 10/09), Izmjena i dopuna Statuta općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 20/10) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja dijela Športske ulice u Palovcu (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/10), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica, na svojoj 23. sjednici održanoj 30. kolovoza 2011. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela Športske ulice u Palovcu i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela Športske ulice u Palovcu (u daljnjem tekstu: Odluka) donosi se Detaljni plan uređenja dijela Športske ulice u Palovcu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU).
(2) Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Područje obuhvata DPU je površine cca 6,5 ha, a odnosi se na dio naselja Palovec, zapadno od kanala Trnava, uz lokalnu cestu LC 20047 Belica (ŽC 2022) - Palovec (ŽC 2023).
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja površina, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, mjere zaštite kulturnih dobara, mjere sprječavanja štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: 6. rujna 2011. Broj 16 - Stranica 1315 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU i. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja ii. Izvod iz prostornog plana šireg područja iii. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno - planska rješenja iV. Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi DPU V. Odluka o izradi DPU, zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09) Vi. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje slijedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i /ili osjetljivih cjelina 6. Uvjeti i način gradnje građevina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 8. Mjere provedbe plana 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 0.1 SITUACIJA - POSEBNA GEODETSKA PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUK- TUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLI- NOOPSKRBE - IZMJENA I DOPUNA 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA MREŽA - IZMJENA I DOPUNA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, čija površina i oblik je određena u kartografskim prikazima DPU, a može unutar sebe sadržavati jednu ili više namjena površina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine uz predviđenu svrhu, određenu DPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice, - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina / GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

- Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. Stranica 1316 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 6. rujna 2011. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Članak 4.

- Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Građevni kompleks je funkcionalna cjelina većeg broja sadržaja objedinjenih u jednoj ili više građevina međusobno funkcionalno ili fizički povezanih. - Mješoviti način gradnje je mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5.
(1) U obuhvatu DPU-a namjena pojedinih čestica ili dijelova čestica je slijedeća: - stambena namjena /oznaka S1/ - mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka M1/ - mješovita, stambena i/ili poslovna namjena /oznaka M2/ - javna zelena površina /oznaka Z1/ - površina uličnog koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ - površina poljskog puta /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/ - površina infrastrukturnih sustava /oznaka IS1/ - površina kanala /oznaka KN/ - površina za izvedbu regulacijsko - zaštitne vodne građevine /oznaka VG s dodatnom numeričkom oznakom/ - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 - “Detaljna namjena površina” sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
Članak 7.
(1) Stambena namjena - za samostojeću gradnju / oznaka S1/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine (stambene građevine ili stambeno-poslovne građevine), te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne prostore namijenjene obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično).

Članak 7.

(3) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu, nego prateći sadržaji, ukoliko se predviđaju, trebaju biti smješteni unutar građevine osnovne namjene, odnosno građevina treba biti oblikovana kao arhitektonski kompleks.
(4) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine, kao i unutar pojasa izgradnje pomoćnih građevina, lociraju se pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (garaže, alatnice, fontane, vrtni paviljoni i slično), - ukoliko je čestica dovoljnih dimenzija, najmanje 10,0 m uvučeno od obaveznog građevnog pravca locira se bazen (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom) i tenis igralište, koje može biti izvedeno isključivo s tvrdom ili travnom podlogom, - pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Mješovita, pretežito stambena namjena /oznaka M1/, omogućava formiranje građevne čestice za gradnju 6. rujna 2011. Broj 16 - Stranica 1317 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” jedne osnovne građevine (stambene ili stambeno-poslovne građevine), jedne prateće poslovne građevine, te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja uz najviše 3 zasebne stambene jedinice sadrži i poslovne sadržaje čija namjena se utvrđuje prema stavku 4. ovog članka.
(3) Na čestici je unutar pojasa gradnje osnovne građevine moguće graditi i jednu prateću građevinu poslovne namjene, sadržaja utvrđenog prema stavku 4. ovog članka.
(4) Poslovni sadržaji na čestici mogu biti namijenjeni obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova, udruga građana i slično).

Članak 8.

(5) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, - unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine, kao i unutar pojasa izgradnje pomoćnih građevina, lociraju se pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (garaže, alatnice, fontane, vrtni paviljoni i slično), - najmanje 10,0 m uvučeno od obaveznog građevnog pravca locira se bazen (sve vodene površine veće od 4,0 m2 se smatraju bazenom) i tenis igralište, koje može biti izvedeno isključivo s tvrdom ili travnom podlogom. - unutar područja za razvoj pomoćnih građevina lociraju se građevine za uzgoj životinja, kapaciteta do najviše 10 uvjetnih grla i minimalne udaljenosti 12,0 m od najbližeg izvedenog (ili planiranog) stambenog prostora. - druge pomoćne građevine bez izvora zagađenja.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Mješovita, stambena i/ili poslovna namjena / oznaka M2/, omogućava formiranje građevne čestice za gradnju jedne osnovne građevine (stambene, poslovne ili stambeno-poslovne), te više pomoćnih građevina na čestici.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice, - poslovnu građevinu, koja sadrži najviše 3 zasebne poslovne jedinice, - stambeno - poslovnu građevinu, koja objedinjava funkcije iz alineja 1. i 2. ovog stavka.
(2) Na čestici nije moguće graditi prateću građevinu.
(3) Poslovni sadržaji na čestici mogu biti namijenjeni obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (pansioni, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanju sportskih klubova, udruga građana i slično).

Članak 9.

(4) Uz osnovnu građevinu moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina bez izvora zagađenja, koje je potrebno locirati unutar područja gradnje osnovne građevine, ali iza pročelja osnovne građevine.
(5) Pomoćne građevine s izvorom zagađenja nije dozvoljeno graditi na čestici.
Članak 10.
(1) Javna zelena površina /oznaka Z1/ je površina javnog parka s mogućnošću uređenja dječjeg igrališta.
(2) Površina se uređuje sadnjom trave i/ili višeg raslinja, pri čemu se preferira zadržavanje postojećeg visokog zelenila u što je više mogućoj mjeri.
(3) Na površinama zaštitnih zelenih površina nije moguća gradnja građevina, ali je moguća postava urbane opreme, javne plastike i igrala za djecu.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Površina uličnog koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formira se radi rekonstrukcije dijela postojeće ili izgradnje novih ulica, što uključuje prometnice, pješačke, odnosno pješačko - biciklističke staze, Stranica 1318 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 6. rujna 2011. te pripadajuće zelene površine i komunalnu infrastrukturu unutar njihova koridora.
Članak 12.
(1) Površina poljskog puta /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/ formira se radi osiguranja pristupa obradivom tlu u zaleđu područja obuhvata DPU.
(2) Kolna površina poljskog puta može se urediti kao makadamska ili asfaltirana.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Površina infrastrukturnih sustava /oznaka iS1/ osigurava se za formiranje građevne čestice trafostanice.
Članak 14.
(1) Površina kanala /oznaka KN/ je geodetski utvrđena površina koju u naravi zauzima kanal Trnave.
Članak 15.
(1) Površina za izvedbu regulacijsko - zaštitne vodne građevine /oznaka VG s dodatnom numeričkom oznakom/ označava površinu kojom se osigurava provedba zahvata na poboljšanju sigurnosti zaštitnih građevina kanala Trnave.
(2) Pojas iznosi minimalno 6,0 m od postojeće međe kanala, a sukladno članku 9. Zakona o vodama navedeni zemljišni pojas trebao dobiti status vodnog dobra. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐE- VINA

Članak 16.

Članak 16.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 17.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4. “Uvjeti gradnje” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od + - 5% planirane površine.
Članak 19.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Po dvije susjedne čestice, iste namjene, mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 21.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina/V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1.”Detaljna namjena površina”, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: 6. rujna 2011. Broj 16 - Stranica 1319 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Najviša visina Najviša (vijenca) etažnost NAMJENA kig kis osnovne osnovne građevine građevine Vosn (m) Eosn stambena 0,40 1,20 6,60 4/Po+P+1+Pk/ namjena /S1/ mješovita, pretežito 0,40 1,20 6,60 4/Po+P+1+Pk/ stabena namjena /M1/ mješovita namjena - 0,40 1,20 6,60 4/Po+P+1+Pk/ stambena i/ili poslovna /M2/ površine infrastrukturnih 0,40 0,40 4,00 1/P/ sustava /IS1/ 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
(1) Građevinom ili prostorom osnovne namjene smatra se kompleks građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice.

Članak 21.

(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno sadržaj, čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja na čestici, prema poglavlju 1. ove Odluke - Uvjeti određivanja namjene površina.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice, prema poglavlju 1. - Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.
(4) Prateći i pomoćne građevine nisu površinom limitirane u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 22.

Članak 22.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.4. - “Uvjeti gradnje građevina”.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine, - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
Članak 23.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera. Najviša visina Najviša visina Najviša Najviša etažnost (vijenca) (vijenca) etažnost prateće prateće pomoćne pomoćne građevine građevine građevine građevine Eprat Vprat (m) Vpom (m) Epom nema mogućnosti gradnje 3,00 1/P/ prateće građevine 6,60 4/Po+P+1+Pk/ 3,00 1/P/ nema mogućnosti gradnje 6,60 4/Po+P+1+Pk/ prateće građevine nema mogućnosti gradnje nema mogućnosti gradnje prateće građevine pomoćne građevine
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora, određenog prema poglavlju 9.3.7. ove Odluke - Zaštita od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 24.

Članak 24.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
Članak 25.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.
Članak 26.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Stranica 1320 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 6. rujna 2011.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, otvore prema međi koja je manje od 3,0 m udaljena od vanjskog zida, mogu imati građevine na česticama čije su bočne međe orijentirane na ulicu ili drugu javnu površinu. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 28.

Članak 28.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, odnosno do izvedbe javne mreže odvodnje, izvedbe individualnog načina kontroliranog zbrinjavanja otpadnih voda.
Članak 29.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkom stazom, Namjena građevine koeficijent 1. RADIONE I SKlADIŠTA 0,45 2. UREDSKI PROSTORI 2,00 3. USLUGE, UGOSTITELJSTVO 4,00 4. SPECIJALIZIRANE TRGOVINE 2,50 5. STAMBENE GRAĐEVINE 1,00
(4) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici. 2.6.3 Gradnja ograda

Članak 33.

Članak 33.
(1) Ograde se mogu graditi: - na liniji regulacije kao: - dekorativne niske ograde visine do 1,40 m, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 30.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu - ulicu.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 32.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti interne prometne površine koje će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice i izlaz na javnu prometnu površinu prednjom stranom vozila.
(2) Na svakoj građevnoj čestici je potrebno osigurati prostor za parkiranje vozila za sadržaje koji se na čestici predviđaju.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM), po pojedinoj građevnoj čestici, utvrđuje se, ovisno o namjeni prostora na čestici, sukladno slijedećoj tabeli: broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 zaposlenika 100 m2 korisnog prostora 100 m2 korisnog prostora 100 m2 korisnog prostora 1 stan - kao živica visine do 1,20 m; - ograde prema bočnim i stražnjoj međi mogu se urediti kao prozračne, pune ili živica, visine do 1,80 m, mjereno od najniže kote ograde, odnosno sa strane one građevne čestice koja ima manju apsolutnu visinsku kotu uređenog terena na mjerenoj točki. 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 34.

Članak 34.
(1) Na građevnim česticama je obavezno najmanje 20% površine urediti kao zelene površine okućnice.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine. 6. rujna 2011. Broj 16 - Stranica 1321 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 35.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa”.
(2) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od: - jedne postojeće ulice - UK1, koja je ujedno i lokalna cesta LC 20047 Belica - Palovec, - novoplaniranih uličnih koridora UK2, UK3, UK4 i UK5, - poljskih putova PP1 i PP2.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Ulica UK1, koja je istovremeno i lokalna cesta predviđa se rekonstruirati na način da joj se poveća širina kolnika i omogući izvedba pješačko - biciklističkih staza s obje strane ulice.
(2) Minimalna širina koridora ostalih ulica definirana je parcelacijom s minimalno 11,0 m.
(3) Ceste u obuhvatu plana trebaju imati kolnu površinu minimalne širine 5,5 m.
(4) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa” dan je prikaz odnosa kolnih, pješačkih i zelenih površina unutar koridora prometnica.
(5) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Spoj planiranih cesta, na izvedenu županijsku cestu potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (“Narodne novine”, broj 119/07).
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (“Narodne novine”, broj 33/05, 64/05 i 155/05). 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 38.

Članak 38.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a.
(3) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene - prvenstveno se to odnosi na plinske redukcijske stanice i TK kabinete, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 39.

Članak 39.
(1) Postojeće i planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 40.
(1) Područjem obuhvata - lokalnom cestom LC 20047 prolazi vod vodovoda, koji se predviđa produžiti u novoplaniranim uličnim koridorima i to u obliku prstena.