Arhiva › 2011. › SGMŽ 16

SGMŽOpćina Mala Subotica · 6. rujna 2011. · KLASA 021-05/11-01/68 · URBROJ 2109/10-11-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela Športske ulice u Palovcu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1321

Članak 41.

Članak 41.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz (4) poglavlja 9.2.7. Zaštita od požara, ove Odluke. 3.2.1.2 Zbrinjavanje otpadnih voda
Članak 42.
(1) Za područje naselja Palovec izrađen je projekt odvodnje otpadnih voda, planiran kao razdjelni sustav.
(2) Projektirane mreže odvodnje prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”
(3) Odvodnju planirane zone obuhvata DPU potrebno je uključiti u projektirani sustav odvodnje naselja.
(4) Sustav oborinske odvodnje predviđen je na način da se kao recipijent koristi potok Trnava u zoni istočno od područja obuhvata DPU.

Članak 43.

Članak 43.
(1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje za područje naselja, otpadne sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mora se riješiti upuštanjem u septičke taložnice zatvorenog tipa, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima.
(2) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine. Stranica 1322 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 6. rujna 2011.
(3) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije i sanirati teren.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Oborinske vode sa cijelog područja obuhvata mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje oborinskih voda samo preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
(2) Ukoliko je izvedivo, čiste oborinske vode s čestica moguće je predvidjeti i na način da se ispuštaju na vlastitoj čestici, bilo na zelene površine, bilo u upojne bunare.
(3) Tehnološke vode, se s obzirom na djelatnosti unutar obuhvata plana ne očekuje, a ukoliko se utvrdi njihovo postojanje, mogu se upuštati u javni sustav sanitarno - fekalne odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja do razine određene posebnim propisima. 3.2.1.3 Kućni priključci vodoopskrbe i odvodnje

Članak 45.

Članak 45.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na jednu građevinu, odnosno funkcionalnu cjelinu.
(2) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 1,0 m od ulične međe.
(3) Nove čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovom Planu.
(4) Otpadne vode dozvoljeno je ispuštati samo u predviđeni sustav odvodnje otpadnih voda, ovisno o vrsti otpadnih voda. 3.2.1.4 Plinoopskrba

Članak 46.

Članak 46.
(1) U postojećoj ulici, lokalnoj prometnici LC 20047 izvedena je niskotlačna plinska mreža za opskrbu plinom, te se i predviđa dogradnja mreže unutar koridora novih ulica, na način da zatvara prsten.
Članak 47.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Izgradnju plinovoda potrebno je predvidjeti na dovoljnoj udaljenosti od visokog raslinja, odnosno van dohvata korijenja, a prelaze preko prometnica izvan područja raskrižja.
(4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 48.

Članak 48.
(1) Unutar područja obuhvata DPU ne predviđa se izvedba novih redukcijskih stanica. 3.2.1.5 Kućni priključci plinoopskrbe
Članak 49.
(1) Priključni plinski set za priključak plina se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Do priključnog seta potrebno je osigurati pristup, radi očitanja i održavanja. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 50.

Članak 50.
(1) Postojeća i planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1 Mreže elektroopskrbe i javne rasvjete
Članak 51.
(1) Unutar područja obuhvata DPU predviđa se izgradnja dvije nove trafostanice.
(2) Trafostanice je potrebno podzemnim srednjenaponskim vodom po sistemu ulaz-izlaz povezati sa najbližom trafostanicom u okruženju - T 259 Palovec.
(3) Barem jedna od planiranih trafostanica treba biti predviđena s mogućnošću prihvata električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i kogeneracije u odgovarajući javni sustav.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Unutar površina planiranih uličnih koridora, planirano je da se s jedne strane ulice, izvede nadzemna niskonaponska kabelska mreža za opskrbu el. energijom i za javnu rasvjetu, koja će se napajati iz planiranih trafostanica u obuhvatu 6. rujna 2011. Broj 16 - Stranica 1323 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” DPU-a, a potrebno ju je povezati i s postojećom zračnom niskonaponskom mrežom elektroopskrbe izvedenom u koridoru lC 20047.
Članak 53.
(1) Zbog izvedbe spoja planirane ulice UK4 na Športsku ulicu, a eventualno i radi izvedbe kolnih priključaka na građevne čestice s pristupom sa Športske ulice, potrebno je pristupiti rekonstrukciji postojeće nn mreže u Športskoj ulici na način da se predvidi izmještanje postojećih betonskih stupova iz zone planiranog raskrižja Športske i UK4 , odnosno iz zone kolnih pristupa na planirane čestice.
(2) Za izvedbu planirane zračne nn mreže elektroopskrbe i javne rasvjete potrebno je predvidjeti postavu betonskih stupova, jednostrano u uličnom koridoru UK ili unutar građevne čestice, neposredno uz uličnu među.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 3.2.2.2 Kućni priključci elektroopskrbe

Članak 54.

Članak 54.
(1) Novoplanirane građevne čestice nije moguće spojiti na postojeću, niti planiranu uličnu niskonaponsku mrežu, prije izvedbe najmanje jedne planirane trafostanice.
(2) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na planiranu uličnu zračnu niskonaponsku mrežu ili za veće potrošače, pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(3) Za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(4) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Energija iz obnovljivih izvora i kogeneracije

Članak 55.

Članak 55.
(1) Kao dopuna osnovnom energetskom sustavu moguće je dodatno koristiti i druge alternativne izvore energije (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode i drugo), a koju je moguće predvidjeti kao dopunu centralnom sustavu ili kao dodatni izvor za pojedinu građevinu (za potrebe zgrade uprave ili druge).
(2) Sve građevine i postrojenja koja se planiraju u svrhu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, trebaju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (“Narodne novine”, broj 67/7), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za jednog individualnog korisnika, lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici.
(2) Uvjet za lociranje individualnog sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Osim uvjeta iz stavka 2. ovog članka: - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vjetra i kogeneraciju, ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za stambenu zonu, - u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje, - u stambenim zonama i na česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, nije dozvoljeno locirati sustav čija je površina sunčevih prijemnika veća od 40,0 m2.
(4) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju. 3.2.4 Telekomunikacijska mreža 3.2.4.1 Mreža fiksne telefonije

Članak 57.

Članak 57.
(1) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu.
(2) Trasa postojeće fiksne telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(3) U novoplaniranim ulicama predviđa se izvedba podzemne telefonske kanalizacije, sa strane planiranih novih građevnih čestica, te povezana s postojećom TK kanalizacijom.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar zelenih površina unutar uličnih koridora i na česticama druge namjene, moguće je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta na površini dimenzija 2,0 m x 1,0 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu. Stranica 1324 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 6. rujna 2011. 3.2.4.2 Mreža mobilne telefonije

Članak 59.

Članak 59.
(1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati na zelenoj površini, oznake Z1, prema kartografskom prikazu br. 1 “Detaljna namjena površina”
Članak 60.
(1) Građevine i uređaje pokretne telekomunikacijske mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te ukoliko se postavlja antenski stup, na način da se do tri operatera mogu koristiti istim antenskim stupom. 3.2.4.3 Telefonski priključci
Članak 61.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (“Narodne novine”, broj 155/09). 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 62.

Članak 62.
(1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina.
(2) Zelene površine potrebno je uređivati sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva.
(3) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 5 UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 63.

Članak 63.
(1) Na prostoru obuhvata DPU nema posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina. 6 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 64.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. - “Uvjeti gradnje”.
Članak 65.
(1) Na građevnim česticama je graditi dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 - 2.5.
(2) Samostojeća gradnja /oznaka SS/, predviđena je za planirane čestice individualne stambene namjene /oznake namjene S1/, i za gradnju trafostanice /oznake namjene IS1/, a označava gradnju jedne osnovne građevine na čestici, odmaknuto od međa čestice.
(3) Mješoviti način gradnje /oznaka MJ/ označava mogućnost odabira između samostojeće gradnje i gradnje u kompleksu, a predviđa na česticama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 7 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 67.
(1) Unutar područja obuhvata DPU nema područja zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (“Narodne novine”, broj 70/05 i 139/08), niti područje zadire u područja nacionalne ekološke mreže (NEM) utvrđene sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (“Narodne novine”, broj 109/07).

Članak 68.

Članak 68.
(1) Radi zaštite zatečenih prirodnih vrijednosti, pri uređivanju prostora u obuhvatu DPU poželjno je na površinama koje se obavezno uređuju kao zelene, u što većoj mjeri zadržati prirodne osobine prostora i pejsažne karakteristike postojeće vegetacije. 7.2 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
Članak 69.
(1) Na prostoru obuhvata DPU nema građevina s utvrđenim kulturno - povijesnim vrijednostima.
Članak 70.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu. 8 MJERE PROVEDBE DETALJNOG PLANA UREĐENJA

Članak 71.

Članak 71.
(1) Detaljni plan uređenja dijela Športske ulice u Palovcu osnova je za provedbu parcelacije planiranog područja.
Članak 72.
(1) Za sadržaje unutar područja obuhvata DPU ne predviđa se provedba urbanističko - arhitektonskih niti arhitektonskih natječaja. 6. rujna 2011. Broj 16 - Stranica 1325 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 9 MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 9.1 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
Članak 73.
(1) Unutar područja obuhvata DPU nema izgrađenih građevina. 9.2 OSTALE MJERE ZAŠTITE OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA I MJERE ZA ZAŠTITU ŽIVOTA I ZDRAVLJA LJUDI 9.2.1Zaštita od zagađenja tla

Članak 74.

Članak 74.
(1) Gradnju građevina i obavljanje djelatnosti treba predvidjeti na način koji osigurava nedostupnost štetnih čestica u tlo, što se osigurava: - primjenom zaštitnih materijala koji čine fizičku membranu za zaštitu tla, - primjenom mjera zaštite zagađenja tla otpadnim vodama, koje se provode kontroliranim skupljanjem i odgovarajućim zbrinjavanjem otpadnih voda. 9.2.2 Zaštita od zagađenja zraka
Članak 75.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 178/04), kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti. 9.2.3 Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 76.

Članak 76.
(1) Za sve građevine i sve otvorene površine unutar područja obuhvata DPU, treba predvidjeti kontrolirano skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1.2 ove Odluke - Zbrinjavanje otpadnih voda i na način da se zadovolje zakonom propisani standardi kakvoće vode sukladno Pravilnikom o graničnim emisijama otpadnih voda (“Narodne novine”, broj 89/10).
(2) Parkirališta s brojem mjesta od 10 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda. 9.2.4 Svjetlosno onečišćenje

Članak 77.

Članak 77.
(1) Stupovi vanjske rasvjete unutar područja obuhvata DPU trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa prema gore. 9.2.5 Postupanje s otpadom
Članak 78.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu posude za skupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 9.2.6 Zaštita od buke
Članak 79.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 9.2.7 Zaštita od požara

Članak 80.

Članak 80.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Udaljenost između dviju građevina na istoj građevnoj čestici treba dimenzionirati na najmanje ½ visine više građevine.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(4) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(5) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (“Narodne novine” broj 35/94, 55/94 i 142/03).

Članak 81.

Članak 81.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, postavljanjem istih unutar uličnog koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (“Narodne novine”, broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost. Stranica 1326 - Broj 16 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 6. rujna 2011.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Za poslovne građevine u kojima se na bilo koji način u obavljanju djelatnosti koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od PU Međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine.
(2) Za potrebe izdavanja posebnih uvjeta iz stavka 1. ovog članka potrebno je uz zahtjev PU dostaviti idejno rješenje građevine koje treba sadržavati situacijski nacrt u odgovarajućem mjerilu do najviše 1:500, s ucrtanim planiranim i postojećim građevinama i postrojenjima, prometnicama i ogradama i slično, te predviđenim zonama opasnosti u 3 dimenzije i sigurnosnim udaljenostima. 9.2.8 Osiguranje bitnih zahtjeva za građevine

Članak 83.

Članak 83.
(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 9.2.9 Gradnja skloništa
Članak 84.
(1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(1) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima. 9.2.10 Ostale mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 85.

Članak 85.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (“Narodne novine”, broj 64/08 i 67/09).
(2) Ostali uvjeti sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. iii. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 86.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
(2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće.
Članak 87.
(1) Uvid u Odluku o donošenju DPU, kao i druge elemente Plana, može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Mala Subotica.

Članak 88.

Članak 88.
(1) Izvornik Detaljnog plana uređenja ovjerava predsjednik Općinskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen je u 5 primjeraka.
(3) Po jedan primjerak izvornika dostavlja se: - Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, - Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, - Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo u Međimurske županije, - Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije.
(4) Jedan izvornik čuva se u arhivi Općine Mala Subotica.
Članak 89.
(1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MALA SUBOTICA KlASA: 021-05/11-01/68 URBROJ: 2109/10-11-01 Mala Subotica, 30. kolovoza 2011. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Mihalic, dipl.ing., v. r.

Ostali akti u ovom izdanju (44)