Prostorni plan Međimurske županije - Odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

1. Na temelju članka 44. Poslovnika Skupštine Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10) i članka 120. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), Odbor za Statut, Poslovnik i propise na 16. sjednici, održanoj 15. veljače 2011. godine, utvrdio je i izdao pročišćeni tekst Prostornog plana Međimurske županije - Odredbe za provođenje. Pročišćeni tekst obuhvaća Prostorni plan Međimurske županije - Odredbe za provođenje (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 8/01), te Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije objavljenu u “Službenom glasniku Međimurske županije”, broj 23/10. u kojima je označeno vrijeme njihova stupanja na snagu. KLASA: 350-02/11-03/1 URBROJ: 2109/1-02-11-01 Čakovec, 15. veljače 2011. PREDSJEDNICA ODBORA Mr. sc. Andreja Fileš-Ružić PROSTORNI PLAN Međimurske županije ODREDBE ZA PROVOĐENJE (pročišćeni tekst) Glava I. UVJETi RAZGRANiČENJA PROSTORA PREMA OBiLJEŽJU, KORiŠTENJU i NAMJENI

Članak 1.

Članak 1. Prostornim planom Međimurske županije (u daljnjem tekstu PPŽ) razrađuju se načela prostornog uređenja i 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 57 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” utvrđuju ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora Županije.
Članak 2. Razvoj u prostoru potrebno je provoditi na načelima racionalnog gospodarenja prostorom u cilju njegove zaštite i očuvanja.
Članak 3. Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na prostor za razvoj naselja, izgrađena, kultivirana i prirodna područja.

Članak 4.

Članak 4. Izgrađeni dijelovi građevinskih područja i prostori namijenjeni za razvoj naselja obuhvaćaju ona područja u Županiji na kojima su izvršeni ili se planiraju izvršiti zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju.
Članak 5. Aktivnosti kojima se mijenja stanje u prostoru (gradnja, eksploatacija, sanacija i drugo) izvode se: - u naseljima (izgrađeno područje naselja i područje planirano za razvoj naselja - građevinsko područje naselja), - izvan naselja (izdvojene funkcije i infrastruktura).

Članak 6.

Članak 6. U naselju, odnosno području planiranom za razvoj naselja koje se određuje prostornim planom uređenja općine/grada (u daljnjem tekstu: PPUO/G) sukladno zakonskim propisima, zadovoljavaju se funkcije stanovanja, rada, funkcije komunalne i društvene infrastrukture.
Članak 7. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.

Članak 8.

Članak 8. Kultivirani predjeli (ruralni, poljodjelski) su ona područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez značajnijih i/ili trajnijih promjena stanja prirodnog okruženja kroz djelatnosti kao što su poljoprivreda, voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.
Članak 9. Prema osnovnim namjenama kultivirana područja u Županiji dijele se na: - mozaik manjih poljoprivrednih površina, isprepletenih šumarcima i dijelovima naselja, - osobito vrijedno obradivo tlo, - vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla, - šume i šumsko zemljište.

Članak 10.

Članak 10. Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa kao što je šumarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam.
Članak 11. Prema namjeni prirodna područja mogu biti: - šumske površine koje se po svojoj namjeni dijele na gospodarske, zaštitne i posebne, - vodne površine koje se u pogledu namjene, korištenja i zaštite na području Županije dijele na tekućice i umjetna jezera (akumulacije i kanali).

Članak 12.

Članak 12. Prema prirodnim obilježjima prostora njegove osjetljivosti, podobnosti i mogućnosti prihvaćanja određenih aktivnosti, planiraju se tri razine dopustivosti zahvata u prostoru: a)I. razina dopustivosti - odnosi se na dijelove prostora izvan naselja u kojima se ne može planirati nova gradnja: a1 I. i II. zona zaštite izvorišta (osim priključne infrastrukture, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite), a2 poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u PPŽ-u načelno označeno kao “vrijedno poljoprivredno tlo”), a3 prostore prirodnih inundacijskih područja, odnosno 20 m od nožice nasipa, a4 zaštićeni dijelovi prirode, spomenici parkovne arhitekture kao postojeća zaštićena područja utvrđena (prikazana) na kartografskom prikazu 3., ukoliko se propisanim mjerama zaštite ne dozvoljavaju izuzeci. Iznimno, može se planirati gradnja infrastrukture u područjima navedenim pod a3 i a4, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano i skupo. b)II. razina dopustivosti - područje ograničene gradnje i regulative, odnosi se na dijelove prostora u kojima se može planirati gradnja uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete uređenja prostora: b1 III. zona zaštite izvorišta, b2 poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u PPŽ-u načelno označeno kao “ostalo obradivo tlo”), b3 predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode i predjeli definirani u PPŽ-u kao osobito vrijedan krajobraz, b4 pojas do 50 m od ruba šume.

Članak 12.

c)III. razina dopustivosti - ostalo područje, odnosi se na one dijelove prostora u kojima je planirana gradnja bez ograničenja.
Članak 13. Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje se prema vrsti i opsegu propisane zaštite i očuvanja prostora: a) zaštita prirodnih predjela, odnosno prirodnih resursa: vode, šume, biljni i životinjski svijet, krajobraz, Stranica 58 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. biološka raznolikost i dr. u cilju zadržavanja prevladavajuće biofizičke strukture i daljnjeg razvoja relativno stabilnih ekosustava, b) zaštita kultiviranih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i očuvanja identiteta ruralnog krajolika, c) zaštita okoliša unutar izgrađenih (urbanih) područja u cilju zaštite zdravlja i unapređenja života ljudi (tlo, voda, zrak, buka, otpad i dr.).

Članak 14.

Članak 14. Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani su u grafičkom dijelu PPŽ-a, a s obzirom na karakter plana i mjerilo (1:100 000) očitavaju se i tumače kao načelne planske kategorije usmjeravajućeg značenja. Detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i kategorija, režima korištenja i uređenja prostora određuje se PPUO/G. Glava II. UVJETi ODREĐiVANJA PROSTORA GRAĐEViNA OD VAŽNOSTi ZA DRŽAVU i ŽUPANiJU
Članak 15. Prostorni plan Županije određuje prostore za smještaj postojećih, planiranih i planiranih-mogućih građevina od važnosti za državu i Županiju. Obaveza je jedinica lokalne samouprave da u procesu planiranja korištenja i namjene prostora na teritoriju općine ili grada (unutar i izvan građevinskog područja) ugrade navedene objekte u planske dokumente (prostorne planove uređenja općina/gradova i dokumente prostornog uređenja užeg područja), uvaže ograničenja korištenja prostora, i kroz njih osiguraju prostor za njihovo provođenje. Temeljem PPŽ-a, utvrđuju se uvjeti za lokacijsku i građevinsku dozvolu za objekte i sadržaje od interesa za državu i Županiju uvažavajući sve ostale kriterije ovog Plana. GRAĐEViNE OD VAŽNOSTi ZA DRŽAVU

Članak 16.

Članak 16. Postojeće građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - autocesta: A 4 - GP Goričan (granica Republike Mađarske) - Varaždin - Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3) - državne ceste: D3; G.P. Goričan (granica Republike Mađarske) - Čakovec - Varaždin - Breznički Hum - Zagreb - Karlovac - Rijeka (D8), D20; Čakovec (D3) - Prelog - Donja Dubrava - Đelekovec - Drnje (D41), D208; G.P. Trnovec (granica Republike Slovenije) - Nedelišće (D3), D209; G:P. Mursko Središće (granica Republike Slovenije) - Šenkovec - Čakovec - Nedelišće (D3). - stalni međunarodni granični cestovni prijelazi I. kategorije: Goričan-Letenye, Trnovec-Središče ob Dravi, Mursko Središće-Petišovci. - stalni međudržavni granični cestovni prijelaz I.I kategorije: Bukovje-Gibina. Željezničke građevine s pripadajućim građevinama - pruga od značaja za međunarodni promet M501 (MG 3) (Središče) Državna granica-Čakovec-Kotoriba- Državna granica (Murakeresztur), - pruga od značaja za regionalni promet R201 (I 101) Zaprešić-Zabok-Varaždin-Čakovec, - pruga od značaja za lokalni promet L101 (II 200) Čakovec-Mursko Središće -Državna granica (Lendava), - stalni međunarodni granični željeznički prijelazi I. kategorije: Kotoriba-Murakeresztur, Čakovec-Središče ob Dravi, Čakovec-Lendava. Zrakoplovne građevine: - tercijarna zračna luka 2C/1A kategorije. Elektroenergetske građevine: - HE “Čakovec” instalirane snage 80,4 MW, - HE ”Dubrava” instalirane snage 80,6 MW, - male HE na derivacijskim kanalima, - dalekovod Žerjavinec-Mađarska 2x400 kV, - dalekovod Mađarska 120 kV, - dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV.

Članak 16.

Građevine za transport plina i nafte: - magistralni plinovod Varaždin-Čakovec-Šenkovec DN 200/50, - magistralni plinovod Varaždin II -Čakovec DN 200/50, - magistralni plinovod Čakovec - Šenkovec DN 150/50, - magistralni plinovod Šenkovec - Mihovljan DN 150/50, - magistralni plinovod Mihovljan - Mursko Središće DN 150/50, - magistralni plinovod Legrad - Donja Dubrava DN 150/50, - magistralni plinovod Molve-Donja Dubrava, - Jadranski naftovod - JANAF, - nadzemni objekti: MRS Čakovec, MRS Donje Međimurje, MRS Kuršanec, MRS Mihovljan, MRS Mursko Središće, MRS Nedelišće, MRS Šenkovec. Građevine eksploatacije energetskih mineralnih sirovina: - odobrena eksploatacijska polja ugljikovodika Mihovljan, Vučkovec, Vukanovec i Zebanec, - građevine u funkciji eksploatacije ugljikovodika povezane s odobrenim eksploatacijskim poljima. Vodne građevine - vodozahvat za korištenje mineralnih i termalnih voda - Vučkovec, - građevina za vodoopskrbu Nedelišće - kapaciteta zahvata 600 l/s. Regulacijske i zaštitne vodne građevine: - građevine za obranu od poplava na Dravi, a prema Državnom planu obrane od poplava i to: nasipi Pušćine-Gornji Hrašćan, Trnovec, nasipi akumulacija i 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 59 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” brane HE “Čakovec” i “Dubrava” i nasipi dovodnog i odvodnog kanala, - kompleks građevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi koji se smatraju velikim regulacijskim zahvatom (akumulacije, brane i kanali), - građevine za obranu od poplava na Muri, a prema Državnom planu obrane od poplava i to: glavni murski nasipi, nasip Sveti Martin i nasip Križovec.

Članak 17.

Članak 17. Planirane građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - dionica državne ceste od Graničnog prijelaza Trnovec do Čakovca (uključujući sjevernu obilaznicu Nedelišća). Vodne građevine - nasip na Muri kod Podturna i Lončarevo, - vodozahvat za korištenje mineralnih i termalnih voda - Draškovec. igralište za golf s pratećim sadržajima Građevine za transport plina i nafte - sustav za transport plina od čvora Međimurje do CPS Molve.
Članak 18. Planirane - moguće građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - cesta: Čakovec-Mursko Središće-Slovenija (uključujući obilaznicu Murskog Središća, most na Muri i međunarodni granični cestovni prijelazi I. kategorije), - cesta Čakovec-Varaždin, - čvor na autocesti Turčišće, - sjeverna obilaznica Preloga planirana u dvije etape: prva etapa planirana je do istočnog ulaza u Prelog, a u drugoj etapi cesta obilazi Cirkovljan i priključuje se na D20 između Crkovljana i Draškovca, - čvor Goričan i spoj na prateće uslužne objekte - odmorište “Goričan”. Željezničke građevine s pripadajućim uređajima - brza željeznička pruga Kotoriba - Pragersko, drugi kolosijek, - brza željeznička pruga Čakovec - Varaždin, drugi kolosijek, - granična željeznička postaja Macinec. Građevine eksploatacije energetskih mineralnih sirovina: - planirano moguće eksploatacijsko polje plina Međimurje-Peklenica i planirani mogući istražni lokaliteti na području Grada Preloga, Grada Čakovca i Općine Nedelišće. GRAĐEViNE OD VAŽNOSTi ZA ŽUPANiJU

Članak 19.

Članak 19. Postojeće građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - sve županijske i lokalne ceste, - granični prijelazi za pogranični promet: Preseka-Središće, Sv. Martin na Muri-Hotiza, Banfi-Raskrižje, Donja Dubrava-Belezno, Kotoriba-Mlinarci. Eksploatacijska polja mineralnih sirovina - eksploatacijsko polje šljunka i pijeska: Totovec, Preloge, Prelog, Cirkovljan, Turčišće, Križovec, - eksploatacijsko polje gline u Šenkovcu. Vodne građevine - građevina za vodoopskrbu Prelog, kapaciteta zahvata 200 l/s i izvorište pitke vode Sveta Marija, - retencije: Globetka, Pribislavec, Šenkovec, Balogovec, Jegerseg, Dragoslavec, Selnica, - mikroakumulacije Balogovec i Vratišinec, - građevine za korištenje voda - kanalska mreža za odvodnju, - građevine za zaštitu voda - sustav za odvodnju otpadnih voda grada Čakovca i prigradskih naselja kapaciteta 75.000 ekvivalent stanovnika. Građevine za transport plina - lokalni distribucijski plinovod Nedelišće - Gornji Kuršanec, - lokalni distribucijski plinovod Nedelišće - Šenkovec, - lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava -Prelog, - lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava - Kotoriba, - lokalni distribucijski plinovod Prelog - Gornji Kuršanec, - lokalni distribucijski plinovod Donji Kraljevec - Goričan, - lokalni distribucijski plinovod Križopotje - Preseka - Štrigova, - lokalni distribucijski plinovod Lopatinec - Štrigova, - lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće - Peklenica, - lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće - Sveti Martin na Muri - Štrigova, - lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće - Selnica - Zebanec - Lopatinec, - lokalni distribucijski plinovod Turčišće - Domašinec - Ferketinec, - lokalni distribucijski plinovod Orehovica - Ivanovec, - lokalni distribucijski plinovod Orehovica - Mala Subotica, - distribucijski glavni gradski prsten grada Čakovca, - distribucijski prigradski plinski prsten, - distribucijski prsten Ivanovec - Pribislavec - Belica - Gardinovec - Strelec - Palovec - Štefanec, - distribucijski prsten grada Preloga, - distribucijski prsten Peklenica - Ferketinec - Sivica - Vratišinec.

Članak 20.

Članak 20. Planirane građevine: Stranica 60 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - granični cestovni prijelaz za međunarodni i međudržavni promet II. kategorije Kotoriba - Murakeresztur. Županijski centar za gospodarenje otpadom i pretovarna stanica Vodne građevine - retencije Bratjanec i Vučkovec, - građevine za melioracijsko navodnjavanje, - vodospremnici Železna Gora, Dragoslavec i vodotoranj Sveti Urban, - kanalska mreža za odvodnju, - građevine za zaštitu voda: sustavi odvodnje otpadnih voda s pripadajućim građevinama i uređajima, i uređajima za pročišćavanje u jedinicama lokalne samouprave (zajednički za više njih i/ili pojedinačni), - građevine za korištenje voda: građevine za eksploataciju pitke vode Draškovec. Građevine za distribuciju plina - lokalni distribucijski plinovod Vratišinec - Mursko Središće.

Članak 21.

Članak 21. Planirane - moguće građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - županijska cesta, zapadna obilaznica Preloga, - lokalna cesta Kotoriba - Donji Kraljevec - Goričan, - lokalna cesta Slakovec -Šenkovec, - županijska cesta Kotoriba - Murakeresztur i most na Muri, - spojna cesta čvor Turčišće - most na Muri - čvor Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta - Trst, - granični cestovni prijelazi za međunarodni i međudržavni promet II. kategorije Podturen i Kotoriba. Elektronička komunikacijska infrastruktura - samostojeći antenski stupovi za lociranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme. Eksploatacijska polja mineralnih sirovina - eksploatacijska polja šljunka i pijeska: Držimurec, Poleve, Prodi i moguća eksploatacijska polja na prostorima visoke istraženosti nalazišta Držimurec- Turčišće, - eksploatacijska polja gline: moguća eksploatacijska polja na prostorima visoke istraženosti nalazišta Mihovljan - Krištanovec. Energetske građevine iz obnovljivih izvora energije Vodne građevine - građevine za zaštitu od erozivnog djelovanja bujičnih vodotoka, - vodotoranj Dekanovec, Kotoriba, Bukovec, Čakovec II, - vodni zahvati geotermalnih voda na istražnim bušotinama s velikim potencijalom: Merhatovec, i Kotoriba. UVJETi ODREĐiVANJA PROSTORA

Članak 22.

Članak 22. Rekonstrukciju i proširenje postojećih građevina moguće je izvršiti uz uvjete: - rekonstrukciju državnih cesta unutar naselja izvesti uz uvjet da se omogući sigurnost svih sudionika u prometu unutar koridora ceste, a unutar povijesnih cjelina rekonstrukciju izvršiti na način da se ne naruši tradicionalna struktura izgrađenog prostora (građevinski pravac), - osigurati prostor uz brzu željezničku prugu (Mađarska-Čakovec-Varaždin) i magistralnu željezničku prugu (Kotoriba-Pragersko) za drugi kolosijek (prema posebnim uvjetima HŽ-a), - rekonstrukciju i proširenje kapaciteta dalekovoda moguće je izvršiti višenamjenskim korištenjem stupova za elektroprijenos te uz korištenje postojećeg koridora, - proširenje kapaciteta vodocrpilišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija moguće je unutar prve zone zaštite izvorišta - proširenje postojećih eksploatacijskih polja moguće je izvršiti nakon što su iscrpljene rezerve na većim dubinama, a prema uvjetima iz PPUO/G, - za proširenje postojećeg zračnog pristaništa u zračnu luku 2C/1A kategorije potrebno je osigurati koridor širine 300 m i dužine 2000 m u smjeru položaja već postojeće poletno - sletne staze, - osigurati prostor za pristup vozila s autoceste iz svih smjerova planiranom odmorištu Goričan na ulazu u Republiku Hrvatsku, te planirati prenamjenu sadržaja Graničnog prijelaza Goričan za funkciju odmorišta.

Članak 23.

Članak 23. Uvjeti za smještaj planiranih građevina: - međudržavni granični prijelaz Kotoriba-Murakerestur potrebno je objediniti sa željezničkim međunarodnim prijelazom ili ga smjestiti uz građevinsko područje Kotoribe istočno od naselja, - koridor sjeverne obilaznice Nedelišća koja se produžuje do graničnog prijelaza Trnovec, utvrđuje se u širini 100 m prema Kartografskom prikazu broj 1, - prostor za smještaj građevina koje čine sustav obrane od poplava (pri rekonstrukciji i izgradnji novih nasipa) potrebno je odrediti na način da se ne smanjuje (postojeće) poplavno područje rijeka i da građevine ne presijecaju postojeće rukavce (mrtve i aktivne) uz rijeke, - građevine infrastrukture pokretnih komunikacija mogu se locirati unutar područja određenih prema grafičkom prilogu Kartogramu broj 4.1. i prema prostornim uvjetima određenim ovim Odredbama.

Članak 24.

Članak 24. Uvjeti za smještaj planiranih - potencijalnih građevina: - za planiranu prometnu građevinu Čakovec-Varaždin potrebno je osigurati prostorni koridor prema kartografskom prikazu broj 1: za dionicu koja prolazi unutar građevinskog područja prostorni koridor između postojećih građevnih pravaca, za dionicu izvan građevnog područja naselja prostorni koridor od 100 m, 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 61 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - za planiranu prometnu građevinu Čakovec-Mursko Središće - most na Muri, potrebno je osigurati prostorni koridor prema kartografskom prikazu broj 1: za dionicu koja prolazi unutar građevinskog područja prostorni koridor između postojećih građevnih pravaca; za dionicu izvan građevnog područja naselja prostorni koridor širine 200 m, - za prometne građevine - sjevernu i zapadnu zaobilaznicu Preloga potrebno je osigurati prostorni koridor prema kartografskom prikazu broj 1. u širini 100 m, - za prometnicu Turčišće-Podturen potrebno je osigurati prostorni koridor prema kartografskom prikazu broj 1 u širini 200 m, - za planiranu prometnu građevinu Kotoriba-Donji Kraljevec-Goričan potrebno je osigurati prostorni koridor šine 100 m prema grafičkom prikazu, - za planiranu moguću građevinu granične željezničke postaje Macinec potrebno je dugoročno osigurati prostor uz željezničku prugu u širini od 100 m i duljini 1200 m istočno od postojećeg cestovnog prijelaza županijske ceste, - nova eksploatacijska polja šljunka i pijeska moguće je osnivati: na području visoke istraženosti nalazišta Držimurec-Turčišće u obuhvatu određenom prostornim planom uređenja općine na čijem se teritoriju planira eksploatacija; na lokaciji bivšeg saniranog eksploatacijskog polja Poleve u obuhvatu postojećeg eksploatacijskog polja uz primjenu tehnološkog postupka koji omogućava eksploataciju u dubinu;

Članak 24.

na lokaciji Prodi u obuhvatu određenom Prostornim planom uređenja Grada Čakovca, - nova eksploatacijska polja gline moguće je osnivati na području visoke istraženosti nalazišta Mihovljan- Krištanovec, u obuhvatu određenim prostornim planom uređenja općine/grada na čijem se teritoriju planira eksploatacija. Potencijalno polje za eksploataciju gline, treba se nalaziti na prostoru složene konfiguracije terena, gdje bi se sanacijom nakon iskopa moglo postići formiranje novog krajolika bliskog okruženju u kojem se nalazi, a ne smije se nalaziti na ravnom terenu gdje bi mogle nastati duboke depresije (jame) kao posljedica eksploatacije, - energetske građevine za proizvodnju bioplina i električne energije iz obnovljivih izvora mogu se locirati izvan građevinskog područja naselja, na mjestu nastanka izvora ili unutar gospodarske zone ovisno o njezinim specifičnostima, - izgradnjom i puštanjem u rad novih magistralnih plinovoda, koridor s cjevovodom magistralnog plinovoda koji ostaje izvan funkcije, može se staviti u funkciju lokalnog plinskog distribucijskog sustava, ili pak se prostor tog koridora može koristiti za potrebe drugih dijelova infrastrukture. Glava III. UVJETi SMJEŠTAJA GOSPODARSKiH SADRŽAJA U PROSTORU

Članak 25.

Članak 25. U okviru prostorne strukture, PPŽ određuje uvjete za smještaj ovih djelatnosti: - šumarstvo, - poljodjelstvo, - industrija, malo gospodarstvo i obrtništvo, - eksploatacija mineralnih sirovina. Smještaj poljodjelstva, šumarstva i eksploatacije mineralnih sirovina uvjetovani su prirodnim karakteristikama prostora, dok je industrija, malo gospodarstvo i obrtništvo vezano uz građevinska područja. ŠUMARSTVO
Članak 26. Gospodarenje šumama mora se temeljiti na programu gospodarenja svih šuma - onih u državnom i u privatnom vlasništvu.

Članak 27.

Članak 27. Namjena šuma u PPŽ određena je za pojedina područja: - šume na području između Mure i Drave imaju gospodarsku namjenu, - šume uz Dravu su šume posebne namjene, - šume gornjeg Međimurja i uz Muru su zaštitne šume (zaštita od erozije, zaštita tla, zaštita vodenih tokova).
Članak 28. U PPUO/G jedinice lokalne samouprave trebaju izdvojiti lokalitete šuma uz naselja ili unutar naselja kao šume posebne namjene-za turizam i rekreaciju. POLJOPRiVREDA
Članak 29. Smjernice za razvoj poljoprivrede temelje se na prirodnoj uvjetovanosti pojedinog područja i na preporukama Strategije razvitka poljoprivrede Međimurja.

Članak 30.

Članak 30. S obzirom na postojeću usitnjenost posjeda i veličinu poljoprivrednih čestica, pretpostavka značajnijem poljoprivrednom razvoju je okrupnjavanje posjeda, što bi trebao biti jedan od strateških ciljeva Županije za razvoj poljoprivrede.
Članak 31. Stimulativnim mjerama trebalo bi poticati okrupnjavanje posjeda i stvarati uvjete za uspješnije obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - bazirano na povrćarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu, te stvarati uvjete za farmerski tip poljoprivrednog gospodarstva.

Članak 32.

Članak 32. Uvažavajući smjernice za razvoj poljoprivrede (veličina posjeda, preporučena djelatnost), - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može se zasnivati izvan građevinskog područja naselja, ako su ispunjeni i uvjeti o veličini posjeda za pojedine grane poljodjelstva: - ratarstvo ................................................. 25,0 ha, - uzgoj povrća ............................................. 3,0 ha, - uzgoj voća ................................................. 1,7 ha, - vinogradarstvo i podrumarstvo ................... 3,5 ha, - rasadnici bilja, uzgoj cvijeća i bilja ............ 1,0 ha. Stranica 62 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. Veličina čestice izvan građevinskog područja naselja na kojem se mogu graditi građevine u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora biti minimalne površine 0,5 ha. Građevna čestica izuzeta od zemljišta na kojoj se planira izgradnja tih građevina može biti i manja, a koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,4. Planirane građevine moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od južne susjedne međe najmanje 3 m. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoj cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori) mora biti minimalne površine 0,3 ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu.

Članak 32.

Namjena građevina, uvjeti građenja i djelatnosti koje se mogu locirati na građevinskom zemljištu u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva definirat će se mjerama i smjernicama PPUO/G. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva i gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove.
Članak 33. Izvan građevinskog područja naselja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi) - tovilišta. Površina građevne čestice za gradnju tih gospodarskih građevina ne može biti manja od 2.000 m2, s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. Gospodarske građevine poljoprivredne namjene za uzgoj stoke mogu se graditi izvan ili unutar građevinskog područja, prema uvjetima navedenim u tabeli: TABELA broj 1. Kapacitet tovilišta (broj uvjetnih grla - UG) do 10 UG 12 m 10-60 UG 50 m 60-100 UG 70 m 200m 100-250 UG 50 m 20 m 500 m Više od 250 UG 100 m 50 m TABELA broj 2.: Najmanja udaljenost u metrima od najbliže stambene građevine od najbliže stambene građevine od najbliže stambene građevine. od DC od ŽC i LC od građevnog područja od DC od ŽC i LC PRIPADAJUĆI IZNOS UVJETNOG GRLA PO POJEDINOJ VRSTI DOMAĆE ŽIVOTINJE (UG) Domaća životinja UG po težina 10 UG koeficjentživotinji Ekvivalent Odrasla goveda starija 1,00 500 10 od 24 mjeseca Goveda starosti od 12 0,60 300 16,7 do 24 mjeseca Goveda starosti od 6 0,30 150 33,3 do 12 mjeseci Rasplodni bikovi 1,40 700 7,14 Telad 0,15 75 66,7 Konji 1,20 600 8,33 Ždrebad 0,50 250 20 Ovce i koze 0,10 50 100 Janjad i jarad 0,05 25 200 Krmače 0,30 150 33,3 Nerasti 0,40 200 25 Svinje u tovu od 25 do 0,15 75 66 110 kg Odojci 0,02 10 500 Kokoši nesilice 0,004 2 2500 30 UG 40 UG 60 UG 100 UG 250 UG 400 UG Ekvivalent EkvivalentEkvivalentEkvivalent EkvivalentEkvivalent 30 40 60 100 250 400 50 67 100 167 418 668 100 133 200 333 833 1332 21 29 43 71 179 286 200 267 400 667 1668 2668 25,2 33,3 50 83,3 208 333 60 80 120 200 500 800 300 400 600 1000 2500 4000 600 800 1200 2000 5000 8000 100 133 200 333 833 1332 75 100 150 250 625 1000 200 264 396 660 1650 2640 1500 2000 3000 5000 12500 20000 7500 10000 15000 25000 62500 100000 18. veljače 2011.

Članak 33.

Broj 3 - Stranica 63 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Domaća životinja UG po težina 10 UG koeficjentživotinji Ekvivalent Tovni pilići 0,0025 1,25 4000 Purani 0,02 10 500 Kunići i pernata 0,002 1 5000 divljač 30 UG 40 UG 60 UG 100 UG 250 UG 400 UG Ekvivalent EkvivalentEkvivalentEkvivalent EkvivalentEkvivalent 12000 16000 24000 40000 100000 160000 1500 2000 3000 5000 12500 20000 15000 20000 30000 50000 125000 200000 „Uvjetno grlo“ (u daljnjem tekstu: UG) je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg. Iznimno od kriterija propisanih u Tabeli broj 1. u ovom članku, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi u naseljima ruralnih obilježja na udaljenosti najmanje 20 m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj iste stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine. Propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja naselja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije (postojeća i planirana izdvojena građevinska područja). Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je to- TABELA br. 3.: SMJEŠTAJ Kapacitet tovilišta vilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja i stambenih građevina.

Članak 33.

Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na čestici zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene građevine tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u tablici u ovom članku. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove.
Članak 33a. Tovilišta za uzgoj peradi mogu se graditi na slijedećim udaljenostima: FARMI ZA UZGOJ BROJLERA Najmanja udaljenost u metrima od Županijske i lokalne Stamb. građ./Građ. područja Državne ceste 5000-18000 pilića ceste 70 m od stambene građevine 30 15 18000-25000 pilića 100 m od građ. područja 50 20 Više od 25000 pilića 200 m od građ. područja 100 50 iNDUSTRiJA, MALO GOSPODARSTVO

Članak 34.

Članak 34. U cilju osiguravanja što kvalitetnijih uvjeta za život unutar stambenih zona, što kvalitetnijih uvjeta za rad i razvoj gospodarske djelatnosti, industrijske pogone i pogone male privrede potrebno je smještavati unutar postojećih i planiranih gospodarskih zona.
Članak 35. Gospodarske zone moraju biti opremljene infrastrukturom dovoljnih kapaciteta, moraju omogućiti nesmetano odvijanje prometa, a prostorni uvjeti moraju omogućiti razvoj pojedinih djelatnosti.
Članak 36. Planiranje gospodarskih zona treba se temeljiti na postojećem prostornom potencijalu - raspoloživom prostoru, mogućim kapacitetima infrastrukturnih i energetskih objekata i mogućnostima korištenja postojećih i planiranih prometnica, tradiciji specifičnih gospodarskih djelatnosti i dr. U slučaju kada je planiranje gospodarske zone vezano uz određivanje prostora za razvoj naselja mora se prvo zadovoljiti uvjet da su ispunjeni kapaciteti postojećih gospodarskih zona na teritoriju općine (najmanje 80% površine). Određivanje prostora za razvoj naselja za namjenu gospodarske zone preporučljivo je vezati uz proširenje postojećih gospodarskih zona, umjesto formiranja novih, zbog racionalnosti korištenja prostora i komunalne infrastrukture.

Članak 37.

Članak 37. Specifične djelatnosti u malom gospodarstvu i obrtničke djelatnosti mogu se odvijati i na čestici stambene namjene unutar naselja, ukoliko to prostorne mogućnosti čestice dozvoljavaju, a da se pri tome ne ugrožava funkcija stanovanja, ekološka stabilnost, vrijednosti kvalitete zraka, podzemnih voda i tla okolnog prostora. Stranica 64 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011.
Članak 38. Asfaltne baze, separacije šljunka potrebno je vezati uz eksploatacijska polja šljunka većih kapaciteta i rezervi (Ivanovec-Preloge, Turčišće, Prelog, Cirkovljan, Držimurec). EKSPLOATACiJA MiNERALNiH SiROViNA

Članak 39.

Članak 39. Eksploataciju mineralnih sirovina moguće je vršiti na lokalitetima označenim na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena prostora/površina, uz mogućnost proširenja postojećih površina za eksploataciju. Proširenje eksploatacijskog polja odredit će se prostornim planom uređenja općine/grada na čijem se teritoriju planira eksploatacija i prema prostornim uvjetima propisanim ovim Planom.
Članak 40. Eksploatacija šljunka i pijeska E3 vrši se na postojećim, odobrenim poljima i to na lokalitetima: - Totovec, eksploatacija na rok do 2031. godine, kapaciteta 70 000 m3/god, - Preloge, do iscrpljenja ležišta, kapaciteta 160 000 m3/god, - Turčišće, (Turčišće III do 2025. godine, Turčišće I i II do iscrpljenja ležišta), ukupnog kapaciteta 151 000 m3/god, - Prelog, do iscrpljenja ležišta, kapaciteta 70 000 m3/ god, - Cirkovljan do iscrpljenja ležišta, kapaciteta 70 000 m3/god, - Križovec - eksploatacija na rok do 2020. godine, kapaciteta 13 000 m3/god. Eksploatacija gline vrši se na postojećem odobrenom polju, na lokalitetu Šenkovec - E4 do iscrpljenja ležišta, kapaciteta 80 000 m3/god. Eksploatacija šljunka i pijeska može se planirati na novim lokalitetima Poleve i Prodi, i na prostoru visoke istraženosti Držimurec - Turčišće. Eksploatacija gline može se planirati na prostoru visoke istraženosti Mihovljan-Krištanovec. Nakon istražnih radova na prostorima na kojima se mogu planirati nova eksploatacijska polja i proširenje postojećih, jedinice lokalne samouprave mogu u prostornim planovima uređenja planirati obuhvat i uvjete eksploatacije, te namjenu prostora nakon napuštanja eksploatacije. Smještaj novih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina ne može se planirati na visoko vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P1), a smještaj na vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P2) potrebno je izbjegavati.

Članak 40.

Prema uvjetima određenim u zaključku studije utjecaja na okoliš, zbog prirodnih osobitosti prostora i u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti prostora, unutar planiranog prostora za eksploataciju mogu se odrediti prostori koji se mogu izuzeti od eksploatacije. Iznimno, proširenje postojećeg eksploatacijskog polja nije moguće planirati u zaštićenom području i na šumskim površinama. Određivanjem detaljnih uvjeta za eksploataciju mineralnih sirovina u PPUO/G, nije potrebno pokretanje postupka izmjene i dopune PPŽ.