GLASNIK

Arhiva › 2011. › SGMŽ 3

SGMŽMeđimurska županija · 18. veljače 2011. · KLASA 350-02/11-03/1 · URBROJ 2109/1-02-11-01

Prostorni plan Međimurske županije - Odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 64

Članak 41.

Članak 41. Lokalitete napuštenih šljunčara ili dijelove eksploatacijskih polja koji se postepeno napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati i prostor prenamijeniti prema izrađenoj dokumentaciji (prema sanacijskom projektu), uz obavezu praćenja stanja okoliša.
Članak 42. Osnivanje i izgradnja ribnjaka, uzgajališta pataka i slično može se vršiti samo na saniranim napuštenim šljunčarama, a nikako se ne može vršiti iskop zemljišta sa ciljem prenamjene poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta.

Članak 43.

Članak 43. Polja za eksploataciju gline, šljunka i pijeska ne mogu se osnivati na udaljenostima manjim od: 1. 300 m od građevinskog područja naselja, 2. 100 m od državnih i županijskih cesta, 3. 50 m od lokalnih cesta. EKSPLOATACiJA ENERGETSKiH MiNERALNiH SIROVINA E1 I GEOTERMALNIH VODA E2
Članak 44. Eksploatacija geotermalnih voda (E2) vrši se u turističke svrhe na lokalitetu Vučkovec, a planira se u Draškovcu. Istražnim radovima na lokalitetima Merhatovec i Kotoriba utvrđen je veliki potencijal geotermalnih voda koje se mogu koristiti u više namjena. Nakon provedenih istražnih radova, bušotina za eksploataciju energetskih mineralnih sirovina može se locirati unutar istražnog polja na udaljenostima najmanje: - 70 m od stambene građevine, - 50 m od kategoriziranih prometnica. Buka koja se može javiti u okruženju stambenih i radnih građevina u postupku eksploatacije, ne smije prelaziti granične vrijednosti propisane posebnim zakonom. Glava IV. UVJETi SMJEŠTAJA DRUŠTVENiH DJELATNOSTi U PROSTORU

Članak 45.

Članak 45. Društvene djelatnosti kao sadržaji javnog interesa, svrstavaju se u više temeljnih skupina središnjih uslužnih funkcija prema njihovim sadržajima, kao što su: - uprava i pravosuđe, - odgoj i obrazovanje, - kulturne i društvene organizacije - udruge građana, - zdravstvo i socijalna skrb, - sport. Sistematizacija i razina uslužnih funkcija treba biti u skladu s planovima razvitka, odgovarajućim standardima i primjerenim normativima što određuje sustav središnjih naselja i potrebe njihovog gravitacijskog područja. Većina institucija društvenih djelatnosti razvija se i smještava u okviru pojedinih naselja, te se njihova sistema- 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 65 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” tizacija, razvoj i hijerarhijsko ustrojstvo vezuje uz razvoj naselja te PPUO/G i UPU.

Članak 46.

Članak 46. Većina institucija društvenih djelatnosti već je uspostavljena, no ipak temeljem izvršenih analiza u poglavlju 3.4. - Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu, konstatiraju se potrebe za dopunom (izgradnju ili uspostavom) nekih sadržaja u središnjim naseljima i općinskim centrima, pa je u prostornim planovima užeg područja potrebno osigurati prostor za smještaj onih sadržaja koji nedostaju.
Članak 47. U planovima PPUO/G, UPU i DPU potrebno je osigurati prostore za smještaj onih sadržaja društvenih djelatnosti koje nedostaju u naseljima, vodeći računa o ulozi i značaju pojedinog sadržaja u prostoru naselja.

Članak 48.

Članak 48. U PPUO/G i planovima užeg područja, u području osnovnog obrazovanja potrebno je (kroz planiranje i razvoj sustava osnovnog školstva) osigurati i sačuvati slobodni prostor uz osnovne škole za proširenje kapaciteta postojećih ustanova, zbog mogućeg novog sustava obaveznog osnovnog obrazovanja i organiziranja nastave u jednoj smjeni i cjelodnevnog boravka. Veličinu škola i njihovih pratećih sadržaja planirati prema veličini gravitacijskog područja i višesložnoj ulozi škole u naselju.
Članak 49. U srednjem obrazovanju osigurati prostore i kadrovske uvjete za uspostavu srednje škole opće gimnazije u gradovima Mursko Središće i Prelogu.

Članak 50.

Članak 50. Strukturu i mrežu objekata, koji zadovoljavaju transformiranim uvjetima kvalitetnog provođenja kulturnih aktivnosti potrebno je međusobno povezivati uspostavom Centra za kulturu u Prelogu, te domova kulture u Murskom Središću, Kotoribi i Nedelišću.
Članak 51. Za provođenje kulturnih aktivnosti i sadržaje koji se vezuju uz polivalentne dvorane (sportske aktivnosti, kulturne manifestacije) potrebno ih je izgraditi u gradovima Prelog i Mursko Središće, te u naseljima: Kotoriba, Donji Kraljevec, Štrigova, Domašinec i Selnica.

Članak 52.

Članak 52. Gabariti građevina društvenih djelatnosti često moraju zbog svoje funkcije odstupati od uobičajene pretežito niske izgradnje karakteristične za sva naselja osim Čakovca. PPŽ određuje da visina izgradnje građevina društvenih djelatnosti ne bude veća od P+2, a maksimalne visine vijenca za športske, kulturne i sakralne građevine 12,0 m koristeći oblikovne elemente prilagođene karakteristikama izgrađene strukture naselja.
Članak 53. Sportski sadržaji i građevine moraju se planirati unutar granica građevinskog područja naselja, a izuzetno, ukoliko prostorni uvjeti to onemogućavaju (konfiguracija terena i sl.) ili ako se radi o specifičnim sadržajima (hipodrom, motokros staze, streljane i sl.), te ako se rekreativne aktivnosti vežu uz turističke, zdravstvene sadržaje, mogu se planirati i izvan građevinskog područja naselja. Izvan građevinskog područja naselja prostori namijenjeni za gradnju sportskih terena i pratećih sadržaja mogu se planirati tako da bitno ne mijenjaju prirodna svojstva krajolika u koji se smještavaju. Glava V. UVJETi ODREĐiVANJA GRAĐEViNSKOG PODRUČJA i KORiŠTENJA iZGRAĐENA i NEiZGRAĐENA DiJELA PODRUČJA

Članak 54.

Članak 54. U kartografskom prikazu Korištenje i namjena prostora prikazani su načelno izgrađeni dijelovi naselja i prostor namijenjen za razvoj naselja. ODREĐiVANJE GRANiCA GRAĐEViNSKOG PODRUČJA
Članak 55. Određivanje granica građevinskog područja naselja dio je sadržaja PPUO/G. Građevinska područja naselja mogu se prioritetno odrediti unutar prostora određenog za razvoj naselja, a prilikom njihovog utvrđivanja mora se udovoljiti slijedećim uvjetima: a) građevinsko područje naselja ne smije se širiti na područja za koja su utvrđeni faktori ograničenja: - nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja, - klizišta, - tektonski rasjedi, - eksploatacijska polja, - nesanirana napuštena eksploatacijska polja, - zemljišta nedovoljne nosivosti, - zone ugrožene elementarnim i drugim nepogodama, - zemljišta s visokim podzemnim vodama, - plavljene livade i retencije, - šume i šumska zemljišta, - uređena poljoprivredna zemljišta, intenzivno obrađivana poljoprivredna zemljišta i druga vrijedna poljoprivredna zemljišta, - zemljišta koja se koriste ili su rezervirana za posebne privredne aktivnosti, - zone dometa zagađenja određenim privrednim aktivnostima, - infrastrukturni zaštitni pojasevi, - koridori infrastrukturnih sustava planirani ovim Planom, - zaštićena područja zone posebnog rezervata, - zemljišta koja zbog položaja nije ekonomično komunalno opremati, Stranica 66 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. - prostori uz kategorizirane ceste - državne, županijske, - najmanja udaljenost od groblja mora iznositi 100 m, b) u definiranju prostora namijenjenog za razvoj naselja potrebno je uzeti u razmatranje slijedeće parametre, vodeći se pristupom racionalnog gospodarenja prostorom:

Članak 55.

- broj stanovnika naselja, praćenje po popisnim godinama, te prognoza broja stanovnika - demografska stopa naselja mora biti pozitivna ili stagnirajuća, - odnos broja domaćinstava i broja stanova (praćenje prema podacima iz popisa stanovništva), - naselje bilježi porast stanovnika ili porast broja domaćinstava, - raspoloživa postojeća infrastruktura - ceste, elektroenergetska mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija, - u naselju ima manje od 10% neizgrađenog građevinskog zemljišta, - naselju nedostaje prostor za razvoj društvenih sadržaja - objekata društvene infrastrukture, - naselju nedostaje prostor namijenjen gospodarskim djelatnostima (proizvodni pogoni, skladišta i drugo), - centralitet naselja. c) određivanjem prostora za razvoj naselja ne smije se dopustiti: - spajanje naselja duž kategoriziranih državnih i županijskih prometnica (iznimno je to dopustivo ukoliko je prostor namijenjen rekreaciji, radnoj zoni, ali uz uvjet zajedničkog priključka novoplanirane zone na državnu ili županijsku cestu), - pretvaranje šumskog zemljišta u građevinsko, - pretvaranje poljoprivrednog zemljišta najviše bonitetne klase u građevinsko, - širenje izgradnje na vizualno istaknuta područja i zaklanjanje vizura, - unutar vegetacijskog pojasa vodotoka (potoka, kanala) 15 m od osi korita, - prevladavanje pojedinačnih interesa nad javnim. najmanja širina d) za raštrkani tip naselja karakterističnih u gornjem Međimurju vrijede posebni kriteriji za određivanje građevinskog područja, zbog specifičnosti konfiguracije terena i strukture korištenja prostora - proširenje građevinskih cjelina dozvoljava se izgradnjom objekata na zemljištu koje se neposredno nadovezuje na postojeću cjelinu, a na maksimalnoj udaljenosti 40 m od granice izgrađene građevne čestice.

Članak 56.

Članak 56. Kod određivanja prostora namijenjenog za razvoj naselja nužno je potrebno voditi računa da se osiguraju prostori za planirane objekte infrastrukture državnog i županijskog značaja definiranih ovim Planom.
Članak 57. Prostorni planovi uređenja općina/gradova, urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja trebaju sadržavati slijedeće mjere i smjernice Glave V. iZGRADNJA UNUTAR GRAĐEViNSKOG PODRUČJA Mjere i smjernice za izgradnju neizgrađenih dijelova građevinskog područja

Članak 58.

Članak 58. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Članak 59. Pri formiranju i određivanju građevinskih čestica u planiranim neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, potrebno je primijeniti slijedeće kriterije za minimalne veličine građevinskih čestica i koeficijente izgrađenosti: najmanja dubina najmanja površina koef. izgrađenosti Način izgradnje čestica čestice a) za izgradnju na slobodnostojeći način: - prizemne 16 m 25 m - katne 18 m 30 m b) za izgradnju na poluotvoreni način - prizemne 12 m 25 m - katne 14 m 35 m c) za izgradnju na ugrađeni način - prizemne 8 m 25 m - katne 6 m 25 m Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 0,4. Mjere i smjernice za korištenje kapaciteta prostora unutar izgrađenog građevinskog područja čestice građ. čestice (kig) 400 m2 0,4 540 m2 0,4 300 m2 0,4 420 m2 0,4 200 m2 0,5 150 m2 0,5

Članak 60.

Članak 60. Unutar građevinskog područja naselja jedinice lokalne uprave i samouprave trebaju poticajnim mjerama stimulirati gradnju unutar građevinskog područja naselja: - interpolacijama - na slobodnim građevinskim zemljištima unutar naselja, 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 67 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - zamjenom starog objekta novim, - dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina.
Članak 61. U cilju racionalnog korištenja prostora potrebno je iskoristiti raspoložive mogućnosti i kapacitete izgrađene mreže komunalne infrastrukture naselja.

Članak 62.

Članak 62. U naseljima središtima općina i naseljima - razvojnim središtima, prostornim planom uređenja općina/gradova jedinice lokalne samouprave moraju osigurati prostore u centralnim dijelovima naselja za potrebe javnih sadržaja i prostore javnog zelenila.
Članak 63. Unutar građevinskog područja naselja pretežitost sadržaja određuje namjenu prostora, a ona može biti: - stambena, - centralna, - radna, - sportsko-rekreativna.
Članak 64. Unutar stambene namjene mogu se odvijati čiste i tihe djelatnosti, a bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se moraju locirati na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se odnose na zaštitu od buke, te zaštitu zraka, vode i tla.

Članak 65.

Članak 65. B R I S A N Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Članak 66. U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja zbijene strukture obavezno je pridržavanje građevinskog pravca određenog postojećom izgradnjom. U formiranju novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5 m. Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijske linije ne smije prelaziti 10 m.

Članak 67.

Članak 67. Visina izgradnje stambene i stambeno poslovne građevine u ruralnim i ruralno - urbanim strukturama može iznositi P+1+Pot (visina vijenca može iznositi do 7,00 m). U gradovima Prelog i Mursko Središće, naselju Nedelišće i u zonama turističke namjene (T1, T2), visina građevina može iznositi najviše P+4, a do P+2 u naseljima - razvojnim središtima i središtima prigradskih općina (Šenkovec, Pribislavec, Strahoninec), i to na onim prostorima gdje su takve nove ambijentalne cjeline planirane prostornim planom užeg područja. U gradu Čakovcu visina izgradnje određuje se GUP-om ili drugim prostornim planom užeg područja, a u zaštićenoj povijesnoj jezgri visina izgradnje uvjetovana je postojećom izgradnjom i posebnim uvjetima nadležnog tijela za očuvanje i zaštitu kulturnih dobara.

Članak 68.

Članak 68. U PPUO/G mogu se planirati izdvojena građevinska područja stambene namjene za povremeno stanovanje, na način da s postojećim građevinskim područjem trebaju činiti cjelinu. Ne smiju se planirati u zaštićenom području uz Muru i Dravu, na šumskim prostorima i uz rubove šuma, na poljoprivrednom zemljištu najviše bonitetne klase, u zonama inundacije, na poplavnim livadama i na prostorima uz šljunčare.
Članak 69. Stambene kuće za povremeno stanovanje moraju biti određene tlocrtnim gabaritom minimalne površine 50 m2, a visina vijenca ne smije biti viša od 3,2 m. Primjena materijala i oblikovanje ovih građevina mora biti u skladu s tradicionalnom ruralnom arhitekturom, te u skladu s prirodnim vrijednostima krajobraza. Oblikovanje i uvjeti za izgradnju unutar izgrađenih cjelina

Članak 70.

Članak 70. Kod izgradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće te zamjenom stare građevine novom potrebno je poštovati: - građevinski pravac određen postojećom izgradnjom, - nagib i položaj krovnih ploha, visinu izgradnje susjednih objekata s iste strane ulice, - gabariti (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama.
Članak 71. U povijesnim sredinama naselja gdje dominira tradicionalan način izgradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, u predjelu posebno vrijednog krajolika, nova izgradnja posebno mora udovoljiti uvjetima: - skladan odnos građevine s prirodnim okruženjem, - skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama, - skladan odnos širine i visine pročelja, - usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagibu i položaju krovnih ploha sa susjednim građevinama, - obavezna je primjena opečnog crijepa, a isključena je upotreba plastičnih masa i metala u oblikovanju otvora, - isključena je primjena lučnih elemenata u oblikovanju otvora, primjena zaobljenih ploha u pročelju i oblikovanju krovnih ploha. Stranica 68 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. Prostori izuzeti od nove izgradnje unutar građevinskog područja naselja

Članak 72.

Članak 72. Unutar građevinskog područja naselja na pojedinim dijelovima naselja nije dozvoljena izgradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: - na javnim zelenim površinama (trgovima) - navedenima u člancima 126. i 127. ovog Plana, - unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini 15 m od osi potoka i 50 m od riječne obale, ne mogu se odobravati zahvati u prostoru i ne mogu se formirati nove građevne čestice (iznimno, zahvati u prostoru unutar tog pojasa mogu se odobravati na postojećim izgrađenim građevnim česticama), - na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i sl. u radijusu 30 m od spomenutih građevina (iznimka su građevine koje s postojećima čine funkcionalnu cjelinu ), te na neizgrađenim prostorima uz groblja na udaljenost od 50 m. Smjernice i mjere za korištenje i organizaciju prostora proizvodne parcele

Članak 73.

Članak 73. Minimalna širina građevne čestice u gospodarskoj zoni ili građevne čestice na koju se smještava industrijska građevina iznosi 28 m uz uvjet da je građevina udaljena od međa za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 4,0 m. Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici ne može biti manja od njihove prosječne visine ½(H1+H2), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora.
Članak 74. Građevna čestica u gospodarskoj zoni mora sadržavati najmanje 20% zelenih površina od ukupne površine čestice.

Članak 75.

Članak 75. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice u gospodarskoj zoni određuje se ovisno o veličini građevne čestice: - na građevnim česticama veličine do 1 ha Kig iznosi najviše 0,4, - na građevnim česticama veličine većim od 1 ha Kig iznosi najviše 0,6. Najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice može se postići ako je udovoljeno ostalim uvjetima iz članka 73. i 74. ovih Odredbi PPMŽ-a (osiguranje protupožarnog koridora, međusobna udaljenost građevina, osiguranje zelenih površina), te ako su osigurane potrebne površine za funkcioniranje građevine - manipulativne i prometne površine (promet u mirovanju, opskrba, pristup).

Članak 76.

Članak 76. U zonama gospodarske djelatnosti visina vijenca građevine može iznositi najviše 8,5 m, iznimno i više ako to zahtijeva tehnološki proces. Poslovna i proizvodna građevina unutar naselja mora visinom poštovati izgrađenu strukturu naselja, ne može biti viša nego što to određuje visina susjednih građevina osnovne namjene. iZGRADNJA NA GRAĐEViNSKOM PODRUČJU DiSPERZNE NASELJENOSTi
Članak 77. Proširenje građevinskih cjelina (navedenih u članku 55. stavak 1. podstavak d) dozvoljava se izgradnjom građevina na zemljištu koje se neposredno nadovezuje na postojeću cjelinu, a na maksimalnoj udaljenosti 40 m od granice izgrađene građevne čestice. Izdvojeni dijelovi naselja - izgrađene cjeline, koje se mogu sastojati od samo nekoliko kuća, smatraju se izdvojenim dijelom građevinskog područja naselja.

Članak 78.

Članak 78. U građevinskim područjima naselja određenim na način kako je to navedeno u prethodnom članku, za gradnju stambenih i gospodarskih te stambeno-poslovnih građevina, primjenjuju se slijedeći uvjeti: - nova građevina mora činiti cjelinu s postojećom izgradnjom, uz poštovanje strukture naselja (tipologija građevinske parcele, tipologija izgradnje), - ne smije se cijepati poljoprivredna čestica (vinograd, voćnjak) u svrhu pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište, - nije moguće graditi na vizualno istaknutim mjestima - npr. na grebenima brežuljaka, a posebno ne gospodarske građevine kao što su spremišta, skladišta, proizvodni pogoni, tovilišta ili slično, - nije moguće graditi na osobito vrijednim prirodnim predjelima - poplavnim livadama, - nije moguće graditi unutar zone centralnih sadržaja naselja (uz crkvu, školu i sl.) onih građevina koje svojim gabaritom, tipologijom izgradnje, primjenom materijala odstupaju od susjednih tradicionalnih stambenih građevina i onih građevina koje bi svojom funkcijom narušavale sklad i ometale funkcioniranje javnih centralnih sadržaja (npr. proizvodni pogoni, skladišta, servisi i sl.), - nije moguće graditi unutar vegetacijskog pojasa vodotoka, 30 m od osi korita i u pojasu 50 m od ruba šume.

Članak 79.

Članak 79. Poljoprivredne površine kao što su vinogradi i voćnjaci ne mogu se pretvarati u građevinsko zemljište. Iznimno, na česticama tih kultura moguća je izgradnja građevina u funkciji te poljoprivredne djelatnosti (spremišta, hladnjače, vinski podrumi, kušaonice vina i sl.), uz uvjet da površina čestice nije manja od 0,4 ha i uz uvjet da veličina posjeda iznosi: a) za vinograd 3,5 ha, b) za voćnjak 1,7 ha. Građevna čestica na kojoj se planira zahvat u prostoru iz prvog stavka, može iznositi manje od katastarske čestice poljoprivredne namjene koja je služila za utvrđivanje osnove po kojoj se zahvat odobrava, a koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,4. 18. veljače 2011. Broj 3 - Stranica 69 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” GRAĐENJE IZVAN GRANICA GRAĐEViNSKOG PODRUČJA

Članak 80.

Članak 80. Izvan građevinskog područja mogu se graditi: 1) gospodarske građevine - tipologija građevine i uvjeti za smještaj navedeni su u članku 38. 2) građevine u funkciji poljoprivrednih djelatnosti - tipologija građevine i uvjeti za smještaj navedeni su u člancima 32, 33. i 33a., 3) energetske građevine - uvjeti za smještaj navedeni su u članku 110a., 4) građevine infrastrukturnih koridora i uređaja-- uvjeti za smještaj navedeni su u glavi VI. Odredbi za provođenje, 5) građevine u funkciji eksploatacije mineralnih sirovina (E3, E4), energetskih mineralnih sirovina (E1) i geotermalnih voda (E2).

Članak 81.

Članak 81. Prostori izuzeti od izgradnje izvan građevinskog područja naselja predstavljaju površine unutar koridora za istraživanje planiranih mogućih građevina od važnosti za Državu i Županiju. Udaljenosti od koridora identične su propisanim udaljenostima od prometnica. GRAĐENJE U iZDVOJENOM GRAĐEViNSKOM PODRUČJU
Članak 82. Gospodarske zone (i1, i2) Gospodarske zone mogu se zbog povoljnijeg korištenja infrastrukture, boljeg korištenja prirodnih uvjeta prostora, očuvanja visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta, iznimno planirati kao izdvojena građevinska područja izvan naselja. Planirane gospodarske zone u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja su: - gospodarske zone županijskog značaja kapaciteta 200-300 ha: Nedelišće, Orehovica-Mala Subotica, - gospodarske zone lokalnog značaja kapaciteta do 100 ha: Podbrest, Hodošan, Nedelišće, Selnica, - gospodarske zone lokalnog značaja kapaciteta do 10 ha:, Donji Kraljevec, Palinovec, Krištanovec. Postojeće gospodarske zone: - lokalnog značaja kapaciteta do 10 ha: Sveta Marija, Kotoriba, - gospodarska zona K1 Goričan. Smjernice za planiranje gospodarskih zona određene su u Glavi III. u člancima od 34. do 36.

Članak 82a.

Članak 82a. Građevine u funkciji ugostiteljsko-turističkei sportsko-rekreativne namjene Ugostiteljsko turistička namjena (T1) Postojeće toplice Vučkovec, na površini 60 ha. Planirani lječilišno - turistički kompleks Draškovec, na površini 32.95 ha. Izvan građevinskog područja naselja, u izdvojenim građevinskim područjima mogu se osnivati zone sporta, rekreacije i izletničkog turizma: Izletnički turizam, sport i rekreacija uz vodene površine (T4, R5, R7 ). Uz akumulacije hidroelektrana na Dravi (T4, R5, R7 ): Postojeće: Prelog, veličine 25 ha, Gornji Kuršanec, veličine 12 ha. Planirano: Donja Dubrava, na lokaciji starog toka Drave, veličine do 10 ha. Uz sanirane šljunčare: a) sportski ribolov i rekreacija na saniranim šljunčarama i rukavcima Mure i Drave površine do 5 ha (uključujući i vodene površine) lokalnog su značaja i sadržaj su programa sanacije posljedica ilegalne eksploatacije šljunka, kojeg provode jedinice lokalne samouprave, b) izletnički turizam, sport i rekreacija (T4, R7) Totovec, Sveti Martin na Muri, Goričan, površine veće od 5 ha. Sport, rekreacija, izletnički turizam u prostorima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (T4, R6): Planirano: Donji Mihaljevec, Mala Subotica, Peklenica, Selnica, Kotoriba, Vukanovec. Motošport (R8, R10) Postojeći: speedway Goričan i carting Belica. Planirani: speedway Prelog, poletno-sletne staze za ultralake latjelice Nedelišće i Prelog. Golf igrališta R1 - planirano golf igralište Donji Vidovec veličine 55 ha, - planirano golf igralište Draškovec maksimalne veličine 90 ha.

Članak 82a.

Uvjeti za gradnju građevina u funkciji sportskorekreativne i ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 83. U zonama sportskog ribolova i rekreacija na saniranim šljunčarama i rukavcima Mure i Drave dozvoljeni su minimalni zahvati u prostoru kao što je postava montažne zatvorene građevine i nadstrešnice za sklanjanje ljudi i opreme, a nije dozvoljeno mijenjanje prirodnih obilježja prostora i unošenje stranih vrsta.
Članak 84. Unutar izdvojenih građevinskih područja za potrebe sportsko rekreativnih i turističkih sadržaja moguća je izgradnja pratećih građevina koje su u funkciji sporta, rekreacije i izletničkog turizma, u tlocrtnoj površini najviše do 10% površine namijenjene sportskim aktivnostima, a građevna čestica namijenjena za izgradnju tih građevina mora najmanje 60 % površine sadržavati pejzažne elemente prostora (zatečene prirodne cjeline ili novoplanirane krajobrazne elemente u skladu sa zatečenim prirodnim obilježjima prostora). Detaljni uvjeti uređenja prostora uz akumulacije hidroelektrana na Dravi, navedeni su u Glavi VIII., u odjeljku Značajni prirodni predjeli uz Dravu. Stranica 70 - Broj 3 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 18. veljače 2011. Namjena pratećih građevina može biti ugostiteljska, pomoćna (spremišta, sanitarije i sl.), a ne može biti stambena (bilo za stalno ili povremeno stanovanje). U izdvojenom građevinskom području namijenjenom motošportovima pored navedenih uvjeta i pratećih građevina, potrebno je osigurati infrastrukturu za prihvat očekivanog broja posjetitelja (parkirališta, sanitarni sklopovi, i sl.), a prema zaključku studije utjecaja na okoliš, zaštitu od buke izvesti na način da strukturom i materijalom oblikuje novi element u krajoliku.

Članak 85.

Članak 85. Maksimalna visina pratećih i ugostiteljskih građevina može biti prizemlje, s visinom vijenca do 3,8 m. Oblikovanje, materijali, gabariti moraju biti prilagođeni prirodnom ambijentu u koji su smješteni, a ako se nalazi više građevina one položajem i međusobnim odnosom moraju asocirati na seoska gazdinstva.
Članak 86. U izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene (T1, T2) gustoća korištenja može biti najviše 30 kreveta/ha. Izgrađenost građevne čestice, osim one na kojoj se nalazi kupalište s pratećim uslužnim, ugostiteljskim i sportsko rekreativnim sadržajima, mora iznositi najviše 30%, a najmanje 40% čestice mora biti uređeno kao parkovno ili prirodno zelenilo.

Članak 86a.

Članak 86a. Golf igrališta ne mogu se planirati na visokovrijednom poljoprivrednom zemljištu (P1), dok je smještaj na vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P2) potrebno izbjegavati. Članci 87, 88. i 89. B R I S A N I Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010. - stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine. Glava VI. UVJETi (FUNKCiONALNi, PROSTORNi, EKOLOŠKi) UTVRĐiVANJA PROMETNiH i DRUGiH iNFRASTRUKTURNiH SUSTAVA U PROSTORU

Članak 89a.

Članak 89a. U postupcima planiranja i određivanja novih, te izgradnje i rekonstrukcije postojećih trasa infrastrukturnih sustava (podzemnih ili nadzemnih) mora se provoditi racionalno korištenje prostora na način, da se u što većoj mjeri koriste trase postojećih koridora ili da se koridori objedinjavaju. Trase planiranih infrastrukturnih koridora ne smiju presijecati površine trajnih nasada (voćnjaka i vinograda), šuma i prostore točkastih lokaliteta ekološke mreže. PROMETNI SUSTAV
Članak 90. PPŽ određuje smjernice i mjere za izgradnju prometnog sustava. Uvažavajući postojeću prometnu mrežu te sagledavajući potrebe za proširenjem te mreže, PPŽ osigurava prostor za mogući budući razvoj: - cestovnog prometa, - cestovnih i željezničkih graničnih prijelaza, - željezničkog prometa, - zračnog prometa, - pošte i telekomunikacija. Prikaz cestovnog i željezničkog sustava prikazan je na kartografskom prikazu broj 1 - Korištenje i namjena prostora, a pošta i telekomunikacije na kartografskom prikazu broj 2 - Infrastrukturni sustavi.

Ostali akti u ovom izdanju (21)