Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela stambenog područja Slakovec - Zavrtje

11. Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07), članka 29. Statuta Općine Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja dijela stambenog područja Slakovec - Zavrtje (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/08), Općinsko vijeće Općine Nedelišće, na svojoj 8. sjednici održanoj 13. svibnja 2010. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela stambenog područja Slakovec - Zavrtje i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja dijela stambenog područja Slakovec - Zavrtje (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Područje obuhvata ovog DPU-a odnosi se na prostor površine od cca 0,94 ha, istočno od županijske prometnice ŽC 2015 - Mali Mihaljevec - Brezje - Slakovec - Nedelišće.
Članak 3.
(1) Sukladno članku 58. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07), u daljnjem tekstu Zakon, Detaljni plan uređenja sadrži poglavlja: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Potvrda grafičke podloge za izradu DPU - izdana od Državne uprave za katastar - Ispostava Čakovec III. Izvod iz prostornog plana šireg područja koji se odnosi na područje obuhvata detaljnog plana uređenja - PPUO Nedelišće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/04 i 9/08) IV. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 74. i 94. Zakona i sažetkom Detaljnog plana uređenja za javnost
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje.
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze: 0.1 SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA - POSEBNA GEODETSKA PODLOGA 0.2. SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU ID DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE - IZMJENA I DOPUNA 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA MREŽA - IZMJENA I DOPUNA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE GRAÐEVINA
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima 14. svibnja 2010.

Članak 3.

Broj 10 - Stranica 853 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.
(1) U obuhvatu DPU-a namjena pojedinih čestica ili dijelova je slijedeća: - stambena: - individualna stambena namjena /oznaka S/; - mješovita: - mješovita -stambeno-poslovna namjena /oznaka M1/ - mješovita - stambena i/ili poslovna namjena /oznaka M2/; - površine infrastrukturnih sustava: - površina za izgradnju trafostanice /oznaka IS1/; - prometne površine: - ulični koridor /oznaka UK/, - ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ ili uređenju javnih prostora određuju se kao površine jedne namjene.
(2) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih pratećih i/ili pomoćnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.
Članak 6.
(1) Osnovna građevina na čestici individualne stambene namjene /oznaka S/ je jedna individualna stambena građevina, odnosno građevina s najviše tri stambene jedinice koje se mogu koristiti kao zasebne cjeline.
(2) Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: - garaža, koja može biti integrirana unutar osnovne građevine, prigrađena uz osnovnu građevinu ili locirana kao samostojeća na čestici, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično).
(3) Unutar čestica se ne mogu obavljati proizvodne djelatnosti, uzgajati životinje, niti obavljati druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Čestica mješovite, stambeno-poslovne namjene /oznaka M1/ je postojeća, načelno izgrađena čestica, na kojoj se radi funkcionalnih razloga dozvoljava rekonstrukcija, odnosno dogradnje i nadogradnja ili zamjenska gradnja postojećih građevina.
(2) Osnovna građevina na čestici može biti: - individualna stambena građevina, odnosno građevina koja sadrži najviše 3 zasebne stambene jedinice; - poslovna građevina ili stambeno-poslovna građevina, odnosno građevina koja objedinjava funkcije stanovanja i slijedećih djelatnosti: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično),
(3) Uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu može se rekonstruirati ili zamjenski graditi jedna gospodarska građevina: - u funkciji prerade ili proizvodnje proizvoda od tekstila, metala, drveta i slično, - djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione i slično).
(4) Uvjet za zahvat iz stavka 3. ovog članka je da prostori bučnih djelatnosti od stambenih prostora budu udaljene najmanje 20,0 m.
(5) Kao pomoćna građevina na čestici može se graditi garaža za osobna vozila, u funkciji stanovanja.

Članak 7.

(6) Unutar čestice se ne mogu uzgajati životinje, niti obavljati djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke iznad dopuštene u stambenim zonama ili zagađuju okolinu
Članak 8.
(1) Osnovna građevina na čestici mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ može biti: - individualna stambena građevina, odnosno građevina koja sadrži najviše 3 zasebne stambene jedinice; - poslovna građevina ili stambeno-poslovna građevina, odnosno građevina koja objedinjava funkcije stanovanja i slijedećih djelatnosti: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično) Stranica 854 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010.

Članak 8.

- ili stambeno-poslovna građevina, odnosno građevina koja objedinjava gore navedene funkcije.
(2) Na česticama se ne predviđa mogućnost gradnje pratećih, niti pomoćnih građevina izvan korpusa osnovne građevine.
(3) Garaže je moguće graditi u podrumu ili u prizemlju osnovne građevine.
(4) Unutar čestica se ne mogu obavljati proizvodne djelatnosti, uzgajati životinje, niti obavljati druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
Članak 9.
(1) Površina infrastrukturnih sustava - površina za izgradnju trafostanice /oznaka IS1/ namijenjena je formiranju građevne čestice i gradnji transformatorske stanice.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Površina uličnog koridora /oznaka UK/ formira se radi izgradnje prometnice, pješačke staze, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 11.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 12.

Članak 12.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka -broj građevne čestice koje su s obzirom na postojeću izgrađenost podijeljene na: - postojeću česticu /oznaka broja čestice i sufiksa p/, - planirane čestice /oznaka broja čestice/.
(3) U kartografskom prikazu broj 3 - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4 - “Uvjeti gradnje građevina” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 14.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.
Članak 1.5
(1) Po dvije susjedne čestice, iste namjene, mogu se objediniti u jednu veću.
(2) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 16.

Članak 16.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina/V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu broj 1. “Detaljna namjena površina”, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema slijedećoj tabeli: (3) Zelene i prometne povr!ine nisu namijenjene gradnji gra%evina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog $lanka. (4) Koeficijenti izgra%enosti i iskoristivosti $estice obra$unavaju se ovisno o namjeni povr!ina, prema kartografskom prikazu br. 1. „Detaljna namjena povr!ina“, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najvi!e dozvoljene vrijednosti za visinu i eta"nost gra%evina, utvr%uju se prema 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 855 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” slijede#oj tabeli:

Članak 16.

Najvi!a visina Najvi!a (vijenca) eta"nost NAMJENA kig kis osnovne osnovne gra%evine gra%evine Vosn (m) Eosn mje!ovita namjena - stambeno- 0,40 1,00 6,60 4/Po+P+1+Pk/ poslovna /M1/ - postoje#e mje!ovita namjena - stambena i/ili 0,40 1,20 6,60 4/Po+P+1+Pk/ poslovna /M2/ - planirano stambena namjena 0,40 1,20 6,60 4/Po+P+1+Pk/ /S/ -planirano povr!ine infrastrukturnih 0,40 0,40 4,00 4/Po+P+1+Pk/ sustava /IS1/ - planirano
Članak 17. Najvi!a visina Najvi!a Najvi!a visina Najvi!a (vijenca) eta"nost (vijenca) eta"nost prate!e prate!e pomo!ne pomo!ne gra%evine gra%evine gra%evine gra%evine Vprat (m) Eprat Vpom (m) Epom 6,60 3/Po+P+1/ 3,00 1/P/ nema mogu#nosti gradnje nema mogu#nosti gradnje prate#e gra%evine pomo#ne gra%evine nema mogu#nosti gradnje 3,00 1/P/ prate#e gra%evine nema mogu#nosti gradnje nema mogu#nosti gradnje prate#e gra%evine pomo#ne gra%evine

Članak 20.

Članak 20. "lanak 17
(1) Tlocrtna površina građevine je tlocrtna projekcija (1)
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine odre- Tlocrtna povr!ina gra%evine je tlocrtna projekcija gra%evine, uklju$uju#i i krovne prepuste na građevine, uključujući i krovne prepuste na površinu čepovr!inu $estice. stice. (2) đuje se ovisno o visini građevine, te o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici, a Bruto povr!ina gra%evina je maksimalna bruto povr!ina svih eta"a, svih gra%evina na $estici.
(2) Bruto površina građevina je maksimalna bruto po- (3) određuje se prema tabeli iz članka 16. ovih odredbi. Koeficijent izgra%enosti gra%evne $estice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne povr!ine svih gra%evina vršina svih etaža, svih građevina na čestici. na gra%evnoj $estici i povr!ine gra%evne $estice.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je (4)

Članak 21.

Članak 21. Koeficijent iskoristivosti gra%evne $estice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj izgra%ene povr!ine svih gra%evina na gra%evnoj $estici i povr!ine gra%evne $estice.(1) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade čestici i površine građevne čestice.
(4) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u između poda i stropa, odnosno krova. "lanak 18 (2) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne(1) nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Visina gra%evine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od kona$no čestice.
(3) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi zaravnanog i ure%enog terena uz pro$elje gra%evine na njegovom najni"em dijelu, do gornjeg ruba ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, $ija visina ne mo"e biti vi!a od 1,20 m. Članak 18. (2)(1) Visina građevine, u smislu ovog Plana je istovremenoNa gra%evinama ravnog ili skrivenog kosog i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, krova,odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan teukupna visina atike iznad vrha krovne - rena. konstrukcije uz pro$elje gra%evine, mo"e biti maksimalno 80,0 cm. terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu,(3)

Članak 21.

(4) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi Ukupna visina gra%evine mjeri se od kona$no zaravnanog i ure%enog terena na njegovom do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno neposredno na površini, odnosno najviše je 1,5 m iznad najni"em dijelu uz pro$elje gra%evine do najvi!e to$ke krova (sljemena), a kod gra%evina s ravnim vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj krovom ili s kosim krovom i atikom $ija visina je ve#a od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do 1,20 m. vrha atike.
(2) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.
(3) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.
(4) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Maksimalno dozvoljena visina građevina određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, ovisno o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj i utvrđuje se prema tabeli iz članka 16. ovih odredbi. točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
(5) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. 5 (6) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
(7) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je drugu etažu potkrovlja moguće formirati samo kao galerijski prostor, funkcionalno nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne Stranica 856 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010. čestice, prema kartografskom prikazu broj 1. - “Detaljna namjena površina” i definicijom osnovne građevine iz članaka 6.- 9. ovih odredbi.
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno safdržaj, čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6.- 9. ovih odredbi.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6.-9. ovih odredbi.
(4) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 23.

Članak 23.
(1) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
(2) Građevinski pravac je linija koja određuje poziciju osnovnog volumena uličnog pročelja osnovne građevine na čestici, a u pravilu se određuje jednoznačno za ulicu ili dijelove uličnih poteza.
(3) Obavezni građevinski pravac označava obavezu gradnje na građevinskom pravcu, a određen je u grafičkom dijelu plana, bilo da ga određuje izgrađena građevna struktura.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom broj 4. - “Uvjeti gradnje građevina” na način da su grafički određeni: - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne), - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, - obvezni građevinski pravac na koji se obvezno locira građevina osnovne namjene.
Članak 25.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 26.

Članak 26.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
Članak 27.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu broj 4.
Članak 28.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina lociranih na čestici broj 1p, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih prostora u kojima su zaklonjene od pogleda.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne površine. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 31.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 14. svibnja 2010. Broj 10 - Stranica 857 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, odnosno do izvedbe javne mreže odvodnje, izvedbe individualnog načina kontroliranog zbrinjavanja otpadnih voda.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkom stazom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 33.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu Namjena građevine 1. RADIONE I SKLADIŠTA 2. UREDSKI PROSTORI 3. USLUGE, UGOSTITELJSTVO 4. SPECIJALIZIRANE TRGOVINE 5. STAMBENE GRAĐEVINE
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Obavezna je ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za parkirališta s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. 2.6.3 Gradnja ograda

Članak 36.

Članak 36.
(1) Ograde se mogu graditi: - na liniji regulacije kao: - dekorativne niske ograde visine do 1,40 m, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela, - kao živica visine do 1,20 m; - ograde prema bočnim i stražnjoj međi mogu se urediti kao prozračne, pune ili živica, visine do 1,80 m, mjereno od najniže kote ograde, odnosno sa strane one građevne čestice koja ima manju apsolutnu visinsku kotu uređenog terena na mjerenoj točki.
(2) Ograda na sjevernoj međi čestice 1p se preporuča locirati na građevnoj liniji prateće građevine. mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu - ulicu, a za česticu broj 1p predviđeno je više mogućih priključaka.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta
Članak 35.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe, a moguće ga je izvesti u vidu parkirališnih ili garažnih mjesta ili kao kombinaciju navedenog.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Broj parkirališnih ili garažnih koeficijent mjesta na 0,45 1 zaposlenika 2,00 100 m2 korisnog prostora 4,00 100 m2 korisnog prostora 2,50 100 m2 korisnog prostora 1,0 1 stan 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 37.

Članak 37.
(1) Na građevnim česticama stambene i mješovite namjene (S, M1 i M2) obavezno je najmanje 20% površine urediti kao zelene površine okućnice.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMET- NOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKO- MUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 38.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa”.
(2) Ulična mreža obuhvata Detaljnog plana uređenja sastoji se od jedne planirane ulice - UK, koja se veže na županijsku cestu ŽC 2015, M. Mihaljevec - Brezje - Slakovec - Nedelišće. Stranica 858 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 14. svibnja 2010.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Ulica UK je definirana kao slijepa ulica za dvosmjerni promet s okretištem na slijepom završetku.
(2) Širina uličnog koridora definirana je parcelacijom s minimalno 8,0 m.
(3) Cesta u obuhvatu plana trebaju imati kolnu površinu minimalne širine 5,0 m.
(4) Unutar uličnog koridora predviđeno je uređenje, pješačke staze širine 2,0 m, locirane sa sjeverne strane kolnika.
(5) Presjekom kroz prometnicu u kartografskom prikazu broj 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa” dan je prikaz odnosa kolnih, pješačkih i zelenih površina unutar koridora prometnice.
(6) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Spoj planirane ceste, na izvedenu županijsku cestu potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (“Narodne novine”, broj 119/07).
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (“Narodne novine”, broj 33/05, 64/05 i 155/05). 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALA- CIJA

Članak 41.

Članak 41.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a.
(3) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene - prvenstveno se to odnosi na plinske redukcijske stanice i TK kabinete, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom