Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Podturnu

11. Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), članka 32. Statuta Općine Podturen (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09), Općinsko vijeće Općine Podturen na 7. sjednici održanoj 31. ožujka 2010. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Podturnu i. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone u Podturnu (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Područje obuhvata nalazi se u zapadnom dijelu naselja Podturen, a proteže se sjeverno uz županijsku cestu ŽC 2003 G.P. Bukovje (granica s Republikom Slovenijom) - Sv. Martin na Muri - Mursko Središće - Miklavec - Turčišće - Hodošan (D3).
(2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima.
(3) Površina obuhvata iznosi cca 13,37 ha.
Članak 3.
(1) Sukladno članku 58. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), u daljnjem tekstu: Zakon, Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNi DiO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNi PRiLOZi DPU I. OBRAZLOŽENJE 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Potvrda grafičke podloge za izradu DPU - izdana od Državne uprave za katastar - Ispostava Čakovec III. Izvod iz prostornog plana šireg područja koji se odnosi na područje obuhvata detaljnog plana uređenja - PPUO Podturen (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 12/05). IV. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 74. i 94. Zakona i sažetkom Detaljnog plana uređenja za javnost
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje.
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze u mjerilu 1:1000: 0.1 SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA - POSEBNA GEODETSKA PODLOGA 0.2. SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCRTANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MRE- ŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOP- SKRBE 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MRE- ŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA MREŽA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE GRAÐEVINA
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju slijedeće značenje: - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice, - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina / GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m. Stranica 560 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 31. ožujka 2010. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina osnovne građevine (Vosn) je najveća dozvoljena visina osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krov.

Članak 4.

- Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća građevina je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Građevni kompleks je funkcionalna cjelina većeg broja sadržaja objedinjenih u jednoj ili više građevina međusobno funkcionalno ili fizički povezanih. - Mješoviti način gradnje je mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar gospodarske zone predviđaju se locirati proizvodne i/ili poslovne djelatnosti namijenjene industrijskoj ili obrtničkoj proizvodnji ili preradi, te poslovnim - uslužnim, trgovačkim i komunalno servisnim djelatnostima, koje se mogu obavljati unutar naselja, ali imaju veće energetske i prostorne potrebe, te mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. - “Detaljna namjena površina”, kojima je definirana namjena površina: - gospodarska namjena - proizvodna i/ili poslovna / oznaka I1/, - gospodarska namjena - poslovna /oznaka K/, - zaštitna zelena površina /oznaka Z/, - zelena površina uz ulični koridor /oznaka Z1/, - zelena površina sa servisnim putom /oznaka Z2/, - dio nasipa za obranu od voda Mure /oznaka N/, - ulični koridori /oznaka UK s pripadajućom numeričkom oznakom ulice/, - poljski put /oznaka PP/, - parkirališne površine /oznaka P/, - zelene površine i pješačke staze unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Površine građevnih čestica određuju se na način da se unutar čestice planira podjela na područja jedne ili dvaju različitih namjena.
(2) Osnovna namjena građevne čestice je namjene koja određuje gradnju građevine visokogradnje.
(3) Druge namjene koje su kartografskom prikazu br. 1. “Detaljna namjena površina” sadržane unutar površine pojedine čestice, određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
Članak 8.
(1) Površine gospodarske namjene - poslovne i/ili proizvodne /oznaka i1/ označavaju dio građevnih čestica na kojima se mogu graditi građevine osnovne namjene kao jedna građevina ili kompleks: - proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine, - poslovnih građevina - uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne namjene.
(2) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, uključujući i klaonice, - preradu drveta, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti.
(3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.)

Članak 8.

- obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 31. ožujka 2010. Broj 6 - Stranica 561 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i sl.
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatraju se: - kamionska parkirališta, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog otpada, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa i sl.
(6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće i pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti - porte, prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno - istovarne rampe, silose, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, spremnike goriva i slično.
(7) Unutar površina proizvodne i/ili poslovne namjene ne mogu se graditi građevine za: - primarnu poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - proizvodnju metala, kože i stakla, - preradu životinjskih ostataka, - preradu otpada, osim mehaničke obrade neopasnog otpada sekundarne sirovine, - deponiranje otpada, - građevine smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli, pansioni i sl), - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Površina gospodarske namjene - poslovne /oznaka K/ označava dio građevne čestice na kojem se mogu graditi građevine osnovne namjene kao jedna građevina ili kompleks poslovnih građevina uslužne ili trgovačke namjene, bez negativnog utjecaja na stambenu funkciju.
(2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - ugostiteljskih i turističkih sadržaja (sve vrste ugostiteljskih usluga, stacionarni smještaj tipa motel, pansion, hotel i drugo), - tehničkih servisa čiji utjecaj buke i zagađenja na okolinu se može izbjeći primjenom mjera dodatne zaštite u radnoj okolini (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske radione i sl.), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično).
(3) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i sl.
(4) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće i pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti - porte, prostore ugostiteljske namjene za vlastite potrebe i javno korištenje, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno - istovarne rampe, silose, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, spremnike goriva i slično.

Članak 9.

(5) Na površini gospodarske namjene - poslovne /oznaka K/ nije predviđena mogućnost uređenja prostora, niti gradnja građevina za: - komunalno-servisne djelatnosti, odnosno sadržaje kamionskog parkirališta, građevina za skupljanje i selektiranje otpada, tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa i slično, - proizvodne djelatnosti, - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.
Članak 10.
(1) Zaštitna zelena površina /oznaka Z/ je površina javnog režima korištenja, u zapadnom dijelu područja obuhvata DPU u funkciji tampon zone između gospodarske zone i prostora izvan granica građevinskog područja.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Zelena površina uz ulični koridor /oznaka Z1/ je radi prirodne depresije relativno nepristupačna javna površina, koja se koristi u funkciji zaštite područja zone od županijske prometnice ŽC 2003.
(2) Područje treba održavati kao ambijentalno zelenilo u autohtone vegetacije.
Članak 12.
(1) Zelena površina sa servisnim putom /oznaka Z2/ je površina javnog režima korištenja u funkciji tampon zone između gospodarske zone i prostora izvan granica građevinskog područja.
(2) Česticom prolazi postojeći poljski put koji se zadržava u funkciji pristupa nasipu za obranu od visokih voda Mure.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Dio nasipa za obranu od voda Mure /oznaka N/ je površina čestice na kojoj je smješten dio nasipa za obranu naselja Podturen od visokih voda rijeke Mure.
Članak 14.
(1) Površina infrastrukturnih sustava /oznaka iS1/ je čestica predviđena za izgradnju trafostanice.
(2) Na čestici se mogu graditi građevine i postavljati uređaji, koji u odnosu na osnovnu imaju prateću i servisnu funkciju. Stranica 562 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 31. ožujka 2010.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Ulični koridori /oznaka UK s pripadajućom numeričkom oznakom ulice/ su čestice namijenjene za cestovne prometnice, pješačko-biciklističke staze, komunalne infrastrukturne mreže opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustava za odvodnju otpadnih voda.
Članak 16.
(1) Poljski put /oznaka PP/ označava područje čestice dijela postojećeg poljskog puta k.č. 1592 k.o. Podturen, koji se u jednom dijelu zadržava kao prolaz javnog režima korištenja radi pristupa nasipu.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Površine parkirališta /oznaka P/ označavaju manji dio građevnih čestica predviđen za uređenje parkirališta u funkciji gospodarske čestice. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 18.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 19.

Članak 19.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br. 4 - “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 21.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Više susjednih građevnih čestica iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom.
(2) Jedna građevna čestica predviđena Detaljnim planom uređenja može se cijepati na najviše dvije, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih nije uža od 28,0 m i nema površinu manju od 1.120,0 m. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 23.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu osnovnih građevina /Vosn/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ obračunavaju se na ukupnu površinu građevne čestice, bez obzira da li je unutar čestice definirana obveza korištenja dijela čestice u specifičnoj funkciji, kao što je parkiranje.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ za sve građevne čestice iznosi kig<=0,40.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko veličina građevne čestice prelazi 1,0 ha, a što se može postići objedinjavanjem većeg broja planiranih građevnih čestica u jednu veću, koeficijent izgrađenosti /kig/ može iznositi do 0,60, uz uvjet da se naknadno cijepanje čestice na veći broj manjih, ne može izvršiti ukoliko bi koeficijent izgrađenosti čestica manjih od 1,0 ha prelazio 0,40.
(3) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, te natkrivena otvorena skladišta, visine vijenca do 5,0 m, građene unutar površina za razvoj na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti 31. ožujka 2010. Broj 6 - Stranica 563 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 20% površine čestice.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ za građevne čestice gospodarske namjene /oznake I1 i K/ iznosi kis<=1,2, a koeficijent iskoristivosti građevne čestice koja predstavlja površinu infrastrukturnih sustava /oznaka IS1/ iznosi kis<=0,4.
Članak 26.
(1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih (kao i pratećih i pomoćnih) građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina iznosi: - za gospodarsku, poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka I1/ Vosn=8,50 m, - za gospodarsku, poslovnu namjenu /oznaka K/ Vosn=7,00 m, - za infrastrukturne građevine /oznaka IS / Vosn=4,00 m.
(2) Izuzetno od alineje 1. stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima, konstrukcija građevine ili specifična funkcija građevine (silosi, dimnjaci i slično), na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/, visina vijenca može se predvidjeti i iznad 8,50 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ ili proizvodne namjene /oznake I1/, građevine mogu imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + POTKROVLJE.
(2) Na građevnim česticama gospodarske, poslovne namjene /oznake K/, građevine mogu imati najviše četiri
(4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + POT- KROVLJE.
(3) Infrastrukturne građevine /oznake IS/ mogu imati najviše 1 etažu i to PRIZEMLJE.
(4) Alternativno od stavka 1. ovog članka, u dijelovima građevina koji iz tehnoloških razloga imaju veću visinu, ili je visina prostora iz drugih razloga veća, može se urediti i više etaža, za sadržaje koji po svojim funkcionalnim zahtjevima mogu imati uobičajenu etažnu visinu.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije).
(2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.
(3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 29.

Članak 29.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. - “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članaka 8. do 17. ovih odredbi.
Članak 30.
(1) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 8. i 9. ovih odredbi.
(2) Pomoćne građevine su servisne funkcije u odnosu na osnovnu i prateće djelatnosti na čestici.
(3) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama gospodarske, poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/ i gospodarske, poslovne namjene /oznaka K/ nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 31.

Članak 31.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.4. - “Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 32.
(1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.
(2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 33.

Članak 33.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. Stranica 564 - Broj 6 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 31. ožujka 2010.
(2) Građevina može biti oblikovana kao samostojeća ili arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 34.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(3) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 36.
(1) Gradnja građevina nije predviđena na udaljenosti manjoj od 4,0 m od susjedne međe, stoga sve građevine mogu imati otvore prema susjednoj međi. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 37.

Članak 37.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Formiranje građevnih čestica predviđa se provedbom komasacijskog postupka, koji će obuhvatiti sve novoplanirane čestice i površine čestica koje se temeljem rješenja ovog DPU-a predviđaju preoblikovati. NAMJENA GRAĐEViNE
(3) Alternativno od stavka 2. ovog članka, formiranje građevnih čestica izuzetno je moguće provesti i u pojedinačnim postupcima, ukoliko će se takav način pokaže jednostavnijim i/ili bržim.
Članak 38.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim javnim prometnim površinama kolnih prilaza, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje pješačkih staza i zelenih pojasa unutar koridora ulice.
(2) Kad sustav javne odvodnje otpadnih voda bude izveden, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mrežu odvodnje, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti.
(3) Na ostale sustave priključenje je opcionalno, ovisno o funkciji čestice.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 40.
(1) Svaka građevna čestica treba imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Na svakoj građevnoj čestici unutar površine predviđene za parkiranje i na drugim dijelovima čestice potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: POTREBAN BROJ BROJ MJESTA NA 1. proizvodnja i skladišta 2. uredski prostori 100 m2 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 100 m2
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Parkirališni prostor organizira se prvenstveno unutar prostora čestice sa namjenom specificiranom kao parkiralište /oznaka P/, a dodatno se parkiranje može organizirati i na gospodarskom dijelu čestice, kao otvoreni ili zatvoreni MJESTA 1 zaposleni 0,45 PGM korisnog prostora 2 PGM korisnog prostora 4 PGM parkirališni prostor, pri čemu nadzemni zatvoreni parkirališni prostor (čime se podrazumijevaju garaže, te garažne i parkirališne zgrade) treba biti lociran unutar područja za gradnju građevina, a otvorena parkirališta u razini terena i garaže ispod razine terena, mogu biti organizirana i izvan područja za razvoj građevina.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Na parkiralištima je potrebno predvidjeti odgovarajući broj parkirališnih mjesta za osobe s posebnim potrebama, sukladno posebnim propisima. 31. ožujka 2010. Broj 6 - Stranica 565 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 43.
(1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde.
(2) Ukoliko se čestica oblikuje na način da se u njenom prednjem dijelu uređuje parkirališni prostor i/ili reprezentativni park - ogradu je moguće uvući od linije regulacije u dubinu čestice.
(3) Ograde (ulične i susjedne) gospodarskih čestica / oznake I1/ trebaju biti prozračne žičane ograde, visine do 2,0 m.
(4) Čestici infrastrukturnih sustava /oznake IS1/ nije predviđeno ograđivati.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Svaka građevna čestica gospodarske namjene /oznaka I1/ treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima i zasađena drvoredom.
(3) Broj stabala na površini parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a minimalna površina zemljišta koje ne služi parkiranju (zemljište ispod stabla) po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m.
(4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE