Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Selnica
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1284
Članak 55.
Članak 55. 1) Visina nadozida mjeri se na u nutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 3) Ukoliko se građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju ili izvedbom krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini pročelja ili iza razine pročelja), odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.
Članak 56.
Članak 56. 1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena, na pročelju građevine orijentiranom prema prilaznoj ulici, uz uvjet da razlika između kote pristupa i kote terena uz pročelje iznosi najviše 1,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko je radi prirodne konfiguracije tla, razina terena uličnog pročelja za više od 1,5 m viša od kote prilaza na pristupnu prometnicu (ako teren pada prema prometnici), visina vijenca osnovne građevine određuje se na točki koja je 5,0 m udaljena od uličnog pročelja građevine. 3) Visina vijenca pratećih i pomoćnih građevina određuje se na ravnini pročelja orijentiranog prema pristupnoj ulici. 4) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm.
Članak 57.
Članak 57. 1) Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. 2) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. 3) Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 120,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. 4) Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojemu je visina nadozida veća od 60,0 cm za katne, odnosno 120,0 cm za prizemne građevine, smatra se katom. 5) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 6) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 7) Ukoliko se kod složenih krovova, građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju ili izvedbom krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini pročelja ili iza razine pročelja), odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.
Članak 58.
Članak 58. 1) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. 2) Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1285 2.2.4.3 Udaljenost građevina od međa susjednih građevnih čestica i građevina na susjednim građevnim česticama
Članak 59.
Članak 59. 1) Građevine koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. 2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja od 3,0 m, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.
Članak 60.
Članak 60. 1) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. 2) Poluotvorenim načinom gradnje smatra se i gradnja na česticama užim od 16,0 m, karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, gdje se građevine na više uzastopnih građevnih čestica uličnog niza, lociraju na ili neposredno uz jednu uzdužnu među. 3) Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
Članak 61.
Članak 61. 1) Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. 2) Na području Općine u nizu se mogu graditi dijelovi područja za razvoj stambenih zona u Selnici i Zebancu, kao i pomoćne građevine poljoprivrednih gospodarstava u stražnjim dijelovima čestica svih naselja, a izuzetak je jedino zatečena postojeća gradnja u nizu koja se može i rekonstruirati na takav način.
Članak 62. 1) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili najviše dvije susjedne građevne čestice.
Članak 63.
Članak 63. 1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine, - 6,0 m za katne građevine, - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. 2) Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., članka 208., stavka 2. ovih Odredbi, pri čemu se ne ograničava površina dograđenog dijela. 3) Ako se kao osnovna građevina na čestici unutar stambene zone gradnje gradi gospodarska građevina bučne ili potencijalno opasne djelatnosti, što se dozvoljava unutar područja disperzne naseljenosti, njena udaljenost od najbliže stambene građevine treba iznositi najmanje 20,0 m. 4) Dodatni uvjeti, koji definiraju obvezne udaljenosti između građevine u odnosu na zaštitu od požara, određuju se prema članku 195. ovih Odredbi.
Članak 64.
Članak 64. 1) Udaljenost gnojišta od susjedne međe mora iznositi najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. 3) Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. 2.2.4.4. Međusobni odnos građevina unutar građevne čestice
Članak 65.
Članak 65. 1) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, karakterističnom uzorku naselja i vrsti pratećih djelatnosti koje se obavljanju na pojedinoj čestici.
Članak 66. 1) Osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevnoj liniji, koja se utvrđuje prema poglavlju 2.2.4.1. ovih Odredbi. 2) Na području matrice individualnog stambenog niza sve osnovne građevine u nizu trebaju biti locirane na istoj građevnoj liniji, imati jednaku visinu uličnog vijenca, isti nagib i oblikovanje krovnih ploha i istu vrstu pokrova. 3) Izuzetak od prethodnog stavka su postojeće građevine u središnjim dijelovima naselja, koje su građene kao ugrađene i dio su povijesnih jezgri, a koje mogu zadržati različitu visinu vijenca, tradicionalni nagib i oblikovanje krovnih ploha i vrstu pokrova.
Članak 67.
Članak 67. 1) Prateća građevina može se na čestici graditi samo ukoliko je osnovna građevina individualna stambena građe- Stranica 1286 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. vina, poslovna građevina ili stambeno-poslovna građevina koja nema više od 3 stana. 2) Ako je kao osnovna građevina izgrađena višestambena građevina ili stambeno-poslovna građevina sa više od 3 stambene jedinice uz nju nije moguće graditi prateću građevinu. 3) Prateća građevina treba biti prizemna (najviše Po+P+Pk). 4) Prateća građevina može biti građena kao samostojeća ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 5) Ako se kao prateća građevina na čestici locira stambena ili stambeno-poslovna građevina potrebno ju je locirati čim bliže građevnoj liniji. 6) Ako se kao prateća građevina na čestici locira građevina za obavljanje gospodarskih djelatnosti potrebno ju je locirati ovisno o mogućem negativnom utjecaju na funkciju zone, odnosno prema uvjetima iz poglavlja 3.1.1. i 3.1.2. ovih Odredbi. 7) Ako se kao prateća građevina na čestici locira građevina za obavljanje društvenih djelatnosti potrebno ju je locirati prema uvjetima iz poglavlja 4.1. ovih Odredbi.
Članak 68.
Članak 68. 1) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, čija visina vijenca može biti do 4,80 m. 2) Nagib krovnih ploha pomoćnih građevina može iznositi do najviše 45o. 3) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici, te izuzetno kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u stražnjim dijelovima čestica, ukoliko je to karakteristika uzorka naselja. 4) Pomoćne građevine mogu se graditi kao ugrađene, u stražnjim dijelovima čestica individualnih stambenih zona, ukoliko služe poljoprivrednoj namjeni (štaglji, kolnice, sjenici i slično), kroz njih se može ostvariti prolaz širine najmanje 3,0 m i visine najmanje 4,2 m do stražnjeg dijela čestice ili na površinu podvrtnice, i ukoliko je takav način gradnje tipičan za naselje. 5) Sadržaji karakteristični za pomoćne građevine mogu biti locirani u osnovnoj građevini, ukoliko su orijentirani na dvorište, uz izuzetak garaže, koja se može orijentirati na ulicu, ukoliko to odgovara karakterističnom uzorku naselja, uz uvjet da je građevna linija ulice od linije regulacije uvučena za najmanje 5,0 m.
Članak 69.
Članak 69. 1) Pomoćne građevine koje se grade na građevnoj čestici unutar stambene matrice individualne (otvorene ili poluotvorene) gradnje potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina. 2) Izuzetno se garaža površine do 40,0 m2, te drveni tradicijski kukuružnjak sa spremištem poljoprivrednih strojeva, mogu locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da se: - garaža od regulacijske linije udalji najmanje 10,0 m, a drveni tradicijski kukuružnjak sa spremištem poljoprivrednih strojeva od regulacijske linije udalji najmanje 6,0 m, - pomoćna građevina od uličnog pročelja osnovne građevine udalji najmanje 4,0 m u dubinu čestice, - pomoćna građevina od stambene građevine na vlastitoj čestici udalji najmanje 3,0 m, a od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici udalji najmanje 4,0 m, odnosno navedene udaljenosti mogu biti i manje, ukoliko su osigurane građevinske mjere sprečavanja prenosa požara, - pomoćna građevina od međe prema susjednoj građevnoj čestici udalji najmanje za širinu strehe, a može ih se locirati i na međi ukoliko prema susjedu nemaju strehu, te - pomoćna građevina pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice. 3) Fontane i vrtni paviljoni, visine do 3,0 m mogu se locirati 3,0 m od linije regulacije u dubinu čestice. 4) Fontane i vrtni paviljoni visine iznad 3,0 m i ostale građevine koje služe upotrebi stambene građevine potrebno je locirati iza završetka osnovne građevine, a individualna tenis igrališta dodatno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim stambenim česticama.
Članak 69.
5) Pomoćne poljoprivredne građevine sa i bez izvora zagađenja na čestici se lociraju prema uvjetima iz poglavlja 3.1.2. ovih Odredbi.
Članak 70. 1) Pomoćne građevine na građevnim česticama individualnog stambenog niza lociraju se i oblikuju na slijedeći način: - garaže je obavezno integrirati u korpus stambene građevine, s prednje strane čestice i oblikovati jednoobrazno za niz, - bazen i tenis igrališta na navedenim česticama nije moguće graditi, a - druge pomoćne građevine koje služe za upotrebu stambene građevine potrebno je locirati najmanje 4,0 m iza zadnjeg pročelja stambenog niza.
Članak 71.
Članak 71. 1) Na višestambenim građevnim česticama, izvan korpusa osnovne građevine moguće je graditi jedino garaže koje mogu uključivati spremišta za stanare i spremište za skupljanje komunalnog otpada. 2) Garaže se na čestici višestambene građevine mogu graditi jedino kao kompleksna gradnja unificiranih garažnih jedinica - garažni niz, koji se locira najmanje 4,0 m iza uličnog pročelja višestambene građevine. 3) Spremište za skupljanje komunalnog otpada, ukoliko nije predviđeno u korpusu višestambene građevine, može se graditi kao natkriveni i ograđeni prostor, te montažna ili zidana građevina u stražnjem dijelu građevne čestice, koji treba imati mogućnost pristupa komunalnog vozila. 2.2.4.5. Oblikovanje građevina
Članak 72.
Članak 72. 1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Izuzetno od prethodnog unutar naselja se dozvoljava gradnja građevina ravnog ili skrivenog kosog krova, uko- 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1287 liko to ne narušava ambijentalnu cjelinu starijih središta naselja. 3) Na područjima izgrađenih dijelova stambenih zona, građenih stambenom matricom individualne gradnje (otvorene i poluotvorene) moguće je interpolirati građevnu česticu za izgradnju pojedinačne višestambene građevine, pod uvjetom da su broj etaža, visina vijenca i oblikovanje građevina isti kao i kod osnovnih građevina individualne stambene gradnje na susjednim građevnim česticama.
Članak 73.
Članak 73. 1) Na građevinama, čija se građevinska linija poklapa s linijom regulacije ulice, nije dozvoljeno izvesti krovne kućice (vertikalne krovne prozore) na krovnoj plohi orijentiranoj na ulicu, već se dozvoljava postavljanje krovnih prozora isključivo u ravnini krova. 2) Izuzetno se na takvim građevinama dozvoljava izvedba jednog zabata u ravnini uličnog pročelja, pod uvjetom da širina zabata nije veća od 2/3 širine uličnog pročelja. 3) Ukoliko su krovne plohe građevine locirane na liniji regulacije ulice orijentirane prema ulici, najveći istak krova prema ulici, uključujući širinu horizontalnog žljeba, može iznositi 40,0 cm. 4) Ukoliko krovne plohe građevina lociranih na liniji regulacije ulice nisu orijentirane prema ulici, najveći istak krova na zabatu orijentiranom prema ulici može iznositi 20,0 cm.
Članak 74.
Članak 74. 1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.
Članak 75.
Članak 75. 1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise. 2) Građevine javnog režima korištenja trebaju zadovoljiti propise o prilagodbi osobama sa smanjenom pokretljivošću. 3) Na uličnim pročeljima građevina lociranih na liniju regulacije ulice, kao ni na uličnim pročeljima drugačije pozicioniranih višestambenih i javnih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja, a samo izuzetno se mogu postavljati unutar prostora natkrivenih lođa ili dijelom uvučenih balkona.
Članak 76.
Članak 76. 1) Posebni uvjeti oblikovanja građevina unutar područja starijih dijelova naselja ili njihovim kontaktnim područjima utvrđuju se prema poglavlju 6. ovih Odredbi. 2.2.4.6. Gradnja ograda i uređenje okoliša na građevnoj čestici
Članak 77. 1) Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. 2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 m, - kod županijske ceste 8,0 m, - kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, - kod ostalih cesta 3,0 m. 3) Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. 4) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 0,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0 m. 5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: - kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja, - u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i - u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. 6) Ulične ograde se ne trebaju graditi: - ako je to karakteristika postojećeg dijela ulice ili - se projektnim rješenjem utvrdi da radi javnog korištenja dijelova građevne čestice ulična ograda nema funkcionalnu opravdanost, odnosno da radi oblikovanja javnog prostora ispred građevine u smislu formiranja trga ili parka ulična ograda nema oblikovnu opravdanost.
Članak 77.
7) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice. 8) Na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0 m.
Članak 78. 1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. 3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. 2.2.5. Smjernice za izradu prostornih planova uređenja užih područja unutar naselja (DPU)
Članak 79.
Članak 79. 1) Prostornim planovima užeg područja (DPU ili UPU), potrebno je za pojedino područje pretežito stambene namje- Stranica 1288 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. ne, predviđeno za razvoj naselja, odrediti karakterističan uzorak naselja. 2) Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj su za stambene zone svih naselja ruralne matrice - otvorene ili poluoptvorene strukture, te za naselje Selnica urbana matrica individualne gradnje - otvorena i poluotvorena. 3) U Selnici se na novim područjima može izuzetno predvidjeti gradnja stambenog niza, te višestambena gradnja visine do P+2. 4) Na području Bukovčak u Selnici potrebno je osigurati prostor za javne funkcije - prvenstveno za potrebe funkcioniranja lokalne samouprave. 5) Na području Črna Mlaka u Selnici posebnu pozornost potrebno je obratiti na lociranje mreže novih prometnice, te njihovo uklapanje u postojeći sustav stambenih ulica, kako bi se korigirale negativnosti postojećih, izuzetno uskih ulica u tom dijelu naselja. 6) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene stambene zone građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih Odredbi.
Članak 80.
Članak 80. 1) Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: - potrebno je osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, pri čemu pojedinačna čestica urbanog zelenila, unutar stambene zone, može biti površine do 2.000 m2, a na njoj se može predvidjeti postava dječjeg igrališta sa igralima za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, - potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, - ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na 10,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 20,0 m udaljena od stambenih građevina i jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 5,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim ugostiteljskim sadržajem, - unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja -transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se uklope u karakterističan uzorak naselja.
Članak 80.
2) Osiguranje površina za razvoj društvenih djelatnosti, u pojedinim stambenim područjima, pojedinih naselja Općine, utvrđuje se prema poglavlju 4.1., člancima 123 - 125.
Članak 81. 1) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - liniju gradnje, koja omogućava formiranje manjeg predvrta - cvjetnjaka ispred stambene građevine, - strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, - građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno - gospodarski) dio, - pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m2, po građevnoj čestici.
Članak 82.
Članak 82. 1) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice individualne gradnje potrebno je definirati: - liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko - biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina, - strukturu gradnje odabirom između otvorene, poluotvorene ili zatvorene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, - eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, ukoliko se predviđa, obavezno treba locirati iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te - ukoliko se planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 m2 površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.
Članak 83.
Članak 83. 1) Za nove višestambene četvrti ili četvrti mješovitih stambenih, poslovnih i društvenih sadržaja, koje se mogu planirati u Selnici, potrebno je definirati: - strukturu gradnje otvorenog bloka, pri čemu je potrebno za svaku pojedinačnu višestambenu građevinu odrediti pripadajuću građevnu česticu, - etažnost gradnje s maksimalno mogućom do P+2, odnosno maksimalnom visinom vijenca do 10,0m, - izgradivost čestice s maksimalno mogućom od 0,4, 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1289 - mogućnost izgradnje garaža za osobna vozila stanara unutar višestambene građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici, te - mogućnost formiranja javnih površina zelenila i kompatibilnih društvenih i poslovnih sadržaja u zasebnim građevinama ili u dijelu višestambenih građevina unutar četvrti.
Članak 84.
Članak 84. 1) Obveza izgradnje pojedinih građevina društvenih djelatnosti u pojedinim zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, po naseljima Općine, određena je u poglavlju 4.1. ovih Odredbi.
Članak 85. 1) Izradom DPU-a područja za razvoj centralnih i društvenih funkcija u naseljima potrebno je oblikovati prostor javnih funkcija na način da se: - osigura površina za smještaj dovoljnog broja parkirališnih mjesta za korisnike zone na javnim parkiralištima unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta, na način da se predvidi minimalno 20% parkirališnih mjesta javnog režima korištenja, - centri oblikuju izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama ili kao kompleksi, - česticama za društvene djelatnosti predškolskog odgoja, domova za skrb o starijim i nemoćnim osobama i druge slične djelatnosti obavezno predvidi izgradnja zaštitnih ograda oko dvorišnog prostora koji se koristi kao vanjski prostor građevine, - unutar građevnih čestica osnovne škole predvidi prostor za prilaz i stajalište školskog autobusa, - kao pojedinačne čestice, unutar zone centralnih i društvenih funkcija predvide pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 10% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - unutar zone centralnih i društvenih funkcija mogu formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje, - unutar zone centralnih i društvenih funkcija ne mogu planirati sportska igrališta i sportske dvorane, osim školskih sportskih igrališta i školskih sportskih dvorana uz škole.
Članak 86.
Članak 86. 1) Izradom DPU-a područja za razvoj sporta i rekreacije potrebno je oblikovati kao prostor javnog režima korištenja na način da se na pojedinačnim česticama ili u kompleksu predvidi: - izgradnja otvorenih sportskih igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) koja najmanje 20,0 m trebaju biti udaljena od međa građevnih čestica u stambenim zonama, - mogućnost osnivanja građevne čestice za gradnju sportske dvorane za grupne ili pojedinačne sportove i rekreaciju, pri čemu građevine trebaju biti najmanje 12,0 m udaljene od stambenih građevina u okolnim stambenim zonama, - najmanje 20% površine zone potrebno je urediti kao parkovni prostor unutar kojeg se mogu smjestiti dječja igrališta pri čemu se na njima mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna plastika, - unutar zone centralnih i društvenih funkcija mogu formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje - površina za smještaj najmanje 20% od ukupnog pretpostavljenog broja parkirališnih mjesta za korisnike zone na javnim parkiralištima unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta.
Članak 87.
Članak 87. 1) Smjernice za izradu planova uređenja užih područja gospodarskih- proizvodno-poslovnih zona dane su u poglavlju 3.1.1. ovih Odredbi. 2.3. izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 88. 1) Mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: - izdvojena područja, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1., - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2.2., - izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2.3, te - za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5. 2) Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju kvalitetu kultiviranih i obilježja prirodnih predjela. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU
Članak 89.
Članak 89. 1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja. 2) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: Stranica 1290 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. - osigurati minimalan broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2., te - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okolinu prema poglavlju 8. 3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno, prilikom svih novih građevinskih zahvata, kojima bi se povećala površina ili volumen građevine, ili promijenila tehnologija u smislu povećanja gospodarskog kapaciteta, djelatnost je potrebno prilagoditi uvjetima namjene prostora. 3.1. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja
Ostali akti u ovom izdanju (59)
- Rješenje o razrješenju člana i imenovanju zapovjednika Zapovjedništva civilne zaštite Međimurske županije
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o ustroju i nadležnostima upravnih tijela Međimurske županije
- Odluka o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu Međimurske županije
- Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Međimurske županije
- Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o davanju jamstva za realizaciju investicije Centra za radnu terapiju i rehabilitaciju “LASTA” Vukanovec
- Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Županijskog odbora za zaštitu i promicanje ljudskih prava
- Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora Srednje škole Prelog
- Rješenje o razrješenju članice i imenovanju člana Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec
- Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora Osnovne škole Mala Subotica
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Orehovica
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članice Školskog odbora Osnovne škole Podturen
- Rješenje o razrješenju članova i imenovanju članica Školskog odbora Osnovne škole Sveta Marija
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članice Školskog odbora Osnovne škole Nedelišće
- Zaključak o izmjeni Popisa prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova u vlasništvu Međimurske županije za 2007. godinu
- Zaključak o prihvaćanju elaborata o osnivanju Sigurne kuće za žrtve obiteljskog nasilja na području Međimurske županije
- Zaključak o troškovima prijevoza učenika srednjih škola za razdoblje od 3. 9. 2007. - 31. 12. 2007. godine
- Odluka o isplati subvencija za uzgoj i držanje rasplodnih koza i jarčeva
- Zaključak o prihvaćanju Sporazuma o obavljanju Operativno vatrogasnog dežurstva Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Šenkovec o zamjeni nekretnina između Osnovne škole Šenkovec i Općine Šenkovec
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o prihvaćanju investicija
- Odluka o zaduženju Grada Preloga
- Odluka o imenovanju ulica na području Grada Preloga
- Odluka o dopuni Odluke o komunalnom redu
- Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova u Općini Belica - Cjenik dimnjačarskih usluga
- Odluka o odabiru osobe kojoj se dodjeljuje koncesija za obavljanje poslova odvoza otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama u Općini Belica
- Odluka o raspisivanju natječaja za izradu detaljnih planova uređenja prostora Općine Domašinec
- 3. izmjene i dopune Proračuna Općine Goričan za 2007. godinu
- Odluka o ugostiteljskoj djelatnosti
- Odluka o ustroju Jedinstvenog upravnog odjela Općine Goričan
- Pravilnik o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta u Upravnom odjelu Općine Goričan
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Kotoriba za 2007. godinu
- Odluka o subvencijama u poljoprivredi na području Općine Kotoriba
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti prijevoz pokojnika
- Izmjene i dopune Plana nabave Općine Kotoriba za 2007. godinu
- Odluka o očitovanju na zahtjev tvrtke PIB- EXTRA, Štefanec, Braće Radića 67, oslobađanja plaćanja obaveze komunalnog doprinosa za izgradnju Bravarske radionice u Štefancu
- Rješenje o imenovanju člana Uprave groblja
- Rješenje o imenovanju voditelja, zamjenika voditelja i članova Povjerenstva za provedbu natječaja o prodaji nekretnina i svih ostalih radnji vezanih za Zonu poduzetništva Mala Subotica
- Rješenje o izboru voditelja i članova Povjerenstva za stipendije
- 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Nedelišće za 2007. godinu
- Odluka o pristupanju izradi DPU-a rekreacijske zone s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima, uz akumulaciju HE Čakovec kod Gornjeg Kuršanca
- Odluka o 1. izmjenama i dopunama Proračuna Općine Orehovica za 2007. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Tromjesečnog plana Proračuna za 2007. godinu
- Odluka o imenovanju sudaca porotnika Općinskog suda u Čakovcu
- Odluka o visini cijene za odlaganje građevinskog otpada na novouređenu deponiju u Orehovici
- Izmjene i dopune Odluke o godišnjem financiranju građana i kućanstava u 2007. godini
- Izmjene i dopune Plana nabave Općine Orehovica za 2007. godinu
- Izmjene i dopune Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture u Općini Orehovica za 2007. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz članka 19. Zakona o komunalnom gospodarstvu u 2007. godini na području Općine Orehovica
- Izmjene i dopune Programa financiranja javnih potreba u kulturi i športu u 2007. godini
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Selnica
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja “Bukovčak” u Selnici
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja centra u Zebanec Selu
- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Selnica
- Odluka o utvrđivanju mirovanja mandata člana i početku obnašanja dužnosti zamjenika člana Općinskog vijeća Općine Sveta Marija
- Odluka o zatvaranju i sanaciji odlagališta otpada Parag i Segetec
- Odluka o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata iz sredstava Proračuna Općine Sveta Marija
- Pravilnik o dodjeli stipendija redovnim studentima u Općini Sveta Marija
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o imenovanju Zapovjedništva zaštite i spašavanja Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o izmjenama i dopunama Proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2007. godinu