GLASNIK

Arhiva › 2007. › SGMŽ 10

SGMŽOpćina Selnica · 22. listopada 2007. · KLASA 350-01/7-01/23 · URBROJ 2109-01-05-02-07-

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Selnica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1290

Članak 90.

Članak 90. 1) Unutar građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se smještavati: - unutar gospodarskih zona, - kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni, ovisno o vrsti djelatnosti koje su predviđene kao kompatibilne za zonu ili kao prateći sadržaji na građevnim česticama, u pretežito stambenoj zoni, ukoliko to dozvoljavaju uvjeti za prateće djelatnosti u zoni i omogućava karakteristični uzorak naselja, - kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u zoni centralnih i društvenih sadržaja, ukoliko je to omogućeno uvjetima zone ili kao prateći sadržaji na građevnim česticama unutar Najmanja širina Najmanja dubina građevne čestice građene čestice m m 28,0 40,0 2) Unutar gospodarske zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti: - građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 10,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja i zonama centralnih i društvenih sadržaja, - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m;

Članak 90.

- međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više zone centralnih i društvenih sadržaja ili zone sporta i rekreacije, ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone, - kao pomoćni sadržaji na građevnim česticama, u pretežito stambenoj zoni, ukoliko to dozvoljavaju uvjeti za pomoćne sadržaje u zoni i omogućava karakteristični uzorak naselja. 3.1.1.Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti u gospodarskim proizvodno-poslovnim zonama unutar naselja

Članak 91.

Članak 91. 1) Unutar naselja je utvrđeno područje gospodarske, proizvodne zone u Selnici. 2) Zona se planira kao mješovita, odnosno za različite proizvodne (industrijske i obrtničke) i poslovne (trgovačke, uslužne i komunalno-servisne) djelatnosti. 3) Unutar gospodarske zone u Selnici preporuča se lociranje kamionskog terminala za općinske potrebe, spremište vatrogasne postrojbe i prostor za obavljanje djelatnosti skupljanja i selektiranja neopasnog komunalnog otpada - sekundarne sirovine (reciklažno dvorište). 4) Veličina zone uvjetuje njeno uređenje temeljem prostornog plana užeg područja - DPU zone, koji je izrađen 2004. godine i objavljen u “Službenom glasniku Međimurske županije”, broj 3/04.

Članak 92.

Članak 92. 1) U postupku formiranja građevnih čestica unutar gospodarskih zona u naselju, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarskih zona, poštivati slijedeće minimalne vrijednosti: Najmanja površina Koeficijent izgrađenosti građevne čestice građevne čestice m2 kig 1.120,0 0,4 građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 7,0 m, a kod industrijskih kompleksa, čija površina čestice prelazi 5,0 ha može biti i do 8,5 m, - iznimno od prethodne alineje, visina vijenca građevina može biti i viša, ukoliko to zahtijeva proizvodnotehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, - nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25% ukupne površine čestice, - nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca, te trebaju biti otvorene sa najmanje 3 bočne strane, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1291 - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu je površina potrebna za uređenje jednog stabla jednaka površini jednog parkirališnog mjesta.

Članak 92.

3.1.2. Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u zonama drugih namjena u naselju
Članak 93. 1) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje, kao osnovne građevine na pojedinačnim građevnim česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, tihih i čistih djelatnosti). 2) Izuzetno od prethodnog stavka, u naseljima sa grafički određenim granicama građevinskih područja, odnosno na prostorima koji nisu disperzno naseljeni, gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti za obavljanje autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice), kiosci za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga, definirano prema posebnom propisu i silaže stočne hrane do 100,0 m2, ne mogu se na građevnoj čestici unutar stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu građevinu. 3) Veličina i oblik građevnih čestica, kao i visina i oblikovanje građevina, određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja prema poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi i općih odredbi gradnje unutar naselja, odnosno prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih Odredbi. 4) Izuzetno od prethodnog stavka, ako je poslovna građevina turističko - ugostiteljske funkcije (hotel, motel, pansion ili restoran), veličinu čestice potrebno je prilagoditi sadržaju, najveća dozvoljena visina vijenca svih građevina na čestici je 6,60 m, a u sklopu kompleksa je moguće graditi i sportsko - rekreacijske sadržaje standardnih sportova - prvenstveno tenis igrališta, mali nogomet, rekreacijski bazen i slično, pod uvjetom da su otvorena igrališta od stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina na susjednim česticama udaljena najmanje 12,0 m.

Članak 94.

Članak 94. 1) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao osnovne građevine, na građevnim česticama namijenjenim za gradnju višestambenih građevina.
Članak 95. 1) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti mogu se graditi kao osnovne isključivo na području disperzne naseljenosti, a u naseljima za koje je građevinsko područje naselja određeno grafički na kartografskim prikazima u mj 1:5000, unutar stambenih zona nije dozvoljena interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti. 2) Vrsta djelatnosti koja se može obavljati na interpoliranoj građevnoj čestici bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti unutra područja disperzne naseljenosti su slijedeće: - proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, drveta, metala, kamena, betonskih i keramičarskih proizvoda, - djelatnosti tehničkih servisa (automehaničarske i autolimarske radione), - djelatnost građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske, strojobravarske, klesarske, limarske radionice i kovačnice), te - djelatnost miješanja stočne hrane. 3) Interpolirana građevna čestica za djelatnosti iz prethodnog stavka treba imati minimalnu širinu od 28,0 m i dubinu od 40,0 m, izgrađenost čestice ne može biti veća od 0,4, a najmanje 20% površine čestice treba biti ozelenjeno. 4) Građevina ili dio građevine, u kojoj se obavlja bučna i/ili potencijalno opasna djelatnost treba biti odmaknuta: - najmanje 20,0 m od postojećih susjednih stambenih građevina, odnosno od područja za razvoj tlocrta stambenih građevina na susjednim građevnim česticama unutar uličnog niza, - od postojećih komercijalnih površina trajnih nasada voćnjaka i vinograda najmanje 25,0 m, a - građevine mini sušare i mješaone stočne hrane dodatno trebaju od međe prema susjednim građevnim česticama stambene namjene biti udaljene najmanje 10,0 m.

Članak 95.

5) Najveća visina vijenca gospodarskih građevina, koje se grade kao osnovne na čestici, utvrđuje se jednako kao i za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m. 6) Oblikovanje građevina određuje se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja prema poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi, odnosno građevina ne smije narušavati sliku naselja. 7) Uz građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti u mješovito stambenim zonama nije dozvoljeno na istoj čestici, niti na udaljenostima manjim od 25,0 m locirati odgojne i obrazovne ustanove, niti građevine zdravstvene ili socijalne funkcije stacionarnog tipa. 8) Ostali opći uvjeti gradnje određuju se prema poglavlju 2.2.4. ovih Odredbi.

Članak 96.

Članak 96. 1) Isključivo na prostorima disperzne naseljenosti, ukoliko je zemljišna čestica zasađena trajnim nasadom - vinogradom ili voćnjakom, na njoj se kao osnovna građevina može graditi poljoprivredna gospodarska građevina ili kompleks u funkciji održavanja trajnog nasada (vinograda ili voćnjaka) - klijet, a uvjeti gradnje i oblikovanja takve građevine jednaki su kao i za stambene građevine.
Članak 97. 1) Isključivo na prostorima disperzne naseljenosti, može se kao osnovni sadržaj na čestici stambenog područja graditi poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja i to: - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ukoliko nositelj gospodarstva ima stalno mjesto boravka unutar istog naselja ili - trgovačko društvo ukoliko je vlasnik tvrtke fizička osoba sa stalnim mjestom boravka unutar istog naselja. Stranica 1292 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. 2) Uvjeti gradnje utvrđuju se prema članku 104. ovih Odredbi, odnosno jednako kao kad se takvi sadržaji grade kao prateće građevine.

Članak 98.

Članak 98. 1) Po jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, ili kompleks građevina koji objedinjava navedene sadržaje, može se graditi kao osnovna na pojedinačnoj čestici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja. 2) Izdvojene čestice za gospodarske građevine iz prethodnog stavka ne mogu se formirati, ukoliko unutar pojedine zone, nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostora za građevine određene u poglavlju 4.1. članku 123 - 125. ovih Odredbi. 3) Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka, veličina građevne čestice unutar pojedine zone nije ograničena. 4) U sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 50% ukupne bruto površine građevina na čestici. 5) Uvjeti formiranja građevne čestice i gradnje građevina određuju se prema poglavlju 4.1. člancima 127. - 128. ovih Odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi. 3.1.3. Uvjeti lociranja gospodarskih djelatnosti kao pratećih, odnosno pomoćnih na građevnim česticama u naselju

Članak 99.

Članak 99. 1) Dijelovi osnovnih individualnih stambenih građevina - otvorene ili poluugrađene strukture gradnje, na područjima stambenih zona svih naselja, mogu se projektirati odnosno adaptirati (pri čemu se osnovna stambena građevina prenamjenjuje u stambeno-poslovnu) za obavljanje slijedećih gospodarskih, tihih i čistih djelatnost: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - trgovačkih i skladišnih prostora za proizvode dnevne opskrbe i osobne potrošnje, te specijalizirane trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, niti ne trebaju veće manipulativne prostore, - ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (kavane, caffe barovi, pansioni i slično). 2) Dijelovi višestambenih građevina i stambenog niza mogu se namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske i krojačke radnje), te specijaliziranih trgovina i ugostiteljskih djelatnosti sa priručnim skladišnim prostorom ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, te - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine. 3) Na područjima svih naselja, dijelovi osnovnih individualnih stambenih građevina, mogu se projektirati i adaptirati za smještaj pomoćnih prostora koji služe poljoprivrednoj namjeni - pomoćnom poljoprivrednom prostoru bez izvora zagađenja ukoliko on nije orijentiran na ulično pročelje.

Članak 100.

Članak 100. 1) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje - otvorene ili poluotvorene strukture svih naselja kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambenoposlovnu građevinu (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti), uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukupna neto tlocrtna površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može u stambenoj zoni biti najviše 400,0 m2 po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, a - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja, prema poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi.

Članak 101.

Članak 101. 1) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, jedna ugostiteljska građevina, može se graditi kao prateća građevina na pojedinoj čestici: - društvenih djelatnosti, u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te - na čestici građevine sporta i/ili rekreacije, unutar zone sporta i rekreacije. 2) Površina prateće građevine ne može biti veća od površine osnovne građevine. 3) Uvjeti gradnje građevine određuju se prema poglavlju 4.1. članku 127. ovih Odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi.

Članak 102.

Članak 102. 1) Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), mogu se graditi kao prateće na česticama unutar stambenih zona niske izgradnje svih naselja (interpolacija gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) uz poštivanje slijedećih uvjeta: - građevine se mogu locirati kao prateće uz stambenu građevinu ili gospodarsku građevinu tihih i čistih djelatnosti, a nikako uz građevinu društvenih djelatnosti, - ukupna bruto tlocrtna površina svih pratećih građevina na čestici stambene zone (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 400,0 m2 po čestici, - građevina, odnosno dio građevine u kojem se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost, od postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama odnosno od područja za razvoj tlocrta stambenih građevina na susjednim građevnim česticama unutar uličnog niza treba biti udaljena najmanje 20,0 m, 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1293 - građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti nije dozvoljeno graditi na udaljenostima manjim od 25,0 m od odgojne i obrazovne ustanove, od građevine zdravstvene ili socijalne funkcije stacionarnog tipa, niti od postojećih komercijalnih površina trajnih nasada voćnjaka i vinograda, te - najveća visina vijenca građevina može biti 4,80 m.

Članak 103.

Članak 103. 1) Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi, na građevnim česticama namijenjenim gradnji višestambene građevine, niti stambenog niza.
Članak 104. 1) Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje mogu se graditi kao prateće, unutar stambenih zona niske izgradnje, osim u naseljima Selnica i Zebanec Selo gdje gradnja takvih sadržaja nije dozvoljena. 2) Ukupna površina građevine za silažu stočne hrane nije ograničena. 3) Lociranje građevine (ili kompleksa građevina) za držanje životinja i ukupna bruto površina građevina razlikuje se za područja naselja s utvrđenim granicama građevinskih područja i područja disperzne naseljenosti i to: - unutar utvrđenih granica građevinskih područja naselja ukupna bruto površina građevina za držanje životinja treba biti dimenzionirana na najviše 30 kom goveda, 8.500 kom peradi, 100 kom svinja, 200 kom sitnih papkara ili za ostale vrste životinja do 30,0 uvjetnih grla, a prostori za držanje životinja trebaju biti najmanje 70,0 m udaljeni od linije regulacije ulice i od najbliže stambene građevine, odnosno od pojasa izgradnje stambenih građevina u istom uličnom nizu, - na područjima naselja disperzne naseljenosti ukupna bruto površina građevina za držanje životinja treba biti dimenzionirana na najviše 200 kom goveda, 20.000 kom peradi, 100 kom svinja, 200 kom sitnih papkara ili za ostale vrste životinja do 30,0 uvjetnih grla, a prostori za držanje životinja trebaju biti najmanje 20,0 m udaljeni od linije regulacije ulice i od najbliže susjedne stambene građevine, odnosno od pojasa izgradnje stambenih građevina u istom uličnom nizu.

Članak 104.

4) Veličina (kapacitet) građevine za uzgoj životinja određuje se na temelju dozvoljenog broja životinja izvedenog iz broja uvjetnih grla i posebnih propisa (pravilnika) koji normiraju potrebnu površinu za uzgoj pojedine jedinke, ovisno o vrsti životinje. 5) Uvjetnim grlom smatra se životinja težine 500,0 kg i obilježava koeficijentom 1. 6) Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: Ekvivalent 30 Vrste stoke Koeficijent uvjetnih grla krava, steona junica 1,00 30,00 bik 1,50 20,00 vol 1,20 25,00 Ekvivalent 30 Vrste stoke Koeficijent uvjetnih grla junad 1-2 godine 0,70 42,86 junad 6-12 mjeseci 0,50 60,00 telad 0,25 120,00 teški konji 1,20 25,00 srednje teški konji 1,00 30,00 laki konji 0,80 37,50 ždrebad 0,75 40,00 divljač-papkari 0,75 40,00 (srne, jeleni) krmača+prasad 0,30 100,00 tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 120,00 prasad do 2 mjeseca 0,02 1.500,00 ovce i koze 0,15 200,00 janjad 0,10 300,00 perad prosj. težine do 5,0 0,005 6.000,00 kg/kom velika perad prosj. težine od 5 do 30 kg/kom (nojevi, 0,25 120,00 veliki purani i slično) male ptice do 0,5 kg/kom 0,005 6.000,00 zečevi i kunići 0,01 3.000,00 činčile i sl. male životinje 0,005 6.000,00 7) Za životinje koje nisu sadržane u tabeli iz stavka 6. ovog članka, koeficijent se određuje kao kvocijent prosječne težine odrasle jedinke izražene u kilogramima i broja 500. 8) U postupku utvrđivanja uvjeta za držanje životinja potrebno je ishoditi posebne veterinarske uvjete, a kojima se određuju specifična ograničenja na broj životinja ovisno o vrsti, mogućnost držanja različitih vrsta životinja na istom prostoru i drugo.

Članak 104.

9) Ostali uvjeti gradnje utvrđuju se sukladno karakterističnom uzorku naselja, prema poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi.
Članak 105. 1) Pomoćne poljoprivredne građevine, bez ili sa izvorom zagađenja mogu se, bez obzira na zonu u kojoj se čestica nalazi, graditi na građevnoj čestici individualne stambene ili stambeno-poslovne namjene, u površini i na način određen karakterističnim uzorkom naselja iz poglavlja 2.2.3. i općim uvjetima prema poglavlju 2.2.4. ovih Odredbi. 3.2. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti izvan građevinskih područja naselja

Članak 106.

Članak 106. 1) izvan granica građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se locirati ovisno o tipu djelatnosti i osnovnoj kategoriji prostorne jedinice dane ovim PPUO-om: - u pravilu na izdvojenim područjima gospodarskih djelatnosti, Stranica 1294 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. - uz ograničenja u odnosu na vrstu djelatnosti i zaštitu okoliša, unutar kultiviranih predjela, te - izuzetno unutar prirodnih i prirodi bliskih područja. 3.2.1. Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti

Članak 107.

Članak 107. 1) Izdvojena područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuju se građevinskim područjima za građevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog područja. 2) Namjene, lokacija, te načelno i površina izdvojenih područja za obavljanje gospodarskih djelatnosti za područje Općine, prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina” i na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1 : 25.000, a odnose se na: - postojeće i moguće planirane čestice plinskih bušotina i drugih servisnih građevina unutar plinskih polja Zebanec i Vučkovec /oznaka E1/, - područje utvrđivanja istražnog prostora i eksploatacijskog polja geotermalnih voda /oznaka E2/, - gospodarska, proizvodno-poslovna zona uz D 209 na području Zebanca /oznaka I1/, - planirana ugostiteljsko - turistička zona uz termalno kupalište /oznaka T2, R6/, - zone vikend izgradnje /oznaka VZ/ utvrđene kao veći prostorni kompleksi na području naselja Selnica i Donji Koncovčak, 3) Precizno su granice navedenih izdvojenih područja određene na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5 000.

Članak 108.

Članak 108. 1) Uvjeti formiranja čestica i gradnje građevina za istraživanje i eksploataciju plina i geotermalne vode utvrđuju se temeljem posebnih propisa i u skladu s odredbama iz poglavlja 2.1.
Članak 109. 1) Gospodarska poslovno - proizvodna zona uz državnu cestu D 209 /oznaka I1/ utvrđuje je se kao prostor dugoročnog gospodarskog razvoja Općine, s uvjetima za razvoj proizvodnih, poslovnih i komunalno servisnih djelatnosti. 2) Zonu je potrebno uređivati temeljem plana uređenja užeg područja - DPU zone. 3) Planom uređenja užeg područja zone (DPU) potrebno je definirati: - razgraničenje javnih od privatnih površina, - parcelaciju čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, te - obvezu ishođenja prethodnih uvjeta djelatnosti unutar zone, kojima se osigurava provođenje mjera zaštite okoliša. 4) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 5) Vrste građevina iz prethodnog stavka određuju se kao i za građevinska područja naselja, prema poglavlju 2.2.1. ovih Odredbi. 6) Unutar gospodarske zone mogu se dodatno uređivati površine zaštitnog zelenila, te locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje zone. 7) Komunalna infrastruktura u funkciji opskrbe gospodarske zone komunalnim servisima, može se osigurati s područja Općine Selnica, a s obzirom na blizinu Murskog Središća i s područja istoimene lokalne samouprave, uz poštivanje slijedećih uvjeta:

Članak 109.

- cestovno priključenje zone predviđa se na D 209, uz planiranu vezu lokalnom prometnicom do gospodarske zone u Selnici, - zaštitni pojas državne prometnice D 209 u odnosu na gradnju u zoni određuje se sa 25,0 m od ruba cestovnog pojasa D 209, - priključenje zone na sustav fiksne telefonije predviđa se spojem na postojeće svjetlovodne podzemne TF kable izvedene u koridoru D 209, - za opskrbu zone električnom energijom potrebno je izgraditi transformatorske stanice potrebne snage, ovisno o pretpostavljenim potrebama korisnika zone, - opskrba zone plinom predviđena je vezom na srednjetlačni plinovod iz smjera Vratišinca, - vodoopskrba zone predviđena je vezom na vodoopskrbni sustav Selnice, - odvodnja sanitarno - fekalnih voda zone, uključujući i prethodno pročišćene tehnološke vode, predviđa se vezom na planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda lociran na području Murskog Središća, - za uspostavu sustava oborinske odvodnje gospodarske zone predviđa se izgradnja kanala oborinske odvodnje i ispust u Doljnji potok, - ovisno o potrebama pojedinačnih korisnika, građevine infrastrukturnog opremanja i to - plinske redukcijske stanice, transformatorske stanice, vodozahvat i vodospreme za tehnološke potrebe i potrebe zaštite od požara, kao i pojedinačni uređaj za pročišćavanje tehnoloških i/ili sanitarno - fekalnih voda, mogu se predvidjeti unutar gospodarske čestice, kao prateća gradnja u sklopu gospodarskog kompleksa, pod uvjetom da ne narušavaju funkcioniranje infrastrukturnih sustava zone.

Članak 109.

8) Najmanja širina pojedine čestice gospodarske namjene unutar “gospodarske zone Selnica” treba biti 40,0 m, a najmanja površina 1.600,0 m2. 9) Unutar gospodarske proizvodno - poslovne zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti: - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 10,0 m; - ako se prostornim planom uređenja užeg područja odredi građevni pravac, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1295 - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 8,5 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a potrebno je ispitati mogućnost povećanja zelenih površina na čestici i rješavanja dijela oborinske odvodnje na način da se ispušta na zelene površine unutar čestica, - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu se zelena površina za jedno stablo dimenzionira sa najmanje 8,0 m2.

Članak 110.

Članak 110. 1) Ugostiteljsko - turistička zona uz termalno kupalište planirana je na području Merhatovca /oznaka T2,R6/, a vezana je na moguće iskorištavanje geotermalne vode u svrhu uređenja rekreativno-turističkog kompleksa. 2) Područje rekreativno-turističkog kompleksa moguće urediti temeljem plana uređenja užeg područja (DPU-a). 3) Organizaciju područja turističke namjene, međuodnos, gabarite i oblikovanje građevina, treba prilagoditi tradicijskim obilježjima izgradnje u naselju Merhatovec, pri čemu se etažnost građevina ograničava na podrum + prizemlje + 1kat + potkrovlje, a visina vijenca na 6,60 m, uz izuzetak bazenskog kompleksa, koji može imati veću visinu i gabarite. 4) Maksimalni kapacitet turističkog naselja dodatno se određuje s ukupnom dozvoljenom izgrađenosti područja od 30% površine i 30% zelenih površina.

Članak 111.

Članak 111. 1) Zone vikend izgradnje /oznaka VZ/ utvrđene su kao veći prostorni kompleksi na području naselja Selnica i Donji Koncovčak, niske građevinske gustoće i kompleksne namjene u funkciji: - pretežito rekreativne, a u manjem dijelu komercijalne poljoprivredne proizvodnje uglavnom uzgoja trajnih nasada - vinograda, voćnjaka, te pčelarstva, - pretežito povremenog stanovanja, a tek izuzetno stalnog stanovanja, te - turističkih djelatnosti koja se baziraju na korištenju osobitosti krajolika i lokalno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda. 2) Zone vikend izgradnje nemaju intenciju razvoja na način da se u funkcijama i komunalnoj uređenosti izjednače s područjima naselja, niti će se u skoro vrijeme transformirati u gospodarski relevantna turistička područja, stoga je osnovna funkcija ovih zona i dalje primarna poljoprivredna proizvodnja. 3) Unutar zona dozvoljava se gradnja klijeti - odnosno građevina koje integriraju gospodarsku funkciju u smislu održavanja trajnih nasada i funkciju povremenog stanovanja ili boravka. 4) Minimalna veličina građevne čestice za gradnju navedene građevine je 10,0 m širine i 15,0 m dubine, što predstavlja građevinski dio posjeda, a na nju se treba direktno nastavljati rodni trajni nasad - voćnjak ili vinograd minimalne površine od 1000,0 m2, koji se ne smije cijepati za druge namjene. 5) Udaljenost građevine od osi prilaza koji se koristi kao javni put ne može biti manja od 5,0 m niti veća od 30,0 m. 6) Građevina se treba oblikovati kao prizemnica s podrumom i mogućnošću uređenja potkrovlja za boravak, a visina vijenca građevina se ograničava na 4,0 m.

Članak 111.

7) Ukoliko veličina posjeda trajnog nasada unutar područja Općine zadovoljava uvjete za zasnivanje izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva biljne proizvodnje iz članka 117. ovih Odredbi, površina trajnog nasada uz koji se gradi nije manja od 5.000,0 m2, te površina čestice namijenjene gradnji nije manja od 1.000,0 m2, umjesto klijeti se unutar vikend zone može graditi kompleks građevina poljoprivrednog gospodarstva te stambena građevina za nositelja gospodarstva i/ili ugostiteljsko-turistička građevina prema uvjetima iz članaka 117. i 118. ovih Odredbi. 8) Unutar područja vikend zona ne mogu se graditi građevine za uzgoj životinja, koje bi po čestici prelazile 90,0 m2 tlocrtne neto površine. 9) Ostali opći uvjeti gradnje određuju se prema poglavlju 2.2.4. ovih Odredbi. 3.2.2 Gospodarske djelatnosti unutar kultiviranih predjela

Članak 112.

Članak 112. 1) Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela Općine, podijeljene su prema stupnju očekivane gospodarske učinkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na: - prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti i - prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski učinkovita.
Članak 113. 1) Prostori biljne poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti unutar kultiviranih predjela Općine područja su: - osobito vrijednih obradivih tla /oznaka P2/ i - ostalih obradivih tla /oznaka P3/, zasađene trajnim nasadima - voćnjaci i vinogradi. 2) Na prostorima obradivih tla visoke gospodarske učinkovitosti mogu se u svrhu razvoja biljne poljoprivredne proizvodnje: - uređivati trajni nasadi, u svrhu čega se mogu oko nasada postavljati prozračne, žičane ograde, bez obzira na površinu nasada, kao i zaštitne mreže, - postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, kao konstrukcije bez temelja, ukupne visine vijenca do 2,20 i sljemena do 4,80 m i - osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za biljnu proizvodnju, prema uvjetima iz članaka 117 i 118. ovih Odredbi, - osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za gospodarski učinkovit uzgoj životinja, prema uvjetima iz članaka 115 - 116. ovih Odredbi. Stranica 1296 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. 3) Sva ograđivanja čestica ili postavu objekata iz prethodnog stavka na obradivom tlu potrebno je izvesti na način da se ograda, odnosno objekt od osi puta odmakne za minimalno 5,0 m, odnosno ukoliko je put lociran uz prostornu barijeru (brijeg, pokos, kanal i slično) na način da slobodna manipulativna površina, za prolaz poljoprivrednih strojeva putom, iznosi najmanje 10,0 m.

Članak 114.

Članak 114. 1) Prostori poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, unutar kultiviranih predjela Općine, područja su koje ne treba nužno obrađivati. 2) Na prostorima poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, poželjno je: - obavljanje djelatnosti integriranog, ekološkog ili biološkog načina biljne poljoprivredne proizvodnje, - lociranje transportabilnih pčelinjaka, isključivo za ispašu pčela, - uređivanje površine ekstenzivnog stočarstva, bez gradnje građevina, ali s mogućnošću ograđivanja pašnjaka, - uređivanje lovačkih remiza za potrebe djelatnosti lova, odnosno lovnog turizma i - pošumljavanje.

Članak 115.

Članak 115. 1) izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo za intenzivni uzgoj životinja može se unutar kultiviranih predjela Općine zasnivati ukoliko se planira uzgoj gospodarski opravdanog kapaciteta životinja. 2) Gospodarski opravdani kapacitet se određuje s minimalno 30 kom goveda, 8.500 kom peradi, 100 kom svinja, Kapacitet tovilištašta od građevinskog goveda svinja peradi područja komada komada komada /za perad/ 30-350 30-750 8500-12500 70 350-1000 750-2000 12500-25000 100 preko1000 preko2000 preko 25000 200 5) Na području izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja mogu se graditi gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti, uz koje je moguće graditi prateće građevine za: - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - silažu stočne hrane, - građevine za preradu mlijeka do kapaciteta 10.000 lit/dan i - stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva, u slučaju da se izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo gradi kao obiteljsko (prema upisniku poljoprivrednih gospodarstava). 6) Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja može maksimalno iznositi 30% površine čestice. 7) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: 200 kom sitnih papkara, a za ostale vrste životinja do 30,0 uvjetnih grla, kod čega se kapacitet utvrđuje sukladno tabeli iz članka 104. ovih Odredbi. 3) Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo za intenzivni uzgoj životinja može se na području Općine locirati isključivo na području koje je na kartografskom prikazu broj 1.

Članak 115.

“Korištenje i namjena površina” označenog kao područje pogodno za intenzivni uzgoj životinja, a nalazi se istočno od Selnice. 4) Uvjeti izgradnje su slijedeći: - veličina građevne čestice treba najmanje iznositi 2.000,0 m2, - treba postojati mogućnost prilaza na građevnu česticu s javne, prometne površine, - treba postojati mogućnost komunalnog opremanja čestice komunalnom infrastrukturom i to minimalno električnom energijom, - na području čestice, obavezno je locirati uređaje komunalne infrastrukture za osiguranje sprečavanja štetnih utjecaja na okoliš, a posebno uređaje za predtretman otpadnih voda, prije njihova upuštanja u sustav javne odvodnje, - otpadne vode nije dozvoljeno upuštati u recipijent ukoliko prije nisu pročišćene uređajem za pročišćavanje otpadnih voda do razine kvalitete vode u recipijentu, - udaljenost građevina za uzgoj životinja, koje se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva, treba biti od građevinskih područja naselja, kao i od cestovnih prometnica, biti određena prema vrijednostima iz slijedeće tablice: Udaljenost u metrima od od lokalnih i od građevinskog od državne županijske nakategoriz. područja /ostali/ ceste ceste cesta 100 100 50 20 200 100 50 20 300 200 100 20 - nagib krovnih ploha može se kretati do 45o, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u bijeloj, crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, - silos može biti visine do 15,0 m, izrađen od nehrđajučeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika, - građevina namijenjena stanovanju za obitelj nosioca gospodarstva, koja se gradi unutar čestice, treba se od građevine za uzgoj životinja udaljiti najmanje 30,0 m, a za njeno korištenje se može formirati zasebni kolni i pješački pristup s javne prometne površine, koji je neovisan od prilaza poljoprivredno-gospodarskom dijelu čestice ili se za obje funkcije može koristiti isti prilaz, 22. listopada 2007.

Članak 115.

“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1297 - kao prateći sadržaj u sklopu stambene građevine može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m2.
Članak 116. 1) Ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju konja, magaraca, visoke divljači, nojeva, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam i drugo. 2) Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 kom uvjetnih grla. 3) Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem i u tom slučaju se primjenjuje članak 115. 4) Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja, mogu se locirati na svim kultiviranim predjelima Općine. 5) Ukoliko je površina čestice ekstenzivnog uzgoja, na kojoj se predviđa držanje životinja, najmanje veličine 2.000,0 m2, a čestica je locirana na kultiviranim predjelima, čestica se može formirati kao građevinska, a na njoj se mogu graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za sklanjanje životinja, površine do 200,0 m2, izgrađene od drveta ili zidane - završne obrade žbukom ili fasadnom opekom, visine vijenca do 4,0 m, nagiba krovnih ploha do 45o i s pokrovom od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. 6) Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od državne i županijske ceste biti udaljeni najmanje 20,0 m, a od groblja i drugih prostora od značaja za kulturnu baštinu Općine, biti udaljeni najmanje 50,0 m.

Članak 117.

Članak 117. 1) izdvojena poljoprivredna gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje, mogu se locirati unutar svih područja obradivog tla prema kartografskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina”. 2) Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog stavka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj povrtlarskih kultura, odnosno ljekovitog bilja i to u slijedećim minimalnim površinama određenim za: - ratarstvo 25,0 ha, - vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha, - uzgoj povrća 3,0 ha, - uzgoj voća 1,7 ha, - uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja (rasadnik) 1,0 ha. 3) Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i slično). 4) Čestica poljoprivrednog gospodarstva, koja se formira kao građevna, treba biti minimalne veličine 1,0 ha i imati direktni izlaz na javnu prometnu površinu. 5) Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, montažnih ili čvrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, te - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično, osim hladnjača.

Ostali akti u ovom izdanju (59)