GLASNIK

Arhiva › 2007. › SGMŽ 10

SGMŽOpćina Selnica · 22. listopada 2007. · KLASA 350-01/7-01/23 · URBROJ 2109-01-05-02-07-

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Selnica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1277

Članak 27.

- uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, - uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno - poslovna građevina, te dodatno, ako je poslovna građevina turističko - ugostiteljske funkcije, uz nju je moguće graditi i sportsko - rekreacijski kompleks, - uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti - proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), - uz osnovnu gospodarsku građevinu bučnih, odnosno potencijalno opasnih djelatnosti, moguće je graditi jednu poslovnu građevinu, ali ne i stambene prostore, niti prostore društvenih djelatnosti, - na područjima naselja sa utvrđenim granicama građevinskih područja naselja, ukoliko su građevne čestice dužine iznad 110,0 m, uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, moguće je graditi komercijalnu građevinu za uzgoj životinja, sukladno odredbama članka 104., - na područjima disperzne naseljenosti, uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, moguće graditi jednu komercijalnu građevinu za uzgoj životinja ili kompleks poljoprivrednog gospodarstva uzgoja životinja, sukladno odredbama članka 104. 5) Neto tlocrtne površine pratećih građevina unutar stambene zone, osim građevina namijenjenih poljoprivredi, ograničavaju se na 400,0 m2.

Članak 27.

6) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja.
Članak 28. 1) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju i to: - uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU) koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti odgoja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a - u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine, - uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene po naselju, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, - unutar naselja disperzne naseljenosti uređenjem čestice sportskog parka sa igralištima standardnih sportova (nogomet, rukomet, košarka), te uz mogućnost da se na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne neto površine građevine do 60,0 m2, Stranica 1278 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007.

Članak 28.

- uređenjem pojedinačne čestice zelenila javnog režima korištenja - parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te - uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i/ili prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje i slično. 2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalno-servisnih djelatnosti unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.

Članak 29.

Članak 29. 1) Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih Odredbi i karakterističnom uzorku naselja određenih u poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti - uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku dvoranu, zdravstva - ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma, ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, a - ukoliko su postojeće, građevine individualne stambene namjene unutar zona centralnih i društvenih sadržaja mogu se rekonstruirati u istoj namjeni. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili tihih i čistih uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 50% ukupne bruto površine građevina na čestici.

Članak 29.

4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim: - garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene, - uz postojeću individualnu stambenu građevinu, koja je naslijeđena unutar zone, mogu se graditi pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine. 5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice.

Članak 30.

Članak 30. 1) Gospodarskim zonama određuju se prostori namijenjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici , unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. 3) Uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje gospodarskih građevina u gospodarskim zonama određuju se prema poglavlju 3.1.1. ovih Odredbi. 4) Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice parkirališta javnog režima korištenja, - formirati pojedinačne čestice javnog zelenila i - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske stanice i crpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 31.

Članak 31. 1) Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting i sličnih, sportska letjelišta, golf terene i drugo), - kao prateća građevina jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene. 3) Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske i plinske redukcijske stanice. 4) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1279

Članak 32.

Članak 32. 1) Zone tradicijskog ili urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, - izgradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m2, te - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima.

Članak 33.

Članak 33. 1) Groblje (samo u Selnici) je funkcionalna zona naselja komunalne namjene za ukop ljudi, a uređuje se prema odredbama iz poglavlja 5.4. ovih Odredbi. 2.2.3. Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja
Članak 34. 1) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se mogu odnositi na čitava naselja ili na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području. 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati, samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja ili osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju, te onih gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja.

Članak 35.

Članak 35. 1) Na području Općine Selnica razlikuju se slijedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenih funkcija: - prostor starog središta Selnice s župnom crkvom Sv. Marka, - prostor novog središta Selnice građen kao kompleks samostojećih građevina javne namjene, - ostala središta s društvenim funkcijama u naseljima, nastala relativno recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na neizgrađenim prostorima unutar naselja, izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, - sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja na području Općine nastali planskom urbanizacijom, - pretežito stambena područja: - ruralna matrica naselja nizinskih područja Općine i relativno topografski ujednačenog briježnog područja - pojavljuje se u formi sa ili bez podvrtnice, sa obaveznom klasičnom podjelom čestice na ulični stambeni i stražnji - gospodarski prostor, - ruralna matrica briježnog područja, koju obilježavaju formiranje čestica i dispozicija građevina ovisno o karakteristikama terena i disperzna gradnja naselja od više manjih izdvojenih stambenih zona između kojih ostaju potezi šumskog zemljišta ili obradivog tla, - urbana matrica individualne gradnje - u dijelovima Selnice.

Članak 36.

Članak 36. 1) Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima svih naselja moguće je jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 37. 1) Prostor starog središta Selnice, koji objedinjava čestice župne crkve Sv. Marka, župnog dvora, zgrade stare škole u kojoj je smješten dječji vrtić i nekoliko građanskih kuća u ulici preko puta župnog dvora, moguće je dograđivati, rekonstruirati i adaptirati na način da se na narušava ambijentalna cjelina prostora. 2) Prostori uz građevine koje su evidentirane, odnosno zaštićene u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao i uz građevine koje su predložene za zaštitu na lokalnoj razini, određuju se kao prostori ambijentalnih cjelina, odnosno ambijentalnih vrijednosti značajnih za naselje. 3) Uređenje prostora i gradnja mogu se izvoditi sukladno mjerama zaštite iz poglavlja 6.3., odnosno u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, prema mišljenju nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 38.

Članak 38. 1) Prostor novog središta Selnice planski građen kao kompleks građevina javne namjene, objedinjava kompleks osnovne škole s dvoranom, trgovački centar s prostorima društvene funkcije i poslovno - ugostiteljski kompleks potrebno je dovršiti zahvatima preparcelacije, dogradnje, rekonstrukcije i adaptacije, na način da se pojedinačnim funkcijama formiraju vlastite građevinske čestice, formira čestica ulice, javnog parkirališta i eventualno javne površine trga, pri čemu izgrađenost pojedine čestice ne može biti veća od 40% površine čestice. 2) Visina vijenca osnovne škole i dvorane određuje se sa 10,0 m od uređenog terena, a za ostale građevine sa 6,60 m. 3) Proizvodni prostori poslovnog kompleksa dugoročno se trebaju prenamijeniti u poslovne - uslužne, trgovačke ili ugostiteljske, odnosno stambene. Stranica 1280 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007.

Članak 39.

Članak 39. 1) Ostala središta s društvenim funkcijama u naseljima, bilo da se radi o postojećim relativno recentnom izgrađenim samostojećim građevinama društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na pojedinačnim česticama, bilo da se radi o novoj gradnji potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje. 2) Najviša etažnost građevina može biti P+1, te najviša visina vijenca građevina 6,60 m, osim građevina škola, sportskih dvorana i crkava kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 10,0 m.

Članak 40.

Članak 40. 1) Mali parkovi, odnosno zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Prostori uz građevine evidentirane prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno predložene za zaštitu na lokalnoj razini, određuju se kao prostori ambijentalnih cjelina od značaja za naselje. 3) Unutar takvih površina nije dozvoljena: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, - postava reklamnih natpisa, te - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. 4) Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a kategorizirani su kao evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.

Članak 41.

Članak 41. 1) Sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom mogu se dalje izgrađivati prema uvjetima za izgradnju zona sporta i rekreacije iz poglavlja 4.1. ovih Odredbi.
Članak 42. 1) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja ruralne matrice nizinskih područja Općine i relativno topografski ujednačenog briježnog područja kojim se smatraju ulice sa poštovanom građevinskom linijom ulice (uglavnom područja gdje je prometnica paralelna sa slojnicama terena) - potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja, a dozvoljena transformacija matrice određena je člankom 43. 2) Na prostorima na kojima se zadržava ruralna matrica naselja građevnoj čestici određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m. - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, te pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 5,00 m, a ukoliko se u tom pojasu locira i tenis igralište (najviše jedno igralište na čestici smatra se uređenjem okućnice), područje igranja treba od susjedne stambene građevine biti udaljeno najmanje 12,0 m, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, - pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice.

Članak 42.

3) Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih građevina iza stambenog pojasa, na susjednim građevnim česticama i to: - stambene građevine, stambeni dijelovi stambeno-poslovnih građevina i građevine ili dijelovi građevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a - građevine ili dijelovi građevina namijenjeni tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice. 4) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. 5) Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45o, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. 6) Pomoćne građevine koje se grade kao dijelovi stambenog kompleksa mogu imati visinu vijenca stambenog kompleksa. 7) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavcima 5. i 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m.

Članak 42.

8) Izuzetno od stavka 5. ovog članka, garaža površine do 40,0 m2, se može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je: 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1281 - od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, - od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0m, - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.

Članak 43.

Članak 43. 1) Transformacija ruralne matrice nizinskog područja dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, uz uvjet da širina objedinjene čestice ne iznosi više od 32,0 m, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene i - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena za više od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, te - postavom na površinu podvrtnice - plastenika i staklenika, visine vijenca konstrukcije do 2,50 m, te visine sljemena konstrukcije do 4,80 metara i bez dijelova s drvenim, limenim ili zidanim oblogama i - uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine do završetka čestice.

Članak 43.

2) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 8. prethodnog stavka su površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUO-om predviđene za razvoj naselja. 3) Izuzetno od stavka 1 ovog članka, ukoliko se unutar ruralnog stambenog područja interpolira turističko - ugostiteljski kompleks i to za namjenu hotela, pansiona, motela ili restorana - veličina interpolirane čestice nije ograničena, a visina vijenca svih građevina na čestici može biti do 6,60 m.
Članak 44. 1) Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice, briježnog područja, čija osnovna značajka je disperzna gradnja, nepravilna čestica i slobodna dispozicija građevina unutar čestice, odnosno nepostojanje građevne linije ulice, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na slijedeći način: - nova građevna čestica treba činiti cjelinu sa izgrađenim stambenim područjem, - nova građevna čestica ne smije se formirati cijepanjem od čestice rodnog trajnog nasada, - novu građevnu česticu nije dozvoljeno formirati na plavnim livadama, - građevnu česticu treba oblikovati funkcionalno na način da se međusobno ne narušavaju stambena i gospodarska funkcija, te da stambena funkcija u odnosu na prilaznu ulicu i vizure na česticu ima dominantan položaj, - gospodarski dio čestice potrebno je organizirati na način da nije negativno usmjeren na javni prostor ulice, odnosno da se gospodarske građevine što je moguće više udalje od linije regulacije ulice, - novu građevinu, bez obzira na namjenu nije dozvoljeno locirati na vizualno istaknutim mjestima, zauzimanjem kojih bi se narušio sklad krajobraza, - građevine s izraženim negativnim utjecajem na okolinu i to prvenstveno građevine za držanje životinja i građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti od susjednih stambenih građevina, od građevina javnih funkcija i od sportsko-rekreacijskih sadržaja treba udaljiti najmanje 20,0 m, - građevine treba oblikovati na način da visina vijenca osnovne građevine ne prelazi 6,60 m, a ostalih građevina na čestici ne prelazi 4,80 m, - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko se unutar ruralnog stambenog područja interpolira turističko-ugostiteljski kompleks i to za namjenu hotela, pansiona, motela ili restorana - visina vijenca svih građevina na čestici može biti do 6,60 m, a kao prateći sadržaj je moguće graditi i sportsko - rekreacijske sadržaje standardnih sportova - prvenstveno tenis igrališta, mali nogomet, rekreacijski bazen i slično, pod uvjetom da su otvorena igrališta od stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina na susjednim česticama udaljena najmanje 12,0 m.

Članak 45.

Članak 45. 1) Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne samostojeće Stranica 1282 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. stambene izgradnje koja je evidentirana u dijelu Selnice, a može se planski formirati i drugim naseljima, određeni su slijedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: - pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno - poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m, - pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina. 3) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava:

Članak 45.

- iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0, - maksimalnu visinu vijenca određenu s 6,60 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te - maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. 4) Ukoliko se na postojećim građevnim česticama interpolira bazen ili tenis igralište, kao građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, potrebno ih je locirati iza građevine osnovne namjene, a područje igranje tenis igrališta dodatno udaljiti najmanje 12,0 m od pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 46.

Članak 46. 1) U postojećim stambenim zonama naselja, karakterističnih uzoraka naselja poluotvorene ili otvorene strukture gradnje, nije dozvoljeno vršiti transformaciju karakterističnog uzorka na način da se osnovne građevine dograđuju, odnosno nadograđuju, u obliku uličnog niza. 2) Unutar Općine dozvoljeno je graditi građevine u formi uličnog niza na područjima za razvoj naselja Selnica. Najmanja širina
Članak 47. 1) Unutar uzoraka naselja individualne stambene gradnje moguće je graditi višestambene građevine (građevine koje sadrže više od 3 stana po čestici), ukoliko se: - njihovim oblikovanjem poštuje karakterističan uzorak naselja, - ukoliko se zadovolje funkcionalni zahtjevi građevne čestice u pogledu prihvata potrebnog broja parkirališnih mjesta i lociranja uređaja infrastrukture, te kanti za otpad unutar čestice, - a uz višestambenu građevinu nije moguće graditi prateću građevinu, odnosno na čestici se mogu dodatno graditi jedino garaže i spremišta u funkciji višestambene građevine. 2) Postojeće višestambene građevine koje su kao izuzetak izgrađene u pojedinim naseljima moguće je rekonstruirati i nadograđivati u skladu s odredbama poglavlja 2.2.4. 2.2.4.Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona

Članak 48.

Članak 48. 1) Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona u građevinskim područjima naselja iz ovog poglavlja primjenjuju se za sva naselja, uz obvezu provjere: - posebnih uvjeta gradnje prema karakterističnom uzorku naselja utvrđenom u poglavlju 2.2.3. ovih Odredbi, - posebnih uvjeta zaštite bilo pojedinačnih građevina bilo dijelova naselja s obzirom na arheološke, kulturno-povijesne i krajobrazne vrijednosti, utvrđene u poglavlju 6. ovih Odredbi i - posebnih mjera zaštite okoline iz poglavlja 8. odredbi ukoliko se unutar naselja grade građevine za obavljanje gospodarskih djelatnosti. 2) Izuzetno se opći uvjeti analogno primjenjuju i za područja zona centralnih i društvenih djelatnosti, te sporta i rekreacije, ukoliko je to definirano u poglavlju 4.1. ovih Odredbi. 2.2.4.1. Formiranje građevne čestice i određivanje građevnog pravca

Članak 49.

Članak 49. 1) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona naselja određena je slijedećim minimalnim uvjetima: Najmanja dubina Najmanja površina Dozvoljeni koeficijent Način izgradnje građevne čestice građevne čestice građevne čestice izgrađenosti osnovne građevine /m/ Slobodnostojeće građevine Prizemne 16,0 Katne 18,0 Poluotvorene građevine Prizemne 12,0 Katne 14,0 Ugrađene građevine Prizemne 8,0 Katne 6,0 /m/ /m2/ /kig/ 25,0 400,0 0,3 30,0 540,0 0,3 25,0 300,0 0,4 35,0 420,0 0,4 25,0 200,0 0,5 25,0 150,0 0,5 22. listopada 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 10 - Stranica 1283 2) Način izgradnje građevina razlikuje slobodnostojeći, poluotvoreni ili ugrađeni pri čemu se: - slobodnostojećom građevinom smatra građevina koja se ni jednom svojom stranom ne prislanja na među susjednih građevnih čestica, - poluotvorenom građevinom smatra građevina koja se jednom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno zid građevine na susjednoj građevnoj čestici, - ugrađenom građevinom smatra građevina koja se s dvjema ili više svojih strana prislanja na granice susjednih građevnih čestica, odnosno zidove građevina na susjednim građevnim česticama, 3) Širina građevne čestice mjeri se na liniji regulacije ulice s čije prometnice se predviđa kolni prilaz na građevnu česticu. 4) Dubina građevne čestice mjeri se od linije regulacije prilazne ulice u smjeru okomitom na prilaznu ulicu. 5) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u stavku 1.

Članak 49.

ovog članka, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 6) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. ovog članka, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone i karakterističnim uzorkom naselja, te ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih Odredbi. 7) Izuzetno od stavka 1. ovog članka građevne čestice na područjima disperznih naselja, ne mogu biti uže od 28,0 m, ako se na njima planira kao osnovna, građevina namijenjena obavljanju jedne od gospodarskih bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti - a koje se prema poglavlju 3.1.1. ovih Odredbi mogu obavljati u pojedinoj od navedenih zona. 8) Površina nove građevne čestice građevine višestambene namjene, a koja se može formirati na područjima za razvoj stambenih zona naselja Selnica, osim što treba zadovoljiti uvjete iz stavka 1. ovog članka, dodatno se utvrđuje i prema veličini građevine, na način da: - širina čestice osigurava udaljenost višestambene građevine od postojećih ili mogućih građevina na susjednim česticama od najmanje 10,0 m, te - se u površinu čestice uračuna površina potrebna za osiguranje potrebnog broja parkirališnih mjesta, ovisno o broju stanova, te vrsti eventualne prateće namjene.

Članak 50.

Članak 50. 1) Najveća dubina novoformirane građevne čestice određuje se sa 100,0 m, a izuzetno u područjima, gdje se osigurava mogućnost gradnje građevina za komercijalni uzgoj životinja, dubina čestica može biti i veća. 2) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. 3) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 4) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 5) Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5% ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a takvi zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.

Članak 51.

Članak 51. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih Odredbi. 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 52.

Članak 52. 1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 4) Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. 5) Izuzetno se može odstupiti od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano: - potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu, - konfiguracijom terena. Stranica 1284 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 22. listopada 2007. 6) Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac stambenog dijela naselja, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park. 2.2.4.2. Etažnost i visina građevina

Članak 53.

Članak 53. 1) Određivanje moguće etažnosti i visine vijenca građevine ovise o međusobnom odnosu građevina na čestici, pri čemu se prema poglavlju 2.2.1. razlikuju osnovna, prateće i pomoćne građevine, a čija mogućnost gradnje, visina vijenca i razmještaj na čestici se utvrđuju u odnosu na karakterističnu matricu. 2) Određivanje moguće etažnosti i visine vijenca građevine u izgrađenim područjima stambenih zona dodatno ovise o: - tipičnoj etažnosti i visini vijenca građevina u postojećoj ulici, pri čemu se najveća moguća etažnosti i visina vijenca osnovne građevine definira kao identična sa osnovnim građevinama izgrađenim na susjednim građevnim česticama (usporedba se vrši sa nekoliko čestica uličnog niza lijevo i desno od zahvata), uz uvjet da je istovremeno zadovoljena i potrebna širina građevne čestice i - posebnim uvjetima iz poglavlja 6. ovih Odredbi kojima se definira zaštita povijesne visine vijenca ulice.

Članak 54.

Članak 54. 1) Prizemnim građevinama smatraju se građevine s najviše jednom nadzemnom etažom i potkrovljem (najviše Po+P+Pk) , pri čemu visina vijenca građevine nije viša od 4,80 m. 2) Jednokatnim građevinama smatraju se građevine s 2 nadzemne etaže (najviše Po+P+1K+Pk), pri čemu visina vijenca građevine nije viša od 6,60 m, a nadozid iznad gornje kote stropne ploče kata nije viši od 60,0 cm. 3) Dvokatnim građevinama se smatraju građevine s 3 nadzemne etaže (Po+P+2K ili Po+Vp+1K+Pk), pri čemu visina nadozida treće etaže prelazi 60 cm, a visina vijenca nije viša od 10,0 m. 4) Dvokatne građevine mogu se unutar stambenih zona graditi samo ukoliko se radi o građevinama društvene namjene ili građevinama turističke namjene. 5) Građevine više od dvokatnih na području Općine mogu biti samo postojeće građevine.

Ostali akti u ovom izdanju (59)